Govor Franje Tuđmana na otvaranju 71. Zagrebačkog velesajma

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Govori Franje Tuđmana na otvaranjima Zagrebačkog velesajma Govor Franje Tuđmana na otvaranju 71. Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma
autor: Franjo Tuđman
Govor Franje Tuđmana na otvaranju 73. Zagrebačkog velesajma
Izvor: http://www.predsjednik.hr/Zagreb11.09.1995 Dopuštenje: http://www.predsjednik.hr/Impresum "Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora."


Dame i gospodo, Stovani domacini, gosti i uzvanici Zagrebackog medjunarodnog velesajma,

U vrijeme dok smo 1991. godine na ovom mjestu otvorili Jesenski medjunarodni zagrebacki velesajam, Jugosrpska armija unistavala je brojne hrvatske gradove, i s pobunjenim srpskim pucanstvom, okupirala oko cetvrtine hrvatskog teritorija.

Okupljeni ove godine, na otvaranju Jesenskog medjunarodnog zagrebackog velesajma, s ponosom i zadovoljstvom polazimo od cinjenice da je - poslije svih olujnih zbivanja - pod okupacijom jos samo 4,51% kontinentalnog, odnosno 2,84% od ukupnog teritorija pod hrvatskim suverenitetom. Danas, tj. u okviru ovogodisnjeg Velesajma imamo "prezentaciju gospodarstva Zadarsko-kninske zupanije s razvojnim mogucnostima oslobodjenih podrucja", s nedvojbenim uvjerenjem da ce uskoro i preostali dio okupiranih hrvatskih krajeva zapadnog Srijema, istocne Slavonije i Baranja, ukljucivo i Vukovar, grad simbol otpora u Hrvatskom domovinskom ratu, biti oslobodjeni i vraceni u gospodarski i pravni sustav suverene Hrvatske.

Ovu vaznu gospodarsku priredbu otvaramo u petoj godini od uspostave samostalne i demokratske hrvatske drzave. Zato je ovo prigoda da se osvrnemo na prijedjeni put u gospodarstvu.

Poznate su sajamske tradicije iz kojih se razvio danasnji Zagrebacki velesajam.

Odrzavanje sajamskih smotri i priredaba - i usprkos vise ili manje nepovoljnim okolnostima u pojedinim povijesnim razdobljima - sluzilo je uvijek opcem, civilizacijskom razvitku Zagreba, na njegovu putu izrastanja u politicko, gospodarsko i kulturno srediste Hrvatske. I - sto je od ne manje vaznosti - svestranom povezivanju svih, politicki gospodarsku cjelinu.

Razumije se, zadnjih pet godina, od uspostave suverene hrvatske drzave (1990.), Zagrebacki velesajam prozivljava - kao i citava domovina - teskoce prouzrokovane raspadom socijalistickog sustava i jugoslavenskog i istocnoeuropskog trzista, a pogotovu srpskom agresijom i posljedicama rata u Hrvatskoj i u BiH.

Umjesto razmaha izlozbeno-poslovne djelatnosti, i njegovi su prostori sluzili potrebama domovinskoga rata, ali ni u takvim ratnim okolnostima nismo dopustili odgadjanje, ili zatvaranje velesajamskih priredbi.

Nakon smanjivanja znatnog broja sudionika izlagaca, poduzeca i zemalja, do osjetnog povecanja dolazi prosle 1994., godine kad je broj sudionika porastao na 2375 u odnosu na 1357 prethodne 1993. godine. Ove ( 1995.) godine imamo vec 2561 izlagaca, od cega 1254 domaca i 1307 inozemna iz 49 zemalja, cime se znatno priblizavamo predratnom stanju (1989. bilo ih je 2900).

I ovo ozivljavanje Zagrebackog velesajma ocit je znak sveukupnih rezultata sto smo ih postigli - usprkos svemu - za ovo kratko vrijeme u izgradnji samostalne hrvatske drzave i ustroju trzisnog gospodarstva.

Zahvaljujuci ispravnosti drzavne politike, kojom smo osigurali suverenost i snagu hrvatske drzave, stabilnost njezinog demokratskog poretka, ucvrstili medjunarodni polozaj i ugled Hrvatske, postigavsi takodjer vec zamjetne rezultate u preustrojstvu bivseg socijalistickog gospodarskog sustava, i Zagrebacki velesajam dozivljava svoj preporod, postajuci sve vise ogledalom gospodarskog preporoda Hrvatske i njezina sve tjesnjeg povezivanja sa svijetom.

