Prijeđi na sadržaj

Priopćenja Ureda predsjednika Franje Tuđmana veljača 1996.

Izvor: Wikizvor

Zagreb, 01.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Tudjman imenovao Luku Bebica predstojnikom Ureda za nacionalnu sigurnost

[01.02.1996, br. 1]


Na osnovi clanka 5. Zakona o Uredu za nacionalnu sigurnost, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudman donio je odluku o imenovanju Luke Bebica predstojnikom Ureda za nacionalnu sigurnost.

Odluka stupa na snagu 1. veljace 1996.

Luka Bebic, nakon prvih visestranackih demokratskih izbora, obavljao je duznost predsjednika Vijeca opcina Sabora. Polovinom 1991. imenovan je na mjesto predsjednika Kriznog staba za juznu Dalmaciju, a nakon toga i ministrom obrane. Danas je predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te clan vise drugih odbora hrvatskog Sabora.

Clan je HDZ-a od 1989., te clan Sredisnjeg i glavnog odbora HDZ-a.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb01.02.1996

Zagreb, 01.02.1996.-2

[uredi]

Predsjednik Tudjman primio Michaela Steinera

[01.02.1996, br. 2]


Predsjednik Republike Hrvatske primio je u Predsjedničkim dvorima glavnog zamjenika visokog povjerenika Europske unije Michaela Steinera.

G. Steiner izvijestio je Predsjednika o pojedinostima konačne uspostave središnje BiH vlade kao i vlade Federacije, koje su i s hrvatske i s muslimanske strane primljene sa zadovoljstvom.

Opetovano istaknuvši svekoliku potporu procesu uspostave Federacije, Predsjednik Tuđman naglasio je potrebu njegovog dovršetka konačnim kantonalnim ustrojem, te uspostavom BiH predsjedništva.

Razgovaralo se i o problemu ustroja Mostara, te povratku izbjeglica.

Uz g. Steinera nazočan je bio i prvi tajnik Ureda visokog povjerenika Europske unije dr. Thomas Schmitt.

S hrvatske strane razgovorima su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, pomoćnik ministra vanjskih poslova Hidajet Biščević, te veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Darinko Bago.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb01.02.1996_2

Zagreb, 02.02.1996.

[uredi]

Održana sjednica Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti

[02.02.1996]

Danas je u Predsjedničkim dvorima održana sjednica Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti pod predsjedanjem Predsjednika Republike, dr. Franje Tuđmana, tijekom koje su razmatrana aktualna politička i gospodarska pitanja.

Između ostalog, Vijeće je razmatralo i pojave poticanja i insceniranja štrajka na način suprotan sindikalnim pravilima i pozitivnim propisima hrvatske države, a s ciljem stjecanja protuzakonite osobne materijalne koristi, kao i pojave političkih manipulacija interesno sukobljenih različitih skupina. S tim u svezi razmatrana su i pitanja nepravovremenog postupanja i donošenja odluka tijela izvršne i sudbene vlasti i pokušaja protuzakonitog utjecaja na njih, kao i neodgovorno i jednostrano uplitanje pojedinih političkih djelatnika, što dodatno otežava mogućnost pronalaženja rješenja kroz izravne razgovore vlasnika i poslovodstva poduzeća, te sindikata.

Ne dovodeći u pitanje pravo zaposlenih na štrajk sukladno propisima Republike Hrvatske, Vijeće poziva sva tijela izvršne i sudbene vlasti da što učinkovitije rješavaju sve slične probleme s ciljem jačanja pravne države, zaštite poslovanja poduzeća, nesmetanog pružanja usluga građanima i onemogućavanja svih oblika političke manipulacije.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb02.02.1996

Zagreb, 03.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Tudjman Primio Gyulu Horna

[03.02.1996]


Danas je u Predsjedničkim Dvorima Predsjednik Republike primio predsjednika Vlade Republike Mađarske Gyulu Horna, u čijoj su pratnji bili nazočni mađarski ministar obrane Gyorgy Keleti te veleposlanik Republike Mađarske u RH Zsolt Gabor Szalay.

Tijekom razgovora razmatrani su svekoliki bilateralni odnosi dviju država. Izražena je zajednička želja da se uz već postojeće dobrosusjedske političke odnose, dade jači poticaj gospodarskim vezama, te da se unaprijedi stručna suradnja s ciljem konkretnog ostvarivanja zajedničkih projekata. Posebice je istaknuta važnost suradnje u razvoju prometnih infrastruktura te cestovno i željezničko povezivanje Hrvatske i Mađarske. Razgovaralo se i o mogućnosti ostvarivanja slobodne zone u Rijeci.

Predsjednik Republike je ukazao na neprihvatljivost povezivanja uključenja Republike Hrvatske u međunarodne integracijske procese s obnavljanjem južnoslavenske ili balkanske "unije", koju još uvijek zagovaraju pojedini politički i intelektualni europski krugovi. Hrvatska se zalaže za dobrosusjedsku suradnju u regiji na bilateralnoj razini, ali isključivo na temelju međusobnog priznanja suverenih država, rekao je Predsjednik Tuđman.

Naglasivši da Mađarska i Hrvatska imaju veliki broj zajedničkih interesa i problema, Gyula Horn je rekao da dijeli hrvatsko stajalište glede ideja o uspostavljanju balkanske "unije" ili "konfederacije", te je obećao punu podršku njegove zemlje Republici Hrvatskoj u procesu uključivanja u europske integracije. Na kraju razgovora mađarski je Premijer zahvalio Predsjedniku Tuđmanu na suradnji i potpori hrvatskih državnih vlasti mađarskim vojnicima smještenim u Okučanima.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović te ministar obrane Gojko Šušak.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb03.02.1996

Zagreb, 03.02.1996.-2

[uredi]

Pismo Predsjednika Tudjmana predsjedniku Vlade RH Zlatku Mateši [03.02.1996]


Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman jučer je uputio pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, mr. Zlatku Mateši, u svezi s odlukom o demobilizaciji znatnog dijela hrvatskih oružanih snaga, provođenjem koje će znatan dio pričuvnog časničkog i vojničkog sastava oružanih snaga biti u mogućnosti radno se anagažirati u tijelima državne vlasti.

Upoznat s činjenicom nedostatka dostatnog broja ljudi za poslove u tijelima državne uprave, posebice u državnim nadzornim službama, Predsjednik Republike u pismu ukazuje na potrebitost da se osmišljenom prekvalifikacijom demobilizirani pripadnici hrvatskih oružanih snaga zaposle u navedenim tijelima državne uprave.

Temeljem zaključaka Predsjedničkog Vijeća od 22. prosinca 1995., čije sustavno i dosljedno provođenje zahtijeva temeljito preustrojstvo svekolike državne uprave i veću učinkovitost državnih nadzornih službi, a koje nije moguće postići bez osposobljenog i dostatnog broja motiviranih djelatnika, Predsjednik nadalje ističe da ovo mora biti jedna od prvenstvenih zadaća hrvatske državne politike u novim mirnodopskim uvjetima.

S tim ciljem, Predsjednik Republike izražava mišljenje da bi Vlada RH trebala utvrditi brojno stanje potrebnog osoblja za različita tijela državne vlasti i javnim oglasom pozvati sve zainteresirane za rad u državnim službama, te osmisliti i odgovarajuće programe podučavanja, dotično prekvalifikacije. Vlada će o poduzetim mjerama izvjestiti Predsjednika Republike.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb03.02.1996_2

Zagreb, 05.02.1996.

[uredi]

Predstojnik Ureda Predsjednika primio pomoćnika državnog tajnika SAD-a za ljudska prava Johna Shattucka

[05.02.1996]


Danas je u Predsjedničkim Dvorima predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader primio pomoćnika državnog tajnika SAD-a za ljudska prava Johna Shattucka, u čijoj je pratnji bio veleposlanik SAD-a u RH Peter Galbraith.

Tijekom razgovora razmatrano je pitanje suradnje između državnih vlasti Republike Hrvatske i međunarodnog suda za ratne zločine, te pitanje povratka svih izbjeglih i prognanih građana RH. Izraženo je obostrano uvjerenje da su oba pitanja ključna za uspješnu provedbu daytonskog mirovnog sporazuma kao i Temeljnog sporazuma o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. Stoga je potrebito osigurati njihovo što brže riješavanje.

