Bože mili, kud sam zašo!
Noć me je stigla u tudjini,
Ne znam puta, ne znam staze,
Svuda goli kamen gaze,
Trudne noge po pustini!
Još konaka niesam našo!6
Sjever brije s snježnog brda,
A tudjincu, siromaku
Još je veći mrak u mraku,
Još je tvrdja zemlja tvrda!
Naokolo magla pada,11
Zastrta je mjesečina,
Ne vidi se zviezdam traga;
Majko mila, majko draga,
Da ti vidiš tvoga sina!
Da ti vidiš njega sada16
Okružena biedom svega,
Ti bi gorko zaplakala,
Ruka bi ti zadrhtala
Od žalosti - grleć njega!
Zašto tebe niesam slušo,21
Kad si meni govorila:
"Ne idi sinko od matere,
Koja mekan krevet stere
Tebi usrjed svoga krila!
Ne idi, sinko, draga dušo,26
Ne idi od krova očinoga,
Tudja zemlja ima svoje,
Ne spoznaje jade tvoje,
Tudja ljubav ljubi svoga!" -
Govoreći s sobom tako,31
K kolibici jednoj klima,
Koju spazi iznenada,
Umoreni putnik sada,
I zakuca na vratima.
Otvarajuć sve polako,36
Zamišljena: Tko će biti?
Glavu pruži jedna stara.
"Daj u ime Božjeg dara,
Bako, meni prenoćiti!
Ne znam gdje sam - kud sam zašo,41
Noć me je stigla u tudjini,
Ne znam puta, ne znam staze,
Svuda goli kamen gaze,
Trudne noge po pustini!
Drugi konak gdje bi našo!46
Sjever brije s snježnog brda,
A tudjincu, siromaku
Još je veći mrak u mraku,
Još je tvrdja zemlja tvrda.
Naokolo magla pada51
Zastrta je mjesečina,
Ne vidi se zviezdam traga,
Majko mila, majko draga,
Primi pod krov tudjeg sina!" -
"Primila bih tebe rada;56
Ali vidiš da spavaju
Ovdje sinka tri i hćerce,
Koji cielo majke srce
I svu kuću izpunjaju!" -
"Nij' daleko već do dana,61
Već pozdravlja pievac vile,
Dok zagrije danak Boži,
Malo vatre bar naloži,
Da otopim smrzle žile!" -
"Vatra mi je zapretana,66
Drva ne imam skoro ništa,
Ovo malo, što je unutra,
Trieba mojoj djeci sjutra
Kad se skupe kod ognjišta!" -
"Za tudjinca ništa ne imaš71
Tudja majko, kad te moli!
Tudje diete tvoje nije!" -
S tim mu grozne suze dvije
Niza lica kapnu doli.
"Gdje su ruke tvoje majke76
Sad da skupe suze sina?
gdje koljeno, da počine,
Da si težko brjeme skine?
gdje je tvoja domovina?!" -
Ko da su mu zmije ljute81
S ovim rieč'ma srce stisle,
Ukočeni putnik stoji,
Leden znoj mu čelo znoji
I otimlje mozgu misle.
Ali oči uzdignute86
K strani glede - ah onamo!
Gdje od drage domovine
Svako jutro sunce sine,
Tam' ga želja nosi - tamo:
"Tebi opet duša diše,91
Tebi srce opet bije,
Domovino, majko srjeće!
K tebi opet sin se kreće,
Od radosti suze lije.
Primi opet svoje diete,96
Primi viek će tvoje biti,
Ljubit tebe svako doba,
U tvom polju daj mu groba,
S tvojim cviećem grob mu kiti!!"
