Istom što je sjela na prijesto, podiže se protiv
nje pruski kralj Fridrik II., kojemu se doskora
pridruže i ostali dušmani austrijski, naročito Ba-
varska i Francuska. Tako započe austrijski
nasljedni rat (1741. — 1748.), u kojem su Hr-
vati i Srbi sudjelovali u velikom broju, ne samo kao
redovita krajiška Vojska, nego i u dobrovoljačkim
četama. Medju ovima se naročito ističu Tren-
kovi panduri, naime oni dobrovoljci, koje je
okupio oko sebe slavonski vlastelin Franjo barun
Trenk.1 Kroz više godina vojevali su oni u Šleskoj,
Češkoj, Bavarskoj i Francuskoj, istaknuvši se kao
osobito hrabri i smioni ljudi. Trenkovi panduri
nijesu bili jednako odjeveni, no ipak se mogu svesti
na glavna obilježja, jer je glavni karakter nošnje
bio turski. Na glavi im je bila visoka crna kapa,
nalik na kamilavku pravoslavnih monaha, ogrtali
su se u crvene kabanice s kukuljicama (kapucama),
oblačili modre zobune, a ispod njih crvene ječerme ;
na noge navlačili su široke modre čakšire i opanke.
Za kožnatim pojasom imali su utaknute četiri ku-
bure, ljut handžar i sitan nožić, na kojem je bila
urezana pandurska prilika s natpisom : „Vivat
pandur ! ; preko ramena njihala im se šarena diljka,
a o boku im je visjela još kriva sablja. Da četa iz-
gleda još većma "turski", morao je svaki momak
brijati glavu, a ostaviti kurjuk ; mjesto barjaka
služio im tug (konjski rep), a konačno dodade joj
_______
1 Porodica Trenk je pruska. Franjo se rodio 1. jan. 1711. u Reggiu u Kalabriji, gdje mu je otac bio u austrijskoj službi. Kasnije prijedje u Slavoniju, gdje kupi imanja : Pakrac, Brestovac, Pleternicu i Njuštar.
Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/140
Izgled
Ova stranica je ispravljena