Palača prve hrvatske štedionice u Zagrebu

Palača prve hrvatske štedionice u Zagrebu. autor: Josip pl. Vancaš

Arhitekt Josip pl. Vancaš podrobno opisuje zgradu Palače prve hrvatske štedionice u Zagrebu, gradnju i sudionike. Članak je bio objavljen u Viestima 1900. godine.

BROJ 6

GODINA XXI. (1900.)

VIESTI

DRUŽTVA INŽINIRA I ARHITEKTA

U HRVATSKOJ I SLAVONIJI.

U Zagrebu, dne 1. listopada 1900.

Palača prve hrvatske štedionice u Zagrebu. (Sa 3 priloga.)

          Od kada se je Zagreb počeo u dolnjem gradu sve više i više razširivati, uvidilo je ravnateljstvo prve hrvatske štedionice, nalazeće se od god. 1849. u gornjem gradii, da mora premjestiti svoje uredsku prostorije takodjer u doliiji Zagreb, g d j e n o se je cijeli trgovački život već od dugo usredotočio. Glavna skrb bijaše naći zgodnu gradilište -/.a dostojnu zavodsku '/.gradu, u koju je nakana bila oveći gradjevni kapital knristonosno uložiti.

          Baš u dobar čas po ovu namisao desilo se je , da je nakanila kr. zemaljska vlada prodati tako zvano staro kazalištno gradilište, ležeće na uglu Ilice i Preradovićcvoga trga. Prigodom javne dražbe dostala je prva hrvatska štedionica kupnjom veći zapadni dio — oko dvije trećine cijeloga zemljišta — u izmjeri od y<r»2-75 ni 3 troškom od 4 0 4 . 0 0 0 kruna za gradinu svoga zavoda. Gradilište ovo najpovoljnije je, jer leži upravo u središtu trgovačkoga dijela grada Zagreba.

          Trebalo je ali i ovakovo zgodno mjesto racijonalno izrabiti. Zadaća, postavljena osnivatelju g r a d n j e morala je odgova- rati tomu principu, pa su s toga s Ilice i Preradovićcvoga. trga smješteni koristonosin dućani i stanovi,a zavodske prostorije položene su u otražuji dio zemljišta, dakle u novoolvorcmi Hogovićevu ulicu, nu ipak tako, da im je ulaz u oktogonu zgradi-, srcu pasaže, i d a j e ulaz vidljiv iz Ilice — glavne prometne ulicu Zagreba. U koliko jc time racijoiialno rješenje rasporeda prostorija us|.je!o, neku sc prosudi i/, priloženih n a č i t a kao i i/, slijedećega opisa.

          Dostojanstvena, trokatna palača prve hrvatsko štedionice zaokružena jc trima ulicama, te sc priključuje u Ilici palači hrvatske cskomptiie banko duljinom lica od 41-50 m. i Čini sa potonjom palačom skoro jedim arhitektonsku cjelinu. Prema Prerađovićevom trgu je palača sa strana slobodna, pak s loga i čini ovaj .lio lica (79-00 in. d u g ) najboli utisak: lice u Hn-o- vićevoj ulici dugačko jc 54 40 in. i tiče sc j o š ne zagraIjcnoga gradilišta.

          Vanjština zgrade akoprem imade karakter modere Hrvatske i najamne kuće, to ipak nije izgubila monumentalnost, koja je povišena jasnom diobom lica te mirnim građevnim oblicima i uresima, izvedenim u moderizirajućem empire-slogu.

