Statut grada Splita

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Pročišćeni tekst Statuta Grada Splita, objavljen u Službenom glasniku grada Splita, br. 33a, 27. prosinca 2008.

Opće odredbe[uredi]

Članak 1.

Grad Split je jedinica lokalne samouprave.

Ovim statutom utvrđuje se samoupravni djelokrug Grada Splita, obilježja Grada i javna priznanja, utvrđuje se ustrojstvo, ovlaštenja i način rada njegovih tijela, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, imovina i financiranje Grada, oblici suradnje i povezivanja Grada s jedinicama lokalne samouprave i uprave u zemlji i inozemstvu te druga pitanja važna za utvrđivanje prava, obveza i odgovornosti Grada.

Grad Split, sukladno zakonskim ovlastima, ima status velikoga grada.

Članak 2.

Naziv Grada je: Grad Split.

Sjedište Grada je u Splitu, Obala kneza Branimira 17.

Grad Split je pravna osoba.

Članak 3.

Grad Split obuhvaća područje naselja: Split, Kamen, Stobreč, Slatine, Donje Sitno, Gornje Sitno, Srinjine i Žrnovnica, te pripadajući akvatorij.

Članak 4.

Grad Split obuhvaća područje omeđeno rubnim granicama katastarskih općina: K.O. Split, K.O. Kamen, K.O. Stobreč, K.O. Slatine, K.O. Sitno, K.O. Srinjine, te rubnom granicom naselja Žrnovnica.

Granice Grada mogu se mijenjati na način i po postupku propisanom u zakonu.

Članak 5.

Grad ima grb, zastavu i svečanu pjesmu.

Članak 6.

Grb Grada pravokutnog je oblika.

Osnova grba Grada je stilizirano sjeverno pročelje Dioklecijanove palače, koje je ujedno obrambena zidina grada, te zvonik splitske katedrale prijašnje visine.

U lijevom gornjem kutu je povijesni hrvatski grb u obliku štita, a u desnom gornjem kutu je štit iste veličine i oblika u kojem je smješten lik Sv. Dujma, zaštitnika Splita u cijeloj visini.

Grb je uokviren gotičkim kvadratima.

Članak 7.

Gradsko vijeće svojom odlukom utvrđuje podrobni opis grba Grada, opis zastave Grada i njihovu uporabu i čuvanje, te svečanu pjesmu Grada, kao i način i uvjete izvođenja svečane pjesme.

Članak 8.

Grad ima pečat. Pečat ima oblik i sadržaj utvrđen posebnim propisima.

Članak 9.

Dan 7. svibnja - blagdan Sv. Dujma, utvrđuje se kao Dan Grada Splita, koji se svečano obilježava. Nagrada Grada Splita i druga javna priznanja dodjeljuju se na Dan Grada Splita.

Članak 10.

Gradsko vijeće može dodjeljivati nagrade i druga javna priznanja građanima i pravnim osobama za naročite uspjehe na svim područjima gospodarskog i društvenog života od značenja za Grad.

Nagrada Grada Splita najviši je oblik javnog priznanja Grada za postignute uspjehe na područjima iz stavka 1. ovog članka.

Nagrada Grada Splita i druga javna priznanja dodjeljuju se pod uvjetima i na način propisan posebnom odlukom.

Članak 11.

Gradsko vijeće može proglasiti počasnim građaninom Grada Splita osobe koje su se istakle naročitim zaslugama za Grad. Počasnom građaninu dodjeljuje se posebna Povelja grada.

Članak 12.

Grad surađuje sa svojim građanima koji žive u inozemstvu i kroz suradnju s njihovim organizacijama i udrugama skrbi o ostvarivanju i zaštiti njihovih interesa u domovini.

Gradsko vijeće i druga tijela Grada u okviru svoga djelokruga brinu o problemima iseljenika i njihovih obitelji, o održavanju kulturnih i drugih sveza s njima i njihovim organizacijama, o njegovanju hrvatske kulture, jezika i običaja, te o upoznavanju s dostignućima u materijalnoj i društvenoj izgradnji zemlje.

Gradsko poglavarstvo potiče i usklađuje rad organizacija i udruženja koja se bave pitanjima iseljenika i radi na stvaranju uvjeta za njihov povratak u domovinu.

Članak 13.

Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Grad Split uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu.

Kada Grad Split ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavu suradnje i mogućnosti za njezin razvitak može sa pojedinim jedinicama lokalne samouprave sklopiti akt o suradnji i međusobnim odnosima.

Suradnja Grada s jedinicama lokalne samouprave drugih država uspostavlja se i odvija u okviru njegovog samoupravnog djelokruga, u skladu sa zakonom, međunarodnim ugovorima i ovim Statutom.

Odluku o uspostavljanju međunarodne suradnje, odnosno sklapanju sporazuma o suradnji Grada s odgovarajućim jedinicama drugih država, te sadržaju i oblicima suradnje donosi Gradsko vijeće, u skladu s ovim Statutom i zakonom.

Članak 14.

Grad Split može odlukom Gradskog vijeća, sukladno zakonu, proglasiti prijateljskim gradom pojedini grad radi njegovog udjela u ostvarivanju i razvoju međusobnih odnosa kojima se ostvaruje prijateljstvo među narodima i potiče razvoj Grada Splita i Republike Hrvatske.

Članak 15.

Akt o suradnji kojeg je Grad sklopio s jedinicama lokalne samouprave drugih država objavljuje se u «Službenom glasniku Grada Splita».

Članak 16.

Grad Split, u postupku pripremanja i donošenja odluka i drugih općih akata na razini županije, zakona i drugih propisa na razini Republike Hrvatske, a koje ga se neposredno tiču, daje inicijative, mišljenja i prijedloge nadležnom tijelu.

Inicijative, mišljenja i prijedloge iz prethodnog stavka u ime Grada mogu podnositi Gradsko vijeće, Poglavarstvo i Gradonačelnik izravno nadležnom tijelu i posredno putem vijećnika i zastupnika.

