O snježane...

O snježane... autor: Ivan Bunić Vučić

  O snježane
   prsi izbrane
obljubljene me gospoje,
   prsi mile,
   prsi bile,
ljubko dobro svako moje.

   Vi ste meni
   drag medeni
pokoj i sva slatka rados,
   od vašega
   bijela snijega
smamljena je moja mlados.

   Vi ste pravi
   stan ljubavi
u kom carstvo svoje drži,
   gdje s dragoće
   od bjeloće
strijelja srca, duše prži.

   Vi ste rijeka
   bijela od mlijeka,
po koj žudim sveđ broditi,
   i vesela
   gdje bi uzela
mâ se duša utopiti.

   Vi zdržite,
   vilovite,
one od snijega lijepe gore,
   ke su od stijene
   prem ledene,
a sva srca željno gore.

   U primilu
   vašem krilu
snježani se put nahodi
   u ljuveni
   raj žuđeni
smionu miso ki dovodi.

   O veseli
   lijeri bijeli,
moje lijepe mile prsi,
   perivoji
   drazi moji
u kijeh mlados mâ se smrsi.

   Oči, hvala
   vaša 'e mala
prema prsim razbludnim;
   svakolika
   slava i dika
prsima se dati ima.

   Vi ste, oči,
   od istoči
dvije zvijezde samo u sebi,
   a u prsijeh
   tijeh ljuvenijeh
sva ljepota jes od nebi.

   O rumene,
   o ljubljene
usti, i vi se ne dičite!
   One mile
   vas dobile
jesu prsi plemenite.

   Ruže, cvijetja
   od proljetja
samo imate sred dragoće;
   prsi tvoje,
   dušo, goje
s dzornijem cvijetjem rano voće.

   Nu, Ljubice,
   mâ diklice,
čijem ja hvalim, ti si skrila -
   prsi mile
   i pribile...
Što mi si se zasramila?

Ovo je djelo u javnome vlasništvu svugdje u svijetu jer autorska prava istječu nakon 100 godina od autorove smrti.