Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/92

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


RUDOLF. 75 da bana Ktstupa podban, a ako uztreba, neka kao i ban povede vojsku na krajinu. Niti vojska nije bila s banom zadovoljna. Sam se je tužio staliiem u saboru, da ga vojska neslnša, da mnogi na svojem mjestu neostaju. Vojvode u Zagrebu razviSe buntovnu zastavu i pobunifie se proti banu. Sve su te nevolje napokon prisilile Krsta Ungnada, da se je na banskoj časti zahvalio. Kralj đft ugodi Hrvatom, imenova banom ljubimca plemstva hrvatskoga 1584. hrabroga Tomu Erdeda. Tomo je bio odličan vojskovodja, osobito ga pohvalila bitka kod Cemika g. 1581., gdje je razbio Skender- beg pašu, te sam paša glavom platio. Stališi ga pozdrave ne- izmjernim veseljem, videč u njem sliku i priliku slavnoga njekada bana Petra Erdeda, otca njegova. Žele mu osobito sreču u obrani ove nesretne domovine od strašnoga neprijatelja vjere kršćanske, kao da su slutili, da ovoga bana čekaju težka i velika djela. Još iste godine obraduje Tomo zemljake svoje liepimi po- bjeđami. Ferhad bosanski paša bio prodro sa 10,000 ljudi do Ljubljane i vraćao se s plienom kućL Tomo ga zajedno s karlovačkim generalom grofom Thurnom kod Slunja razbije, izbavi do 600 robija. Dvie hiljade a med njimi i sam zlokobni Ferhad ostadoše na bojnom polju. Sliedeče godine, kad su Turci opet kušali u Hrvatsku 1585, provaljivati, zamahne ban sam sa svojom vojskom u Bosnu preko Une, ne da ju osvoji, već da Turkom vrati žao za sramotu. Htio je Alibeg bosanski da osveti ovu vojnu Erdedovu u Bosnu. Provali u Hrvatsku god. 1587. i dopre do Ivanića. S nješto malo 1587. konjanika i pješaka — tako bilježe stališi hrvatski u svojem . zapisniku — s božjom pomoćju uništi ban tursku vojsku. Pa- dine mjiogi najhrabriji turske vojvode i spahije i sam Alibeg. Glavu mu pošalje ban nadvojvodi Karlu na dar. Ovimi pobje- đami banovimi bude mir Hrvatom od Turaka za dvie tri godine prilično siguran. Godine 1590. dvie znamenite sgode za Hrvatsku dale su 1590. povoda dugomu i krvavomu a poslednjemu velikomu navalnomu turskomu ratu, u kom je zadrhtala ne samo Hrvatska, već i sva krš^mska srednja Europa. Umro je veliki pomoćnik obrani Hrvat- skoj nadvojvoda Karlo i ostavi iza sebe nejaku djecu. Obrana Hrvatske vraćena je njegovom smrću opet u ruku cara i kralja Buđolfa. Kako je on vladao svjedoči njegov savjetnik grof Krsto Anersperg, koji u carevom ratnom vieću reče: „Neima rie£v^ kojimi bi se mogla opisati nevolja na YT«tiiv 1^^-