Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/187

bugarsku i hrvatsku povijest" što, ih je izdao isti Rački s dr. Franjom Miklo- šićem u „Starinama" jugoslav. akademije vol. XII. (Zagreb, 1880).
„Documenta" su nesumnjivo glavno djelo Račkovo. Ona se dijele ovako : Prvi dio (Acta) sadržaje sve isprave, što su nam se sačuvale iz vre- mena narodne dinastije. Kod toga posla postupao je izdavač veoma (često i prestrogo) kritički. Rački se naime nije zadovoljio samo time, što je išao u trag originalima, odnosno najstarijim prijepisima, nego je označio više listina kao sumnjive, falzifi- kovane ili preradjene. Premda je ovo najbolje iz- danje, što ga dosada imamo, ipak je i ono danas po- trebno temeljite revizije ; poradi toga sprema jugo- slavenska akademija u redakciji svoga predsjed- nika Tadije Smičiklasa novo izdanje istih isprava kao prvu svesku svoga diploi^atskog zbor- nika („Codex diplomaticus"). Drugi dio Račkovih "Documenta" obuhvata sačuvane nam zapisnike crkvenih sabora ili sinoda (Rescripta et sy- nodalia), od kojih su mnogi veoma važni i po svjetsku historiju, kao primjerice zapisnici sa- bora spljetskoga od 924. Treći dio, koji je pod- jedno i najopsežniji, sačinjavaju izvodi iz ljetopisa i pisaca, domaćih i stranih, u koliko se tiču hrvatske prošlosti prije god. 1102. ("Excerpta e scripto- ribus".) Ovi su izvodi otšampani kronološkim redom, "tako da je od brojnih ekscerpta iz raz- ličitih ljetopisaca sastavljena kao neka zasebna hrvatska kronika", kako zgodno kaže Klaić ("Povj. hrvat." I., 305.). Sva su ova tri dijela snab-