Djelokrug rada[uredi]

1. Samoupravni djelokrug Grada[uredi]

Članak 17.

Grad je samostalan u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i zakonom.

Članak 18.

Grad u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

  • uređenje naselja i stanovanje,
  • prostorno i urbanističko planiranje,
  • komunalno gospodarstvo,
  • brigu o djeci,
  • socijalnu skrb,
  • primarnu zdravstvenu zaštitu,
  • odgoj i obrazovanje,
  • kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
  • zaštitu potrošača,
  • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
  • protupožarnu i civilnu zaštitu,
  • promet na svom području,
  • održavanje javnih cesta,
  • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja.

Osobitu brigu Grad vodi o zaštiti i korištenju mora, uređenju i korištenju Park-šume Marjan i povijesne jezgre grada. Posebnim zakonima kojima se uređuje pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka odredit će se poslovi obavljanje kojih je Grad dužan organizirati te poslovi koje Grad može obavljati ako je osigurao uvjete za njihovo obavljanje.

Odlukom Gradskog vijeća pojedini se poslovi iz stavka 1. ovog članka mogu prenijeti na Županiju odnosno mjesnu samoupravu.

Članak 19.

Grad Split može, sukladno zakonu ili drugim propisima, na svom području obavljati i poslove iz djelokruga Županije.

2. Obavljanje poslova državne uprave[uredi]

Članak 20.

Grad obavlja poslove državne uprave koji su određeni zakonom.

Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju i pravo inicijative[uredi]

Članak 21.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana sukladno zakonu i ovom Statutu.

Članak 22.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu promjene Statuta Grada, o prijedlogu za promjenu područja Grada, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

Referendum, na temelju odredaba zakona i ovog Statuta, raspisuje Gradsko vijeće na prijedlog jedne trećine njegovih članova, na prijedlog Poglavarstva i na prijedlog polovice mjesnih odbora odnosno gradskih kotareva na području Grada i na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis Grada.

Članak 23.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području Grada i upisani su u popis birača.

Članak 24.

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Gradsko vijeće.

Članak 25.

Prijedlog koji na referendumu ne bude prihvaćen, može se ponovno iznijeti na referendumu nakon proteka vremena određenog zakonom.

Članak 26.

Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada, kao i drugim pitanjima određenim zakonom i ovim Statutom.

Članak 27.

Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegove nadležnosti.

Gradsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka 1. ovog članka ako prijedlog potpisom podržava najmanje deset posto birača upisanih u popis birača Grada.

Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima zahtjeva najkasnije kroz tri mjeseca od prijema prijedloga.

Članak 28.

Građanima i pravnim osobama omogućava se podnošenje predstavki i pritužbi na rad tijela Grada, kao i na rad njegovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada odnosno upravnih tijela Grada dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe. Radi ostvarivanja prava iz stavka 1. ovog članka ustanovit će se knjiga za predstavke i pritužbe, sandučić za predstavke i pritužbe te omogućiti usmeno izjavljivanje predstavki i pritužbi.

Pravilnikom o ustrojstvu upravnih tijela osigurat će se obavljanje poslova iz stavka 3. ovog članka.

Organiziranje javne rasprave[uredi]

Članak 29.

Javna rasprava provodi se:

  • o prijedlogu prostornog plana,
  • o prijedlogu izmjena, dopuna i stavljanja izvan snage prostornog plana,
  • o drugim prijedlozima akata i pitanjima za koja je to utvrđeno zakonom ili za koja to odluči Vijeće.

Članak 30.

O prijedlogu prostornog plana, te o prijedlogu izmjena, dopuna i stavljanja izvan snage prostornog plana, javna rasprava se provodi na način i prema postupku utvrđenim propisom Vlade Republike Hrvatske.

Članak 31.

O drugim prijedlozima akata i pitanjima za koja je to utvrđeno zakonom ili za koja to odluči Vijeće, javna rasprava se provodi u roku koji ne može biti kraći od 10 niti duži od 30 dana. Za vrijeme javne rasprave građanima se mora omogućiti upoznavanje s prijedlogom akta radi davanja primjedbi, prijedloga i mišljenja. Gradsko poglavarstvo dužno je razmotriti primjedbe, prijedloge i mišljenja iz javne rasprave, prije utvrđivanja konačnog prijedloga akta, o čemu podnosi izvješće Vijeću.

Gradsko vijeće i njegova tijela[uredi]

1. Položaj i nadležnost Gradskog vijeća[uredi]

Članak 32.

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru prava i dužnosti Grada te obavlja poslove u skladu s Ustavom, zakonom i ovim Statutom.

Članak 33.

Gradsko vijeće:

  1. donosi statut Grada,
  2. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada,
  3. bira i razrješuje gradonačelnika i njegove zamjenike te članove Gradskog poglavarstva, osim kada je Zakonom drugačije određeno,
  4. osniva i bira članove radnih tijela Gradskog vijeća te imenuje i razrješuje druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili ovim Statutom,
  5. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Grada,
  6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad,
  7. odlučuje o zahtjevima za pokroviteljstvom Gradskog vijeća,
  8. obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug Gradskog vijeća.

Članak 34.

Gradsko vijeće može, u slučaju izvanrednih okolnosti, prenijeti obavljanje pojedinih poslova na Gradsko poglavarstvo izuzev donošenja:

  • statuta Grada,
  • proračuna Grada,
  • odluke o zaduživanju Grada.

2. Sastav i izbor Gradskog vijeća[uredi]

Članak 35.

Gradsko vijeće ima 25 članova.

Članak 36.

Članovi Gradskog vijeća biraju se na način i po postupku utvrđenim zakonom.

Članak 37.

Član Gradskog vijeća dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću.

Članovi Vijeća nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članovi Vijeća imaju pravo prisustvovati sjednicama Vijeća, podnositi prijedloge za donošenje općih akata i drugih akata i mjera te postavljati pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada na sjednici Vijeća izravno ili pismenim putem, predsjedniku Gradskog vijeća.

