Razgovor sa suradnikom:Hibz

Izvor: Wikizvor
Jump to navigation Jump to search


--MayaSimFan 21:56, 27. prosinac 2006. (UTC)

Pozdrav[uredi]

Vidio sam pitanja na wikipediji, pa želim napisati malu uputu. Od svih wikiprojekata na hrvatskom jeziku, najveća je aktivnost na hrvatskoj wikipediji, ostali wikiprojekti su nešto slabije posjećeni, stoga su dva načina ako se želi brzo dobiti odgovor od admina na wikizvoru:

  • postaviti pitanje na wikipediji
  • poslati im e-poštu (u traci s alatima s lijeve strane postoji poveznica - Pošalji e-poštu ovom suradniku)

Eto, ako ima pitanja, samo naprijed, i puno uspjeha u budućem radu! SpeedyGonsales 04:24, 1. travanj 2007. (UTC)

Glavna[uredi]

U onom okviru sive boje se nalaze djela koja se rade ili su izrađena. Tu su kategorije koje vode na tematske cjeline i slično. U ovom slučaju Enciklopedija Ujevićeva ni u kom slučaju se ne može nalaziti u tom dijelu. Pojekt Hrvatska enciklopedija je trenutno u razi OCR-a, i postavit će se u dogledno vrijeme. Ovo su osnovne smjernice oko dogovora pri radu na ovom projektu.

Sve je OK samo nastavi ako negdje zapne javi! --Andrej Šalov 13:24, 7. srpanj 2007. (UTC)

Odgovor[uredi]

Riješit ću kategoriju samo moram smisliti ime imaš li ti kakvu ideju?

Što se tiče predloška. U njem je poveznica na članak o autoru ovdje na Izvoru. Članak o autoru djela mora postojati i na Izvoru. Tu su neki osnovni podaci o autoru i popis njegovih djela (u većini slučajeva oni koji se postavljaju na Izvor). Tu se koristi predložak {{Predložak:Autor}} a to najbolje možeš vidjeti na članku Petar Zoranić. U krajnjem slučaju možeš ispred imena autora kad stavljaš predložak Zaglavlje staviti w: i onda će poveznica biti prema članku o tom autoru na Wikipediji, ali to preporučam izbjegavati.

--Andrej Šalov 13:53, 7. srpanj 2007. (UTC)

Prazne stranice[uredi]

Naletio sam na niz praznih članaka koji imaju samo predložak zaglavlje a ti si ih napravio. Vjerojatno se radi zaboravu da ih treba popuniti tekstom :-))) jer one se plave a to je ajmo reći dokaz da u njima ima teksta pa ću ti ja ovdje dati popis onih na koje sam ja naletio. Ako ti je lakše nemoj (zaboravi se kad se radi puno stvari nadopuniti članak) otvarati članke i stavljati u njih samo predložak Zaglavlje nego samo napravi poveznicu jer onda ćeš vidjeti što i gdje jesi a što nisi i gdje nisi ubacio tekst.

Molim te baci oko i na druge članke koje si radio možda ti je još nešto promaklo.

Svaka ti čast na trudu!!!

--Andrej Šalov 16:59, 20. kolovoz 2007. (UTC)

Kategorije[uredi]

Primjetio sam da si maknuo kategorije [1] [2] itd. Imaš u planu neku novu kategorizaciju možda?

Poželjno je da djela budu kategorizirana, a ako se djelo sastoji od više dijelova (stranica-članaka) da oni budu u kategoriji imena tog djela (Vidi ovu kategoriju).

--Andrej Šalov 17:26, 27. ožujak 2008. (UTC)

Autorsko pravo u RH[uredi]

Da znam da je zbunjujuće autorsko pravo u Hrvatskoj.

Po hrvatskom zakonu koji je vrijedio do početka 1999. (NN 9/99 članak 81.) autorska prava su vrijedila život autora plus 50 godina.