Ovogodisnja velesajamska priredba odvija se u neusporedivo povoljnijim drzavno-politickim i gospodarskim prilikama.

Na pragu smo potpunog oslobodjenja okupiranih podrucja Domovine, a sve su realnije i pretpostavke da se blizi vrijeme okoncanja ratne krize u BiH, i uspostave mira i novog medjunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta, u kojem se Hrvatska vec danas priznaje kao vazan i nezamjenjiv subjekt. U takvim izmijenjenim okolnostima i uvjeti za razvitak hrvatskog gospodarstva visestruko su povoljniji no dosada.

Dame i gospodo,

U proteklih pet godina hrvatska drzavna politika morala je pronaci rjesenje za sudbinska pitanja hrvatskog naroda, njegove drzave, pa razumije se i njegova gospodarstva.

U prijelomnom povijesnom razdoblju sloma starog medjunarodnog drustvenog sustava u Istocnoj Europi mi smo se nasli pred povijesnim izazovom uspostave samostalne i demokratske hrvatske drzave i izgradnje suvremenog trzisnog gospodarstva.

Pri tome valja podsjetiti da za revolucionarne promjene, koje su trebale dovesti do samostalnosti Hrvatske, ni unutarnje ni medjunarodne okolnosti nisu bile nimalo povoljne. A u nje smo usli i s veoma teskim gospodarskim nasljedjem. Uspijeli smo onemoguciti ciljeve barbarske jugosrpske agresije da sprijeci osamostaljenje Hrvatske, ali ne i posljedice okrutnog rata, razaranja, i podnijetih zrtava, sa svim problemima i troskovima s kojima smo se morali uhvatiti u kostac, u svezi sa stotinama tisuca prognanika iz okupiranih podrucja i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.

U uspostavi demokratskog poretka, ucvrscenju medjunarodnog polozaja suverene Hrvatske, u uvjetima nametnutog nam okrutnog rata i ocite nesklonosti nekih medjunarodnih cimbenika, mogli smo postici svoje ciljeve samo pod pretostavkom krajnje razborite politike i iskljucivim osloncem na vlastiti narod.

Danas imamo samostalnu, demokratsku hrvatsku drzavu, kao okvir za puni razvitak hrvatskih duhovnih i materijalnih izvora zemlje i naroda, podrazumijevajuci i uvjete za povratak hrvatskih ljudi iz iseljenistva.

Od samog pocetka uspostave samostalne hrvatske drzave poceli smo, a u protekle dvije godine i ubrzali napore za izgradnju gospodarskog sustava za moderno trzisno gospodarstvo.

Iako smo istodobno, pa i prije svega, morali rjesavati probleme drzavne sigurnosti, postigli smo znatne rezultate i u izgradnji nove drzavne uprave i trzisnog gospodarstva.

Tezimo da hrvatski gospodarski prostor postane privlacan domacim ali i stranim ulagacima, da novo hrvatsko gospodarsko zakonodavstvo bude sto sukladnije europskim i svjetskim iskustvima. Naravno, pri tome moramo voditi racuna o hrvatskim posebnostima i o zastiti nacionalnih interesa.

Antiinflacijski program koji smo zapoceli 1993. godine pokazao je izvanredne, cak i zacudjujuce, rezultate po ocjeni medjunarodnih gospodarskih strucnjaka, stvorivsi hrvatskom gospodarstvu stabilne osnove za prestrukturiranje. Novu hrvatsku valutu - kunu - uveli smo s programom stabilnosti i konvertibilnosti i uspjeli smo je takvom odrzati.

U tom sklopu od odlucne vaznosti bili su napori hrvatske vlade i Sredisnje hrvatske banke (Narodne banke Hrvatske), za donosenje i pridrzavanje uravnotezenog drzavnog proracuna.

