Rimske igle i razno naročito ranarničko orudje iz Siska. Narodni muzej u Zagrebu.
DALMACIJA I PANONIJA.
Prvi narod, kojemu nalazimo izvjestnih tragova u hrvatskoj zemlji, jesu Iliri. Potomci njihovi zovu se danas Arbanasi ili Scipe- tari (Arnauti), a ima ih na Balkanskom poluotoku milijun i pol. S pomocu arbanaskoga jezika mozemo protumaciti mnoge stare ilirske nazive i imena. Prema tomu znamenuje Dalmatia ili Del- matia zemlju ovcara (deljeja = ovca, dtlmuart =. ovcar), Delminium pasnjak za ovce, Skadar ili Skadra brijeg, Lim rijeku (Ijumti := rijeka), Dardanija zemlju krusaka (dardai. = ruška) i t. d. Iliri, narod indoevropskog porijekla, bili su podijeljeni u mnogo ple- mena i razasuti na mnogo manjih i vecih oblasti i drzavica. Najpoznatija plemena jesu Istri, Liburni, Taulantijci, Tribali, Ardiejci i Autariate. Osim medjusobne nesloge pokazuju ilirska plemena i druge mane, naro6ito bili su na glasu kao Ijute pijanice. Ardiejci su gotovo svaki dan pijanke obdrzavali, dok su im poslove na polju i ine obavljali kmetovi, kojihje u njih bilo do 300.000. Iliri bili su jos vjesti mornari, ali i na zlu glasu gusari, koji su ne samo uznemirivali brodove, §to no su uz njihove obale plovili, nego su se takodjer zalijetavali po moru na jug i zapad. Iliri su veoma rano dosli u dodir s Grcima i Macedoncima; prvi su osnivali naseobine u ilirskom primorju i na otocima, a drugi su vodili krvave ratove s juznim Ilirima. Prica se, da su stanovnici grckoga otoka Lesba, koji se je prije zvao Issa, naselili danasnji otok Lissa ili Vis, te osnovali na njemu vi§e gradova; tu je koloniju
