Poslanica Franje Tuđmana po povratku iz Daytona 17. studenog 1995.
Izgled
Govor Franje Tuđmana prigodom prve obljetnice Oluje 5. kolovoza 1996. | Poslanica Franje Tuđmana po povratku iz Daytona 17. studenog 1995. autor: Franjo Tuđman |
Govor Franje Tuđmana prigodom prve obljetnice Oluje 5. kolovoza 1996. |
|
- Hrvatice i Hrvati,
- gradjani Hrvatske,
- Vrativsi se s konferencije u Daytonu, osjecam potrebu da hrvatskoj javnosti objasnim rezultate, koje je postigla hrvatska delegacija, i dokle je stigla sama konferencija.
- Sudeci o tome, moramo imati na umu :
- prvo, da se ta konferencija odrzava pod vodstvom SAD, uz sudjelovanje predstavnika i glavnih drzava Europske unije - Francuske, Njemacke i Velike Britanije - te Rusije, (odnosno drzava takozvane Kontaktne skupine) i delegacija Hrvatske, BiH i Srbije, i
- drugo da joj je kao glavna zadaca postavljena rjesenje ratne i politicke krize u Bosni i Hercegovini.
- Vecina sudionika smatrala je da rjesenje tog glavnog problema ne bi trebalo opterecivati pitanjem okupiranih hrvatskih podrucja.
- Hrvatska javnost treba biti upoznata sa cinjenicom da je do mirovne inicijative SAD, i ove konferencije, moglo doci tek nakon sto je Hrvatska svojim vojnim uspjesima na bojistima, u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, promijenila strateske odnose na tlu bivse Jugoslavije.
- Te povijesne ratne uspjehe - oslobadjanje zapadne Slavonije, zatim okupiranih podrucje Banije, Korduna, Like i Dalmacije s Kninom, do deblokade Bihaca i oslobadjanja velikih podrucja u Bosni, od Kupresa i Grahova do Jajca, postigli smo, dakako, izgradjenom, opremljenom, i osposobljenom vojnom silom.
- Tim pobjedama osigurali smo strateske interese, stovise i samu buducnost samostalne i suverene hrvatske drzave.
- Ovim uspjesima ne samo da smo ucvrstili medjunarodni polozaj Hrvatske, vec postigli i to, da ona postane - kao glavna regionalna sila - strateski partner glavne svjetske velesile SAD, i nezamjenjiv cimbenik u stvaranju novog medjunarodnog poretka u ovom dijelu Europe.
- A sve smo to - stovani i dragi hrvatski gradjani - postigli samo snagama vlastitog naroda, i vlastitim prosudbama, na osnovama uspostavljenog stabilnog demokratskog poretka, razboritom i odlucnom drzavnom politikom, u odnosu na sve unutarnje i medjunarodne probleme.
- Sa zadovoljstvom mogu istaknuti, da je Hrvatska i na spomenutoj konferenciji, od sviju najuvazeniji, konstruktivni cimbenik.
- U okviru, i u dosadasnjem tijeku konferencije - koja nastavlja radom - mi smo postigli, za hrvatsku drzavu i za hrvatski narod u cjelini, rezultate od dalekosezne vaznosti, pa i od povijesnoga znacenja.
- Sporazum sa srpskom delegacijom o mirnom vracanju jos okupiranih podrucja zapadnog Srijema, istocne Slavonije i Baranje, u ustavno - pravni poredak Hrvatske, znaci da za ostvarenje toga, za nas danas najvaznijega cilja, necemo morati podnositi nove zrtve i razaranja.
- Okupirana podrucja bit ce demilitarizirana, razoruzanjem srpskih pobunjenickih, paravojnih i redarstvenih postrojbi u roku od mjesec dana. Nakon toga prognanici se vracaju svojim domovima, a sveukupni pravni i gospodarski sustav hrvatske drzave bit ce postupno uspostavljen u prijelaznom razdoblju do godinu dana, jer s nase strane necemo dati nikakve razloge za produzenje.
- Od kolike je vaznosti mirno ukljucenje okupiranih podrucja, moze se zakljuciti iz podatka , da smo do sada u Hrvatskoj imali 12.846 poginulih (i nestalih) i 32.679 ranjenih, dok su ukupni gubici hrvatskog naroda, racunajuci i BiH, oko 20.000 poginulih i 45.000 ranjenih.
- Jamacno, da bi ratne operacije za oslobadjanje istocne Slavonije i Baranje izazvale ne samo nove velike zrtve i razaranja gradova, vec i prijetile prosirenjem rata, sto posebno zabrinjava sve odgovorne medjunarodne cimbenike.
- Sa srpskom i jugoslavenskom delegacijom, koju predvodi predsjednik Srbije Milosevic i Crne Gore Bulatovic - postigli smo i sporazum o neodloznom rjesavanju problema nestalih i zatocenih osoba.
- Pripremili smo i sporazum o potpunoj normalizaciji odnosa izmedju Hrvatske i Srbije (odnosno SRJ), koji ce biti potpisan nakon sporazuma o BiH, i odluke o skidanju sankcija.
- Normalizacija s uspostavom redovnih diplomatskih odnosa bit ce od velike gospodarske vaznosti, i ne samo od uzajamne koristi, vec i od koristi za druge drzave, prije svega zbog prometnog povezivanja jugoistocne i srednje Europe.
- No, sto je najvaznije, ta normalizacija preduvjet je za stvaranje novoga medjunarodnoga poretka na tlu bivse Jugoslavije, na osnovama uzajamnog priznanja novostvorenih drzava.