Dr. Sanader je izvjestio Johna Shattucka o pripremama za izmjene u hrvatskom zakonodavstvu koje će pospješiti suradnju RH i međunarodnog Suda za ratne zločine, ponovivši pritom potporu hrvatskih vlasti pravednom riješavanju pitanja krešenja ljudskih prava, s ciljem uspješne provedbe mirovnog sporazuma i normalizacije međudržavnih odnosa u regiji.

Glede povratka izbjeglih i prognanih, ukazano je na potrebitost uvođenja mjera za obnovu i izgradnju povjerenja na nekad okupiranim hrvatskim područjima, te na riješavanje pitanja Hrvata izbjeglih iz Vojvodine i Kosova.

Predstojnik Ureda Predsjednika podsjetio je još jednom da su Republika Hrvatska, kao i hrvatski građani BiH, bili prve žrtve velikosrpske agresije, te je istaknuo potrebitost objektivizacije i jednakosti postupka prema ratnim zločinima -- te pitanjima kršenja ljudskih prava općenito -- svih strana. John Shattuk je izrazio punu podršku SAD-a takvom pristupu te je izrazio uvjerenje da hrvatske vlasti imaju primjernu ulogu od velike važnosti u uspješnom riješavanju navedenih pitanja i provedbi mirovnih sporazuma.

Uz predstojnika Ureda Predsjednika, razgovoru su bile nazpčne zamjenica predstojnika gđa. Vesna Škare Ožbolt te načelnica odjela za ljudska prava ministarstva vanjskih poslova gđa Dubravka Šimonović.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb05.02.1996

Zagreb, 06.02.1996.

[uredi]

Imenovan novi ministar pomorstva, prometa i veza

[06.02.1996, br. 1]


Na osnovi članka 98. alinee 4. Ustava Republike Hrvatske, Predsjednik Republike Hrvatske donio je odluku o razrješenju Ivice Mudrinića dužnosti ministra pomorstva, prometa i veza radi odlaska na novu dužnost.

Po istoj osnovi, ministrom pomorstva, prometa i veza Predsjednik Republike imenovao je mr. Željka Lužavca.

Odluke stupaju na snagu danom donošenja.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb06.02.1996

Zagreb, 06.02.1996.-2

[uredi]

Predstojnik Ureda primio pomoćnicu državnog tajnika SAD-a za obavještajni rad i istraživanja Toby Gati

[06.02.1996, br. 2]


Danas je u Predsjedničkim Dvorima predstojnik Ureda predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader primio pomoćnicu državnog tajnika SAD-a za obavještajni rad i istraživanja, gđu. Toby Gati, u čijoj je pratnji bio veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj.

Tijekom susreta razmatrane su najaktualnije pojedinosti provedbe daytonskog mirovnog sporazuma te Temeljnog sporazuma o reintegraciji hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak RH.

Dr. Sanader je ponovio čvrsto opredjeljenje hrvatskih državnih vlasti za mirnu reintegraciju istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, istaknuvši pritom važnost njenog uspješnog provođenja za svekoliki proces normalizacije hrvatskosrpskih odnosa. Predstojnik je nadalje istaknuo neprihvatljivost ideja o obnavljanju južnoslavenske ili balkanske "unije", koju još uvijek zagovaraju pojedini politički i intelektualni europski krugovi. Hrvatska se zalaže za dobrosusjedsku suradnju u regiji na bilateralnoj razini, ali isključivo na temelju međusobnog priznanja suverenih država, rekao je dr. Sanader.

Razgovaralo se i o napredku u procesu oživotvorenja hrvatskobošnjačke Federacije BiH, koja je jedini mogući put k pravednom i trajnom riješenju krize u BiH.

Uz dr. Sanadera, razgovoru je bila nazočna zamjenica predstojnika ureda Predsjednika Vesna Škare Ožbolt.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb06.02.1996_2

Zagreb, 06.02.1996.-3

[uredi]

Presjednik Tudjman primio pripadnike Gardijskog središta za specijalističku izobrazbu dočasnika HV-a

[06.02.1996, br. 3]


Danas je u Predsjedničkim Dvorima Predsjednik Republike primio dvadesetak pripadnika Gardijskog središta za specijalističku izobrazbu dočasnika Hrvatske Vojske "Pukovnik Damir Tomljenović Gavran", pod vodstvom Generala pukovnika Ante Gotovine.

Hodnjom dugom 252 km, od Šepurina kraj Zadra do Zagreba, vojnici su završili svoju tromjesečnu obuku za dočasnike do razine zapovjednika voda, istaknuo je general Gotovina podnjevši prijavak Predsjedniku Republike.

Čestitavši časnicima i dočasnicima na završnoj, ispitnoj vježbi, Predsjednik je rekao da pripadaju onim naraštajima Hrvatske vojske koji će ostati zapisani u povijesti zlatnim slovima, jer su pomoću visoke nacionalne svijesti, morala i vojnim umjećem obranili slobodnu, suverenu i nezavisnu hrvatsku državu. Predsjednik je izrazio uvjerenje da će i nadalje obavljati vojničku dužnost na svoje osobno zadovoljstvo kao na čast i ponos svoje domovine, te im je zaželio sreću u vojnom pozivu.

Uz Predsjednika Republike, susretu su bili nazočni ministar obrane Gojko Šušak, savjetmik Predsjednika za unutarnju politiku dr. Ivić Pašalić, načelnik vojnog kabineta Predsjednika general Slavko Barić, pročelnik kabineta Gordan radin te pobočnik Predsjednika general Krešimir Kašpar.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb06.02.1996_3

Zagreb, 06.02.1996.-4

[uredi]

Predsjednik Tuđman poslao brzojav sućuti predsjedniku Narodne Republike Kine

[06.02.1996, br. 4]


Predsjednik Republike Hrvatske dr. FranjoTuđman poslao je predsjedniku Narodne Republike Kine Jiang Zeminu slijedeći brzojav sućuti u povodu snažnog potresa koji je prošli vikend pogodio jugozapad Kine:

"Ekscelencijo,

U povodu nedavnoga razarajućeg potresa u kojem su mnogi vaši sunarodnjaci izgubili živote, a još više ih je ozlijeđeno, molim prenesite prijateljskom kineskom narodu najdublju sućut u moje osobno ime i u ime hrvatske Vlade i hrvatskog naroda.

Prihvatite, Ekscelencijo, izraze mojega najdubljeg štovanja".

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb06.02.1996_4

Zagreb, 07.02.1996.

[uredi]

Predstojnik Ureda telefonirao sa Klausom Kinkelom

[07.02.1996]


Predstojnik Ureda Predsjednika Republike dr. Ivo Sanader razgovarao je danas s ministrom vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke Klausom Kinkelom povodom trenutnog stanja u Mostaru. Dr. Sanader je rekao da je odluka europskog upravitelja Hansa Koschnika o uređenju Mostara protivna Daytonskim sporazumima i dogovoru koji je gospodin Koschnik bio postigao s hrvatskom stranom prije desetak dana te je zamolio ministra Kinkela da učini sve što je potrebno kako bi spomenuta odluka bila usklađena sa spomenutim dogovorom i odlukama iz Daytona.

Ministar Kinkel zamolio je hrvatsku Vladu da utječe kako bi se smirile napetosti.

O istoj temi predstojnik Ureda Predsjednika razgovarao je i s talijanskom ministricom vanjskih poslova i predsjedavajućom Ministarskog vijeća Europske Unije Susannom Agnelli.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb07.02.1996

Zagreb, 08.02.1996.

[uredi]

Održana sjednica Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti

[08.02.1996, br. 1]


Pod predsjedanjem Predsjednika Republike Hrvatske u Predsjedničkim dvorima održana je sjednica Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti.

Vijeće je raspravljalo o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području bivše SFRJ od 1991 g.

S tim u svezi Vijeće je zajedno sa skupinom pravnih stručnjaka razmatralo način usklađivanja hrvatskog pravnog sustava sa rezolucijom Vijeća sigurnosti 827, odnosno Statutom Međunarodnog kaznenog suda.