Članak 38.

Član Gradskog vijeća ima pravo podnositi Vijeću prijedloge odluka i drugih akata te pokretati druga pitanja iz njegovog djelokruga.

Članak 39.

Član Gradskog vijeća ima pravo predlagati Vijeću raspravu o pitanjima koja se odnose na rad Gradskog poglavarstva, na izvršavanje odluka ili na rad upravnih tijela Grada.

Član Gradskog vijeća ima pravo Gradskom poglavarstvu i pročelnicima koji rukovode upravnim tijelima Grada postavljati pitanja koja se odnose na njihov rad ili na poslove iz njihovog djelokruga. Gradsko poglavarstvo i pročelnici dužni su odgovarati na postavljena pitanja na način i u rokovima utvrđenim Poslovnikom Gradskog vijeća.

Članak 40.

Članovi Gradskog vijeća za svoj rad u Vijeću imaju pravo na naknadu troškova u skladu s odlukom Vijeća.

Članak 41.

Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran u slučajevima utvrđenim zakonom.

3. Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća[uredi]

Članak 42.

Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika, koje bira iz reda svojih članova.

Predsjednik Vijeća predstavlja Gradsko vijeće, predsjedava sjednicama i ima ovlast i obveze utvrđene zakonom, ovim Statutom i Poslovnikom Gradskog vijeća.

Potpredsjednik pomaže u radu predsjedniku, zamjenjuje ga u slučaju odsutnosti ili spriječenosti i obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik.

Predsjednika i potpredsjednika Gradsko vijeće bira i razrješava na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje jedne trećine članova Gradskog vijeća.

4. Radna tijela[uredi]

Članak 43.

Gradsko vijeće osniva stalne ili povremene odbore i druga radna tijela u svrhu pripreme odluka iz njegovog djelokruga. Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuju se Poslovnikom Gradskog vijeća, odnosno posebnom odlukom o osnutku radnog tijela.

Predsjednika, zamjenika predsjednika i određeni broj članova radnih tijela bira Vijeće na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje jedne trećine vijećnika iz reda svojih članova, a ostali članovi mogu se birati iz reda stručnih i znanstvenih osoba.

Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Odbora za izbor i imenovanja, Odbora za statut i poslovnik i Mandatne komisije biraju se iz reda članova Vijeća.

Članak 44.

Odbor za izbor i imenovanja ima predsjednika, zamjenika predsjednika i tri člana.

Odbor za izbor i imenovanja raspravlja i predlaže izbor predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, izbor gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika, izbor tajnika Gradskog vijeća, izbor članova radnih tijela Vijeća i članove drugih tijela koje, temeljem zakona i drugih propisa, bira Gradsko vijeće, te predlaže visinu plaće i naknade za rad izabranih osoba.

Članak 45.

Odbor za statut i poslovnik ima predsjednika, zamjenika predsjednika i tri člana.

Odbor za statut i poslovnik raspravlja i predlaže statut Grada, poslovnik Gradskog vijeća, te predlaže donošenje odluka i drugih općih akata iz nadležnosti Gradskog vijeća kojima se razrađuju odredbe statutarne naravi, daje Vijeću prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja općih akata koje donosi Vijeće, utvrđuje i objavljuje pročišćeni tekst odluka Vijeća, kada ga za to Vijeće ovlasti, te obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom i poslovnikom Gradskog vijeća.

Članak 46.

Mandatna komisija ima predsjednika i dva člana.

Mandatna komisija raspravlja o pitanjima koja se odnose na mandatna prava članova Vijeća.

5. Tajnik Gradskog vijeća[uredi]

Članak 47.

Gradsko vijeće ima tajnika.

Tajnik organizira obavljanje stručnih i tehničkih poslova za rad Gradskog vijeća, stara se o izvršavanju zadataka koji se odnose na rad lokalne samouprave, sudjeluje na sjednicama Gradskog vijeća u savjetodavnom svojstvu i upozorava predsjednika Vijeća i Vijeće o kršenju zakonitosti.

Tajnik svoju dužnost obavlja profesionalno.

Izvršna tijela[uredi]

Članak 48.

Izvršna tijela u Gradu su gradonačelnik i Gradsko poglavarstvo.

1. Gradonačelnik[uredi]

Članak 49.

Gradonačelnik zastupa Grad.

Članak 50.

U obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada gradonačelnik:

  • provodi odluke Gradskog vijeća i odgovoran je Vijeću za njihovo provođenje,
  • ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Vijeća da, u roku od petnaest dana, otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada jedinica lokalne samouprave,
  • vodi brigu o upravljanju gradskom imovinom i naredbodavac je za izvršenje gradskog proračuna,
  • izravno usmjerava rad upravnih tijela i potpisuje akte koje oni donose u okviru svog djelokruga, ako za potpisivanje nisu ovlašteni pročelnici,
  • odlučuje o pokroviteljstvima kada se zahtjev za pokroviteljstvom, po svojoj prirodi, odnosi na gradonačelnika,
  • obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Gradskog vijeća.

Članak 51.

Gradonačelnik rukovodi radom Gradskog poglavarstva, saziva sjednice Poglavarstva i predsjedava im te potpisuje akte Poglavarstva.

Gradonačelnik je odgovoran Gradskom vijeću za obavljanje poslova lokalne samouprave, a središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela Grada.

Članak 52.

Gradonačelnik ima dva zamjenika.

Gradonačelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti, zamjenjuje jedan od zamjenika koje on odredi, u skladu sa Statutom.

Gradonačelnik, u skladu sa Statutom, može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti jednom od zamjenika. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik je dužan pridržavati se uputa gradonačelnika. Povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku, ne prestaje odgovornost gradonačelnika za njihovo obavljanje.

Članak 53.