U proteklih pet godina povecavane su hrvatske devizne pricuve od "0" na vise od 2,846 milijuna dolara. Konvertibilnoscu domace valute stvaramo povjerenje nasih gradjana u domovini i u svijetu, da ulazu svoje ustedjevine u domace banke. Stovise, vec imamo brojne primjere da i stranci stede u hrvatskim bankama gdje dobivaju vece kamate. Ocuvati stabilnost i nisku inflaciju potrebno nam je upravo zbog poticanja domace stednje i dolaska inozemnih ulagaca. A to je preduvjet za pokretanje gospodarskog rasta i vece zaposlenosti; za postupno ozivljavanje sveukupne zivotne djelatnosti.

U trajnoj brizi za pazljivim trosenjem novca hrvatskog drzavnog proracuna, uspostavili smo, po uzoru na zemlje slobodnog demokratskog svijeta, nezavisnu drzavnu reviziju i Hrvatsku drzavnu riznicu, posredstvom koje se moraju obavljati sva placanja korisnika proracuna. Sustav drzavnih kupovina putem javnih natjecaja potice trzisno natjecanje medju dobavljacima, sto vec biljezi ustede na nekim izdacima proracuna od 10-30%. Po prvi put u novijoj povijesti, u Hrvatskoj ubrani porezi sluze za dobrobit hrvatskih gradjana i hrvatske drzave, sto sve vise prodire u svijest i drzanje hrvatskih ljudi. Ali nam ostaje zadaca da sveukupnu drzavnu upravu oslobadjamo svih, nasljedjenih, protunarodnih birokratskih naslaga.

Dame i gospodo,

Na putu pretvorbe nasljedjenog socijalistickog sustava, u sustav slobodnog trzista, suoceni smo sa zamrsenim problemom privatizacije. Svjetska iskustva, i na zapadu i na istoku, svjedoce da je privatizacija slozen i bolan proces, cak i onda kada se provodi u miru, i u starim drzavama s izgradjenim institucijama i razvijenim trzistem kapitala.

Mi smo pretvorbu hrvatskog gospodarstva, poceli u krajnje nepovoljnim uvjetima ratnih tegoba i neizvjesnosti, gradeci istom institucije drzave i trzisnog gospodarstva sto je smanjivalo interese ne samo inozemnih investitora vec i hrvatskih ljudi iz svijeta.

Usprkos svemu, vec danas vidimo da je pretvorba i privatizacija nepovratno izmjenila ustroj hrvatskog gospodarstva. Stvoreno je na tisuce novih gospodarskih organizama, s jasnim poslovnim ciljevima poduzeca, oslobodjeni su novi prostori gospodarskih inicijativa i novi oblici poslovne zainteresiranosti.

Time su stvorene pretpostavke za dalji razvitak nove, djelotvornije gospodarske strukture. Pri tom su ustanovljene i brojne nepravilnosti i ponasanja protivna ciljevima pretvorbe i zakonima. One su dijelom bile i neizbjezne, ali protiv svih zloporaba hrvatska pravna drzava mora se ustrajno boriti, cuvajuci ono pozitivno postignuto dosadasnjom provedbom pretvorbe i privatizacije.

Pretvorba i privatizacija provodjena je s mnamjerom da vlasnistvo drustvene i drzavne imovine dodje u ruke sto sireg kruga hrvatskih gradjana. Do danas je vise od 576.000 hrvatskih gradjana postalo dionicarima, sto je u postotku vise no u mnogim razvijenim zemljama. Privatizacijom stvorili smo mogucnost gradjanima da postanu vlasnici svojih stanova; ali i uvjete za bolje i probitacnije odrzavanje stambenog fonda.

Ukupno ostvarena sredstva iz dosadasnje provedbe pretvorbe poduzeca veca su od 6 milijardi kuna, od cega oko 1,509 milijuna kuna u gotovom.

Od dosada pretvorenih 2519 poduzeca, njih vise od 1190 u cijelosti je privatizirano (to su pretezno manja poduzeca), daljnjih 938 je vecim dijelom privatizirano, a 391, pretezno velikih poduzeca, privatizirana su manjim dijelom.

U privatnim i vecinskim privatnim poduzecima danas radi oko 50% zaposlenih, i u njima se stvara veci dio ukupne dobiti. Za potrebe provedbe denacionalizacije, u Hrvatskom fondu za privatizaciju rezervirano je dionica u vrijednosti od priblizno 4 milijarde kuna.