Opetovano istaknuvši potporu suradnji sa spomenutim sudom, Vijeće je obvezalo Vladu Republike Hrvatske da već na svojoj prvoj sjednici s tim u svezi rasprave prijedlog zakona, te poduzmu sve potrebne korake glede njegovog donošenja.

Uz članove Vijeća sjednici su bili nazočni i potpredsjednik vlade RH Ljerka Mintas-Hodak, savjetnik Predsjednika RH prof. dr. Smiljko Sokol, ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, potpredsjednik Zastupničkog doma Sabora RH Vladimir Šeks, prvi pomoćnik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović, državni odvjetnik RH mr. Marijan Hranjski, predsjednik Vrhovnog suda RH dr.Krunislav Olujić, te direktor HRT-a Ivica Mudrinić.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb08.02.1996

Zagreb, 08.02.1996.-2

[uredi]

Predsjednik Tuđman primio ministricu vanjskih poslova Italije Susannu Agnelli

[08.02.1996, br. 2]


Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima ministricu vanjskih poslova Republike Italije i predsjedavajuću Ministarskog vijeća Europske Unije Susannu Agnelli na njezin zahtjev, u svezi s događajima u Mostaru.

Nakon razmatranja novonastale situacije dogovoreno je da će, nakon konzultacija koje će ministrica Agnelli obaviti sa Koschnikovim pomoćnikom veleposlanikom Metcherom, Republika Hrvatska i predsjedavajući EU Republika Italija predložiti način pronalaženja konačnog rješenja ustroja Mostara prihvatljiv za obje strane.

Predsjednik Tuđman najavio je gospođi Agnelli da će, sukladno zahtjevu predsjednika Federacije Krešimira Zubaka i europskog upravitelja Hansa Koschnika, u subotu uputiti 100 hrvatskih policajaca u Mostar kao pomoć Europskoj upravi u održanju reda.

Predsjednik Republike izrazio je razumijevanje za neslaganje građana zapadnog dijela Mostara s odlukom europskog upravitelja Hansa Koschnika koja je protivna Ustavu Federacije, Daytonskim i Washingtonskim sporazumima. Isto tako, osuđeni su incidenti koji su se pojavili u sklopu prosvjeda građana Mostara i koji zasigurno neće pripomoći oživotvorenju svih sporazuma Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH koja je u interesu ne samo hrvatskog naroda u BiH, već i Republike Hrvatske.

Uz ministricu Agnelli razgovorima su bili nazočni i veleposlanik Republike Italije u RH Paolo Pensa, stalni tajnik MVP-a Republike Italije Boris Biancheri Chiappori, glasnogovornik MVP-a Republike Italije Gabrielle Menegatti, te zamjenik glavnog direktora za političke poslove Benedetto Amari.

S hrvatske strane razgovorima su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, prvi pomoćnik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović, te pomoćnik ministra vanjskih poslova Hidajet Biščević.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb08.02.1996_2

Zagreb, 09.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Republike uručio Anti Gliboti Red Danice hrvatske

[09.02.1996, br. 1]


Danas je u Predsjedničkim Dvorima Predsjednik Republike uručio Anti Gliboti Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića te Red hrvatskog trolista, kojima ga je odlikovao za ostvarenje umjetničkog projekta "Biljezi hrvatske državnosti". Pritom je Predsjednik istaknuo da njegovo djelo ima ne samo umjetničku, već i povijesnu vrijednost.

Zahvalivši se Predsjedniku na ukazanoj časti, Ante Glibota je rekao da je u svakom trenutku izrade svog djela nosio u sebi želju da njime doprinese interesima slobodne i nezavisne Republike Hrvatske te njenom vrhovnom poglavaru.

Izvori: http://predsjednik.hr/Zagreb09.02.1996

Zagreb, 09.02.1996.-2

[uredi]

Imenovanje Predsjednika Republike

[09.02.1996, br. 2]


Temeljem članka 40. stavak 1 Zakona o sustavu državne uprave, Predsjednik Republike je donio odluku kojom se dr. Zdenko Kovač razrješuje dužnosti zamjenika ministra znanosti i tehnologije radi odlaska na novu dužnost.

Na osnovi iste zakonske odredbe Predsjednik je donio odluku o imenovanju prof. dr. Nikole Ružinskog na dužnost zamjenika ministra znanosti i tehnologije.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb09.02.1996_2

Zagreb, 10.02.1996.

[uredi]

Imenovanja Predsjednika Republike

[10.02.1996]


Temeljem članka 32. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, Predsjednik Republike je donio odluku kojom potvrđuje izbor Želimira Hitreca za župana Županije Krapinsko-zagorske.

Temeljem članka 34. navedenog Zakona, Predsjednik je nadalje donio odluku kojom potvrđuje izbor mr. Nedjeljka-Špire Ercega za podžupana Županije Splitsko-dalmatinske.

Odluke stupaju na snagu danom donošenja.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb10.02.1996

Zagreb, 11.02.1996.

[uredi]

Predstojnik Ureda Predsjednika primio stalnog tajnika talijanskog ministarstva vanjskih poslova Borisa Biancheria Chiapporia

[11.02.1996]


Danas je u Predsjedničkim Dvorima predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader primio stalnog tajnika ministarstva vanjskih poslova Italije Borisa Biancheria Chiapporia, u čijoj je pratnji bila načelnica odjela za susjedne zemlje u talijanskom MVP.

Sukladno dogovoru Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i predsjednice ministarskog vijeća Europske Unije, talijanske ministrice vanjskih poslova Suzane Agnelli, zajednički su razmatrana moguća riješenja ustroja Mostara prihvatljiva svim stranama, kako bi se nadvladala kriza uzrokovana odlukom europskog upravitelja Hansa Koschnicka.

Ponovljena je želja da se putem konzultacija u okviru suradnje Republike Hrvatske i Europske Unije što brže pronađe zadovaljavajuće riješenje, s ciljem daljnjeg oživotvorenja hrvatsko-bošnjačke Federacije i uspješne provedbe daytonskog mirovnog sporazuma, što je u interesu ne samo hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH, već i Republike Hrvatske i EU.

Uz predstojnika Ureda Predsjednika, razgovoru su bili nazočni pomoćnici ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović i Hido Biščević.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb11.02.1996

Zagreb, 12.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Tudjman primio izaslanstvo Udruženja naftnih kompanija Ruske Federacije

[12.02.1996, br. 1]


Danas je u Predsjedničkim Dvorima Predsjednik Republike primio izaslanstvo Udruženja naftnih kompanija Ruske Federacije, na čelu s predsjednikom korporacije "YUKOS-a" Sergejom Viktorovićem Muravlenkom. U pratnji g. Muravlenka bili su veleposlanik Ruske federacije u RH Leonid Vladimirovič Keresteđijanc, predsjednik nadzornog odbora INE i glavni savjetnik Predsjednika Republike inž. Hrvoje Šarinić, glavni direktor INE Andrija Kojaković, predsjednik AMERCA Nikola Maraković te koordinator Željko Tomljenović.

Izaslanstvo je Predsjednika Republike upoznalo s aktivnostima tvrtke "YUKOS", drugog po važnosti proizvođača nafte u Ruskoj Federaciji, te s planiranim razvojem suradnje između YUKOS-a i INE, koji bi danas trebao biti unaprijeđen potpisivanjem protokola o suradnji te uspostavom četiri stručne radne grupe.

Zaželivši izaslanstvu dobrodošlicu, Predsjednik Republike je istaknuo da je Hrvatska zainteresirana za što dublji razvoj svekolikih gospodarskih ali i političkih odnosa s Ruskom Federacijom. S tim ciljem, suradnja INE i Yukosa može pozitivno utjecati na zbližavanje dviju država i na drugim područjima, te će imat punu podršku predsjednika Republike.

Uz predsjednika Tuđmana, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader te savjetnik Predsjednika za gospodarstvo dr. Marko Škreb.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb12.02.1996

Zagreb, 12.02.1996.-2

[uredi]

Predsjednik Tudjman primio ministra vanjskih poslova Kraljevine Španjolske Carlosa Westendorpa

[12.02.1996, br. 2]


Danas je Predsjednik Republike primio ministra vanjskih poslova Kraljevine Španjolske Carlosa Westendorpa, u čijoj su pratnji bili državni tajnik za trgovinu Ruiz Ligero, veleposlanik Kraljevine Španjolske u RH Luis Felipe Fernandez de la Pena, te glavni tajnik za vanjsku politiku u španjolskom ministarstvu vanjskih poslova Francisco Villar.