Gradonačelnika i zamjenike gradonačelnika bira Gradsko vijeće većinom glasova svih vijećnika na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje jedne trećine vijećnika.

2. Gradsko poglavarstvo[uredi]

Članak 54.

Gradsko poglavarstvo obavlja poslove iz svog djelokruga na osnovi i u okviru zakona, ovog Statuta i drugih akata Gradskog vijeća.

Gradsko poglavarstvo, u skladu sa zakonom, odgovorno je Gradskom vijeću za obavljanje poslova iz svog djelokruga.

Gradsko poglavarstvo o svom radu dužno je redovno izvješćivati Vijeće, a najmanje jednom tromjesečno.

Gradsko vijeće može zahtijevati da mu Poglavarstvo podnese izvješće o cjelokupnom radu ili o pojedinom pitanju iz njegove nadležnosti.

Članak 55.

Gradsko poglavarstvo u okviru svog djelokruga:

  • priprema prijedloge općih akata koje donosi Gradsko vijeće i predlaže Vijeću donošenje općih akata,
  • daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagači,
  • utvrđuje prijedlog gradskog proračuna i podnosi izvješće Vijeću o izvršenju gradskog proračuna,
  • izvršava ili osigurava izvršenje općih akata Gradskog vijeća,
  • usmjerava djelovanje upravnih tijela Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, odnosno poslova državne uprave koji se obavljaju u Gradu,
  • nadzire rad upravnih tijela Grada u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave,
  • upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada kao i njihovim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i Statutom,
  • predlaže osnivanje oblika mjesne samouprave,
  • predlaže, odnosno obavlja imenovanja i razrješenja u skladu sa zakonom i općim aktima Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva,
  • odlučuje o prihvaćanju pokroviteljstava, ako se zahtjev za pokroviteljstvom, po svojoj prirodi, ne odnosi, na gradonačelnika,
  • obavlja druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.

Članak 56.

Gradsko poglavarstvo donosi pojedinačne akte o kupnji, prodaji, davanju na korištenje, zakupu, podzakupu nekretnina i pokretnina u vlasništvu Grada, sukladno zakonu.

Kada odlučuje o stvarima čija vrijednost prelazi iznos od tri i pol milijuna kuna, Gradsko poglavarstvo obvezno je o tome prethodno upoznati Gradsko vijeće, a do tog iznosa naknadno.

Članak 57.

Gradsko poglavarstvo ima predsjednika, dva zamjenika predsjednika i šest članova.

Gradonačelnik je predsjednik Gradskog poglavarstva.

Zamjenici gradonačelnika su po položaju zamjenici predsjednika Gradskog poglavarstva.

Predsjednik, njegovi zamjenici i članovi Gradskog poglavarstva svoju dužnost mogu obavljati profesionalno, o čemu, na prijedlog predsjednika Poglavarstva, odlučuje Gradsko vijeće.

Pročelnici upravnih tijela Gradske uprave mogu biti birani za članove Poglavarstva.

Članak 58.

Članove Gradskog poglavarstva bira Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika, većinom glasova svih vijećnika.

Članak 59.

Gradsko poglavarstvo u obavljanju poslova iz svog djelokruga surađuje s poglavarstvima drugih jedinica lokalne samouprave, kao i s drugim pravnim osobama te jedinicama mjesne samouprave.

Članak 60.

Gradsko poglavarstvo donosi odluke većinom glasova ako je sjednici nazočna većina njegovih članova.

Odluke kojima raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada, kao i njegovim prihodima i rashodima, Poglavarstvo donosi većinom glasova svih članova.

Gradsko poglavarstvo svojim će poslovnikom, u skladu s ovim Statutom i zakonom, podrobnije urediti ustroj, način rada i odlučivanja, kao i druga pitanja od važnosti za rad Gradskog poglavarstva.

Akti grada[uredi]

1. Akti Gradskog vijeća[uredi]

Članak 61.

Gradsko vijeće, na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i ovim Statutom donosi statut, odluke, gradski proračun, preporuke, rješenja, zaključke, te daje autentična tumačenja Statuta ili drugih općih akata Vijeća.

Način i postupak donošenja akata iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se Poslovnikom Vijeća, sukladno zakonu i ovom Statutu.

Članak 62.

Svi akti koje donosi Gradsko vijeće obvezno se objavljuju u Službenom glasniku Grada Splita.

Odluke i drugi opći akti stupaju na snagu osmog dana nakon objave, ako samim aktom, sukladno zakonu, nije drugačije određeno.

Članak 63.

Opće akte Gradskog vijeća neposredno izvršavaju i nadziru njihovo provođenje, upravna tijela Grada, osnovana za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada.

Pročelnici upravnih tijela dužni su pravodobno poduzimati potrebne mjere kako bi se opći akti iz stavka 1. ovog članka uredno izvršavali, a za slučaj nepredviđenih teškoća u njihovom izvršavanju, dužni su bez odlaganja i s prijedlogom potrebnih mjera pismeno upoznati gradonačelnika i Gradsko poglavarstvo.

2. Akti Gradskog poglavarstva[uredi]

Članak 64.

Gradsko poglavarstvo, o poslovima iz svog djelokruga, donosi pravilnike, naredbe i upute te rješenja i zaključke kada odlučuje o općim stvarima. Kada, u skladu sa zakonom, odlučuje o pojedinačnim stvarima, Poglavarstvo donosi rješenja i zaključke.

Akti Gradskog poglavarstva objavljuju se u "Službenom glasniku Grada Splita".

Javnost rada i odgovornost[uredi]

Članak 65.

Rad Gradskog vijeća, gradonačelnika, Gradskog poglavarstva i upravnih tijela Grada je javan.

Sjednica ili pojedini dio sjednice Gradskog vijeća može se održati bez nazočnosti javnosti, o čemu odlučuje Vijeće većinom glasova svih vijećnika.

Članak 66.