          Kod velikih protega lica potrebno je bilo oživiti j i h time. rta su prekinuta srednjim i iiglovnim dosta izbočciiim rizalitinia, koji sc /.avr.šiiju velikim kupolama i visokim tornjevima, dižiićim se povrh krovova. Plateau ( r a v n j a k ; kupole srednjega rizalita na Preradovićcvom trgu nalazi se 33 m. nad pločnikom, te dovode na nj u d o b n e stube a tko se jc popeo na taj ravnjak (plateau) imadc prijegled na cijeli strnktivni razvoj zgrade, koji mu sc je kao tlocrt pod n o g a m a razvio a digne li oko. to ga začarava široki pogled divne mu okolice, što jc lahko shvatiti, ako reknemo, div se spomenuti ravnjak nalazi u visini prvokatnili prozora gornjogradske gimnazije na Strossniajerovom šcialištu. Nedvojbeno je kupola na Prcradovićevom trgu arhitektonski opravdana, ali bi si na prvi pogled moglo reći, da je kupola nad riza I i ton i u uskoj Ilici suvišna, mi pogledamo li na palaču štedionice i onu hrvatske eskomptne banke, koje donjekle arhitektonsku cjelinu tvore, sa Strossmajerovoga šetališta, uviiliti ćemo. da je ovu koro riješenjc upravo potrebi to l>ilo, j e r sc je morala istaknuti sredina ove skupine kuća, da sc zadrži jedin- stvenost l'at-ade obijuh palača, pošto se im vijenci i prozori u istoj visini nalaze. U ovom dijelu palače leži glavni ulaz u štedionicu. J e r je toranj nad uglovnim rizalitom eskomptne banke završen sa otvorenim završkom, to su i oni štcdiouice slično načinjeni, da se uzdrži ravuotežje.

          Prije nego zavirimo nunutarnje razdjelenje zgrade reći nam je koju o veličini zgrade. Od 3 7 6 2 75 m s velikoga radilišta od pada 302-75 in- na dvorišta a 3 0 0 m- na staklom pokrivene pasaže, po tomu iznaša zagradjena ploha u prizemlju 3 0 0 0 in 4 , kfija se ali u gornjim spra tovimo u m a n j u j e tako, da iznaša u drugom katu samo 2 3 8 0 in* g d j e na dvorištu 1372 75 m- od pada. Za ovako silnu zgradu, pod čijom se cijelom plohom nalaze podrumi, bio je dakako i razmjerno velik iskop zemlje, koji okruglo L L.OOtl m" iznaša. Usporedno s ' o t o m množinom iskopa idu i ostalo količine g r a d j e v n o g rada i materijala. Zidja nije ništa manje od 17.000 ur 1 izvedeno, za koje je potrošeno 4 , 2 0 0 0 0 0 opeka, 35 0 0 0 klinkerskih opeka, 80 vagon« vapna, 40 vagona portlanskog a 42 vagona lioinan-ccmeiita 02 :t) m » pijeska, 1S00 in s šljunka, 5601) kilograma sadre, 38 vagona željeznih traverza, oG'020 kg. sapoim i konstruk- tivnog željeza i 7 2 8 7 kg. cijevi iz lijevanoga željeza, pa je potrošeno i oko 1S-000 m 1 vode, od kojih neznatan dio otpada na piće radnika.

          Čitamo li gornje brojeve, pa kad još znademo da su temelji ove kuće opterećeni sa oko 3 0 , 0 0 0 . 0 0 0 kg., čuditi ćemo se, da je ta palača započeta T. kolovoza 1S9S. za 1 0 0 kolcđardarskih ili 75 radnih d a n a stojala već pod krovom i da je koncem listopada 1899. bila već sasvim dovršena!

          Cijela palača može se razdijeliti u 3 međjusobiio sasvim nezavisne kuće i to: prva kuća u Ilici sa pasažama i štediotiičkim traktom, d r u g a uglovna kuća u Ilici i na Preradovićevom trgu i treća sa rizalitom i doksatom na Preradovi- ćnvoin t r g u .

