Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas/Me-Mu

← M

Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas: —  Me-Mu autor: Mirko Marjanović

N →

MIĆANOVIĆ, Krešimir (Brčko, 4. lipnja 1968.). Pjesnik i pripovjedač.

Djela: Dok prelazim asfalt (pjesme, 1988.), Vrtlar (priče, 1994.).

MIĆANOVIĆ, Miroslav (Brčko, 15. kolovoza 1960.). Pjesnik, pripovjedač, esejist. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao književnost 1985. godine. Radio kao profesor hrvatskog jezika u srednjoj školi. S Hrvojem Pejakovićem sastavio pregled suvremenog hrvatskog pjesništva Les jeunes poetes Croates (časopis Migrations, Pariz, 1989.), a s Brankom Čegecom panoramu hrvatskog pjesništva osamdesetih i devedesetih pod naslovom Strast razlike-tamni zvuk praznine.

Djela: Četiri dimenzije sumnje (s J. Matanović, K. Bagićem, V. Bogišićem, kritike, 1989.), Grad dobrih ljudi (pjesme, 1984.), Zid i fotografije kraja (pjesme, 1989.), More i prašina (pjesme, 1991.), Zib (pjesme, 1998.).

MIHAČEVIĆ, Lovro (Kreševo, 23. srpnja 1856. - 25. studenoga 1920.). Pisac i albanolog. Osnovnu školu započeo je u Kreševu, gimnaziju je završio u Sarajevu i Kreševu, novicijat u Kreševu. Filozofsko-teološki studij u Đakovu i Ostrogonu. Objavio nekoliko samostalnih djela asketsko-pastoralnog i povijesnog sadržaja.

Djela: Redovničtvo ili misli sv. Tome Akvinskoga i sv. Alfonza Ligvorskoga o ulazu u sv. red (1893.), Liber sapientiae et prudentiae (1908.), Manuale franciscanum (1908.), Po Albaniji (putopis, 1911.), Crtice iz albaneške povijesti (1912.).

MIHAČEVIĆ, Borislav Stjepan (Kiseljak, 1921. - Sarajevo, 25. listopada 1981.). Pripovjedač.

Djela: Moja Bosna moje živovanje (pripovijetke, 1938.), Mali rječnik likovnih umjetnosti (1958.).

MIHALJEVIĆ, Jozo (Golinjevo, Livno, 11. studenoga 1955.). Pjesnik. Pučku školu pohađao u rodnom mjestu i Podhumu kod Livna. Maturirao na Franjevačkoj gimnaziji u Visokom, a filozofsko-teološki studij završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Kao službenik službovao u Kraljevoj Sutjesci, Jajcu, Kotor Varošu, Vidošima, Biloj kod Travnika. Duže vrijeme boravio u Franjevačkom samostanu Gorica, a sada živi i radi u župi Podhum kod Livna. Za ponovnog boravka u Jajcu (1991.) sudjeluje u obnavljanju HKD Napredak, podružnice Stjepan Tomašević. Član uredništva Svjetla riječi od 1995. godine, predsjednik ogranka Matice hrvatske Livno od 1997. Urednik Vodiča kroz Franjevački samostan Gorica u Livnu, kataloga samostanske galerije Gabrijela Jurkića (1995.), te Sabranih djela fra Bonifacija Badrova u tri sveske (1997.).

Djela: Na raspućju (pjesme, 1980.), Lica svjetska naša (pjesme, 1989.), Pjesme iz neobjavljene lirike (pjesme, 1991.), Analiza čovjek-seljak, građanin, proleter (brošura, 1992.), Livanjska književna čitanka (hrestomatija, 1994.), Ovisnost o drogi i alkoholu-bolest, liječenje, prevencija (1995.), Nikola Šop-Iskustvo vjere u zavičajnosti (1999.).

MIJATOVIĆ, Anđelko (Tihaljina, Grude, 27. siječnja 1939.). Književni povjesničar i istraživač narodnoga blaga.

Djela: Narodne pjesme o Mijatu Tomiću (odabir i komentar, 1969.), Sinj-Duvno (1985.), Ganga (izbor pjesama i komentar, 1973.), Uskoci i krajišnici (studija, 1974.), Pjesme o hrvatskoslovenskim seljačkim bunama (s B. Grabeljšekom i M. Vaupotićem, 1974.), Narodne pjesme iz Hercegovine i duvanjskolivanjskog kraja (izbor pjesama i komentar, 1983.), Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti (izbor pjesama i komentar, 1983.), Obrana Sigeta (monografija, 1987.), Ponikve (monografija, 1990.), Ban Jelačić (monografija, 1990.).

