Nahum (Šarić)/Glava 3.

¹ Teško krvnome gradu punom laži, ispunjenom nasilja, grabeža bez kraja!

² Čuj, puckanje bičeva! Čuj, prasak točkova! Konji jure, kola skaču

³ Konjanici jurišaju, mačevi se sjaju, koplja sijevaju. Mnoštvo pobijenih, sila mrtvih tjelesa, nema broja lešinama, pada se preko lešina.

⁴ Za mnogi blud bludnice, ljubaznice, vješte bajačice, koja zaludi narode svojim bluđenjem, plemena svojim bajanjem:

⁵ "Gle, ja ću na tebe!" govori Gospod nad vojskama. "Ja ću ti uzgrnuti skute tvoje preko lica i pokazat ću narodima golotinju tvoju, kraljevstvima sramotu tvoju.

⁶ Nečist bacit ću na te. Osramotit ću te i načinit ću od tebe prizor.

⁷ Svaki, koji te vidi, bježat će od tebe i vikat će: 'Niniva je razorena, tko će je žaliti, gdje ću ti naći tješitelja?'"

⁸ Jesi li bolja od No-Amona, koji je stolovao na rijekama, optočen unaokolo vodom? Bedem je njegov bila rijeka, zid njegov voda.

⁹ Jakost je njegova bio Kuš, nebrojeni Egipćani, Put i Lubim pomoćnici njegovi.

¹⁰ I unatoč tome morao je u progonstvo, morao je otići u ropstvo. I dječica njegova bila su razmrskana po svim uglovima uličnim. Bacili su ždrijeb za plemiće njegove. Svi velikaši njegovi bili su stavljeni u lance.

¹¹ Tako ćeš se i ti jednoć opiti i bit ćeš nemoćna. I ti ćeš tražiti utočište pred neprijateljem.

¹² Sve su tvrđave tvoje smokve s ranim smokvama. Kad se stresu, one padaju odmah u uta onome, koji jede.

¹³ Gledaj narod svoj u sebi: "postali su žene pred neprijateljem tvojim. Širom su otvorena vrati zemlje tvoje. Oganj proždire prijevornice tvoje.

¹⁴ Za opsadu nagrabi sebi vode! Utvrdi opkope svoje, stupi u glib, gazi glinu, kalup od opeke uzmi u ruke!

¹⁵ Tada će te proždrijeti oganj utamanit će te mač, prožderat će te kao skakavac, i neka se umnožiš kao hruštevi.

¹⁶ I neka imaš trgovaca više nego što je zvijezda na nebu: skakavci se slete i odlete.

¹⁷ I neka su knezovi tvoji kao hruštevi, vođe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju.

¹⁸ Usnuli su tvoji pastiri, kralju asirski, počivaju junaci tvoji. Narod je tvoj raspršen po gorama, i nema nikoga, da ih skupi.

¹⁹ Nema melema rani tvojoj, udarac, koji te pogodi, neizlječiv je. Tko čuje za te, pljeskat će rukama nad tobom, jer koga nije stizala jednako zloća tvoja?!

← Glava 2.

Nahum (Šarić)

Glava . →