Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas/D

← Ć

Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas: —  D autor: Mirko Marjanović

DŽ →

DAUTBEGOVIĆ KRAJINOVIĆ, Jozefina (Šušnjari, Derventa, 24. veljače 1948.). Pjesnikinja. Gimnaziju i pedagošku akademiju završila u Slavonskom Brodu. Do početka rata u BiH živjela je i radila u Doboju. Od 1992. živi u Zagrebu.

Djela: Čemerike (pjesme, 1979.), Druga svjetlost (koautorica knjige dobojskog književnog kruga, 1984.), Uznesenje (pjesme, 1985.), Od Rima do Kapue (pjesme, 1990.), Ručak s Poncijem (pjesme, 1994.), Prizori s podnog mozaika (pjesme, 1998.)

DIVKOVIĆ, Matija (Jelaške kod Olova, 1563. - Olovo, 21. kolovoza 1631.). Pisac. Osnovno obrazovanje vjerojatno je stekao u olovskom Franjevačkom samostanu, filozofsko-teološki studij završio je u Italiji. Prvi bosanskohercegovački Hrvat koji je pisao na narodnom jeziku bosančicom. Njegovo ukupno djelo, sa stajališta književno-lingvističkog, paleografsko-ikonografskog i kulturno-povijesnog, ima veliko značenje za hrvatsku kulturu.

Djela: Nauk krstjanski (1611.), Sto čudesa aliti zlamenja (1611.), Besjede (1616.)

DLUSTUŠ, Ljuboje (Šaptinovci kod Našica, 3. travnja 1850. - 17. studenoga 1921.). Pedagog, književni kritičar i povjesničar. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Požegi, učiteljsku u Đakovu. U Bosnu i Hercegovinu došao 1879. godine nakon službovanja u Slavoniji i na Sušaku. U Sarajevu je prvo učitelj, a zatim radi u školskoj upravi Zemaljske vlade sve do umirovljenja 1910. Zaslužan za razvoj školstva u Bosni i Hercegovini. Pisao pjesme pod pseudonimom Uvelak. Članke i studije iz književnosti i povijesti književnosti objavljivao u mnogim listovima i časopisima. Vjenčani kum Silvija Strahimira Kranjčevića.

Djela: Filozofija u drevnih Helena (1890.), Studije i dojmovi sa svjetske izložbe i internacionalnoga nastavnog kongresa 1900. u Parizu (1906.), Proslov predsjednika Kluba hrv. Književnika u Osijeku Lj. Dl. Na sijelu prigodom blagdana 5. srpnja 1911. (1911.), Franjo Marković, njegov život i rad (1915.), Život i probrane pjesme Silvija Strahimira Kranjčevića (1918.), Slava Petru Preradoviću (1918.).

DOBRETIĆ, Marko (Brnjići kod Jajca, 1706. - Fojnica, 8. siječnja 1784.). Biskup i pisac. Osnovno obrazovanje stekao u fojničkom samostanu, filozofsko-teološki studij završio je u Dalmaciji i Italiji. Na štokavsko-ikavskom sastavio praktični priručnik moralnog bogoslovlja.

Djela: Kratko skupljene ćudoredne, iliti moralne bogoslovice (1782.)

DOMINKOVIĆ, Blaž Radomir (Tolisa, 22. travnja 1832. - Breške kod Tuzle, 26. rujna 1867.). Pjesnik. Ne zna se točno gdje se školovao. Pretpostavlja se da je osnove pismenosti stekao u rodnom mjestu, filozofsko-teološki studij u Kraljevoj Sutjesci i negdje u Italiji.

Djela: Rukopis pjesme ispjevane u desetercu pod naslovom “Narodna pjesma o pokretu raje 1858. i o poslanicih njihovih u Carigradu sljedujuće godine 1859. u proletje od Ra…ra” čuva se u toliškom samostanu.

DRAGIĆ, Marko (Gmići, Poljana na Makljenu, Rama, 10. srpnja 1957.). Književni kritičar, skupljač i zapisivač hrvatske narodne duhovne i materijalne kulture. U rodnom mjestu završio pučku školu i gimnazijsku naobrazbu. Na filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao na odjelu za hrvatski jezik i književnost i latinski jezik s pregledom rimske književnosti. Doktorirao u Zagrebu 2000. Suradnik je brojnih književnih časopisa.

Djela: Tuj tunja tu jabuka (hrvatske lirske narodne pjesme iz Rame, 1995.), Zakopano zvono (1996.), Duša tilu besidila (hrvatske pučke molitvene pjesme iz BiH, 1997.), Deset kamenih mačeva (hrvatske predaje i legende iz Bosne, 1999.)