Posebnu paznju u privatizaciji posvetili smo davanju mogucnosti i pogodnosti hrvatskim iseljenicima. U proteklim godinama u Hrvatsku su ulagali Hrvati iz europskih, ali i najudaljenijih zemalja svijeta: iz Novog Zelanda, Australije, Cilea, Sjedinjenih Americkih Drzava i Kanade.

Nastavak privatizacije, i posebno privatizacija velikih turistickih poduzeca, pruzit ce nove i vece mogucnosti ulaganja za sve zainteresirane, a posebnu paznju treba posvetiti ljudima iz iseljene Hrvatske.

A kad je rijec o tome, onda posebno isticemo da je za Hrvatsku - bez obzira na vaznost i vrijednost ulaganja, od vece vaznosti sam povratak iseljenih Hrvata. Da bismo to odlucno poticali, osnovali smo i posebno vladino Ministarstvo na cijem celu je ministar, takodjer povratnik - poduzetnik iz Kanade.

Unatoc nasoj golemoj zainteresiranosti,jos uvijek nismo posve otklonili sve otpore inozemnim ulaganjima, pa i ulaganjima hrvatskih iseljenika. I one pravne i one subjektivne naravi, a jednima i drugima treba odlucno stati na kraj.

I u provedbi gospodarske, kao i sveukupne drzavne politike, nasa vlast mora posebnu paznju posvecivati stradalnicima domovinskog rata, invalidima, obiteljima poginulih branitelja, prognanicima.

Besplatnom dodjelom dionica invalidima domovinskog rata i obiteljima poginulih branitelja, dodijeljene su dionice vise od 400 razlicitih poduzeca procijenjene vrijednosti od oko 720 milijuna kuna.

Pred nama je zadaca donosenja dopuna zakonskih propisa o privatizaciji, kojima bi trebalo bitno olaksati polozaj malih dionicara, ukljuciti u dionicarstvo pogodjeni dio hrvatskog naroda, pospjesiti prodaju preostalih drzavnih udjela u poduzecima, ali i unaprijediti upravljanje onim dijelom gospodarstva gdje drzava ostaje kao vlasnik- dionicar.

U okviru nastavka programa pretvorbe i privatizacije, glavni posao nam predstoji na sredjivanju naslijedjenog stanja u velikim javnim poduzecima, bankama i financijama zdravstvene i mirovinske zastite.

Dame i gospodo,

Posljedice rata, i gospodarski problemi nastali iz pretvorbe, pogodili su vise neke skupine hrvatskih gradjana, u prvom redu prognanike, umirovljenike, a dijelom i seljake.

Svjesni smo njihova nezavidnog polozaja, i hrvatska Vlada poduzima, i poduzimat ce, razlicite korake u okviru raspolozivih materijalnih mogucnosti, kako bi se njihov polozaj sto prije poboljsao.

Hrvatska jos uvijek danas zbrinjava 190.879 prognanika i 182.812 izbjeglica iz BiH, sto je ukupno 373.691 osoba (prema podacima od 24. kolovoza 1995. godine).

U tijeku je povratak na oslobodjena podrucja vise od 120.000 prognanika u svoja sela i gradove, nazalost ne mozemo reci i u domove jer su im vecinom poruseni. Provodi se i siroki program obnove infrastrukture i gospodarstva, te izgradnja novih i popravak postojecih kuca kako bi povratak prognanika bio sto brzi i laksi.

Trazimo nove izvore domacih i inozemnih sredstava, da bi ubrzali obnovu i razvitak porusenih naselja, gradova i citavih krajeva. Vjerujemo da je sada pravo vrijeme za jedan svehrvatski narodni zajam, kojeg bi upisali i domovinska i iseljena Hrvatska, a koji bi omogucio brzu obnovu i razvitak hrvatskih oslobodjenih krajeva.

Posebnu paznju moramo posvetiti umirovljenim gradjanima Hrvatske.

Tezak polozaj umirovljenika uzrokovan je ukupnim promjenama kroz koje prolazi hrvatsko drustvo; neprilikama u kojima je u isto vrijeme doslo do smanjenja broja zaposlenih na manje od milijun, uz povecanje broja umirovljenika na oko 850.000, te uz povecanje broja nezaposlenih na oko 230.000. I sve to u okolnostima izvanrednih izdataka za stvaranje obrambenih snaga i za vodjenje domovinskog rata.