          Vanjština trokatne, a djelomično i mcdjiikatom providjene zgrade, izvedena je kako već s p o m e n u s m o u mođerizirajućetn empire-slogu; uglovo i rizalitc m a r k i r a j u urešene kupole i to-vanjski završci. Visoko nadzidje ispod srednjišnjih kupola urešeno je figuralnim reliclima; onaj u Ilici predstavlja alegoriju štedljivosti, dočim onaj na Preradovićevom trgu predstavlja s .jedne strane svu sredstvu blauoslanja i marljivosti s kojim „Hrvatska" (srednji ki|i) podiže znanošli i umjetnosti a podupire starost i siromaštvo. Kameni kipovi nad vijencem pred ilićkom kupolom, predstavljaju trgovinu i industriju.

          Stupimo sada u unutrašnjost zgrade kroz. glavni ulaz, s' ilirku sirane. Ulaz ovaj udubljen je i natkriven okruglim balkonom poduprti dvima allaiitima, otvara se našemu vidu u vrlo lijrpoj perspektivi, reć bi žila kucavica tijelo -/.gradu I. j. bazarski prolaz — pasaža. Pasaža, sa bogatom l'a<;ariom i ukusnim k i parijama urešeni staklom pokriveni i lijepo polaracan hodnik od ir20 111. širine i 7-00 m. visine, probija palaču na dužinu od 3ii-00 m , gdje se onda raširn.je u 12-50 m. široki i 17-50 ni. visoki oktogon, pokriven željeznom kupolom ludkrivcnoin sa krasnom slikarijom na staklu. Od oktogona lomi se smjer pasaže naprama izlazu iz palače, nalazećcm se- na uglu Prera- riuvićcvoga trga i llogovićine ulica. Kao što u oklogonu tuko i n pasažama nalaze se obostrano u prizemlju dućani a u po- lusprutu poslovnice, a gdje se to radi rasporeda tlocrta načiniti dalo nije, naredjeni su izlozi lako da se jednoličnost pasaže nili najmanje noprekiria.

          U smjeni iličke pasaže a u oklogonu nalazi se glavni u laz u štedioničke uredske prostorije, koje su spolja sa bogato urešenim željeznim vratima osjegurane. Pred ovim ulazom na­činjeno je maleno, ukusno ia(ariirano predvorje, na kojega se desnoj stijeni nalazi spontenploča iz sienita sa slieriećim lapi­darnim liedpisoin : Prva hrvatska štedionica osnovana olaćbcničkini pregnućem za boljak naroda god: 1S4G. podigla je pod predsjedanjem svoga po redu petoga predsjednika M i r o s I a v a g r o I" a K u I ni e r a a za uprave svoga trećega ravnatelja JI i I i vo j a C rn a d ka ovu palaču svojini svrhama po osnovi arhitekta Josipa pl. Va n čaša u godinama lSUš. i lS'Jt)."

          Iz predvorja ulazi se u glavno štedioničko stubište u kojem su sa obe strane iiačiiijene slabe iz. mramora dol. kala; naslon obostranog ovog sitibišta izradjeii je takodjer ocl ulaštenog .iliramora a riese ga kandelabri od ulašlern; žuie mjedi. Stijene i strop stubišta izrarijene su bogato iz sadre i umjetnog mra­mora Ic su ukusno islikane i djelomično pozlaćene.

          Iz prizemlja stubišta vode, roletama i/, valoviti; liineosjcgurana viala u veliku blagajničku dvoranu. Dvorana prolazi kroz ilva kata, u sredini je prostor za stranke a naokolo prani ulici i dvorištima uredski prostor činovnika. Mramorni stupovi okru­žuju srednji prostor za stranki; te prolaze kroz dva kala, spo­jeni su gred.jem i viencinia i završnjii n I. katu velikom užije- binom, vrhu koje se urešeno stakleno nadsvjetlo nalazi. Stupovi dvorane nose stropove postranih prostorija a ijedan dio dvorišnoga glavnoga zida. L! vidicima i pojasima te arliitravima pona- injcštaiio je bezbroj električkih svjetiljaka. Slikanju dvorana slična je kao u stubištu, i dijelovi vienara i arhitektonski: česti su pozlaćeni.