Predsjednik Republike je istaknuo da su Hrvatska i Španjolska europske i mediteranske zemlje, vezane mnogobrojnim povijesnim i kulturnim sličnostima, te da je razvitak svestranih bilateralnih odnosa sa Španjolskom od velike važnosti za RH, posebice u okviru procesa pristupanja Hrvatske europskim integracijskim procesima.

Predsjednik Republike je nadalje upoznao Carlosa Westendorpa s hrvatskim stajalištima glede provedbe daytonskih mirovnih sporazuma, istaknuvši pritom da do pravednog i trajnog riješenja krize u BiH ne može doći bez pune podrške Europske Unije. Predsjednik je ponovio važnost mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak RH kao glavnog cilja hrvatskog državnog vodstva, te čvrsto opredjeljenje hrvatskih vlasti za oživotvorenje hrvatsko-bošnjačke Federacije. Federacija BiH u interesu je hrvatskog i bošnjačkog naroda, kao i Republike Hrvatske, BiH i EU, no njeno očvršćivanje može se osigurati jedino jamčenjem pune ravnopravnosti hrvatskog naroda BiH.

Španjolski ministar vanjskih poslova je istaknuo da je njegov posjet Hrvatskoj dokaz interesa njegove zemlje za unapređenje bilateralnih odnosa s RH te napora da pridonese miru u regiji. Španjolska vjeruje u uspješnu obnovu ratom pogođenih područja u Hrvatskoj, te želi aktivno sudjelovati u tom procesu, rekao je Westendorp. Ističući važnost uloge španjolskih snaga u BiH, čijim anagažiranjem je Kraljevina Španjolsjka izišla iz dugogodišnje izolacije na području multilateralnih aktivnosti, ministar Westendorp je izrazio zabrinutost glede stanja u Mostaru te zamolio Predsjednika Tuđmana za pomoć u što bržem riješavanju krize. S tim u svezi, Predsjednik Tuđman je rekao kako će uložiti sve napore u pronalaženje zadovoljavajućeg političkog riješenja u duhu daytonskog sporazuma.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić te veleposlanik RH u Španjolsjkoj Sergej Morsan.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb12.02.1996_2

Zagreb, 12.02.1996.-3

[uredi]

Predsjednik Tudjman primio presjednika slovačke Vlade Vladimira Mečiara

[12.02.1996, br. 3]


Večeras je u Predsjedničkim Dvorima Predsjednik Republike primio predsjednika Vlade Republike Slovačke Vladimira Mečiara, u čijoj su pratnji bili državni tajnik ministarstva vanjskih poslova Slovačke Jozef Šestak, slovački veleposlanik u RH Matuš Kučera, šefica kabineta predsjednika Vlade Anna Nagyova te šef političkog odjela ministarstva vanjskih poslova Vasil Grivna.

Na početku razgovora, Predsjednik Republike i slovački premijer obojica su istaknuli povijesnu i prijateljsku povezanost dviju zemalja, kao i obostrani interes za daljnje produbljivanje njihovih svestranih bilateralnih odnosa. S tim u svezi,Vladimir Mečiar je naglasio da je široki sastav slovačkog izaslanstva u posjetu RH, u kojem se nalaze, uz nekoliko ministara i visokih dužnosnika čak 62 direktora i predstavnika poduzeća, dokaz njihovog interesa za proširenjem političkih, kulturnih i gospodarsko-trgovinskih veza s Hrvatskom.

Slovački premijer je izvjestio Predsjednika Tuđmana o uspješnim razgovorima koje je slovačko izaslanstvo vodilo tijekom boravka u RH te o potpisanim bilateralnim sporazumima, istaknuvši pritom želju Republike Slovačke da aktivno sudjeluje u programu obnove ratom pogođenih područja u Hrvatskoj.

Tijekom susreta, razgovaralo se i o najaktualnijim političkim zbivanjima u regiji, posebice o provedbi daytonskog mirovnog sporazuma kao i Temeljnog sporazuma o reintegraciji hrvatskog Podunavlja. Predsjednik Republike je ukazao na važnost mirne i što brže reintegracije još okupiranih hrvatskih područja u okviru procesa normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa, te s tim u svezi zahvalio na uključenju slovačkih postrojbi u snage UNTAES-a.

Razmatrano je i pitanje Prevlake,pri čemu je Predsjednik Republike istaknuo da je to nesporno sastavni dio hrvatskog teritorija, no da je RH spremna na obostranu demilitarizaciju tog područja kako bi se osigurao mir i normalizacija svekolikih odnosa u regiji.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić, ministar u Vladi RH Branko Močibob te hrvatski veleposlanik u Slovačkoj Ivica Tomić.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb12.02.1996_3

Zagreb, 12.02.1996.-4

[uredi]

Glavni tajnik NATO-a Javier Solana telefonski razgovarao s Predsjednikom Tudjman

[12.02.1996, br. 4]


Po završetku svog boravka u Mostaru, glavni tajnik NATO-a Javier Solana danas je telefonski razgovarao s Predsjednikom Republike, kako bi ga izvjestio o razgovorima koje je vodio u tom gradu u svezi s rješavanjem pitanja ustroja Mostara. Tom prigodom, Javier Solana osobno je zamolio Predsjednika Republike za njegovu podršku i pomoć, s ciljem što bržeg pronalaženja zadovoljavajućeg riješenja, prihvatljivog svim stranama.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb12.02.1996_4

Zagreb, 13.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Tudjman primio pomoćnika Državnog tajnika SAD-a Richarda Holbrooke-a

[13.02.1996, br. 1]


Predsjednik Republike danas je primio pomoćnika Državnog tajnika SAD-a Richarda Holbrooke-a, u čijoj su pratnji bili pomoćnik Državnog tajnika za demokraciju, ljudska prava i rad John Shattuck, predstavnik ministarstva obrane Thomas Longstreth, posebni izaslanik za provedbu daytonskog sporazuma William Montgomery te direktor Odjela za jugoistočnu Europu Christopher Hill.

Pomoćnik Državnog tajnika je na početku razgovora izvjestio Predsjednika Republike o razgovorima koje je vodio tijekom protekla dva dana u Sarajevu i Beogradu o daljnjoj provedbi daytonskog mirovnog sporazuma, posebice o procesu uhićenja ratnih zločinaca te suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.

Razmatran je zatim proces oživotvorenja hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH, te je s tim u svezi još jednom izražena zajednička podrška Federaciji kao jedinom jamstvu trajnog riješenja krize u BiH, koje je u interesu ne samo hrvatskog i bošnjačkog naroda već i međunarodne zajednice.

Glede pitanja ustroja Mostara, Predsjednik Republike je rekao da je ono jedno od najvažnijih, ali ne i jedini problem s kojim je potrebito suočiti se u procesu učvršćivanja Federacije, ističući pritom važnost poštivanja duha washingtonskih i daytonskih sporazuma. Predsjednik je nadalje ponovio hrvatsko stajalište o potrebi redividiranja odluke europskog upravitelja Mostara Hansa Koschnicka, kako bi se postiglo pravedno riješenje, koje bi jamčilo ravnopravnost hrvatskog i bošnjačkog naroda. S ciljem što bržeg oživotvorenja Federacije, potrebno je i usvojiti njen kantonalni ustroj te imenovati Vladu BiH, dodao je Predsjednik Republike.

Na kraju susreta, izražena je zajednička želja za daljnjom suradnjom s Europskom Unijom u procesu provedbe mirovnih sporazuma te podrška riješavanju svih spornih pitanja putem redovitih konzultacija i uvažavanja interesa svih strana.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade i ministar znanosti dr. Ivica Kostović,načelnik Glavnog stožera hrvatske Vojske general Zvonimir Červenko, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić, ravnatelj HIS-a dr. Miroslav Tuđman, pomoćnik ministra vanjskih poslova Hidajet Bišćević te pobočnik Predsjednika general Krešimir Kašpar.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb13.02.1996

Zagreb, 13.02.1996.-2

[uredi]

Predsjednik Republike primio vice-kancelara i ministra vanjskih poslova SR Njemačke Klausa Kinkela

[13.02.1996, br. 2]


Danas je u Predsjedničkim Dvorima Predsjednik Republike primio vice-kancelara i ministra vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke Klausa Kinkela, u čijoj su pratnji bili njemački veleposlanik u RH dr. Horst Weisel, šef kabineta ministra dr. Gerd Westdickenberg, te pročelnik odjela u ministarstvu vanjskih poslova Klaus Neubert.