DRAGIĆ, Zvonko (Beška, Stara Pazova, 20. srpnja 1956.). Pjesnik. Četiri razreda pučke škole završio u selu Vrci u Klisu (općina Konjic), rodnom mjestu roditelja, a osmogodišnju školu u Čelebićima, te trgovačku u Mostaru. U Sarajevu je studirao žurnalistiku.

Djela: U vrhu Vrci (pjesme, 1996.)

DRAGIŠIĆ DOBRETIĆ, Juraj (Srebrenica, oko 1448. - Barletta, Italija, 1520.). Humanist, filozof, teolog i pisac.

DRETAR, Tomislav (Nova Gradiška, 2. ožujka 1945.). Pjesnik, esejist i književni kritičar.

DRLJIĆ, Rastislav (Podhum, Konjic, 8. prosinca 1900. - Sarajevo, 14. veljače 1976.). Kulturni povjesničar i književnik.

DRMIĆ, Ilija (Dobrići, Tomislav Grad, 1. listopada 1954.). Novinar i pjesnik. Pučku školu završio u rodnom mjestu i Prisoju, gimnaziju u Zagrebu, teologiju u Sarajevu (1977. - 1982.) I Zagrebu kao postdiplomac (1989. - 1991.). Kao vojnik 1975. osuđen na 15 mjeseci strogog zatvora. Hrvatski jezik i književnost studirao u Sarajevu i Zagrebu gdje je diplomirao (1986. - 1992.).

Djela: Pogled u nebo (pjesme, 1974.), Župa Grabovica (monografija, 1981.), Odgojem obnova (1983.), Hercegovino moja, nepokorena (reportaže, 1998.), Putopisna darovnica (reportaže, 1998.), Pobijediti rat (reportaže, 2000.)

DRUŠKOVIĆ, Kristijana Zoraja (Lich, Njemačka 1971.). Pripovjedačica. Pučku školu i gimnaziju završila u Livnu. Studirala na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a potom filozofiju i psihologiju u Mostaru.

Djela: Božja djeca (pripovijetka, 1998.), Lijepa naša…napaćena (zbirka pripovijedaka, 1999.)

DUGEČ, Malkica (Zavidovići, 3. lipnja 1936.). Pjesnikinja.

DUGONJIĆ, VRHOVČIĆ, Nedjeljko (Vareš, 19. ožujka 1885. - Visoko, 2. listopada 1918.). Pjesnik, pripovjedač, pisac povijesnih zabilježaka i vjersko-poučnih članaka i refleksija. Osnovnu školu završio je u Varešu, gimnaziju u Gučoj Gori i Visokom, novicijat u Fojnici, filozofsko-teološki studij u Livnu i Sarajevu.

Djela: Kraljici Hrvata (pjesme, 1912.), Svibanjske ruže (propovijedi, 1914.), Ratni zvuci (pjesme, 1914.), Zabavni i poučni kalendar za prostu godinu 1914. (1914.), Ratna razmatranja (1916.)

DUJMUŠIĆ, Dragan (Gradačac, 6. listopada 1884. - Varaždin, 14. rujna 1916.). Pjesnik i pisac povijesnih zabilježaka. Pučku školu pohađao u rodnom mjestu, gimnaziju u Travniku, bogoslovne znanosti u Sarajevu. U Regensburgu studirao glazbu. Kraće vrijeme je crkveni glazbenik u Sarajevu, onda ostaje bez službe i prelazi kapucinima u Rijeku. Godine 1912. odlazi u novicijat u varaždinski samostan, a godinu kasnije postaje lektor bogoslovije, propovjednik i rukovoditelj trećoredaca organizacije Kćeri Marijine.

Djela: Iskre srca moga (pjesme, 1912.), Povjesničke crtice kapucinskog samostana na Rijeci (1910.), Kritička povijest svete kuće Marijine u Loretu i njezini prenosi (1912.), Šta ćemo bez rakije (1916.), Pjesme (sabrane pjesme, 1992.).

DVORNIKOVIĆ, Ljudevit (Zagreb, 1861. - Sarajevo, 1933.). Književni kritičar i pedagoški pisac. Osnovnu školu, gimnaziju i Učiteljsku školu završio je u Zagrebu. Godine 1900. prelazi u Bosnu i Hercegovinu, u Sarajevo, gdje je prvo nastavnik Trgovačke škole, a od 1902. Učiteljske.

Djela: Eseji iz područja psihološke pedagogije i estetike (1906.), Temelji psihologije (1910/14.), Uzgojne ideje u kulturnoj povijesti čovječanstva (1911.), književne kritike - u periodici.