I sam sam dao neke poticaje za poboljsanje polozaja umirovljenika, i zaduzio Vladu da nadje mogucnosti za povecanje mirovina. U uvjetima stabilnosti, bez inflacije, za njih bi i momentalno povecanje mirovina u prosjeku za 5% znacilo povecanje kupovne moci. (Za primjer upravo su u tijeku zahtjevi njemackih sindikata poslodavcima za povecanje placa od oko 3%). Uskoro to bi povecanje moralo biti i vece.

Svjesni vaznosti sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, za drzavu i narodno gospodarstvo, odlucni smo provesti potrebne reforme, kako bi se i ta vazna podrucja prilagodila ukupnom sustavu trzisnog gospodarstva, ali tako da se ocuvaju interesi i poboljsa polozaj gradjana osobito starije dobi.

Naslijedjeni sustav financiranja mirovinske i zdravstvene zastite doprinosima i davanjima, koja netto dohodak opterecuju i s vise od 100% ne odgovara opcenito, a osobito zbog razmjerno visoke nezaposlenosti od oko 12,5%. To ne potice novo zaposljavanje, vec dovodi do zaposljavanja "na crno", a cini i manje konkurentnima neke nase izvozne proizvode. Moramo odlucnije primijeniti iskustva drugih, kako bismo ta opterecenja smanjili.

Potrebni su i neki promisljeni koraci u politici prema selu i poljoprivredi. Drzava mora podrzati proizvodnju, i ne samo olaksati polozaj hrvatskog seljaka, vec i poticati razvitak obiteljskih gospodarstava.

Dame i gospodo,

Temeljni hrvatski gospodarski problemi, u proteklih pet godina, bili su izravno uvjetovani nametnutim nam ratom i okupacijom znatnog dijela hrvatskog drzavnog teritorija, zato je i mogucnost njihova rjesavanja uvjetovana prije svega oslobadjanjem okupiranih hrvatskih podrucja, ali i uspostavljanjem mira u Bosni i Hercegovini.

Proteklih godina, zbog opcih okolnosti rata i okupacije hrvatskih podrucja - hrvatsko gospodarstvo bilo je prisiljeno boriti se za opstojnost poslovanja, ali i za udovoljavanje potrebama obrambenih snaga i vodjenja rata.

Zbog izravne okupacije, blizine bojista, i zbog ratne neizvjesnosti, znatni hrvatski gospodarski izvori bili su u cjelosti ili djelomicno nekoristeni. Hrvatska industrija, poljoprivreda, energetika, turizam i promet morali su se, pored uobicajenih poslovnih i razvojnih problema, nositi i s nesagledivim, a za mnoge i nesavladivim posljedicama rata i okupacije znatnog dijela hrvatskog drzavnog teritorija.

Narudzbe u hrvatskim tvornicama cesto su dolazile u pitanje zbog ratne neizvjesnosti; posebno se to odrazilo u brodogradnji i u turizmu, u kojemu je broj nocenja turista u ratnoj 1992. godini iznosio tek 10%, a u ovoj (1995. godini), unatoc svim dogadjajima ocekujemo 25% od predratnog broja nocenja. Medjutim, u narednoj 1996. godini realno je ocekivati udvostrucenje turistickog prometa u odnosu na ovu godinu.

U predratnom razdoblju Hrvatska je u prometnim uslugama (pomorske i zracne luke, aerodromi, zeljeznicki i cestovni promet) ostvarivala godisnji neto priliv od oko 1,5 milijardi dolara, sto je u ratnim okolnostima ne samo otpalo, nego je i ukupno gospodarstvo Hrvatske bilo optereceno vrlo visokim troskovima prijevoza, sto mu je umanjilo konkurentnost.

U razdoblju 1990.-1995. Republika Hrvatska bila je drzava s najvisim udjelom izdataka za obranu u Europi, koji su iznosili vise od 15% brutto nacionalnog proizvoda. Kao primjer: Europske zemlje izdvajaju u rasponu od 1-4 % BNP-a.

Ulaganje u obranu svjedoci o velicini odricanja i zrtava, sto su je dali svi hrvatski gradjani, ali i iseljena Hrvatska, u izgradnji i ocuvanju ostvarene hrvatske drzave, a i za obrambenu pomoc hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.

