je dosao osloboditi. Predadose mu i lijep dar: dva krasna konja, pokrivena skrletom, sa zlatnom i srebrenom ormom. Kralj Ljudevit uvjeri se, da ie mletacka bastida dobro utvrdjena, te da ju Ireba redovito podsjedati. Po§to mu je manjkalo podsadnih strojeva, dade iz Zadra izvuci jeda- naest velikih strojeva i naperiti prema bastidi, da na nju danju i nocu neprestano udaraju. Strojeve je ^titilo 2000 kraljevih vojnika i 800 zadarskih pjesaka, a prvi kraljevi velika^i, na celu im ban Nikola Banic, rukovodili su podsadu. Mletcani su nasuprot sve moguce cinili, da spase bastidu. U isto vrijeme kuSali su sve moguce, da kralja sklone na lijepi nacin na povratak i pomirenje. No kralj ne htjede ni primiti mletackih poslanika. Tada stadose Mletcani surovati i pogadjati se sa kraljevim vojvodama, narocito s bosanskim banom, ne bi li se s njihovom pomoci pogodili s kraljem. Predlozisc ove pogodbe: ako se kralj odrece Zadra i citave Dalmacije, dat ce mu oni ili 100,000 u jedan mah ili po 5000 dukata svake godine kao dar, a ne kao danak; a vojvodama, koji bi kralja sklo- nili na mir, platit ce 20.000 dukata za nagrade. Brodova za prevoz vojske u Napulj (kamo je kralj smijerao poci) ne mogu dati; nasuprot traze, da se u mir ukljuce i Bri- birski knezovi Mladin III. i Pavao II. Ljudevit ne htjede ni c^uti o kakvoj pogodbi, vec pozove mietacke vojnike u bastidi, neka za tri dana predadu tvrdju; inace da ce svakoga objesiti, koga ulivati Posto mu se ne odazvase, odluci, da ce 1. srpnja jurisati s citavom vojskom na bastidu, U oci glavnoga juri§a (30. lipnja) usulja se u bastidu mletafiki uhoda, te dojavi zapovjednicima, da ce kralj jos onu noc ili dojduce jutro poduzeti glavni juris, pak da se nada, da ce tvrdinju zapaliti izdajom nekih mletackih placenika. Namah zapovjedise vojvode, da se utrnu sve vatre i svijece (izuzev jedino stan zapovjednika), te postavise straze na sve strane, neka paze, da se vatra ne podmetne. Posto su jedna drvena kula i neki tornjevi bili osteceni od neprijateljskih strojeva, dado§e to zapovjednici jos one noci popraviti; graditelji izvrsiSe taj posao lako do zore, jer ih kraljevske cete nijesu smetale, posto su se pripravljale za sutraSnji juriS. Na to smjestise vojvode u svaku kulu i toranj po jednu cetu vojnika, a takodjer i mnoztvo kamenja, lukova i strjelica, nadalje i vode, pace i vina i kruha, umocena u vino, za okrepu boraca. Slijedecega jutra, u subotu 1. srpnja, na dan sv. Marcijala poduze kralj zaista juris na bastidu, u kojoj je moglo biti do 16.000 vojnika. U ranu vec zoru na glas zvona pograbi kraljevska i zadarska vojska oruzje i poreda se u bojni red. Najprije imao je poduzeti juri§ jedan odio vojske; ako taj iznemogne, zamijenit ce ga drugi. S toga bude napred odpremljeno 3000 zadarskih placenika i stanovit broj kraljevih ceta, dok je ostala vojska, vecinom konjanicka, opasala bastidu na sve tri kopnene strane. One napred po- slane cete biSe oskrbljene razliditim strojevima i spravama za jurisanje, kao kolima i kolicama, na kojima su biU strojevi, zatim Ijestvama, bakljama, posudama sa smolom i lojem, grmljem, granama i drugim zapaljivim stvarima, napokon gvozdenim kvakama i mlatovima. Te prednje cete zapoCese juriS silnom vikom i odvazno. Najprije stadoSe zatrpavati jaruge pred bastidom, a onda skacu preko njih i vuku strojeve k zidovima, Tu se sada razvija silna borba: jedni podkapaju zidove, drugi ih razbijaju gvozdenim mlatovima i kvakama, treci se uzpinju po Ijestvama na zidove, da se prikuce kojoj kuli i da ju zapale, 6etvrti napokon udaraju bojnim strojevima, kamenjem, kopljima, strjeli- cama i drugim oruzjem po zidovima i njihovim braniteljima. Ali ovi bijahu pripravni na juris, te do6ekase napadace hrabro i junacki. Ne samo kopnena vojska sa zidina, nego pomorska s brodova stade sipati strjelice, kamenje i koplja na napada6e; zatim stade kopnena vojska odkidati Ijestve sa zidova ili sjeci ih, a one, koji bi se popeli na zidove, bacati natrag na zemlju. Pa6e i zastavnika, koji se je penjao po Ijestvama, da kraljevsku zastavu zasadi na vrh zida bastide, pogodi neprijateljska strjelica, i on se strovali zajedno sa zastavom u ponor. Nastao tolik stropot od udaranja bombarda, strjelica i drugoga
