Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/54

Izvor: Wikizvor
Ova stranica nije ispravljena

FERDINAND PRVI. 37 Turci imadu. Neka gleda kralj svakako , da se izmiri s kraljem Ivanom, jer inače snažna rata biti nede. Napokon neka kralj sam vođi vojsku, kako su i prije kraljevi glavom vojske vodili, i kako ih vodi njegov brat car Karlo, jer ako on sam podje, pođi de uz njega velikaši svih njegovih zemalja, koji su dužni pođi u rat sa svojim kraljem. Kralj dragovoljno prista na sve predloge Hrvata, ali da sam nemože idi u rat radi mnogih drugih poslova. Za bane im dade po njihovoj želji Petra Keglevida i Tomu Nadaždia. Petar Keglevid je kao branitelj poslednji Jajca bio slavljen i cienjen kod Hrvata, a i kršdanstvo je pod Bečom liepo proslavio. Na- daždi, viemi privrženik Habsburga, bio je sa svoje visoke obra- zovanosti na glasu kao prvi čovjek one dobe u Ugarskoj. Hrvati su bili tim izborom zadovoljni, kada poslije toliko godina izpraž- njena stolica banska dobi tako odlične muževe. Ferdinand se je ozbiljno tfudio, da se izmiri s Ivanom Zapo- Ijom i da sabere savez kršdanskih vlasti u zajednički rat na Turke. Kada je opet slao Jurišida pred sabor hrvatski u Križevcih, koji je imao potvrditi zaključke poslanika svojih s kraljem u Gradcu, javlja kralj, da je počeo savez izmedju cara, pape, njega i Mlet- čana, da zajednički veliku vojnu izvedu na Turke. S osobitim veseljem javi saboru hrvatskomu, da se sprema mir izmedju cara i kralja francezkoga. Sada da je najljepša prilika, da tursku silu sa svih strana slome. Sada da se radi o spasu Hrvatske, zato dajte pokažite: „što ste jaki žrtvovati za spas domovine svoje, za svoju djecu, za kudu i sveto ognjište svoje. Evo su Vam saveznici pripravni i voljni carevi, kraljevi i velike vlasti." Sabor jednodušno zaključuje: neka se na zapovjed bansku dignu kao jedan čovjek i oni, koji nisu do sada običavali davati banderija. A onda, ako Turci provale gdjegod, ondje su dužni, gruvanjem iz mužara i lumbarda dati znak — a po briegovih zapaliti vatre. Kada je za svetu stvar u boj pođi, nesmiju niti svedenici ostati slobodni od svih oih tereta, i oni neka plate sve ratne dade. Ferdinand sabere i svoje austrijske zemlje na zajednički sabor 1538. u ljetu 1538. u Insbruk, da mu i one pomod dadu za naum- Ijeni rat proti Turkom. Po zaključku toga sabora imao je ban hrvatski pucanjem iz lumbarda na Dravi i Kupi naviesliti austrijskim zemljam dolazak Turaka. Kroz zapadnu Ugarsku, Kranjsku i Štajersku to se gruvanje nastavljalo Ao ^^<tib., fti^ ^<i dignu vojaie na obranu zemalja, kada bude potreW,