Joel (Šarić)/Glava 2.
← Glava 1.
|
Joel (Šarić) |
Glava 3. →
|
1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadršću svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! -:
2 Dan tame i mraka. Dan oblačine i vihora, Kako se zora razastire povrh gora, tako dolazi narod, velik i silan, kakva nije bilo prije, a niti će ga poslije kad biti do u godine najdaljih pokoljenja.
3 Pred njim proždire oganj. Za njim ližu plamenovi. Kao vrt edenski leži pred njim zemlja, a za njim pustinja tužna. Ništa ne uteče od njega.
4 Izgledaju kao konji, i trče kao konjanici.
5 Topoću i skaču kao kola preko vrhunaca gora. Kao praskajući plamenovi pale strnjiku. Kao silna vojska, spremna za boj.
6 Pred njima uzdršću narodi. Crveno se zažare sva lica.
7 Kao junaci navaljuju. Kao ratnici penju se na zid. Svaki ide svojim putem. Ne odstupaju sa svojih staza.
8 Jedan dragoga ne tiska. Svaki stupa svojom stazom. I među strijelama prodiru bez zastajanja,
9 Udaraju na grad, trče po zidovima, penju se na kuće i kao lupeži i ulaze kroz prozore.
10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrčaše, svjetlost se zvijezda ugasi.
11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvršitelji riječi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo strašan, Tko će ga podnijeti?
12 Ali i sada još govori Gospod: "Svim srcem obratite se k meni posteći, plačući i tugujući!"
13 Razderite srca svoja a ne haljine svoje! Obratite se Gospodu, Bogu svojemu, jer je on milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosrđem i požali nesreću.
14 Tko zna, neće li opet požaliti, tako da vam ipak još ostane blagoslov njegov, te imadnete žrtvene prinose i naljeve za Gospoda, Boga svojega?
15 Trubite u trubu na Sionu! Naredite sveti post! Sazovite svečanost!
16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejačad! Zaručnik neka izađe iz svoje sobe, zaručnica iz svoje odaje!
17 Između trijema i žrtvenika neka plaču svećenici, sluge Gospodnje, i neka mole: "Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baštine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznabošci! Zašto da se kaše među narodima: 'Gdje im je Bog?'"
18 Tada je revnovao Gospod za zemlju svoju i smilovao se narodu svojemu.
19 I Gospod je odgovorio narodu, svojemu: "Evo, ja vam šaljem žita, vina i ulja da se stim nasitite! Više vas ne dajem pod sramotu među neznabošcima.
20 Sjevernoga neprijatelja protjerat ću od vas, odagnat ću ga u zemlju suhu i pustu, prednju četu njegovu u istočno more, zadnju četu njegovu u more zapadno, da se podigne od njega smrad rastvaranja i da nestane truleža njegova. Jest, velike ću stvari učiniti."
21 Zemljo, ne boj se! Raduj se i veseli se, jer je Gospod učinio velike stvari.
22 Ne bojte se, životinje poljske, jer su opet zelena pasišta u pustinji, Drveta opet nose plodove svoje. Smokva i loza vinova daju urod svoj.
23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje dažd u pravoj mjeri, spušta vam dažd rani i kasni kao prije.
24 Tada se opet gumna napunjaju žita. Kace se prelijevaju od vina i ulja.
25 "Ja ću vam nadoknaditi godine, kojima su urod izjeli skakavac, žderalica, ljupilac i grizac, velika vojska moja, koju sam poslao na vas.
26 Imat ćete jesti izobilja i bit cote siti i slavit ćete ime Gospoda, Boga svojega, koji je učinio čudesne stvari na vama. I nikada se više neće osramotiti narod moj.
27 Tada ćete spoznati, da ja boravim usred Izraela i da sam ja, Gospod, Bog vaš, a inače nitko. I nikada se više neće osramotiti narod moj.
28 Poslije ću izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada će sinovi vaši i kćeri vase proricati, starci će vaši imati sne, mladići će vaši gledati viđenja.
29 I na sluge i sluškinje izlit ću Duha svojega u one dane.
30 I učinit ću da se pojave čudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima.
31 Sunce će se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i strašni dan."
32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit će se, jer će biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao što je to obećao Gospod. Preživjelima pripada, koga pozove Gospod.
← Glava 1.
|
Joel (Šarić) |
Glava 3. →
|