          Ka desnoj strani, tik blagajničke dvorane praina IJogo- vieevoj ulici, od glavnoga uličnoga zida ali sa hodnikom odijeljen, nalazi sc trosor, t. j. sigurno spremište za vriednostne papire, knjige te ..sales deposits" stranaka, pak je tresor i od ostalih strana opkoljen uredskim prostorijama odnosno podvorničkini stanom tako, da je. sa svijuli sirana potpuno osjeguran. Položaj trezora jest, dakle takav, da već i lime — negovoreći o kon­strukciji samoj — pruža najveću sjegurnosl štedionici i strankama za njene uloške. Ispod ovog prizemnog trezora nalazi se u podrumu islo lako veliki trezor, kojega opkoljnje kontrolni hodnik, /arijo (.resora izvedeno jc u porllaiKl-cementu, pa je za u nutarnju stranu (resora upolriobljcna obična opeka, dočim je izvana miljenice na 30 i 45 cm. zidano sa klinkerskim opc- Icama a u svakom stojećem sljubu potanjega zidja umetnuta je po jedna šibka od švedskog ocjela 00 67, '"'»• debljine. Pori podrumskoga tresora načinjen je od betona, u koj su plosnato položene travurze od 13 cm. visine, i to jedna do druge. Strop nieriju podrumom i prizcmljoni takodjer je moriju travcr/.ama betonirali na način Jlonicr, pak su traverz.e položene n razmaku ori 30 cm., riočiin pako su one, šio tvore strop prizemnog i re­sora, ori 16 cm. visine i kao što u podrumu jedna do druge poredane. Traverze sn tnj na visoko položene i nad njima iz­veden 30 cm debeli betonski sloj. Tresori poimaju nikakovih prozora, nejo sc rasvjetljuju električkim svjetlom, koje ali Ick onria funkcionirali može, ako su debela željezna oklopna vraln otvorena Izim oklopnih vrata načinjena sn u svakom otvoru još po jedna rešetkasta vrata od željeza, kao zatvor po danu kad su naime oklopna vrata otvorena. U prizemni (resor ugra- rijene su naokolo otvorene željezne galerije, do kojih vode unutar trezora željezne stube.

          Vratimo se opet u stubište kojim smo prispjeli u gornji kat. Sa prostranog predvorja pruža nam se lijep vidik sjedne strane u oktogon i iličku pasažu, a s'druge strane u blagajničku dvoranu jer kako gore rekosmo, prolazi blagajnička dvorana kroz riva kala. U 1. katu opkoljnju istu sjedne strane predvorje kao istup stuba, od drugih rivjjuli strana vorie hodnici u uredske prostorije prcrisjeriničlva, ravnateljstva i ine urede, dočim se od četvrte strune priključuju uz dvoranu prostorije dopisništva i knjigovodstva. Na uglu Prcrariovieevoga trga i Hogovićeve ulico nalazi se velika sjerinička rivo ran a sa uglovnim rio- ksatoin, to je ova kao što su i prostorije ravnatelja, predsjednika, cenzora i parloara bogatije ori ostalih prostorija urešene, islikane i plastičnim sadrenim stropovima provitljcne.

          Osim glavnini štedioničkim sLubama spojene su uredske prostorije prizemlja sa onim prvoga kata takodjer i pobočnim stubama, ležcćim blizu trezora, te služe samo štedioničkim činovnicima, koji i jedino po produljenim ovim stubama do podzemnog trezora doći mogu.