Velicina ulaganja u obranu upucuje na to koliko je snazan nas interes za okoncanjem rata, i konacnim oslobadjanjem svega okupiranog teritorija, jer to ce nam istom pruziti mogucnosti da svu nacionalnu energiju i sve izvore usmjerimo u obnovu i izgradnju Domovine.

Jos smo uvijek u takvom prijelaznom razdoblju u kojem politicke okolnosti bitno opredjeljuju i gospodarski razvitak.

U svezi s tim, sva dosadasnja zbivanja potvrdjuju ispravnost hrvatske drzavne politike, od proglasenja samostalnosti do danas: od prihvacanja mirovnih snaga UN i oslobodjenja dubrovackog podrucja s Prevlakom; od maslenicke i licke operacije do "Bljeska", "Ljeta '95" i "Oluje"; od pruzanja pomoci Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni do vasingtonskih sporazuma o hrvatsko-muslimanskoj Federaciji i Konfederaciji te do uloge Hrvatske u sadasnjoj mirovnoj inicijativi SAD, do koje je doslo nakon sto su pobjede Hrvatske stubokom promijenile odnos snaga u strateskom smislu na citavom podrucju.

U razmjerno kratkom vremenu, poslo nam je za rukom rijesiti temeljne probleme hrvatske drzave; osloboditi najveci dio okupiranih teritorija i postati uvazeni medjunarodni subjekt. Tek time smo stvorili cvrstu i trajnu osnovu za puni drzavni i gospodarski razvitak Hrvatske.

Oslobadjanjem okupiranih podrucja sadasnje Hrvatske bitno se izmijenio i politicki i gospodarski polozaj Hrvatske u cjelini.

Stvoreni su uvjeti za povratak najveceg dijela prognanika, povecano je nacionalno bogatstvo za oko 10%, a poboljsanja na pojedinim gospodarskim podrucjima od zivotne su vaznosti za pojedine grane i za cjelinu.

Otvaranjem prometnih i zeljeznickih pravaca preko Slavonije i Like postignuto je skracenje prometnih veza izmedju zapadne i istocne i pogotovu izmedju sjeverne i juzne Hrvatske. To pospjesuje poslovnu djelatnost, i konkurentnost, gospodarstva svih zupanija zbog tehnicki kvalitetnijih uvjeta prijevoza i skracenog vremena putovanja.

Snizenje troskova u cestovnom, zeljeznickom i zracnom prometu krece se izmedju 20 i 30%. Ukupne ustede za gospodarstvo i za gradjane samo po tom osnovu znace znatno poboljsanje.

Uspostavljanjem zeljeznickih veza, bitno je poboljsan polozaj HZ, a istovremeno ispunjen je i osnovni uvjet za ponovno djelovanje zadarske, sibenske i splitske luke. Za pretovar u ove tri luke vec postoje najave znatnih kolicina robe (izmedju 1 i 1,5 milijuna tona godisnje). Time dalmatinske zupanije, i narocito sve tri juznohrvatske luke, dobivaju pogodnosti za svestraniji gospodarski razvitak.

Trajno je oslobodjen i Jadranski naftovod, koji je od sireg hrvatskog i srednjoeuropskog znacenja, sto ce se odraziti na porastu prometa i kroz rijecku luku. U tijeku su razgovori s partnerima iz Madjarske, Slovacke i Austrije kako bi se sto prije koristio ne samo sadasnji puni kapacitet naftovoda ( od 25 milijuna tona nafte) vec i znatno povecao (na 36 milijuna tona godisnje).

Gospodarske posljedice "olujnog" djelovanja Hrvatske vojske posebno su se povoljno odrazile i na podrucju energetike. U elektroenergetski sustav Hrvatske vracena su cetiri proizvodna objekta - nakon Peruce - i Hidrocentrale Obrovac, Miljacka, Golubic i Krcic.

A posebno vazan dobitak za hrvatsku energetiku i gospodarstvo u cjelini jest oslobadjanje cijelog "400 kilovoltnog" dalekovoda izmedju Splita i Rijeke, cime se osposobljava za rad hrvatski energetski sustav i ponovo povezuje u jedinstvenu cjelinu.

Dame i gospodo,

Ako sam i prijasnjih, tegobnih, godina s pravom mogao reci da je medjunarodni polozaj Hrvatske bolji nego ikada do tada, onda takva tvrdnja danas ima jos vecu vjerodostojnost.

