Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Karlo Veliki

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

14. Karlo Veliki[uredi VE]

Za Hrvatsku nastupiše druge prilike, kada se ovamo primaknula silna država franačka. Osvojivši god. 774. (odnosno 776.) sjevernu Italiju (Langobardiju), postade franački kralj Karlo Veliki susjedom Hrvata u Istri. Ovdje je g. 788. vladao ban Ivan posve odvisno od kralja franačkoga. Iste godine osvaja Karlo Veliki i vojvodinu Bavarsku. Sada dodjoše pod franačku vlast i Slovenci, kojima su knezove (od g. 740). postavljali bavarski vojvode. Karlo Veliki naumi udariti i na Avare, koji bijahu saveznici Tasila, vojvode bavarskoga. I doista sabere Karlo god. 791. veliku vojsku, te provali u državu avarsku. Franci su udarili sa 3 strane i još iste godine osvojili čitavu zemlju na lijevoj obali rijeke Rabe. Nema dvojbe o tomu, da je tolik uspjeh oružja franačkoga morao djelovati i na Hrvate. Mnogi se bojahu, da će i njih stići sudbina susjeda njihovih. Osobito su u Karla Velikoga upirali oči t.zv. panonski ili posavski Hrvati. Njihov se ban Vojnomir nadao, da će pomoću Franaka satrti divlje Avare, koji Hrvatima zadavaju toliko jada. Zato se Vojnomir god. 792. pokori silnome kralju Karlu, te mu obeća svoje sudjelovanje na kasnijim vojnama u državi avarskoj. Karlo je od god. 792. do god. 795. ratovao u Saskoj. pa tek iza toga nastavi rat s Avarima. Ovaj rat trajao je tri godine (796.—799). Franačke su vojske zimovale u Hrvatskoj, i to na Fruškoj gori, koja je zato po Fran-cima dobila ime svoje. Franci i Hrvati ovojiše napokon t.zv. hring ili glavni tabor avarski. Tu su našli nebrojeno blago (zlato i srebro), što su ga Avari narobili po Evropi. Avari propadoše posvema. Veći dio njih izgibe u bojevima, a mnogi se pokrstiše i prometnuše u druge narode. Za obranu velike države franačke uredi Karlo prema istoku dvije krajine ili markgrafije. Na sjeveru sterala se takova “istočna krajina” (kasnije “Austrija”) izmedju Rabe, Dunava i Aniže. Na jugu bijaše to Furlanska, gdje je god. 788.—799. vladao junački markgraf Erik. Ovaj htjede sebi podložiti i dalmatinsku Hrvatsku. No Hrvati ga god. 799. dočekaju kod Trsata iznad Rijeke. Ovdje budu Franci potučeni; sam Erik pade u boju. Erika naslijedi Kadolah, koji odmah slijedeće godine (800.) provali u Hr-vatsku, ali se brzo i vrati bez uspjeha. Prilike se znatno promijenrše, kad je u Rimu papa Leo III. na Božić god. 800. Karla Velikoga okrunio krunom rimskom. Sada postade car Karlo zaštitnikom svih kršćanskih država na zapadu. Pošto su pak hrvatske zemlje nekada doista pripadale zapadnomu carstvu rimskomu, priznaše svi Hrvati cara Karla vrhovnim vladarom svojim. Zato se po svoj prilici i ban dalmatinske Hrvatske nalazio medju onim slavenskim vladarima, koji se caru Karlu pokloniše god. 803. u Regensburgu. Hrvati su i nadalje po volji svojoj birali sebi banove, koji će im vladati po dotadanjim običa-jima; ali svi izabranici morahu se pokloniti caru rimskomu, te u njega moliti potvrdu izbora. Karlo Veliki htjede vladati i bizantinskom Dalmacijom, iza kako mu se god. 804. pokoriše Mleci. I doista na proljeće g. 805. zaplovi mletačko brodovlje prema Dalmaciji, gdje osvoji sve gradove bizantinske. Radi toga dodje na Jadranskome moru do velikoga rata izmedju istočnoga (bizantinskog) i zapadnoga (franačkog) carstva. U tome ratu bude Karlo (god. 810.) pobijedjen, te se mirom u Achenu (god. 812.) odreče Mletaka i bizantinske Dalmacije. Dvije godine iza toga umre car i kralj Karlo Veliki.


Prethodno poglavlje: Povijest Hrvatske I. (R. Horvat) Sljedeće poglavlje:
Prve hrvatske oblasti Ljudevit Posavski