Na početku susreta izražena je zajednička zainteresiranost za proširenje bilateralne suradnje na političkoj, gospodarskoj i kulturnoj razini. S tim u svezi, Predsjednik Republike je istaknuo da Republika Hrvatska visoko cijeni prijateljske odnose sa Saveznom Republikom Njemačkom te njezin važan oprinos cijelokupnom mirovnom procesu u regiji.

Ovom prigodom, razmatrana su sva središnja pitanja provedbe daytonskog mirovnog sporazuma kao i procesa oživotvorenja hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH. Izražena je zajednička želja za što bržom i djelotvornijom provedbom mirovnih sporazuma te suglasnost glede kompromisnog riješavanja spornih pitanja. Predsjednik Republike je istaknuo da je on osobno, kao i hrvatske državne vlasti, spremni uložiti sve napore kako bi se osiguralo oživotvorenje Federacije, ali i da je u okviru tog procesa potrebito osigurati u većoj mjeri usuglašavanje stajališta hrvatskog i bošnjačkog naroda te zajamčiti njihovu ravnopravnost i poštivanje obostranih interesa.

Razgovaralo se i o procesu normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa te o provedbi Temeljnog sporazuma o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. Predsjednik Republike je potvrdio nastavak procesa normalizacije, istaknuvši pritom da srpske vlasti moraju iskazati svoje potpuno opredjeljenje za riješavanje svih pitanja mirnim putem i priznati Republiku Hrvatsku u njenim međunarodnim granicama. Uspješna provedba mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema imala bi izuzetno pozitivan učinak na provedbu mirovnog sporazuma u BiH, rekao Predsjednik, te je stoga potrebito osigurati njeno što brže provođenje.

Govorivši o pitanju Prevlake, Predsjednik je ponovio hrvatsko stajalište da je to područje sustavni dio RH, no da su hrvatske vlasti, u znak dobre volje i u interesu daljnje normalizacije, spremne prihvatiti njegovo potpuno razvojačenje.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, predstojnik HIS-a dr. Miroslav Tuđman, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić te hrvatski veleposlanik u saveznoj republici Njemačkoj dr. Ivan Ilić.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb13.02.1996_2

Zagreb, 13.02.1996.-3

[uredi]

Predsjednik Tuđman telefonirao s Alijom Izetbegovićem

[13.02.1996, br. 3]


Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman razgovarao je danas kasno poslijepodne s predsjednikom Bosne i Hercegovine Alijom Izetbegovićem.

Tom prigodom raspravljeno je pitanje razrješenja problema u Mostaru te druga pitanja vezana uz uspostavu Federacije

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb13.02.1996_3

Zagreb, 13.02.1996.-4

[uredi]

Predsjednik Tudjman primio upravitelja Prijelazne uprave za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem generala Jacquesa Kleina

[13.02.1996, br. 4]


Večeras je Predsjednik Republike primio u posjet upravitelja Prijelazne uprave za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem generala Jacquesa Kleina, u čijoj je pratnji bio njegov zamjenik Derek Boothby, šef Odjela za civilne poslove Gerard Fischer, povjerenik CIVPOL-a Hakan Jufors te zapovjednik oružanih snaga Prijelazne uprave general R. Abad.

Na početku razgovora, Predsjednik Republike je izrazio nadu da će uspješna i brza provedba Temeljnog sporazuma o reintegraciji hrvatskog podunavlja pozitivno utjecati na provedbu daytonskog mirovnog sporazuma. General Klein je izvjestio Predsjednika o napredku vojnih i civilnih priprema za provođenje Sporazuma, uključivši o sastavu međunarodnih snaga UNTAES-a te razgovorima koje je General tijekom posljednih dana vodio s predstavnicima međunarodnih i EU institucija glede financiranja pojedinih projekata u okviru procesa reintegracije.

Upravitelj Prijelazne uprave je zamolio hrvatske vlasti da mu u što kraćem roku dostave popis pripadnika hrvatskih redarstvenih snaga koji će, zajedno sa srpskim redarstvenicima, biti upućeni na područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema nakon kraćih zajedničkih specijalizacijskih priprema u Austriji ili Mađarskoj.

Tijekom razgovora je istaknuta potrebitost da se što brže započne s obnovom telekomunikacijskih i prometnih infrastruktura, te da se osigura stručna pomoć zemalja EU pri reintegraciji spomenutog područja u hrvatski sustav sudstva, školstva, te ostale društvene infrastrukture. Razmatrane su i moguće poticajne mjere za obnavljanje povjerenja, posebice putem elektronskih medija.

Izražena je i zajednička zabrinutost glede naseljavanja hrvatskog Podunavlja srpskim izbjeglicama iz drugih područja te istaknuta potrebitost sprečavanja svakog daljnjeg pokušaja u tom smislu.

Na kraju razgovora, hrvatsko izaslanstvo na čelu s Predsjednikom Republike je izrazilo punu podršku generalu Kleinu i Prijelaznoj upravi u daljnjim naporima za mirnu reintegraciju spomenutih područja u ustavnopravni poredak RH.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, pročelnik vojnog kabineta Predsjednika general Slavko Barić, zamjenica Predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Škare Ožbolt, župan Osječko-Baranjske Županije Branimir Glavaš, župan Županije Vukovarsko-Srijemske Vlado Ošust, te predstojnik ureda Privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom srijemu Ivica Vrkić.

http://predsjednik.hr/Zagreb13.02.1996_4

Zagreb, 14.02.1996.

[uredi]

Predstojnik Ureda Predsjednika primio banjalučkog biskupa Franju Komaricu

[14.02.1996, br. 2]


Predstojnik Ureda Predsjednika Republike dr. Ivo Sanader primio je danas u Predsjedničkim dvorima banjalučkog biskupa dr. Franju Komaricu.Razgovarano je o stanju na području banjalučke regije te o aktualnom stupnju provedbe Daytonskih sporazuma i u tom kontekstu posebno ozaživljavanju Federacije Hrvata i Bošnjaka.

Biskup Komarica izrazio je punu potoru politici hrvatskog državnog vodstva i Predsjednika Tuđmana te zahvalio na brizi Republike Hrvatske za izbjegle Hrvate kao i one koji su ostali u Bosni i Hercegovini. U nastavku razgovora biskup Komarica izvijestio je dr.Sanadera o stanju Hrvata u banjalučkoj regiji.

Posebno je razmotreno pitanje izbora u Bosni i Hercegovini te osobito načina na koji će Hrvati u Republici Srpskoj, odnosno izvan hrvatsko-bošnjačke Federacije, biti politički zastupljeni. Dr. Sanader obećao je punu potporu Republike Hrvatske Hrvatima izvan Federacije Bosne i Hercegovine u zaštiti njihovih građanskih i nacionalnih prava.

Predstojnik Ureda Predsjednika čestitao je biskupu Komarici naosobnoj hrabrosti i rekao da visoko cijeni njegovu ulogu u borbi za očuvanje i dostojanstven život Hrvata u banjalučkoj regiji.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb14.02.1996

Zagreb, 15.02.1996.

[uredi]

Predstojnik Ureda Predsjednika primio voditelja Promatracke misije Europske zajednice veleposlanika Francisca Parda

[15.02.1996]


Predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader primio je u Predsjednickim dvorima voditelja Promatracke misije Europske zajednice veleposlanika Francisca Parda.