Na medjunarodnom, i politickom i gospodarskom podrucju, Hrvatska je danas ne samo priznata, nego i uvazavani subjekt. Promijenivsi odnose snaga na ovom podrucju, u svoju korist u strateskom smislu, Hrvatska je postala bitan cimbenik, s kojim moraju racunati sve medjunarodne silnice, u trazenju rjesenja za uspostavu novog medjunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta.

Kad je rijec o gospodarskom polozaju, valja istaknuti da smo danas u tijesnoj suradnji s Medjunarodnim monetarnim fondom, koristimo prve kredite Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, prosirujemo gospodarske odnose sa sve vecim brojem zemalja.

Jamacno, kod nekih jos nisu isceznule sve nevoljkosti i nesklonosti prema suverenoj Hrvatskoj, ili pak pokusaji utjecaja i pritisaka, ali sveukupna situacija bitno je izmijenjena.

Uskoro ocekujemo otvaranje vrata za PHARE program Europske unije, s kojom nam predstoji i potpisivanje drugih sporazuma. Da Hrvatska u skoroj buducnosti postane punopravnim clanom Europskog vijeca to ocito ne moze biti samo nas interes. No bez obzira na drzavne odnose i sporazume, u stvarnosti se odvija sve zivlja suradnja domacih i inozemnih poduzeca i njihova ulaganja u zajednicke programe.

Hrvatska je zivotno zainteresirana za izgradnju hrvatsko-bosnjacke Federacije u BiH, i za njezino sto tijesnje povezivanje s Hrvatskom na svim podrucjima. Nas je strateski interes, ali i obveza prema tamosnjem hrvatskom pucanstvu, da pruzimo svestranu pomoc za ozivotvorenje washingtonskog sporazuma o Federaciji i Konfederaciji. To je od interesa medjunarodne zajednice zbog postizanja mira, ali i Hrvatske zbog geopolitickih razloga, a posebno radi toga sto pruza sire gospodarske mogucnosti.

To su razlozi radi kojih smo vec ponudili vodstvu Republike i Federacije BiH (predsjednicima A. Izetbegovicu i K. Zubaku) povezivanje Federacije s Hrvatskom u jedinstveni gospodarski prostor, uvjereni da je to od velike i trajne obostrane koristi i u skladu s interesima medjunarodne zajednice.

Republika Hrvatska je danas - u odnosu na prethodnu godinu - u temeljito izmjenjenim, povoljnijim okolnostima. Imamo stabilan unutarnji demokratski poredak, i cvrst medjunarodni polozaj. Hrvatska ima svestrano dobre odnose sa Sjedinjenim Americkim Drzavama i s mnogim, pa i najvaznijim, zemljama Europske unije npr. i s Njemackom i s Francuskom. Na drugom kraju svijeta imamo razvijene trgovinsko- poslovne odnose s Kinom i Rusijom, sve bolje i rasirenije odnose s Turskom i s drugim Islamskim zemljama, a takodjer i sa Izraelom. Dobre odnose imamo sa svim svojim susjedima (sa Slovenijom, Italijom, Austrijom i Madjarskom) osim sa Srbijom i Crnom Gorom, odnosno njihovom SRJ, s kojima smo takodjer spremni na normalizaciju odnosa na osnovama medjusobnog priznanja sto bi bilo u obostranom gospodarskom interesu, osobito zbog prometnih veza s Europom.

Proslogodisnji posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, bio je znakovito svjedocanstvo uvazavanja Hrvatske, zbog unutarnje demokratske zrelosti i medjunarodne stabilnosti.

Hrvatska je postala stabilan i postovan partner europskim i svjetskim drzavama, sto dolazi do osobitog izrazaja u zadnjim mirovnim naporima medjunarodne zajednice za rjesenje krize na ovom podrucju.

Sve u svemu, ostvarili smo sve unutarnje i medjunarodne pretpostavke za izgradnju, i razvitak na svim podrucjima, moderne i prosperitetne Hrvatske, kao pravne drzave, drzave socijalne pravde i gospodarstva slobodnog poduzetnistva.

I ova gospodarska izlozba prilog je potvrdi da smo na dobrom putu.

Proglasavam ovogodisnji 71. Jesenski zagrebacki medjunarodni velesajam otvorenim.

Izvori[uredi VE]