Krajem godine (NN 76/99) autorska prava odnosno njihovo trajanje je izmjenjeno sa 50 na 70 godina s time da se produženje trajanja autorskog prava ne prenosi (ne primjenjuje) na autore kojima su ta prava istekla po starom zakonu (onom iz NN 9/99).

Što znači da su na sva djela autora preminulih do 31. 12. 1948. istekla autorska prava (život plus 50 godina) a na one koji su preminuli od 1. 1. 1949. se primjenjuje autorsko pravo život plus 70 godina.

Npr. Rudolf Horvat je preminuo 1947 i njegova djela su slobodna (jer ide po starom zakonu) a npr. Nazor je umro 1949 i autorsko pravo na njegova djela istječe 2019 (jer ide po novom zakonu).

Zadnja verzija Zakona o autorskim pravima je N.N. br. 167/2003, izmjene i dopune NN 79/07.

--Andrej Šalov 16:44, 28. ožujak 2008. (UTC)

Zaboravih ti reći u sve članke i slike koji krše autorska prava ubaci {{bris}} pa ću ih ja obrisati. Ti bolje znaš koji su to članci i lakše ćeš ih označiti jer si ih ti radio. --Andrej Šalov 16:58, 28. ožujak 2008. (UTC)


Glede brisanja svih mojih prijevoda nema prigovora, sve je u redu. Ja sam malo preemotivno reagirao i to je sve.

Vi ste u pravu, a ja se ispričavam zbog neprimjerene reakcije. Razlog je mojoj reakciji sentimentalan odnos spram tim radovima u koje sam uložio desetak godina truda i bezbrojne neprespavane noći tijekom niza desetljeća u stjecanju raznovrsnih znanja koja su mi omogućila da mogu te poslove obaviti. Ta, Hrvati imaju jedan prijevod na svakih dva stoljeća, a ovakvo nešto se odbacuje kao da imamo prevoditelja na bacanje. Pogotovu besplatnih. Razumijem Srbe, aliako razumijem i Hrvate, onda je zlo po nas, jer smo onda narod zlobnika i zavidljivaca. U Hrvatskoj se odbojno odnose prema svemu što napravim, pa sam postao preosjetljiv. Čak i ljudi na veoma visokim položajima u katoličkoj crkvi, čak, lažu da bi me eliminirali "iz trke". Evo o čemu je riječ. Prof. dr. Mate Zovkić, generalni vikar rikomatoličke franjevačke provincije Bosna srebrena, imam i čuvat ću njegovo pismo , odgovorio mi je glede objavljivanja mojeg prijevoda da "katolički izdavači" su pod embargom glede objavljivanja prijevoda s jezika koji nisu oni kojima su zabilježene proročke poruke. Kad gle, on osobno promovira prijevode Kršćanske sadašnjosti koji su daleko od toga da polaze od aramejskog, grčkog, latinskog, hebrejskog, itd. Na siteu adventista su četiri prijevoda, za usporedbu. Svatko će ustanoviti, lahko, da je moj prijevod bitno različit, u autorskom pogledu, naspram ostala tri. A i s kojeg bih ja jezika preveo ekumensku Bibliju, kad takva ne postoji. Dakle, radi se o tome da se onemogući bilo prevoditelj bilo verzija Biblije. Idem pour Saint-Coran, pa zato nemojte imati dvojbi glede odgovora Biblijom povodom Kurana. I kad su to Hrvati napravili prijevod Kurana? U Francuskoj je krenula akcija trojice prelata triju zaraćenih crkava da se organizira koncil judeo-kršćansko-islamski i da se profiltriraju sveti spisi e da bi se zaustavila bezbožnička utrka prelata za osvajanjem vlasti nad svjetovnim životom kouju su, vlast, izgubili nakon Pariške komune, pa bi ovi moji prijevodi dobrodošli hrvatskom narodu svih vjera da se u rasprave uključi, a ne da opet bude preveden žedan preko vode. Potražite knjigu "Les Versets douleureux" autora Davida Meyera(bruxelleški rabin), Yvesa Simoena (pariški jezuit) i Soheiba Bencheikha (iz Marseila) i uvjerit će te se i sami. Vama se ispričavam, a ostalima na znanje. --Tomislav Dretar 17:57, 6. travanj 2008. (UTC)

