Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/301

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

Tolstoga. Čak »Obiteljska sreća«, djelo majstorsko, ne nadje odziva.

Istom »Kozaci« pribave mu slavu. Grigorjev iztaknu u svojim kritikama, koliko se je nepravde nanielo Tolstomu, te pokuša dokazati, da je ovomu nemaru uzrok u neobičnoj samostalnosti piščevoj. Edelson ponovi rieči kritika Grigorjeva, ali oštrije i jasnije. Grigorjevu i Edelsonu podje za rukom, da pribave poštovanje radu Tolstoga. Dapače lirik Polonski, koji se nije bavio kritikom, osjeti se ponukanim, da piše o »Kozacima«. Za njega je to djelo velika umjetnika a ipak nije umjenina; vrline su u djelu uza sve to veće nego nedostatci. I Annenkov napiše o djelu kritiku punu hvale i čuda.

Suvremenici nisu odmah upoznali onoga sklada, koji se nahodi izmedju umjetničkoga oblika i bogate misaone sadržine u djelima Lava Tolstoga; ali je ruski čitatelj odmah razabrao onu divnu snagu, s kojom je Tolstoj prikazao ljude sviju staleža: seljaka i plemića, gradjanina i radnika, prosta vojnika i častnika, Europejca i Azijata u svim prilikama života; novo bijaše čitatelju, što je pisac sa svom naivnošću pokazao tobožnje svetinje u njihovoj nesvetoj goloti, što je skinuo krinku s lica otmenoga svieta i okrutno izpripovjedio tajne ženidbene trgovine, što je ruglu izvrgao liečnike, koji su se sami okružili nekim osobitim sjajem.

Umjetničkom zadaćom romana odabrao je Tolstoj prikazivanje težnje za usavršenjem, a sredstvom mu je psihologijska analiza, koja nije ni u jednoj književnosti razvita do takova stupnja, kao u Rusiji. Po ideji romana bio je Tolstoj nov za ruske čitatelje, ideja njegova romana ide za nekim odredjenim idealom, pa se tim razlikuje od pesimističnoga i satiričnoga duha, koji je proniknuo cielu književnost rusku. A taj ideal nije nedostižan; tkogod neštedice i pošteno izpita svoju unutrašnjost, može dostići Irtenjeva u njegovoj težnji za usavršenjem, jer u tom idealu nema ništa. Sto bi bilo zajedničko s uzvišenim čuvstvima onoga družtva, kojeno je izgubilo prirodnost. Da se oslobodimo od okova kulture, nuždno je mladi naraštaj pridizati izvan naših predsuda. Mi nemamo prava, da djetetu