prenesena u Kijevo, ali sjeverna plemena Sloveni i Krivici pa i tamošnji Fini ostanu pokorni kijevskomu knezu. Evo ovo je u kratko Nestorova vijest o navedenom dogadjaju. Već se odavna opazilo, da ju je Nestor napisao po narodnoj tradiciji, jer u njegovu pripovijedanju ima njekoliko čudnijeh stvari. Tako n. pr. nije vjerojatno, da bi Oleg na vjeri išao ubijati Askolda i Dira, kada je uza se imao veliku vojsku i mogao im grad oteti junačkijem načinom. Za tijem se ne može pravo vjerovati, da bi se knezovi Askold i Dir dali onako prevariti pa da bi izišli iz grada na sastanak njekakvome putniku, koji im je poručio, da je njihova roda. Zar se ne bi mnogo više dolikovalo, da putnik ode u grad i pokloni se knezovima i očituje, da im je rodjak? Još se može pitati, kako je to, da nitko od Kijevljana nije opazio dolazak Olegove vojske i to dojavio Askoldu i Diru? Vidi se dakle, da imamo pred sobom narodnu tradiciju, koju je Nestor vjerno zabilježio, a u njoj će biti samo toliko istoričke istine, da je Oleg s njekakvom lukavštinom osvojio Kijevo. Postavši Oleg gospodarom Kijeva zavlada nad čitavijem plemenom poljanskijem, kojemu je Kijevo bilo glavni grad, osim toga obrati pod svoju vlast Drevljane, Sjeverane, Radimiće, Ugliće i Tiverce. Tako se vidi, ako je Rjurik osnovatelj ruske države, a ono je Oleg njezin raširitelj i utvrditelj. Pošto je Oleg upokorio većinu slavenskijeh plemena (115.) (onima, koja su pod predjašnjim brojem spomenuta, treba još dodati: Hrvate — dakako ruske — i Duljebe), onda se spremi na Carigrad, ne toliko da ga osvoji, već da ga oplijeni i od Grka da istisne veliki harač. Godine 907. krene velika vojska na Carigrad — »na konjima i u ladjama, a ladja bješe na broju 2000 i dodje pod Carigrad. Oleg uzadje na obalu i zapovjedi vojnicima izvlačiti ladje na obalu i stade vojevali oko grada i učini veliki pokolj Grka, mnoge palače razoriše, crkve popališe, a koje bi žive ulovili, jedne bi posjekli, druge izmučili, jedne postrijeljali, druge pobacali u more, i druge mnoge bijede učiniše Rusi Grcima, kako čine ljudi u ratu.