Dr. Sanader je istaknuo pozitivnu ulogu Promatracke misije tijekom rata u Hrvatskoj i slozio se s ocjenom da se u novim okolnostima, nakon zavrsetka rata u ovomdijelu Europe, i zadaca PMEZ-a mijenja. U ovom trenutku najvaznije jeosigurati provodenje daytonskih sporazuma o BiH te, u tom sklopu, osobito zazivljavanje institucija Federacije i pripremu parlamentarnihizbora. S tom svrhom, ali i s ciljem pracenja postovanja ljudskih inacionalnih prava, predstojnik Ureda Predsjednika izrazio je potrebupojacane nazocnosti i djelovanja Promatracke misije u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Veleposlanik Pardo zahvalio je na potpori koju Republika Hrvatskapruza PMEZ-u te je izvijestio o planovima djelovanja misije uhrvatskom Podunavlju i u BiH.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb15.02.1996

Zagreb, 16.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Republike Hrvatske primio izaslanstvo izdavačkih kuća "Pegaz" i "Erazmus

[16.02.1996]


Predsjednik Republike Hrvatske primio je u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo izdavačkih kuća "Pegaz" i "Erazmus", gđu. Ankicu Kutle i g. Srećka Lipovčana, te g. Mladena Tarbuka u ime Hrvatskog društva skladatelja, koji su mu predstavili projekt hrvatske himne.

Projekt je pripremljen prigodom obilježavanja 200-te godišnjice rođenja skadatelja himne Lijepa naša, Antuna Mihanovića, a sastoji se od monografije, nosača zvuka i notnog izdanja.

Tom prigodom Predsjednik je dao potporu ideji Hrvatskog društva skladatelja o objavi natječaja za novu harmonizaciju hrvatske himne.

Tijekom susreta izaslanstvo je Predsjedniku uručilo Monografiju Slavonije i Baranje, te izbor pjesama Tina Ujevića na hrvatskom i njemačkom jeziku.

Uz Predsjednika Tuđmana razgovorima su bili nazočni predstojnik Ureda predsjednika dr. Ivo Sanader, te savjetnik Predsjednika Republike za kulturu Zlatko Vitez

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb16.02.1996

Zagreb, 16.02.1996.-2

[uredi]

Predsjednik Republike primio izaslanstvo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini

[16.02.1996]


Predsjednik Republike danas je primio izaslanstvo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, na čelu s predsjednikom saveza Belom Tonkovićem. U izaslanstvu su također bili dopredsjednica Saveza Stanka Kujundžić, član Vijeća Josip Gabrić, te dr. Jasmina-Kovačević-Čavlović, načelnica Odjela za hrvatske manjine i iseljeništvo u ministarstvu vanjskih poslova RH. Čestitavši Predsjedniku Republike na prošlogodišnjim uspješno provedenim akcijama oslobađanja hrvatskih okupiranih područja, izaslanstvo ga je izvjestilo stajalištima Saveza te njegovim aktivnostima.

Bela Tonković je pozitivnim ocijenio posjet ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića Beogradu, te je istaknuo da je Savez s potpredsjednikom Vlade usuglasio da se u procesu normalizacije odnosa sa Srbijom, odnosno SRJ, pažnja posveti četiri važna pitanja : status Hrvata u SRJ, poštivanje ljudskih prava i ravnopranosti svih manjina, kulturna autonomija te slobodan povratak hrvatskih izbjeglica koje se žele vratiti u Vojvodinu. Savez trenutno radi na stvaranju zajednice svih manjina u Srbiji, kako bi one sa zajedničkim stvavom nastupile u saveznoj skupštini.

Predsjednik Republike zahvalio je izaslanstvu na izraženoj podršci te izrazio želju za uspješnim riješavanjem pitanja hrvatske manjine u Vojvodine u okviru cijelokupnog procesa normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader te savjetnik Predsjednika za humanitarna pitanja dr. Slobodan Lang.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb16.02.1996_2

Zagreb, 16.02.1996.-3

[uredi]

Odlikovan novinar Hasan Šuljak

[16.02.1996]


Predsjednik Republike danas je uručio hrvatskom novinaru u emigraciji Hasanu Šuljaku Red hrvatskog trolista, kojim ga je odlikovao za osobite zasluge stečene u promicanju interesa Republike Hrvatske u svijetu.

G. Šuljak, koji je već desetljećima dopisnik najvažnijeg egipatskog lista "Al-Ahram" iz Bonna, od uspostavljanja je samostalne i suverene Republike Hrvatske dao veliki doprinos promicanju istine o zbivanjima u Hrvatskoj te su, zahvaljajujući njegovom posredovanju, uspostavljeni kontakti s brojnim njemačkim političarima i novinarima.

Predsjednik Tuđman je izrazio zadovoljstvo što mu je pružena prilika osobno uručiti odlikovanje g. Šuljaku, koji u tijeku svoje novinarske karijere pokazao iskrenu odanost hrvatskim interesima.

Zahvalivši na odanom priznanju, Hasan Šuljak izrazio je ponos što primio odličje od samog poglavara RH.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin te načelnik Odsjeka za odlikovanja Stjepan Adanić, a u pratnji g. Šuljeka bio je veleposlanik RH u Saveznoj Republici Njemačkoj.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb16.02.1996_3

Zagreb, 16.02.1996.-4

[uredi]

Odgovor Predsjednika Republike Hrvatske na Otvoreno pismo, što su mu ga 1. veljače ov.g. uputili u ime političkih stranaka : HSLS - Dražen Budiša, HSS - Zlatko Tomčić, SDP - Ivica Račan, HND - Stipe Mesić, HNS - Radimir Čačić, ASH - Silvije Degen, HSP 1861 - Dobroslav Paraga


Odgovor Predsjednika Republike Hrvatske na Otvoreno pismo, što su mu ga 1. veljače ov.g. uputili u ime političkih stranaka :

HSLS - Dražen Budiša HSS - Zlatko Tomčić SDP - Ivica Račan HND - Stipe Mesić HNS - Radimir Čačić ASH - Silvije Degen HSP 1861 - Dobroslav Paraga

[16.02.1996]


Poštovana gospodo!

Otvorenim pismom meni, kao Predsjedniku Republike, vi ste se zapravo obratili zagrebačkoj, a time - jamačno - i sveukupnoj hrvatskoj javnosti.

Štoviše, ne samo njoj nego i međunarodnoj javnosti! A znano je i domaćoj javnosti, da predstavnici vaših stranaka čine i različite druge korake, da bi znatiželjne i zainteresirane inozemne krugove pridobili, ili uvjerili u ustrajnost zajedničkih napora za diskreditiranje, destabilizaciju i za smjenjivanje demokratski izabrane vlasti u samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj.

Tom cilju očito služe i vaše tvrdnje u Otvorenom pismu, da je "Vlada Republike Hrvatske .... onemogućila konstituiranje gradske i županijske Skupštine", da je "kršenjem zakona" "onemogućila primopredaju vlasti između novoizabranog... i bivšeg gradonačelnika i župana", "posljedica čega je nezakonito obnašanje vlasti u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji".

Takvim neistinitim tvrdnjama, koje zasnivate na svojevoljnom, pogrešnom tumačenju zakona, vi obmanjujete javnost, želeći je ne samo privoljeti za svoje stranačke interese, već i mobilizirati protiv postojeće, prve demokratske vlasti u slobodnoj Hrvatskoj. A ta je vlast - i u okolnostima domovinskog rata - uspostavljena i djeluje u skladu s ustavnim i pravnim odredbama, te čitavim svojim ustrojem štiti zakonitost i "normalno odvijanje života", i građana, i čitavog državnog sustava.

Upravo zbog toga, ta je vlast i u slučaju potvrde zagrebačkog gradonačelnika, odnosno konstituiranja gradskog i županijskog poglavarstva, dosljedno primjenjivala ustavne i zakonske odredbe, da bi osigurala normalno funkcioniranje ustavnopravnog poretka. Ta vlast nije smjela dopustiti njegovo narušavanje od udruge vaših stranaka, u kojoj ste se udružili, od krajnje desnice do krajnje ljevice, sa ciljem smjenjivanja, pod svaku cijenu, baš ove demokratske vlasti koja je konačno dovela do stvaranja i obrane: samostalne i nezavisne, suverene i demokratske hrvatske države.

