Pismo nadbiskupa Puljića sudionicima Skupštine RBiH 28. rujna 1993.
NADBISKUP VRHBOSANSKI
ARCHIEPISCOPUS VRHBOSNENSIS
OPREDIJELITI SE ZA KULTURU ŽIVOTA
Nadbiskup vrhbosanski sudionicima Skupštine R B i H, 28. 9. 1993.
Dame i gospodo, poštovani sudionici ovog skupa!
Pozdravljam predsjedavajućeg ovog skupa, zatim svakog od Vas osobno i sve zajedno.
Prije mjesec dana pred Vama sam u ime Katoličke Crkve progovorio o tegobama koje proživljavamo i o čežnji za pravednim mirom. Istinski mir i sveobuhvatna pravda imaju sve manje mjesta na ovim našim prostorima, unatoč svim dosadašnjim izjašnjavanjima i opredjeljenjima. Sada, izgleda, stojimo pred novom prekretnicom koja uključuje nove mogućnosti, ali ne otklanja stare dileme.
Iz moralne odgovornosti pred istinom i pravdom, pred Bogom i čovjekom, zalažem se za okončanje svih stradanja, svih patnji i nepravdi prema bilo kojem čovjeku. Međutim, ponuđeni model mira dovodi nas u nove neizvjesnosti. Stojimo pred opredjeljenjem: za kulturu smrti ili za kulturu života. Ukoliko političari i vojnici prihvate rješavanje bosansko-hercegovačkog pitanja na način kako ga nude moćnici, ozakonjuju kulturu smrti, pristajući na nasilna osvajanja, etničko proganjanje, obeščaćenja naših majki i djevojaka, pljačke i poniženja. Tko ima mandat potpisati takav mir i time ozakoniti zlodjela protiv čovjeka i čovječanstva?
Kao crkveni pastir predlažem opredjeljenje za kulturu života. Opredijeliti se za kulturu života znači prihvatiti Bosnu i Hercegovinu u njezinim raznolikostima, omogućavati zbiljsku jednakopravnost muslimana - Bošnjaka, koji imaju pravo sebe nazivati kako oni hoće a ne kako im drugi propisuju, kao i katoličkih Hrvata i pravoslavnih Srba. Politička zajednica mora, dakako, garantirati punu slobodu i onim građanima koji se ne poistovjećuju ni s jednom vjerskom zajednicom. Kultura života znači, nadalje, stvaranje uvjeta da obespravljeni čovjek ostvari svoja prava u ljudskim, građanskim, nacionalnim i vjerskim dimenzijama - i to na svome vjekovnom ognjištu. Dok takva prava tražim u sadašnjim i budućim političkim jedinicima za sve katolike, koji su većinom Hrvati, ista prava tražim i za druge.
Ako se i prihvate predložene podjele, Bosna i Hercegovina i dalje ostaje multikonfesionalna, multinacionalna i multikulturna. Crkva ne želi snositi odgovornost za predloženo političko rješenje o Bosni i Hercegovini, jer ne vidi da se ono može provesti bez novog etničkog čišćenja. Predlažući opredjeljenje za život, zalažemo se za to da se svaka od naših etničkih i vjerskih zajednica može prepoznavati u svome identitetu i ostvarivati na svim prostorima Bosne i Hercegovine.
Stoga negiramo moćnicima, kojima naš puk nije dao mandat za oduzimanje ljudskih prava, ovlast da pristanu na mir koji omogućuje povratak na ognjišta ili stvara podlogu za takozvani humani odlazak sa vlastitih ognjišta. Svjetski i domaći političari trebaju djelovati uvažavajući etička načela i poštujući čovjeka u njegovu dostojanstvu, bez manipuliranja bespomoćnošću malih ljudi ili ignoriranja njihova identiteta. Predloženi mir neće izbrisati nepravde nanešene dosadašnjim tokom rata niti spriječiti nova gaženja ljudskih prava.
Ipak, nastavak rata sigurno nije put za rješavanja nagomilanih problema. Zato predlažem da se odmah obustave ratne akcije i molim da u ime vjere i Boga otpočnemo rat protiv mržnje te duhovnu obnovu čovjeka i društva. Zaklinjem političare da, poštujući sva potrebna načela, nađu načine zajedničkog življenja na prostorima cijele Bosne i Hercegovine.
Kako predložena podjela na tri etničke republike vjerojatno uključuje prisilno il tzv. humano selenje manjina, ona uključuje i nestanak Vrhbosanske nadbiskupije te Banjalučke biskupije. Svjestan svoje povijesne odgovornosti, ja kao vrhbosanski metropolit ne mogu preporučiti prihvaćanje takvog prijedloga.
Hvala Vam na pažnji!
Msgr. Vinko Puljić
nadbiskup i metropolit vrhbosanski