Javnost rada Gradskog vijeća, gradonačelnika, Gradskog poglavarstva i upravnih tijela osigurava se:

  • javnim održavanjem sjednica,
  • izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
  • objavljivanjem općih akata i drugih dokumenata na način propisan ovim Statutom.

Članak 67.

Radi stjecanja neposrednog uvida u potrebe Grada i građana, kao i radi informiranja građana o aktivnostima gradskih tijela u rješavanju problema Grada, gradonačelnik redovito i neposredno ostvaruje kontakte s građanima.

Članak 68.

Gradsko vijeće svojom odlukom određuje koji se podaci iz rada i nadležnosti Vijeća, Poglavarstva i upravnih tijela ne mogu objavljivati jer predstavljaju tajnu, i određuje način njihovog čuvanja.

Članak 69.

Izabrani i imenovani čelnici u Gradu obavljaju svoju dužnost na temelju i u okviru Ustava, zakona i ovog Statuta, te dobivenih ovlaštenja i osobno su odgovorni za njeno obavljanje.

Upravna tijela grada[uredi]

Članak 70.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).

Ustrojstvo upravnih tijela iz stavka 1. ovog članka uređuje se odlukom Gradskog vijeća, sukladno ovom Statutu i zakonu, te posebnim propisima kojima se određeni poslovi prenose na Grad.

Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje, na temelju javnog natječaja, imenuje Gradsko poglavarstvo. Unutarnje ustrojstvo upravnih tijela iz stavka 1. ovog članka, uređuje svojim aktom Gradsko poglavarstvo.

Članak 71 (70 a)

Za obavljanje protokolarnih poslova gradonačelnika, medijske i drugih oblika promidžbe Grada, međunarodne suradnje, odnosa s građanima i drugih poslova koji nisu zakonom ili drugim aktom u nadležnosti upravnih tijela, osniva se Ured gradonačelnika.

Uredom rukovodi predstojnik.

Gradonačelnik donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja za predstojnika Ureda i odlučuje o njegovom izboru.

Članak 72.

Pročelnici su za svoj rad odgovorni gradonačelniku i Gradskom poglavarstvu.

Imenovanje, razrješenje, odgovornost kao i druga pitanja u svezi rada pročelnika provode se na način i po postupku utvrđenom zakonom i odlukom Gradskog vijeća.

Članak 73.

Upravna tijela Grada u okviru svog djelokruga i ovlasti:

  • neposredno izvršavaju odluke i druge opće akte Gradskog vijeća i osiguravaju njihovo provođenje,
  • neposredno izvršavaju poslove državne uprave kada su ti poslovi prenijeti u djelokrug Grada,
  • prate stanje u područjima za koje su osnovani i o tome izvješćuju Gradsko poglavarstvo,
  • pripremaju nacrte odluka i drugih općih akata koje donosi Gradsko vijeće, nacrte akata koje donosi Poglavarstvo te pripremaju izvješća, analize i druge materijale iz svog djelokruga za potrebe Gradskog vijeća i Poglavarstva,
  • pružaju stručnu i drugu pomoć građanima u okviru prava i ovlasti Grada,
  • podnose izvješće Gradskom vijeću i Poglavarstvu o svom radu,
  • obavljaju i druge poslove za koje su ovlašteni.

Članak 74.

Stručni i uredski poslovi za potrebe Gradskog vijeća, gradonačelnika i Gradskog poglavarstva obavljaju se u upravnim tijelima koji se osnivaju odlukom Gradskog vijeća.

Ustrojstvo i rad javnih gradskih službi[uredi]

Članak 75.

Radi pružanja usluga kojima se osiguravaju nezamjenjivi uvjeti života i rada građana, gospodarskih i drugih subjekata na području grada organiziraju se javne službe.

Članak 76.

Javne službe organiziraju se, sukladno zakonu, za obavljanje društvenih, komunalnih, gospodarskih i drugih djelatnosti od interesa za Grad..

Javne gradske službe osnivaju se i organiziraju kao trgovačka društva i ustanove.

Za obavljanje djelatnosti javnih službi iz stavka 1. ovog članka Grad može dati koncesije drugim fizičkim i pravnim osobama, po postupku utvrđenom posebnim zakonom, uz osiguranje potrebnog nadzora.

Pojedine javne službe Grad može organizirati osnivanjem tih službi zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave, radi ostvarivanja zajedničkih interesa u tim djelatnostima.

Članak 77.

Odlukom Gradskog vijeća propisuju se posebni uvjeti organiziranja rada javnih službi ovisno o tehnologiji i drugim posebnostima obavljanja pojedine javne službe, te obavljanje nadzora nad radom javnih službi.

Članak 78.

Subjekti koji obavljaju povjerenu javnu službu dužni su trajno i nesmetano pružati usluge u toj djelatnosti, te održavati povjerene objekte i uređaje u stanju svrhovite iskoristivosti.

U slučaju prekida obavljanja djelatnosti zbog postupanja protivno odredbi stavka 1. ovog članka, subjekti koji obavljaju javnu službu dužni su nadoknaditi nastalu štetu pod uvjetima i na način određen posebnim zakonom.

Članak 79.

Grad, sukladno zakonu, propisuje i provodi mjere kontrole cijene komunalnih usluga.

Ukoliko Grad, provodeći vlastitu socijalnu politiku, utvrdi subvencioniranje pojedinih usluga javnih službi, dužan je razliku do punog iznosa cijene osigurati iz proračuna Grada.

Članak 80.

Javnost rada javnih gradskih službi osigurava se:

  • javnim objavljivanjem godišnjih programa radova i pružanja usluga,
  • javnim objavljivanjem rezultata financijskog poslovanja,
  • redovitim izvještavanjem izabranih organa upravljanja o radu i pružanju usluga javne službe.

Članak 81.

U izradi godišnjih programa radova i pružanja usluga sudjeluju i građani davanjem prijedloga, putem mjesnih odbora i gradskih kotareva i vijećnika u Gradskom vijeću, kao i sudjelovanjem u javnoj raspravi o prijedlozima godišnjih programa radova javnih gradskih službi.

