Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/31

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


Kao bana »Hrvata« zapadalo ga je ne samo pravo, nego i sveta duznost, dalskupi sve oblasti i kotare, u kojima je bilo Hrvata, i koji su bilo kad spadali na hrvatsko kraljevstvo VrSio je dakle samo svoju duznost, kad je pritezao k sebi otok i grad Rab, a narocito, kad je pomagao Zadru, da se otme vlasti mletackoga lava. Ta on je bio ban primorski ili ban 5itave Hrvatske i Dalmacije, ili kako se je najvolio zvati po hrvatskom shvacanju »ban Hrvata.« A da je zaokruzenu hrvatsku drzavu svojatao za se i za svoju porodicu — bilo je opet njegovo pravo. Ta on je od dva kralja — i to protukralja — primio Hrvatsku i bansku cast kao nasljedno leno za sva vremena, za svoje potomke, kao i za bastinike svojih potomaka. On je kao ban bio ne samo prvi castnik i dosto- janstvenik u hrvatskom kraljevstvu, on je u istoj Hrvatskoj bio i vlastelin, te su svi velikasi bili njegovi vazali, a sva plemena, sve gradske obcine podanici u njegovoj gospostiji (dominium). Dok je u Hrvatskoj bio i ban (drzavni castnik) i vlastelin (dominus): u Bosni je bio samo gospodin (dominus), koji namjeSta po svojoj volji i uvidjavnosti bane, knezove i druge dastnike. Njegova vlast dakle nije bila »dominatio arbitraria« t. j. samovoljna, kako je Lucie uztvrdio; on je svoju vlast vrsio u jednu ruku kao prvi dostojanstvenik kraljevstva, a u drugu kao nasljedni gospodin hrvatske zemlje, kako bi mu to podijeljeno privilegijama kralja Andrije II. (Ill), od godine 1293. i napuljskoga kralja Karla II. od god. 1295. Za sobom ostavio je ban Pavao cetiri sina, koje je narod po otcevoj casti prozvao Bani- cima, naime rodjenim banima. Najstariji Mladin II. bastinio je iza svoga otca cast bana hrvat- skoga, k tomu je bio knez Zadra i princip Dalmacije Juraj II. bio je knez primorskih gradova Dalmacije, Pavao II. knez grada Spljeta, a Gregorije valjda knez u 8ibeniku No s castima i vlascu otcevom bastinio je prvorodjeni Mladin II. takodjer rat s Mletcima poradi Zadra. (Borbe Karla Roberta s oligarhima u Ugarskoj i Slavoniji, 1310. do 1321.). Karlo Robert ne mogaSe priteci u pomoc ni banu Pavlu, a ni sinu njegovu Mladinu II., da obrani Zadar od napadaja mletackih. Zaustavljale ga neprekidne borbe u Ugarskoj i Slavoniji, koje je morao voditi s gordim velikasima. Ovi ga bijahu doduse priznali za kralja, ali niti u snu ne snivahu, da bi mu pustili vrsiti kraljevsku vlast. Svaki njih smatrase se za kraljica u svojoj oblasti, te priznavaSe kralja samo po imenu, i u koliko se podudaralo s njihovim interesima. Najponositiji i najodrjesitiji od svih oligarha bijase nesumnjivo Matija Cak Tren- cinski. On bijaSe zasnovao gotovo samosvojnu drzavu, koja se je sterala od Komarna i Visegrada kod Vaca duz Njitre i Vaga sve do granice moravske i poljske. Matija pri- nudi vazale i podanike crkvene, da njemu placaju poreze i dace, harase prijedjele od Vaca do Tise, te provali pace u Ijetu 1311. pusto^edi sve do bedema grada Budima. Ako se je koji put dizao na neprijatelje kraljeve, 6inio je to samo pod izliku, da im pootme gradove i imanja, Matiji na iztoku, na pritocima gornje Tise, u zupanijama sipuSkoj, abaujvarskoj i zemplinskoj, pregnuo opet palatin Omodej iz plemena Aba, da se dobavi jednake vlasti i drzavine. Zaludo je papinski legat nakon pustih prijetnja 6. srpnja 1311. kaznio Matiju Tren6inskoga i njegove ortake crkvenim prokletstvom, a zemlje njihove interdiktom: ni crkvene kazni nijesu vi§e djelovale, pa6e je Matija stao sada bjesniti proti crkvi i njezinim glavarima. Biskupu njitranskomu bude oteta sva njegova oblast, a tvrdjica u Njitri zajedno sa stolnom crkvom spaljena. Medjutim oslobodi se Karlo naskoro bar jednoga od tih oligarha. Palatin Omodej udari na grad KoSice, ali njemaSki zitelji toga grada ubiie njega i zarobiSe dva sina njegova. Udovica Omodejeva sa svojih sest sinova pokori se na to 8. listopada kralju, te mu obeca vratiti sve zupanije i gradove, sto ih je protupravno drzala, medju njima i tvrdi Munkac. No vec u proljecu 1312. ustadoSe sinovi Omodejevi opet na kralja, a njima se pridruzi brojno plemstvo. Sad se napokon podize i kralj Karlo Robert, podje s vojskom na sjevernu medju svoje drzave, te stade podsjedati tvrdju Saro.s kod PreSova,