pripadao Mojsijevoj vjeri. Kozarski poslanici vele, da su oni razapeli onoga, u kojega Nijemci vjeruju, a oni sami da se klanjaju samo bogu Avramovu, Isakovu i Jakovljevu; njihovi vjernici treba takodjer da se okroje, da ne jedu svinjetine ni zečevine i da praznuju Subotu. Vladimir se brzo uvjeri, da njihova vjera nije prava, dok iz usta samijeh kozarskijeh poslanika čuje, da je bog njegda strašno kaznio Jevreje predavši ih u ruke Rimljanima i razasuvši ih po čitavom svijetu. Tako je kaludjerska tradicija postavila jevrejske poslanike u vrlo smiješnu situaciju pred Vladimirom: najprije se hvale, kako su razapeli onoga, kojemu se hrišćani klanjaju, a za čas moraju sami priznati, da Vladimir pravo ima, kada iz kazni, koju je bog na njih pustio, zaključuje, da njihova vjera nije draga bogu. Da su doista jevrejski poslanici bili pred Vladimirom, oni bi već znali protumačiti, da to nije božja kazna, što su oni razasuti po svijetu. Ali je posve sigurno, da nikakvijeh Jevreja nije bilo pred Vladimirom, koji bi ga na svoju vjeru navraćali, jer Jevreji svoju vjeru drže samo za se, oni nijesu nigda nikoga obraćali u Mojsijev zakon niti su igda slali kamo misionare. Što je dio kozarskoga naroda primio jevrejsku vjeru, to je do sad jedini primjer u istoriji judaizma, a kako je do toga došlo, to je do danas još tamno. Četvrti je na redu grčki poslanik. On je filosof i vrlo mu lasno podje za rukom dokazati Vladimiru, da je samo grčka vjera prava, a muhamedovska, latinska i jevrejska da su krive. Da ni grčkoga poslanika nije bilo pred Vladimirom, to je sigurno iz toga, jer je posve suvišan; Vladimir je na ime mogao posve dobro saznati od kijevskijeh hrišćana, kakva je grčka vjera i što ona uči, jer su kijevski hrišćani pripadali grčkoj crkvi. Dakle vijest o dolasku grčkoga poslanika ide medju legende, a ne u istoriju. Udara u oči, kako je grčki poslanik — filosof —· pametan čovjek, dok su poslanici ostalijeh vjera ljudi smiješni i male pameti! I to ne može da ne bude legendarno. Po što grčki poslanik obilno razloži Vladimiru istinitost grčke vjere, pokaže mu sliku strašnoga suda, kako pra