Na rad javnih gradskih službi građani mogu davati primjedbe neposredno tim službama, Gradskom poglavarstvu ili odgovarajućem upravnom tijelu koje vrši nadzor nad njihovim radom.

Članak 82.

Službenici u javnim gradskim službama, u neposrednom doticaju s građanima kao korisnicima usluga, moraju očitovati profesionalan i uljudan odnos te pružati potrebnu stručnu pomoć neukim i nemoćnim strankama. Na rad i odnos službenika u obavljanju javne službe, građani mogu podnositi prigovore organima upravljanja službe, odnosno Gradskom poglavarstvu.

Članak 83.

Radi zaštite i očuvanja izgrađenih komunalnih objekata i uređaja odnosno javnih dobara i opreme na javnim površinama Grada kao osnove za trajno obavljanje javnih službi posebnom se odlukom propisuje komunalni red i mjere za njegovu provedbu.

Nadzor nad provođenjem komunalnog reda u gradu obavlja služba komunalnih redara.

Ustrojstvo i način rada službe komunalnih redara propisat će Gradsko vijeće svojom odlukom.

Mjesna samouprava[uredi]

Članak 84.

Kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana, Statutom Grada osnivaju se mjesni odbori i gradski kotarevi kao zakonom utvrđeni oblici mjesne samouprave.

Mjesni odbor može se osnovati za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove tvori zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

Na području Grada mjesni odbori su: Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Slatine, Srinjine, Stobreč i Žrnovnica. Gradski kotarevi su osnovani za područje koje predstavlja cjelovitu urbanu, odnosno gradsku gospodarsku cjelinu, povezanu zajedničkim interesima građana i to: Bačvice, Blatine-Škrape, Bol, Brda, Grad, Gripe, Kman, Kocunar, Lokve, Lovret, Lučac-Manuš, Mejaši, Meje, Mertojak, Neslanovac, Plokite, Pujanke, Ravne njive, Sirobuja, Split 3, Sućidar, Šine, Špinut, Trstenik, Varoš, Visoka i Žnjan.

Gradsko vijeće posebnom odlukom utvrđuje područja mjesnih odbora i gradskih kotareva Grada Splita.

Članak 85.

Mjesni odbori i gradski kotarevi (u daljnjem tekstu: jedinice mjesne samouprave) pravne su osobe.

Članak 86.

Inicijativu za osnivanje jedinice mjesne samouprave može dati 10% birača upisanih u popis birača s područja od čijeg se dijela područja namjerava osnovati, te organizacije ili udruženja koja imaju sjedište na tom području. Na temelju izražene inicijative jedinica mjesne samouprave utvrđuje prijedlog. Prijedlog za osnivanje dostavlja se Gradskom poglavarstvu radi mišljenja te upućivanja na odlučivanje Gradskom vijeću. Prijedlog za osnivanje može dati i trećina vijećnika Gradskog vijeća, te Gradsko poglavarstvo. Inicijativa i prijedlog za osnivanje mora sadržavati:

  • naziv (ime) jedinice mjesne samouprave,
  • područje jedinice mjesne samouprave,
  • sjedište jedinice mjesne samouprave,
  • obrazloženje opravdanosti i potrebe osnivanja jedinice mjesne samouprave,
  • podrobnije podatke o zadacima i sredstvima jedinice mjesne samouprave.

Članak 87.

Gradsko vijeće, nakon pribavljenog mišljenja Gradskog poglavarstva, utvrđuje je li prijedlog za osnivanje jedinice mjesne samouprave opravdan, usklađen sa zakonom i ovim Statutom, te odlučuje o prijedlogu.

Odluku o osnivanju jedinice mjesne samouprave Gradsko vijeće donosi natpolovičnom većinom svih vijećnika.

Prijedlog za osnivanje jedinice mjesne samouprave, kojeg Vijeće ne prihvati, ne može se ponovno staviti na dnevni red Gradskog vijeća prije isteka roka od šest mjeseci.

Članak 88.

Na temelju odluke Gradskog vijeća o osnivanju jedinice mjesne samouprave Gradsko poglavarstvo raspisuje izbore za područje za koje je osnovana jedinica mjesne samouprave.

Mandat tijela nove jedinice mjesne samouprave traje do raspisivanja redovitih izbora za tijela mjesne samouprave na području Grada.

Tijela jedinice mjesne samouprave - izbor i ovlasti[uredi]

Članak 89.

Tijela jedinice mjesne samouprave su vijeće jedinice mjesne samouprave i predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave.

Članak 90.

Vijeće jedinice mjesne samouprave biraju građani s područja jedinice mjesne samouprave koji imaju biračko pravo. Članovi vijeća biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela.

Broj članova vijeća jedinice mjesne samouprave utvrđuje se pravilima jedinice mjesne samouprave, tako da njihov broj ne bude manji od sedam niti veći od petnaest članova.

Mandat članova vijeća jedinice mjesne samouprave traje četiri godine.

Izbore za članove vijeća jedinice mjesne samouprave raspisuje Gradsko poglavarstvo.

Prvu, konstituirajuću sjednicu vijeća jedinice mjesne samouprave saziva predsjednik Gradskog poglavarstva.

Članak 91.

Vijeće jedinice mjesne samouprave donosi program rada, pravila jedinice mjesne samouprave, poslovnik o svom radu, i duge akte utemeljene na zakonu, ovom Statutu i drugim aktima.

U svom djelokrugu poslova vijeće jedinice mjesne samouprave obavlja poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom te drugim aktima.

Članak 92.

Vijeće jedinice mjesne samouprave iz svog sastava tajnim glasovanjem bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine.

Predsjednik vijeća predstavlja jedinicu mjesne samouprave i za svoj rad odgovara vijeću jedinice mjesne samouprave, odnosno gradonačelniku za povjerene poslove iz samoupravnog djelokruga Grada.

