Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/124

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


djuje, da >plemici izmedju Drave i Save, kao i oni u zupaniji Pozegi i Vukovu« nemaju viSe placati ni kunovine ni banske zaiazine (zaluzine), kako su kroz stoljeca cinili, nego ce odsad placati poput ugarskih plemica samo »dobit kraljevske komorec Tim bi§e slavonski plemici izjednaSeni s ugarskim plemstvom, a sama Slavonija i pravnim ustano- vama odijeljena od Hrvatske, kako je dosad bila administrativno od nje razstavljena. Pod- jedno bi tim utrt put slavonskomu plemstvu, da polazi ugarske sabore, cemu prije nema traga. Kralj Ljudevit bijase jo§ od otca svoga bastinio rat sa srbskim carem Stjepanom Dusanom. Pozoriste tomu ratu bijahu poglavito banovina Maiva i Srijem. Bani macvanski Nikola (1335.— 1340), a za njim brat njegov Dominik (1341.— 1352.) suzbijahu s najvecim trudom navale srbskoga kralja, koji je zilavo radio, da prosiri svoju vlast na sjeveru u Podunavlju. Dominik ban bijase u ratu srecan: ne samo da je suzbio provale Dusanove u Macvu i Srijem, vec je te opustosene oblasti napufiio novim naseljenicima, a onda je iz Macve stao udarati na jug na oblasti kralja srbskoga, vracajuci mu nemilo za nedrago, te harajuci i robeci po njegovu kraljevstvu. Poradi tolikih zasluga izdade kralj Ljudevit 26. svibnja 1345. macvanskomu banu Dominiku, sinu Oslovu, znamenitu darovnicu, u kojoj je potanko sve izpriCano, §ta je hrabri ban za obranu Madve uradio. Dominik je tako do god. 1345. ne samo odrzao Madvu, nego svakako prije 1346. i vlast svoga kralja znatno razSirio, pridobivSi znamenite gradove Biograd i Golubac, kao i mnoga druga mjesta na jugu Save i Dunava. Srbski kralj Stjepan Dusan nije dakle mogao odoljeti na sjeveru svoje drzave. Uzrok toj nedaci bijaSe svakako, §to je u isti mah vodio upornu borbu s byzantskim carstvom, kojemu je upravo radio o glavi. Pootevsi mu redom pokrajine i oblasti, .dade se napokon u sijecnju 1346. u Skoplju proglasiti i ovjeniati za >cara Srbima, Grcima i Bugarima*, pak snovaie odsad o torn, da sam zasjedne byzantsko prijestolje u Carigradu. No kako de uzeti Carigrad, gdje nema brodovlja, bez kojega sc ne moze ni pomisliti na podsadu toga grada? A hoce li u to mirovati Ljudevit u Podunavlju? Da si osigura i brodovlje i mir s ugarske strane, radio je Stjepan DuSan god 1345. o savezu s mle- taSkom republikom, koja je ba§ u ono vrijeme ratovala s kraljem Ljudevitom radi Zadra. Stjepan pomagat ce MIetdane u Dalmaciji, a oni ce mu dati brodovlje za navalu