MIKIĆ, Ljerka (Kostrč, Orašje, 1967.). Pjesnikinja. Osnovnu školu pohađala u Kostrču i u Tolisi, srednju školsku naobrazbu stekla u Orašju.

Djela: Molitva (pjesme, 1998.).

MIKIĆ, Mate (Kostrč, Orašje, 1. travnja 1826. - Ulice kod Brčkog, 13. prosinca 1852.). Ljetopisac. Pučku školu pohađao u Tolisi, srednju u Kraljevoj Sutjesci, bogosloviju završio u Bosni. Talijanski jezik učio privatno, turski kod fra Martina Nedića. Kao kroničar, bilježio je sve što se u njegovo doba zbivalo.

Djela: Kronika Bosne Srebrene, u tri sveska (rukopis).

MIKIĆ, Pavao (Kostrč, Orašje, 19. rujna 1945.). Pisac. Pučku školu završio u Tolisi, a Franjevačku gimnaziju u Visokom. Napustio franjevački red 1969., a potom doktorirao u Bonnu. Od 1982. profesor fakulteta u Zadru na odjelu germanistike, a od 1997. dekan ovoga fakulteta. Objavio veći broj znanstvenih radova iz oblasti književnojezične problematike.

Djela: Svjetlost međugorja (s Pavom Živkovićem, roman, 1990.), Kontrastivni rječnik poslovica (s Danicom Škara, 1992.), Biblijske poslovice u Hrvata (s Vjekoslavom Suzanićem, 1994.).

MIKULIĆ, Janja (Podgrad, Uskoplje, 22. travnja 1952.). Pjesnikinja. Osnovnu školu završila u Uskoplju, a Srednju medicinsku u Zagrebu, gdje živi i radi.

Djela: Pozdravi sve (pjesme, 1998.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.).

MIKULIĆ, Martin (Borajna, Ljubuški, 15. siječnja 1841. - Široki Brijeg, 27. studenoga 1912.). Pripovjedač i sakupljač narodnoga blaga. Osnove pismenosti dobio od fra Ilije Vidoševića, župnika u Ružićima. Školovanje nastavio na Širokom Brijegu, filozofiju i bogoslovne znanosti završio je u Italiji.

Djela: Shematismus (s Radoslavom Glavašem, 1882.), Zvonarev teljig (pripovijest, 1901.), Narodna torba (pripovijest, 1902.), Samac i beskućnik (pripovijest, 1903.), Shematismus (1903.), Vitinski lovac/Hrvatska duša, II (pripovijest, 1923.), Djevac od devedeset godina (Hrvatska duša, III-IV, 1924/25.), Pustinjakove pripovijetke iz seoskog života zapadne Hercegovine (pripovjetke, 1972.), Drveni strojevi (1973.), Retorica; Mudra knjiga svaštarica; Župnikov dnevnik u Ružićima (rukopisi).

MILAKOVIĆ, Josip (Samobor, 2. kolovoza 1861. - Samobor, 4. kolovoza 1921.). Pjesnik, književni kritičar, esejist, antologičar. Osnovnu školu završio u rodnom mjestu, gimnaziju u Zagrebu. Bogosloviju napustio 1883. godine, bavio se novinarstvom i pokrenuo omladinski list Hrvatska omladina. Nakon položenog građanskog ispita, na poziv S. S. Kranjčevića odlazi u Bosnu. Dvije godine je upravitelj Trgovačke škole u Derventi, a potom nastavnik Učiteljske škole u Sarajevu. Umro iznenada u Samoboru prigodom posjeta svojima.