Članak 93.

Vijeće jedinice mjesne samouprave, radi rasprave o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značenja, može sazivati mjesne zborove građana.

Zbor građana jedinice mjesne samouprave saziva se za dio područja jedinice mjesne samouprave koji čini određenu cjelinu. Zbor građana vodi predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave ili član vijeća kojeg odredi vijeće.

Program i financiranje jedinica mjesne samouprave[uredi]

Članak 94.

Vijeća jedinice mjesne samouprave, uz suglasnost Gradskog poglavarstva, donose program rada. Programom rada vijeća utvrđuju se zadaci koji se ne planiraju u okviru rada nadležnih službi Grada, kao i način njihove provedbe, osobito oko:

  • brige o uređenju područja jedinice mjesne samouprave,
  • poboljšanja kvalitete stanovanja,
  • poduzimanju manjih komunalnih zahvata,
  • nastojanja na unapređivanju brige o djeci, obrazovanja i odgoja te javnog zdravlja,
  • zaštite okoliša,
  • socijalne skrbi stanovništva,
  • zadovoljavanja potreba u kulturi, tehničkoj kulturi, tjelesnoj kulturi i športu,
  • njegovanja i obilježavanja mjesnih blagdana.

Članak 95.

Gradsko vijeće svojom odlukom može u određenom opsegu povjeriti jedinicama mjesne samouprave obavljanje i dugih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada.

Članak 96.

Jedinice mjesne samouprave svojim prijedlozima sudjeluju u izradi godišnjeg programa komunalnog održavanja i programa komunalne izgradnje, za svoja područja, a koje donosi Gradsko vijeće.

Članak 97.

Provedba programom utvrđenih zadataka jedinica mjesne samouprave ostvaruje se temeljem sredstava osiguranih u proračunu Grada, kao i iz mogućih samostalnih izvora jedinica.

Osnove pravila jedinica mjesne samouprave[uredi]

Članak 98. Vijeća jedinica mjesne samouprave donose pravila kojih su osnove u odredbama ovog Statuta o mjesnoj samoupravi. d) Organiziranje obavljanja poslova i nadzor

Članak 99.

Obavljanje administrativnih i drugih poslova, kao i poslovni prostor za potrebe rada vijeća jedinice mjesne samouprave, osigurava Gradsko poglavarstvo, a prema standardima koje Poglavarstvo utvrđuje.

Realizaciju programa iz članka 93. ovog Statuta vijeća jedinica mjesne samouprave provode uz stručnu pomoć nadležnih upravnih tijela Grada.

Članak 100.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica mjesne samouprave obavlja Gradsko poglavarstvo.

Gradsko poglavarstvo može raspustiti vijeće jedinice mjesne samouprave ako učestalo krši Statut Grada, pravila jedinice mjesne samouprave ili ne izvršava povjerene joj poslove.

Članak 101.

Akte koje donosi vijeće jedinice mjesne samouprave, predsjednik vijeća je dužan u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti gradonačelniku.

Gradonačelnik je dužan obavijestiti Gradsko poglavarstvo ukoliko utvrdi da su akti iz prethodnog stavka protivni zakonu ili Statutu Grada, odnosno drugim propisima.

Ukoliko Gradsko poglavarstvo utvrdi da je akt iz prethodnog stavka suprotan zakonu, Statutu ili drugim propisima, obustavit će izvršenje takvog akta.

Organiziranje obavljanja poslova i nadzor[uredi]

Članak 102.

Obavljanje administrativnih i drugih poslova kao i poslovni prostor za potrebe rada mjesnog odbora osigurava Gradsko poglavarstvo, a prema standardima koje isto utvrđuje.

Članak 103.

Nadzor nad zakonitošću rada organa mjesnog odbora obavlja Gradsko poglavarstvo.

Gradsko poglavarstvo može raspustiti vijeće mjesnog odbora ako učestalo krši Statut Grada, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.

Članak 104.

Predsjednik vijeća mjesnog odbora dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti gradonačelniku akte koje donosi vijeće mjesnog odbora.

Gradonačelnik je dužan obavijestiti Gradsko poglavarstvo ukoliko utvrdi da su akti iz prethodnog stavka protivni zakonu ili Statutu Grada.

Članak 105.

Gradsko poglavarstvo obustavit će od izvršenja akt i predložiti Gradskom vijeću pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti tog akta ukoliko ocijeni da je akt iz prethodnog članka suprotan zakonu.

Ako Poglavarstvo ocijeni da je akt iz stavka 1. ovog članka u suprotnosti sa Statutom Grada obustavit će izvršenje tog akta.

Ako Gradsko vijeće ne pokrene postupak iz stavka 1. ovog članka u roku od 30 dana od dana obustave izvršenja tog akta, prestaje obustava izvršenja tog akta.

Gradski kotarevi[uredi]

Članak 106.

Gradski kotarevi osnivaju se na području grada Splita.

Gradski kotar osniva se za područje grada koje predstavlja gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

Utvrđuje se da su na području grada, sukladno ranijim propisima, osnovani sljedeći gradski kotarevi: Bačvice, Blatine-Škrape, Bol, Brda, Grad, Gripe, Kman, Kocunar, Lokve, Lovret, Lučac-Manuš, Mejaši, Meje, Mertojak, Neslanovac, Plokite, Pujanke, Ravne Njive, Sirobuja, Split 3, Sućidar, Šine, Špinut, Trstenik, Varoš, Visoka i Žnjan. Gradski kotarevi iz stavka 3. ovog članka nastavljaju s radom, sukladno zakonu i ovom Statutu.

Članak 107.

Gradsko vijeće posebnom odlukom utvrdilo je područje gradskih kotareva Grada Splita.

Članak 108.

Tijela gradskog kotara su vijeće gradskog kotara i predsjednik vijeća gradskog kotara.

Članak 109.