Hvala![uredi]

Hvala za dotjerivanje Ruskih pripovjedača! Sad sve odlično izgleda i vabi na čitanje! :) Hoće li se nekako moći one dvije nedostajuće stranice dodati i u djvu fajl? --Modra 18:46, 31. ožujak 2009. (CEST)

Samo da dodam: možeš ih uploadati i u PDF formatu ovdje (ili ih okači negdje), pa ću ih ja (ili netko drugi) konvertirati u DjVu. Ako ti to nije problem, ofkors ^_^ Ponuda vrijedi i za Jagićevu knjigu ^_^ --Ivan Štambuk 17:13, 1. travanj 2009. (CEST)

alo[uredi]

Poanta je da se tekst transkludira iz imenskog prostora Stranica gdje se vrši validacija teksta (od strane više korisnika, i ne sve odjednom). Ovo što ti radiš potpuno ubija koncepciju i onemogućuje provjeru od strane bilo koga osim tebe. Sad lijepo sve vrati nazad preko predloška {{stranica}} kako je i bilo, i svoje dopune/ispravke molim radi u Stranica:. --Ivan Štambuk 16:47, 1. travanj 2009. (CEST)

Sorry ako ovo gore zvuči grubo (tek sad vidim da jest ovako s distance). Gle, stvar je sa DjVu formatom (daleko superiornijim od PDF-a i sličnog smeća koje ljudi koriste samo jer ne znaju za bolje) jest da je direktno podržan preko ekstenzije za MediaWiki softver koji vrti ovaj sajt, i omogućuje kolaborativni rad prilikom digitizacije milijuna knjiga u DjVu formatu koje možeš naći na archive.org (tek nešto sitno na srpskohrvatskom, doduše) i sličnim sajtovima. Pogledaj Sadržaj:Ruski pripovjedači (1894).djvu i pokušaj editirati stranice koje su otamo linkane: Dolje u alatnoj traci imadeš dugmad u raznijem bojama za stupnjevanje kvalitete digitizacije. Idealno bi bot izgenerirao sve stranice u imenskom prostoru Stranica: direktno iz DjVu fajla u kojeg je OCR-ani tekst embeddan (bar tako to rade na en.wikisource, ovdje još nijesmo došli do te razine ^_^), a tek potom ljudi rade validaciju stranicu po stranicu, i to dosta brzo.. Sve potencijalne scannos (greške prilikom skeniranja) se tako dadnu direktno validirati gledanjem na skeniranu stranicu.
Idealno bi tekst trebao biti onakav kakav jest u knjizi, bez dodavanja nekakvih potpoglavlja i sl. koja ne postoje u izvorniku. Stranica za sadržaj može sadržavati dodatne linkove koji olakšavaju pregled. Također, zar ne misliš da je mnogo oku ugodnije gledati stranice formatirane preko <div style="width: 50em; margin: 2em auto; text-align:justify"> nego kao običan tekst koji ide od jednog do drugog ruba monitora? Meni definitivno jest.. --Ivan Štambuk 17:10, 1. travanj 2009. (CEST)
Hej, Ivane i Hibže :D, nadam se da vam sa svojim ostatkom pregledavanja Rusa nisam ništa poremetila. A za ubuduće se nadam da ćemo se usuglasiti, pa da znam. Meni svejedno kako ćemo, samo bih voljela da imamo neki dogovoreni sistem. Nije da nas ima puno, valjda se možemo dogovoriti? :D --Modra 21:13, 6. travanj 2009. (CEST)