nuždan, jer on pripovieda samo ono, što je sâm opazio i proživio, pa se već u prviencima vidi nezavisnost i samostalnost. On sve gleda na svoje oči, ne zaveden tudjim predstavama, a promatra s jednakom oštrinom malo i veliko, važno i neznatno, dapače za njega i nema razlike izmedju bitna i nebitna. Njegovo je pjesničko zrcalo baš kao i priroda, koja ne poznaje ljubavi ni mržnje. Četiri su pripoviesti njegove, kojim je sadržaj crpen iz Kaukaza. »Navala« je napisana g. 1852., »Sječu šume« svršio je god. 1855. usred sebastopoljske vojne, »Susret u odjelu s moskovskim znancem« potječe iz g. 1856., a najveća od kaukazkih pripoviesti objelodanjena je istom godine 1863. u »Ruskom Vjestniku« pod nadpisom »Kozaci«. Prve su tri pripoviesti prema četvrtoj kao studije prema dotjeranoj slici. U »Navali« riše pisac više rusko vojničtvo, koje polazi u Kaukaz, da steče odlikovanja. Prosti vojnik ne zna za takove pobude. U »Sječi šume« prikazana je povjest ruskoga prostoga vojnika u Kaukazu. Treća pripoviest »Susret« iznosi na vidik osobit slučaj, kako otmen mladić iz priestolnice dolazi u najniži sloj kaukazke vojske. Tolstoj je kasnije često prikazivao, kako kulturni čovjek propada na najniže svrži. U »Susretu« upoznajemo tip takova čovjeka, dosta običan u ruskom plemstvu. Iz sva tri djela progovara čovjek, za koga je moralno usavršenje zadnja zadaća pojedinca i cjeline. Kulturni sviet, koji je pisac upoznao u Petrogradu, Moskvi i Kazanu, uništava sreća, zatomljuje sve dobre pobude, ubija obće dobro. Ondje, gdje je čovjek bliži prirodi, nalaze se vrela sreće i zadovoljstva. Zastupnici družtva prožeti su težnjom za sjajem, čašću i bogatstvom, vrlina im je samo krinka u prigodi. Naprotiv u puka živi dobrota, puk ne teži za blistavom taštinom, hrabar je, prezire smrt, radi plemenito. Zato nam i valja u puku tražiti priliku, da se usavršimo. Ova dobra svojstva ruskoga puka iznosi nam pred oči pisac u kaukazkim slikama.
»Kozaci« su kruna ovih kaukazkih pripoviesti. Tolstoj veli, da je to pripoviest iz godine 1852. U Oleninu je lako prepoznati pojedine crte samoga pisca. Olenina neprestano muči misao o moralnom usavršivanju. On iskreno izpitava svoju