Odredbe ovog Statuta kojima se uređuje način izbora tijela mjesnog odbora, djelokrug rada i financiranje, zborove građana, te organiziranje obavljanja poslova i nadzor nad njihovim radom primjenjuju se na gradske kotareve.

Imovina i financiranje grada[uredi]

Članak 110.

Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju Gradu čine njegovu imovinu. Grad mora upravljati, koristiti se i raspolagati svojom imovinom pažnjom dobrog domaćina.

Članak 111.

Na temelju općeg akta Gradskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada, upravljanje imovinom provodi Gradsko poglavarstvo po načelima dobrog gospodarenja.

Gradsko poglavarstvo daje suglasnost na raspored dobiti poduzeća odnosno društava i drugih pravnih osoba kojih je vlasnik Grad Split.

Dio dobiti iz prethodnog stavka ovog članka, a sukladno pojedinačnom aktu Gradskog poglavarstva, čini sastavni dio gradskog proračuna. Prihodi javnih ustanova u vlasništvu Grada čine sastavni dio gradskog proračuna.

Iz gradskog proračuna pokrivaju se i gubici u poduzećima, društvima i javnim ustanovama kojih je vlasnik Grad Split.

Pojedinačne akte, u slučaju potrebe pokrića gubitaka, donosi Gradsko poglavarstvo.

Članak 112.

Grad ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Grada moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njegova tijela u skladu sa zakonom. Prihodi Grada su:

  1. gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe
  2. prihodi od stvari u njegovu vlasništvu i imovinska prava,
  3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada, odnosno u kojima ima udio ili dionice,
  4. prihodi od naknada za koncesiju koje daje Gradsko vijeće,
  5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Gradsko vijeće u skladu sa zakonom,
  6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
  7. sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu,
  8. drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 113.

Gradsko vijeće donosi u roku utvrđenom posebnim zakonom godišnji proračun za narednu računsku godinu prije početka godine za koju se proračun donosi, na prijedlog Gradskog poglavarstva.

Ukoliko se godišnji proračun ne donese u roku iz stavka 1. ovog članka, vodi se privremeno financiranje i to najduže za razdoblje do prva tri mjeseca fiskalne godine.

Odluku o privremenom financiranju donosi Gradsko vijeće.

Članak 114.

Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće.

Ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina[uredi]

Vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina[uredi]

Članak 115.

Pripadnici nacionalnih manjina u Gradu Splitu sudjeluju u javnom životu Grada i lokalnim poslovima putem vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina (u daljnjem teksta: vijeća i predstavnici nacionalnih manjina).

Članak 116.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u Gradu imaju pravo biti obaviješteni o svakom pitanju o kojem će raspravljati Vijeće, Poglavarstvo i njihova radna tijela, a odnose se na položaj nacionalne manjine, te sukladno tome davati mišljenja i prijedloge koji se odnose na manjinska pitanja.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu ovlastiti koordinaciju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, ako je takva osnovana na području Grda Splita, da u njihovo ime poduzima pojedine mjere iz prethodnog stavka.

Službena uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina[uredi]

Članak 117.

Zastavu nacionalne manjine koju utvrdi koordinacija za područje Republike Hrvatske ističe vijeće odnosno predstavnik nacionalne manjine na poslovnim zgradama u kojima ima sjedište, i to:

  • svečanim i drugim prigodama važnim za nacionalnu manjinu,
  • u dane žalosti u državi naroda s kojim pripadnici nacionalne manjine dijele ista etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja, kada se vije na pola koplja.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu isticati i zastavu Grada u svečanim i drugim prigodama važnim za Grad i nacionalne manjine.

Članak 118.

U svečanim prigodama važnim za nacionalnu manjinu može se izvoditi himna odnosno svečana pjesma nacionalne manjine, a koju utvrdi koordinacija za područje Republike Hrvatske. Prije izvođenja himne odnosno svečane pjesme nacionalne manjine obavezno se izvodi himna Republike Hrvatske.

Sredstva za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina[uredi]

Članak 119.

Sredstva za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, uključujući i sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe, osiguravaju se u gradskom proračunu.

U gradskom se proračunu mogu osigurati i sredstva za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih programom rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

Sredstva koja vijeća i predstavnici nacionalnih manjina ostvare iz gradskog proračuna mogu se koristiti isključivo za namjene određene proračunom odnosno odlukom kojom se uređuje izvršenje proračuna.

Objava akata vijeća i predstavnika nacionalnih manjina[uredi]

Članak 120.

U Službenome glasniku Grada Splita objavljuju se statuti vijeća nacionalnih manjina, te financijski planovi i završni računi što ih donose vijeća i predstavnici nacionalnih manjina.“

Promjena statuta[uredi]

Članak 121.

Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti Gradsko poglavarstvo ili najmanje jedna trećina vijećnika. Prijedlog mora biti pismeno obrazložen i podnosi se predsjedniku Vijeća.

Članak 122.

Gradsko vijeće prethodno odlučuje hoće li pristupiti promjenama Statuta.

O pristupanju promjenama Statuta Vijeće odlučuje natpolovičnom većinom od ukupnog broja članova Vijeća.

Odluka o pristupanju promjenama Statuta dostavlja se Odboru za statut i poslovnik radi izrade i utvrđivanja prijedloga Statuta za Gradsko vijeće.

Ako se ne donese odluka o predloženoj promjeni Statuta isti prijedlog ne može se ponovno staviti na dnevni red Gradskog vijeća, prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 123.

Iznimno od postupka i roka za promjenu Statuta utvrđenog člankom 121. ovog Statuta, Odbor za statut i poslovnik, uz prethodno mišljenje Gradskog poglavarstva, može utvrditi prijedlog statuta ili njegovih izmjena i dopuna, ako je to nužno radi usklađivanja sa zakonom.

Za radnje iz prethodnog stavka vrijede rokovi utvrđeni Poslovnikom Gradskog vijeća za ostale akte iz njegovog djelokruga.