Zakon o blag­danima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hr­vat­­skoj

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zakon o blag­danima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hr­vat­­skoj

Zakon o blag­danima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj izglasovan je u Saboru u travnju 1996. godine[1] Dopune su bile:

  • 2001. godine [2]
  • 2002. godine [3]
  • 2005. godine [4]
  • 2006. godine [5]
  • 2008. godine [6]
  • 2011. godine (1. put)[7]
  • 2011. godine (2. put)[8]


Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj[uredi]

Članak 1.

Blagdani u Republici Hrvatskoj su:

– 1. siječnja – Nova godina

– 6. siječnja – Bogojavljanje ili Sveta tri kralja

– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak

– Tijelovo

– 1. svibnja – Praznik rada

– 22. lipnja – Dan antifašističke borbe

– 25. lipnja – Dan državnosti

– 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

– 15. kolovoza – Velika Gospa

– 8. listopada – Dan neovisnosti

– 1. studenoga – Svi sveti

– 25. prosinca – Božić

– 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan

U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.

Članak 2.

Spomendani u Republici Hrvatskoj su subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora, 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, 15. siječ­nja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, 15. ožujka – dan osnivanja Narodne zaštite i 30. travnja – dan pogibije Zrinskog i Frankopana.

Subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.

Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvat­ske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora ili na drugi primjereni način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora.

Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, s obzirom na njegovu ulogu u potvrdi državnosti i ostvarivanju pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, obilježava se dostojanstveno i nepristrano.

Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, kao spomendan Narodne zaštite, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbola žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno.

Članak 3.

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

Članak 4.

Ako je jedan od dana iz članka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.

Članak 5.

Zaposlenici u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.

Članak 6.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 33/96.) prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 14/91.).

Izvori[uredi]