Zlorabeći demokratski sustav udruga vaših stranaka, i vaše stranke pojedinačno, vrše nasilje nad demokracijom, ne prihvaćajući suradnju s onom demokratskom strankom pod vodstvom koje je ne samo izvojevana hrvatska samostalnost i demokracija u Hrvatskoj, već je i većinska, po rezultatima izbora za hrvatski državni Sabor, a koja je i na lokalnim izborima u Zagrebu dobila većinu (dvostruko veću od druge najjače oporbene stranke). Udružujući politički nespojivo, vi želite u glavnom gradu Zagrebu, ali također i u cijeloj Hrvatskoj, dovesti do onemogućivanja, pa i smjenjivanja sadašnje vlasti, što bi - dakako - imalo dalekosežne posljedice, i po unutarnji razvitak, i po međunarodni položaj Hrvatske.

Budući da i sami, na kraju svog Otvorenog pisma, očekujete da će moj "doprinos rješavanju političke krize u Zagrebu" "počivati na saznanju o značenju grada Zagreba i Zagrebačke županije za ukupne društvene i demokratske procese u Republici Hrvatskoj koja se iz Zagreba odašilje u demokratski svijet" -:

Gospodo, potpisnici Otvorenog pisma, vi i vaše stranke, možete biti sigurni, a svi časni građani Zagreba, i sva svjesna hrvatska javnost, mogu biti i sigurni i uvjereni, da ću kao državni poglavar, u okviru svojih ustavnih dužnosti i obveza, donijeti takve odluke, na koje me upućuju sveukupna iskustva iz stvaranja samostalne Hrvatske, a u interesu čuvanja stabilnosti i dalje izgradnje demokratskog poretka, i učvršćenja međunarodnog položaja suverene hrvatske države, što bi morala biti prvotna briga i svih oporbenih stranaka, a ne samo većinske koja zato snosi neposrednu odgovornost.

U Zagrebu, 15. veljače 1996.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb16.02.1996_4

Zagreb, 16.02.1996.-5

[uredi]

Odlikovanje - predstojnik Ureda Predsjednika

[16.02.1996]


Danas je u Predsjedničkim Dvorima predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader uručio g. Juniu Guarientu Red hrvatskog pletera, kojim ga je Predsjednik Republike odlikovao za osobiti doprinos u organiziranju i dopremanju humanitarne pomoći u Republiku Hrvatsku tijekom domovinskog rata.

G. Guariento, privatni poduzetnik iz Padove (Italija), od 1991. godine je u 80 navrata dovozio u Hrvatsku vrijedne donacije u gotovo sve ratom ugrožene hrvatske gradove, te je prikupljao financijsla sredstva namjenjena fondu "Spasite djecu Hrvatske".

Junio Guariento izrazio je zahvalnost za odano priznanje te istaknuo da je u tijeku proteklih pet godina stekao brojne prijatelje u RH, a da sada želi pomoći pri proširivanju gospodarskih i trgovinskih veza između talijanskih i hrvatskih poduzeća.

Predstojnik Ureda Predsjednika zahvalio je g. Guarientu za pruženu pomoć te čestitao na odlikovanju, izrazivši pritom nadu da će i nadalje često posjećivati Hrvatsku i pridonositi jačanju prijateljskih veza između dviju zemalja. Uz dr. Sanadera, razgovoru su bili nazočni pročelnik kabineta Predsjednika Republike Gordan Radin te načelnik Odsjeka za odlikovanja Stjepan Adanić.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb16.02.1996_5

Zagreb, 19.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Tudjman odbija potvrditi izbor Joze Radoša za gradonačelnika Grada Zagreba

[19.02.1996]


Temeljem članka 21. stavka 3. Zakona o Gradu Zagrebu i članka 32. stavka 3. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, a u svezi s prijedlogom Vlade Republike Hrvatske od 2. veljače 1996., Predsjednik Republike je 17. veljače donio odliku kojom, radi osiguranja redovnog djelovanja izvršne vlasti Grada Zagreba i Zagrebačke županije, odbija potvrditi izbor Joze Radoša za gradonačelnika Grada Zagreba i župana Zagrebačke županije.

Temeljem članka 34., a u svezi s člankom 32. stavak 3. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, Predsjednik Republike je 17. veljače donio odluku kojom, na prijedlog Vlade RH od 2. veljače 1996. odbija potvrditi izbor dr. Eduarda Kunjka za podžupana Zagrebačke županije. Temeljem istih zakonskih odredbi, a u svezi s prijedlogom Vlade RH od 2. veljače 1996., Predsjednik Republike je donio odluku kojom potvrđuje izbor Božidara Pankretića i dr. Igora Dekanića za podžupane Zagrebačke Županije.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb19.02.1996

Zagreb, 21.02.1996.

[uredi]

Savjetnik Predsjednika Republike za humanitarna pitanja dr. Slobodan Lang, i zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Republike Vesna Škare Ožbolt primili izaslanstvo OESS-a

[21.02.1996]


Savjetnik Predsjednika Republike za humanitarna pitanja dr. Slobodan Lang, i zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Republike Vesna Škare Ožbolt primili su danas izaslanstvo Organizacije za europsku sigurnost i suradnju koje je vodio posebni izaslanik predsjedavajućeg Organizacije, talijanski veleposlanik pri OESS-u Mario Sica.

Izaslanstvo je izvjestilo o razlozima svog posjeta Republici Hrvatskoj, naglasivši želju da izravnim uvidom u stanje na terenu pokuša pomoći hrvatskim vlastima u uspostavi institucija na oslobođenim područjima kao i u procesu reintegracije Hrvatskog Podunavlja. Gđa Škare Ožbolt izvjestila je izaslanstvo OESS-a o mjerama koje hrvatska vlada poduzima kako bi reintegracija bila što brža i učinkovitija. Dr. Lang istaknuo je potrebu osiguranja uvjeta za što brži povratak prognanika na spomenuto područje.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb21.02.1996

Zagreb, 22.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Tudjman primio vicekamcelara i ministra vanjskih poslova Republike Austrije dr. Wolfganga Schuessela

[22.02.1996]


Predsjednik Republike večeras je primio vicekamcelara i ministra vanjskih poslova Republike Austrije dr. Wolfganga Schuessela, u čijoj su pratnji bili veleposlanik Republike Austrije u RH Andreas Berlakovich, predsjednik Gospodarske komore Republike Austrije Leopold Maderthaner i politički direktor Saveznog ministarstva vanjskih poslova Republike Austrije dr. Peter Hohenfellner.

Wolfgang Schuessel je Predsjednika Republike izvjestio o konstruktivnim i uspješnim razgovorima koje je austrijsko izaslanstvo vodilo s hrvatskim vlastima tijekom boravka u Republici Hrvatskoj, glede svekolike gospodarske i političke suradnje dviju država. Austrijski vicekancelar je pritom istaknuo da je posjet Hrvatskoj ujednom i njegovo prvo putovanje u inozemstvo, u svojstvu ministra vanjskih poslova. Mir je sada na dohvat ruke, a Austrija takvo novo pozitivno ozračje želi iskoristiti za proširenje već postojećih prijateljskih odnosa s Republikom Hrvatskom, rekao je vicekancelar Schuessel.

Tijekom susreta, razgovaralo se i o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak RH, o procesu oživotvorenja hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH te o provedbi daytonskih mirovnih sporazuma, pri čemu je austrijski vicekancelar izrazio punu podršku Republike Austrije hrvatskoj politici normalizacije odnosa i uspostave novog međunarodnog poretka u regiji. Izražena je suglasnost glede potrebitosti uključivanja RH u europske integracijske procese i dobrosujedskih odnosa svih država proizašlih iz bivše Jugoslavije, a pritom je istaknuta neprihvatljivost obnavljanja bilo kakve balkanske ili južnoslavenske unije.

Predsjednik Republike je zahvalio vicekancelaru na svekolikoj podršci Republike Austrije od 1990. do danas, posebice na humanitarnoj pomoći pruženoj tijekom domovinskog rata. Istaknuvši povijesnu povezanost hrvatskog i austrijskog naroda, Predsjednik je izrazio želju za nastavkom bilateralne suradnje na svim razinama, kao i za daljnjom podrškom Republike Austrije u pronalaženju i provedbi trajnog i pravednog političkog riješenja krize u regiji.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić te hrvatski veleposlanik u Republici Austriji dr. Milan Ramljak.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb22.02.1996

Zagreb, 27.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Republike primio izaslanstva talijanskog poduzeća AGIP S.p.A. i INA-Industrije Nafte d.d.