- Iz svih navedenih razloga, za ocekivati je da ce se postignuti sporazumi provesti u zivot, uz sudjelovanje i hrvatskih Srba s okupiranih podrucja, kojima Hrvatska jamci sva gradjanska, kulturna i samoupravna prava etnicke zajednice.
- Hrvatice i Hrvati,
- i svi gradjani Hrvatske,
- U okviru Daytonske konferencije postigli smo i veoma vazne sporazume, od golemoga znacenja za ozivotvorenje Washingtonskih sporazuma o stvaranju Bosnjacko - hrvatske Federacije, i o njezinu povezivanju s Hrvatskom.
- Hrvatska i bosnjacko-muslimanska delegacija potpisale su "Sporazum o ozivotvorenju Federacije BiH" - uz svjedocenje predstavnika SAD, EU, i Njemacke - s dodatkom o "Prijelaznom statutu Mostara", kao jedinstvenom gradu s vise opcina.
- Potpisani su i sporazumi o povratku hrvatskih i muslimanskih izbjeglica u pojedine gradove u Federaciji, te muslimanskih izbjeglica s podrucja Velike Kladuse i Cazina, koji su izbjegli u Hrvatsku, nakon slamanja srpske blokade Bihaca.
- Medjutim, od najveceg je znacenja postignut "Sporazum o uspostavi Zajednickog vijeca za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije Bosne i Hercegovine".
- Zajednicko vijece bavit ce se poticanjem, strateskim planiranjem i koordiniranjem suradnje, na svim podrucjima gospodarskoga, kulturnoga i znanstvenoga zivota, uskladjivanjem vanjske i obrambene politike, te svim pitanjima od obostranoga interesa.
- Predvidjeno je da Zajednicko vijece ima deset clanova, s tim da predsjednik bude Predsjednik Republike Hrvatske, a potpredsjednik- Predsjednik Predsjednistva BiH.
- Tekst sporazuma parafiran je u Daytonu, a bit ce potpisan na zavrsetku konferencije, ili pak u Zagrebu ili Sarajevu.
- U okviru Daytonske konferencije, postavljeno je i pitanje o nuznosti da Hrvatska - za teritorij koji je Hrvatska vojska zauzela u zaledju Dubrovnika - da naknadu u podrucju vrha Prevlake. Taj zahtjev ostavljen je za dalje razmatranje, u sklopu opceg sporazuma za rjesenje krize na tlu bivse Jugoslavije, jer su nacrtom prijedloga obuhvacene BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora.
- U okviru konferencije postavilo se i pitanje optuzenih za ratne zlocine od Haskog medjunarodnog suda.
- Hrvatska je delegacija ponovila spremnost svoje zemlje za suradnju s Haskim sudom.
- Medjutim, zatrazili smo potrebu objektivnosti u utvrdjivanju cinjenica i objavljivanju osumnjicenih, ponukani slucajem Darija Kordica i Tihomira Blaskica, koji su bili medju organizatorima obrane hrvatskih podrucja od jugokomunisticke i srpsko - crnogorske agresije, a zatim u obrani hrvatskih podrucja u lasvanskoj dolini (Travnika, Viteza, Busovace, Kiseljaka) od namjere muslimanskog osvajanja.
- Optuzeni su za navodna nedjela iz doba kada je muslimansko vodstvo predlagalo da se Hercegovina moze prikljuciti Hrvatskoj, s tim da spomenuti gradovi srednje Bosne moraju ostati u muslimanskoj Republici.
- Hrvatsko vodstvo suradjivat ce u utvrdjivanju cinjenica u odnosu na okrivljene hrvatske slucajeve, ali zahtijeva da se isti kriterij primijeni za utvrdjene zlocine prema hrvatskom pucanstvu.
- Hrvatice i Hrvati,
- i svi gradjani Hrvatske,
- S postignutim rezultatima i sporazumima vec i prije zavrsetka Daytonske medjunarodne mirovne konferencije, Hrvatska se uvelike priblizila konacnom ostvarenju svoga velikoga i svetoga cilja:
- potpunoj suverenosti na cjelovitom, medjunarodno priznatom, teritoriju i osiguranju ne samo strateskih interesa vec i sigurne buducnosti samostalne hrvatske drzave nakon oslobodjenja okupiranih hrvatskih podrucja i sporazuma u svezi s rjesenjem krize u Bosni i Hercegovini.
- Da bismo taj vrhovni cilj do kraja ostvarili, potrebno je da budemo i nadalje dosljedni u svojoj politici izgradnje unutarnjeg demokratskog poretka, jacanja obrambenih snaga, ucvrscenja medjunarodnog polozaja Hrvatske, i sto brzeg gospodarskog i kulturnog razvitka svoje domovine.
- Sve te zadace od sada cemo zaista moci brze i uspjesnije rjesavati, jer su - zbog izvojevanih uspjeha i stecenog ugleda hrvatske drzavne politike - najmjerodavniji medjunarodni cimbenici izrazili spremnost za svestranu suradnju s Hrvatskom.
- Koristim, na kraju, ovu prigodu da se, u ime hrvatskoga naroda i Vlade, zahvalim svim medjunarodnim cimbenicima, od svjetske organizacije UN, do EU i OESS, a posebno SAD, pod vodstvom predsjednika Clintona, i svim drzavama KS, za njihove napore za okoncanje krize na tlu bivse Jugoslavije, a osobito za podrsku uspostavi teritorijalnog integriteta i zastitu interesa samostalne i suverene, demokratske hrvatske drzave.