Prva knjiga o kraljevima (Šarić)/Glava 10.

Izvor: Wikizvor
Prva knjiga o kraljevima (Šarić)


1 Kad je kraljica od Sabe čula o slavi Salomonovoj, koju je bio stekao po imenu Gospodnjem, dođe ona, da ga iskuša zagonetkama.

2 Dođe u Jerusalem s veoma velikom pratnjom. Deve su nosile mirisa i zlata vrlo mnogo i dragoga kamenja. Kad je bila došla k Salomonu, iznese mu sve, što je bila preduzela sebi.

3 A Salomon joj odgovori na sva pitanja njezina. Ništa nije bilo, što bi ostalo kralju skriveno, da joj ne bi mogao dati obavijesti.

4 I kad kraljica od Sabe vidje svu mudrost Salomonovu i palaču, koju je bio sagradio,

5 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove i žrtve paljenice, što bi ih on u hramu prinosio Gospodu, ona se tada nije više mogla uzdržati,

6 I reče kralju: "Istina je bila, što sam čula u svojoj zemlji o tebi i o mudrosti tvojoj.

7 Nijesam htjela vjerovati što se govorilo, dok ne dođem i vidim svojim očima. I zaista, ni pola mi nije kazano. Tvoja mudrost i tvoje vrline nadvisuju glas, što sam ga slušala.

8 Sretni ljudi tvoji, sretne sluge tvoje, što uvijek stoje pred tobom i slušaju mudrost tvoju!

9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiš i dijeliš pravicu."

10 Potom darova kralju sto i dvadeset talenata zlata i vrlo mnogo mirisa i dragoga kamenja. Nikada više ne dođe toliko mirisa, koliko darova kraljica od Sabe kralju Salomonu.

11 I lađe Hiramove, koje su donosile zlato iz Ofira, donesoše iz Ofira vrlo mnogo drveta sandalovine i dragoga kamenja.

12 I kralj dade načiniti iz drveta sandalovine sjedala za hram Gospodnji i za palaču kraljevsku i citare i harfe za pjevače. Toliko drveta sandalovine nikada se više nije donijelo niti ga se je vidjelo do današnjega dana.

13 A kralj Salomon darova kraljici od Sabe sve, što joj se je dopalo i što je zaiskala, osim onoga, što joj dade drage volje i darežljivošću jednoga kralja Salomona. Potom se ona diže da se vrati natrag i ode kući sa slugama svojim.

14 Zlata, što je dohodilo Salomonu u jednoj godini, bilo je šest stotina i šezdeset i šest talenata,

15 Osim onoga, što je dohodilo od veletrgovaca, od poreza malih trgovaca i od onoga, što je ulazilo od svih knezova beduinskih i upravitelja zemaljskih.

16 I dade kralj Salomon načiniti dvjesta velikih štitova od kovanoga zlata; šest stotina šekela zlata upotrijebio je na jedan štit.

17 Nadalje tri stotine lakih štitova od kovanoga zlata; tri mine zlata upotrijebio je na jedan štit. U kući šume libanonske dade ih kralj smjestiti.

18 Nadalje dade kralj načinite veliko prijestolje od slonove kosti i obložiti ga čistim zlatom.

19 Šest stepenica vodilo je k prijestolju, i gornji dio odostrag na prijestolju bio je okrugao. Nasloni su bili s obje strane sjedišta, i pokraj naslona bila su dva lava.

20 Dvanaest lavova stajalo je s obje strane na šest stepenica. Takav nije bio još nikada načinjen za koje bilo kraljevstvo.

21 Sve posude za piće kralja Salomona bile su od zlata, i svi sudovi u kući zvanoj šume libanonske bili su od čistoga zlata. Ništa nije bilo od srebra, koje u vrijeme Salomonovo nije imalo nikakve cijene.

22 Jer je kralj imao lađe taršiške na moru kod lađa Hiramovih. Svake tri godine jedanput dolazile su lađe taršiške kući, natovarene zlatom, srebrom, slonovom kosti, majmunima i paunima.

23 Tako nadvisi kralj Salomon sve kraljeve na zemlji bogatstvom i mudrošću.

24 I sav je svijet želio da vidi Salomona, da čuje mudrost njegovu, koju mu je bio Bog dao.

25 Pritom bi svaki donio dar sa sobom, srebrne i zlatne sudove, haljine, oružje, mirise, konje i mazge, svake godine.

26 Salomon nakupi sebi i mnogobrojna kola i konjanike, i imao je tisuću i četiri stotine kola i dvanaest tisuća konjanika. Njih razredi po kolskim gradovima i u okolici kralja u Jerusalemu.

27 Kralj dotjera dotle, da je u Jerusalemu bilo srebra tako mnogo kao kamenja, a cedara tako mnogo kao dudova, što rastu u nizini.

28 Uvoz konja, što ih imao Salomon, bio je iz Egipta i Kue. Trgovci kraljevi dovodili ih iz Kue za plaću,

29 Tako da su jedna kola kod izvoza iz Egipta dolazila po šest stotina šekela srebra, a konj po sto i pedeset. Isto tako preko njih dobivali su ih svi kraljevi hitejski i sirijski.


Prva knjiga o kraljevima (Šarić)