[27.02.1996]


Predsjednik Republike danas je primio izaslanstva talijanskog poduzeća AGIP S.p.A. i INA-Industrije Nafte d.d., koja su za AGIP činili glavni direktor Guglielmo Moscato, zamjenik glavnog direktora Dario Cifoni i direktor za područje Italije Angelo Belotti, a za INA-u predsjednik Nadzornog odbora inž. Hrvoje Šarinić, generalni direktor Andrija Kojaković te izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Marijan Pejčić.

Izaslanstva su Predsjednika Republike izvjestila o zajedničkom projektu eksploatacije plina na sjevernom Jadranu, u vrijednosti od 370 milijuna američkih Dolara, koji predstavlja najveći ugovor INA-e od proglašenja nezavisnosti Republike Hrvatske. Početak radova u okviru ovog projekta, koji će omogućiti zaposlenje oko dvije tisuće radnika, predviđen je za kraj 1996. godine, a početak eksploatacije za početak iduće godine.

Guglielmo Moscato je istaknuo da AGIP, koji je prisutan u 28 zemalja diljem svijeta, posjeduje veliko iskustvo u istraživanju ležišta plina i nafte na Jadranu, a da suradnja te firme s INA-om traje već niz godina, ne samo u Hrvatskoj već i u inozemstvu.

Zaželivši izaslanstvima uspjeh u provedbi ovog projekta na obostranu korist, Predsjednik Republike je izrazio uvjerenje da će pridonijeti produbljenju već postojeće trgovinske i gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Republike Italije.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, te savjetnik Predsjednika za gospodarstvo dr. Marko Škreb.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb27.02.1996

Zagreb, 27.02.1996.-2

[uredi]

Predsjednik Republike odlikovao hrvatske veleposlanike

[27.02.1996]


Predsjednik Republike danas je uručio četrnaestorici veleposlanika RH "Red kneza Branimira s ogrlicom", te "Spomenicu domovinske zahvalnosti", kojim ih je odlikovao prigodom 5. obljetnice Dana hrvatske državnosti.

Odlikovanja su uručena dr. Ivanu Brneliću, dr. Onesinu Cvitanu, dr. Ivanu Iliću, dr. Zoranu Jašiću, mr. Vesni Girardi Jurkić, Ivi Livljaniću, dr. Zvonimiru Markoviću, dr. Osmanu Muftiću, dr. Milanu Ramljaku, dr. davorinu Rudolfu, dr. Zdenku Škrabalu, dr. Aleksandru Šolcu, Đuri Vidmaroviću i mr. Miljenku Žagaru.

Predsjednik Republike je prigodom ove svećanosti istaknuo da su odlikovani veleposlanici dali značajan doprinos u izgradnji demokratske i nezavisne Republike Hrvatske te u jačanju njezinog međunarodnog položaja, pomoću kojeg je RH danas nezamjenjiv čimbenik međunarodne politike. Čestitavši veleposlanicima, Predsjednik je izrazio nadu da će oni i dalje vršiti svoju dužnost na čast i ponos domovine.

U ime svih odlikovanih, Predsjedniku Republike se zahvalio dr. Milan Ramljak, istaknuvši pritom da nazočni predstavljaju prvu generaciju hrvatskih diplomata, koji su započeli diplomatsku karijeru u tijeku jednog od najtežih, ali i najzahvalnijih razdoblja hrvatske povijesti.

Uz Predsjednika Republike, svečanosti su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić,savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić, zamjenik predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Škare Ožbolt, pomoćnik ministra vanjskih poslova Hido Bišćević te načelnik Odjela za odlikovanja stožerni brigadir Stjepan Adanić.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb27.02.1996_2

Zagreb, 28.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Republike primio povodom 100-te obljetnice smrti dr. Ante Starčevića izaslanstva novinsko-nakladničkih kuća

[28.02.1996]


Predsjednik Republike Hrvatske primio je, povodom 100-te obljetnice smrti dr. Ante Starčevića, izaslanstva novinsko-nakladničkih kuća "Inačica", "Narodne novine", "Dom i svijet" i "Državnost" predvođena g. Trpimirom Marićem, gđom. Katarinom Fuček i g. Mirkom Mađarom.

Izaslanstva su izvijestila Predsjednika o dva završena izdavačka projekta povodom 100-te obljetnice smrti dr. Ante Starčevića. Novinsko-nakladnička kuća "Inačica" izdala je "Djela" dr. Ante Starčevića, dok su "Narodne novine", "Dom i svijet" i "Državnost" izdala knjigu "dr. Ante Starčević - govori u hrvatskom Saboru".

Čestitajući im na uspjehu, predsjednik Tuđman opetovano je istaknuo da dr. Ante Starčević, s obzirom na svoju ulogu u hrvatskoj povijesti i njezinoj političkoj misli, s pravom nosi naziv "oca domovine". "Da nismo imali dr. Antu Starčevića, ne bismo imali ni samostalnu i suverenu hrvatsku državu, konačno ostvarenu nakon uspostave demokratske vlasti".

Predsjednik se osvrnuo i na utjecaj Starčevićeve misli na današnje političke stranke i hrvatske intelektualce, te na ostvarivanje njegovih ideja u proteklih pet godina, istaknuvši da se pojedine stranke pozivaju na Starčevićevu ideju premda se u svom političkom djelovanju ponašaju sasvim suprotno.

U izaslanstvu novinsko-nakladničkih kuća bili su nazočni i inicijator i organizator izdanja Mihovil Bogoslav Matković, urednik izdanja dr. Josip Bratulić, te voditelj promidžbe Ante Čagalj.

Uz Predsjednika Republike razgovorima su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za kulturu Zlatko Vitez, savjetnik Predsjednika za društvene djelatnosti Zlatko Canjuga, te savjetnik Predsjednika prof. Anđelko Mijatović.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb28.02.1996

Zagreb, 28.02.1996.-2

[uredi]

Održana sjednica Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti

[28.02.1996]


Danas je pod predsjedanjem Predsjednika Republike održana sjednica Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti, tijekom koje su razmatrane glavne odrednice i ciljevi restrukturiranja, posebice financijskog, INA-e d.d.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb28.02.1996_2

Zagreb, 29.02.1996.

[uredi]

Predsjednik Republike primio u oproštajni posjet veleposlanika Republike Italije u RH Paola Pensu

[29.02.1996]


Predsjednik Republike danas je primio u oproštajni posjet veleposlanika Republike Italije u RH, Nj. E: Paola Pensu. Tom prigodom, Predsjednik je veleposlaniku Pensi uručio Red kneza Branimira s orglicom, kojim ga je odlikovao u znak priznanja za uložene napore u razvitak prijateljskih veza između Republike Italije i Republike Hrvatske.

Tijekom razgovora, izraženo je zajedničko zadovoljstvo glede visoko razvijenih gospodarskih i trgovinskih odnosa između dviju država. S tim u vezi, veleposlanik Pensa je istaknuo da je uložio veliki trud u poticanje odnosa talijanskih banaka s RH, te da je su jjegovi napori na tom području okrunjeni dolaskom talijanske štedionice "Casa di risparmio di Trieste" u Hrvatsku.

Zahvalivši talijanskom veleposlaniku na razumijevanju kojeg je pokazao za sveukupne političke i gospodarske okolnosti u RH, Predsjednik Republike je izrazio nadu da će se već postojeći dobrosusjedski odnosi nadalje razvijati i na političkoj razini, te da će Hrvatska i Italija surađivati na razvitku humanističkih i demokratskih vrijednosti u okviru novog međunarodnog poretka u regiji. Republike Hrvatska je, isto kao Italija, srednje europska i mediteranska zemlja, naglasio je pritom Predsjednik Tuđman.

Tijekom razgovora, razmatrana su najaktualnija politička pitanja u svezi s provedbom cijelokupnog mirovnog sporazuma te aktualne političke i gospodarske prilike u Republici Italiji.

Uz Predsjednika Republike, razgovoru su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić te pročelnik kabineta Predsjednika Gordan Radin.

Izvor: http://predsjednik.hr/Zagreb29.02.1996