Prijeđi na sadržaj

Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/71

Izvor: Wikizvor
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice

i Metodiju, koje su se kroz stoljeca odrzale medju Bijelim Hrvatima i koje je zabiljezio pop Dukljanin u svom Ijetopisu. U isto vrijeme, kad je Morava prigrlila krScansku vjeni, bile pokrsteni i Bugari. U Bugarskoj vladao je ratoborni knez Boris (Bogoris), koji je ratovao s bijelo-hrvatskim knezom Trpimirom i sa Srbijom. Kad je Rastislav pozvao sv. Cirila i Metodija, uvidi Boris, da njegovoj drzavi nema obstanka usred krScanskih vlasti, ako i njegov narod ne prihvati krscanske vjere. S toga se obrati najprije na franackoga kralja Ljudevita Nje- mackoga, koji je vec u proljecu 864. javljao papi, kako se nada, da ce se Boris pokr- stiti. No dogovori s Ljudevitom nijesu po svoj prilici bili uspjeli, jer domala okani se Boris zapada, te poput Rastislava zamoli byzantskoga cara Mihajla III. za vjerovjest- nike. Kad se je naime za rata s Byzantom u Bugarskoj pojavio Ijuti glad, Boris nakon nekoliko srecnih uspjeha najednom ponudi caru mir i ocitova se spremnim primiti sv. krst Upravo na onome istome mjestu, gdje se je sklapao mir, dade se Boris pokrstiti. Sam car bijase mu krstni kum, te Boris primi na krstu ime svoga kuma Mihajlo (864.), Bas kad su neki slavenski narodi prelazili na kr§cansku vjeru, planuo je u krscan- skoj crkvi koban razkol. Qpreka izmedju rimskoga pape i carigradskoga patrijarke, koja se je doslije vise puta oditovala, izrodi se na posljedku take, da se je izto6na (grcka) crkva odcijepila od zapadne (latinske), te da su se poslije obje crkve stale razi- laziti i naukom. Taj se je crkveni razkol narocito pogubno doimao slavenskih naroda, jer su se razdvojili vjerom. Papa Nikola I. i njegovi nasljednici Hadrijan II. i Ivan VIII. uvidjali su dobro, da bi se pokraj toga razkola mogli odvratiti od Rima svi slavenski puci, te su upravo zato slavenskim apostolima sv. Cirilu i Metodiju toliko ugadjali i u prilog radili, samo da ih pritegnu k Rimu i zapadnoj crkvi. No bojati se bilo za byzantsku Dalmaciju kao i za Bijelu Hrvatsku, po§to je byzantski car Vasilije bio pregnuo svima si- lama, da Hrvate u državnom i crkvenom pogledu okupi pod moćnim žezlom svojim.