Djela: Hrvaćanke (pjesme, 1883.), 15 knjiga pjesama i priča za djecu (1883/1922.), Iz uvela lišća (pjesme, 1890.), U zatišju (pjesme, 1892.), Majka u našoj narodnoj pjesmi (studija, 1896.), Vjetar i talasi (pjesme, 1897.), Bibliografske bilješke uz čitanke za osnovne škole u Bosni i Hercegovini (1898.), Franjo Josip I. (1898.), Staze i putevi (pjesme, 1900.), Naše pjesme (antologija, 1903.), Majka u našim poslovicama (1904.), Dr Jovan Jovanović-Zmaj (1904.), Antologija hrvatskog i srpskog pjesništva (1905.), Marko Kraljević i Đerzelez Alija (dopuna narodne pjesme, 1906.), Fra Grgo Martić (1906.), Hrvatska pjesma (antologija, 1907.), Trnski (1907.), Dr Ernest Muka (1907.), F.S. Kuhač (1907.), Pod timorom (pjesme, 1910.), Knjiga i pismo u našoj narodnoj pjesmi (1911.), Jedan naš prijatelj-Adolf Černi (1912.), Književni pupoljci učiteljskih pripravnika u Sarajevu (1912.), Jedan naš prosvjetni jubilej (1912.), Fragmenti (pjesme, 1913.), jakub Bart Čišinski (1914.), Hipotetično značenje veznika-što- (1917.), Suspiria (1918.), Tugomir Alaupović (1919.), Majka (pjesme, 1919.), Bibliografija hrvatske i srpske narodne pjesme (1919.), Mladi dani (pjesme, 1920.), Lužički Srbi (1920.).

MILENIĆ, Žarko (Brčko, 14. siječnja 1961.). Pjesnik, romanopisac, književni kritičar, dramski pisac. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Brčkom, a Višu ekonomsku školu u Beogradu. Nekoliko godina živio u Osijeku, sada živi u Rijeci.

Djela: Vrijeme velikog posta (pjesme, 1987.), Nezavršene priče (1988.), Pojela ih kiša (roman, 1995.), Preludij (roma, 1997.), Zaboravljena planeta (sf roman, 1999.).

U časopisima tri dramska teksta: Aut Cezar (1993.), Padobranci (1994.), To je propast tvoja (1996.).

MILETIĆ, Augustin (Fojnica, 16. veljače 1763. - Vidoši kod Livna, 18. srpnja 1831.). Biskup i pisac. Početne škole učio je u fojničkom samostanu, dva razreda gimnazije završio je u u Štajerskom Gradcu, filozofsko-teološki studij u Italiji. Veoma je zaslužan za unapređenje školstva ne samo u samostanima nego i izvan njih. Prvi je u BiH uveo analfabetske tečajeve kao način opismenjavanja širokih narodnih slojeva.

Djela: Početak slovstva (1815.), Naredbe i uprave biskupa namistnika (1818.), Istomačenje stvari potribiti (1828.).

MILIĆ, Josip (Mostar, 30. kolovoza 1966.). Pjesnik. Pučku i srednju školu završio u Mostaru, a potom tri godine radio u zrakoplovnoj tvornici Soko. Kao postulant stupio 1990. u Hercegovačku franjevačku provinciju u Tomislav Gradu. Nakon novicijata na Humcu, Filozofsko-teološki fakultet Družbe Isusove upisao 1992. u Zagrebu. Završivši studij filozofije, studirao teologiju.

Djela: Raspelo u zrcalu (pjesme, 1996.), Svitanja u svemiru (pjesme, 2000.).

MILIĆ, Nedjeljko (Trebinja, Ravno, 12. listopada 1924.). Pjesnik. Pučku školu završio u rodnom mjestu. Od 1951. živi i radi u Mostaru.

Djela: Tko je kao Bog (pjesme, 1996.).

MILIĆ, Petar Periša (Mostar, 2. srpnja 1958.). Pjesnik. Pučku i srednju školu završio u Mostaru, a Prirodoslovnomatematički fakultet u Sarajevu. Kao srednjoškolski profesor radio u Gacku, Gračanici, Tomislav Gradu i Vukovaru.

Djela: Sunčani snovi (pjesme, 1995.), Jutra nemira (pjesme, 1998.).

MILIČEVIĆ, Franjo (1835. - 1903.)

MILIČEVIĆ, Ivan (1868. - 1950.)

MILIČEVIĆ, Niko (1897. - 1980.)

MILINOVIĆ, Ante (1937.)

MILINOVIĆ, Miroslav (1932. - 1998.)

MILOŠ, Petar (1948.)

MILOŠEVIĆ, Zdravko (1926.)

MIOČ, Pero (1942.)

MIOČ, Vojislav (1896. - 1981.)

MLAKIĆ, Josip (1964.)

MRAZOVIĆ, Milena (1860. - 1927.)

MUSA, Dušan (1956.)

MUSA, Šimun (1951.)