slovenskoga naroda nema od onoga vremena, od kako su Franci zagospodovali Slovencima.
Furlanski su i istarski Slovenci ako je moguće još manje pokazivali narodnu svoju svijest; oni su uvijek bili tijesno združeni s istorijom zemalja, u kojima su življeli, dali su se struji dogadjaja nositi, a nijesu te struje ravnali po svojoj volji.
Zajedničko ime za zemlje, u kojima su Slovenci sjedili kao kompaktna masa, bilo je njegda Karantanija (latinski Carantania). Pred 1000 godina kada se na prosto reklo Karantanija, onda se pod tijem imenom mislila ne samo Koruška, nego još i Kranjska i Štajerska. Od imena Karantanija načinili su Slovenci svoje Koroško, a Nijemci Kärnten. Njekoji su slovenski pisci mislili i misle, da je ime Karantanija-Koroško pravo narodno ime i da je njegda bilo Gorotan t.j. gorska zemlja. Ovoga tumačenja ne može odobriti filologija, koja u takvijem pitanjima svakako ima prvu riječ. Dobro je protumačio ime Karantanija Šafarik iz keltičkoga jezika, u kojem se nalazi riječ karn, koja znači vrlet, i riječ tan, koja znači zemlja. Po tom bi složena riječ Karantanija značila: vrletna zemlja. Neka se nitko ne čudi Šafariku, što je išao riječi Karantanija tražiti izvor ća u keltičkom jeziku, jer su u krajevima današnje Koruške i salcburške vojvodine njegda življeli Taurisci ili Norici, koji su bili ogranci keltičkoga naroda.
Dio stare Karantanije sačinjavala je današnja Kranjska, kojoj zemlji Slovenci vele Kranjsko, a Nijemci Krain. Svatko će na prvi mah pomisliti, da je ovo ime pravo slovensko, da stoji u savezu s riječju krajina (pokrajina). Ali kad se pomisli, da se ova zemlja latinski od davnina zove Carnia, onda ćemo malo posumnjati o istinitosti navedenoga tumačenja, jer bi onda valjada latinski bilo Crania. Posve ćemo se okaniti misli, da ime Kranjska dolazi od riječi krajina, kad nam istorici reknu, da je u zapadnom dijelu današnje Kranjske sjedilo prije dolaska Slovenaca keltičko pleme Karni. Od tijeh je Karna ostalo zemlji ime Karnija, koje su Slovenci okrenuli na Kranjsko. Ime štajerskoj zemlji
