oružja, da se nije mogao čuti ni čiji glas; pače i sunce, koje je toga dana baš krasno sjalo, potavnilo je od množine oružja, koje je po zraku letilo. Ali sve to ne uplaši Zadrana ni kraljevskih četa, koje svojim strojevima i strjelicama protjeraše Mletčane iz triju kula na bastidi. Na to pohitase, prislonise Ijestve i uzpe§e se do jedne od tih triju kula, te ju zauze§e i zapaliSe. Na srecu Mlet^ana nije toga dana bilo vjetra, te se vatra nije mogla brzo razpiriti. Tako se sabrase mletaCke cete, nagrnu§e prema kuli, te utrnuse vatru i suzbise neprijatelje. Videci kralj Ljudevit, da su mu prve 6ete suzbijene, poSlje u boj druge; ali premda je od zore do podneva vi§e puta izmijenio cete, ne mogase ipak tvrdinje osvojiti. Svi juriSi bi§e suzbijeni, te kraljevske 6ete moiadose redom uzmaknuti.
Ohrabreni Mletcani, §to su srecno obranili bastidu, stadose sada sami udarati na kraljevu vojsku. OtvoriSe sva vrata bastide, te provalise na polje, da podju u potjeru za suzbijenim detama, i da se onda obore na citavu kraljevu vojsku. Ali ne samo branitelji bastide, nego i cete s brodova izadjose sada, da biju osudni boj. Vodja brodovlja Pelar Civrano prislonio svojih 30 galija i mnoz drugih ladja uz obalu, te izkrcao svoje cete, da i one doprinesu k pobjedi. Tako dodje kraljeva vojska medju dvije vatre, s prijeda uzmica§e pred braniteljima bastide, a s boka udarahu na nju 6ete s brodova. Silna vojska kraljeva ne imadjase ni dovoljno prostora, da se razvije. Mletcani pognase ju sve do njezinih §atora i do zadarskih jaruga, tako da nije mogla obraniti svojih utvrda i stro- jeva, vec ih Mletcani popali§e ili sruSise. Boj se svrsi pobjedom Mlet6ana. Preko 7000 kraljevskih i zadarskih vojnika po- gibe, a jos vise ostade ih ranjeno (samo Zadrana 400). MIetcana izgibe 500 — 600 Ijudi, ali kud i kamo vi§e bijaSe ranjeno. U kraljevskoj vojsci proslavio se je osobito Nijemac (Wlueng) Harsandorfer, koji je hrabrost svoju glavom platio. Izmedju hrvatskih i ugarskih velikaSa ponio se je junacki ban Nikola Banic sa svojim banderijem. On je jurisa- juci na bastidu na oSigled kralja izgubio mnogo svojih Ijudi, a sam je dopanuo dviju smrtonosnih rana, koje ga ucinise nesposobnim za neko vrijeme, da vr§i bansku cast (cum nos castellum Strigach obsidentes expugnare cum nostro exercitu voluissemus, idem dominus Nicolaus banus audacter dimicans duo lethalia vulnera nobis intuentibus in se recipiens . . .) Zadrani bijedili su poslije kralj eve vojvode, narocito bosanskoga bana Stjepana Ko- tromanica (belialis alumnus), zatim erdeljskoga vojvodu Stjepana Lackovica, da su oni skri- vili poraz, jer da su se dali podmititi od lukavih MIetcana Mleta^ka je vlada doduse obecavala prije boja i banu bosanskomu i ostalim kraljevim savjetnicima nagradu od 20.000 dukata, ako izrade u kralja, da se odreCe Zadra i da ode s vojskom izpred njega; ali nema nikakva dokaza, da bi bosanski ban u samom osudnom boju bio i§ta uCinio ili propustio, 6im bi skrivio poraz kraljeve vojske. Vjerojatnije je, da je Ljudevitova vojska bila odbijena zato, sto je bila prebrojna, te se nije mogla pravo ni kretati, osobito pak onda, kad su ju napali s dvije strane: s pro6elja i s boka. K tomu je u kraljevoj vojsci bilo sve samih konjanika, a manje, gotovo nista pjeSaka, narocito vjestih strijelaca; a konjanici nijesu bill podobni ni vjesti za juri§anje na utvrde. Napokon nije u Ljudevita bilo ni dovoljno ni dosta velikih strojeva i drugih sprava za redovito podsjedanje. A i to je mnogo doprinijelo, Sto kraljeva vojska nije imala nikakva brodovlja, te nije s toga s morske strane bila ni malo za§ti(5ena. Vec 4. srpnja znalo se je u Mletcima za tu pobjedu. Toga dana pohvali mletadko vijece svoje Ijude pred Zadrom, a podjedno poru6i vojvodama, da je proCitavsi njihova pisma o dogovorima s banom pripravno na mir s kraljem Ljudevitom, i da ce mu dati za citavu Dalmaciju 100.000 dukata, a velikaSima njegovim 20.000 dukata. Ako bi se radilo samo o Zadru, a ne o ostalim gradovima Dalmacije, neka ponude kralju 60.000 dukata i vojvodama 10.000 dukata, ali uz pogodbu, da kralj s Sitavom vojskom ostavi