          Sve uredske prostorijo kao što i hodnici i stubište griju j se parom na niski tlak. Središnji ogricvni prostor nalazi se u jednom dijelu podruma pod šleilioiiičkom dvoranom, | gdje su smještena riva ležoca kotla svaki ocl 25. 111" ogrievne plohe, od tih se cijevima vodi para do radijatora u pojedinim ; prostorijama, od kojih se opet. kondenzirana voda kotlovinu ; vraća. Ukupna ogrievna ploha svili u štedionici se nalazećih radijatora iznaša .135-50 m". Blagajnička dvorana i stubište ! griju se povrh radijatora još i toplim zrakom, tc su n po- i drumu blizu prostora kotlova sagradjene dvijo komoricc za gri­janje zraka. Svježi sc zrak dovarija kanalima h dvorišta u le | dvit: komoricc, grije se isti naokolo narobranih cijevi (Rippcnliciz- : rolirel od ukupno 130. ni2 površine ugrije i lako iigrijani čisti zrak vodi kanalima rio otvora, nalazećih se oko 2 ni. povrh podova u dvoranu i stubište.

          Centralnim grijanjem spojena jc i ventilacija svijuli pro­storija štedionico, a rio blagajničke dvorane dovarija sc posebnim kanalima neposredno i svježi zrak.

          Ori spomenutih parnih kotlova vode i cijevi takodjer pori staklene krovove pasažu i oktogona, a svrhu ini je, da sc može ! zimi snijeg topiti i lakše S krovova sklizati. Akoprem je pro- šasto zime ogroman snijeg na staklenim krovovima i uvalama ležao, (koj jc dakako i pasažu zamračivao) bje ipak moguće in­tenzivnim grijanjem kroz, rivie noći krovove ori snijega očistiti

          Kako je jur spomenuto, sagrarijeni sn u pasažama i okto­gonu dućani: isto tako su dućani i u Ilici (sa izložnim porta­lima), te na Prcradovićcvom trgu i jednom dijelu Jlogovićevc ulice. Veliki dijel dućana s' iličke strane zapremile su prosto­rije dioničkog društva za hrvatsku industriju staklu, i protežu sc njeno prostorije u pasaži do I. stubišta,

a u mcdjukatu se nalaze družtvcne poslovnice i spremištu robo, pristupne koli od L stubišta, kao i ođ jednih drvenih stuba izravno iz dućana. Glavno spremište društva za lirv, industriju stakla nalazi se u podrumu. U ostalim dućanima sa iličke strane kano i djelomično na Preradovićevom trgu, kojih je vi­sina oko 7 00 m. načinjene su dućanske galerije.

          U prostorijama, na uglu Ilice i Preradovićevoga trga, na­mještene su mjenjačnica i ravnateljstvo hrvatske komercijalne banke i to u prizemlju i I, katu. I komer­cijalna banka imade svoj tresor, ko.j je u podrumu pod mje­njačnicom smješten, te pristupali samo iz mjenjačnice po že­ljeznim stubama. Konstrukcija ovoga tresora sasvim je slična onoj kod tresora štedionice.

          Prizemno, a na uglu Preradovićevoga trga i Bogovićeve ulice smještene su prostorije budjejovičke pivane sa svima potrebitim gostioničarskim nuzgređnim prostorijama. U podrumu su pivnico i dobro izolirana led ara spome­nute pivane. Pod ledare dublji je od drugih podruma te je potaracan opekom sa mortom iz portlaudskog cementa i pokriven hrastovim letvama, a voda od talećeg se leda skuplja se u po- I sebnoj jami. Spomenula ludara leži na južnoj sirani zgrade, dakle veoma nezgodno, pak je trebalo osobito skrbi za osjegu- rati istu od vanjske topline. U tu su svrhu stijene obložene rebarjtm od ,0/10 cm. drvlja, koje je sa o em. debelim mehkim daskama te sa ii cm. debelim plutokainenim pločama (Kork- steiuplattcn) oplnčeno. Ol ražnja šupljina prama -/.idu ispunjena jc pepelom. Strop inedjii podrumom i prizemljem svodjen je medju traverzama, pale je dolnja ploha svodova obložena sa 5 cm. debelim daskama iz plutokamcna. Dvostruka vrata su načinjena iz niohkoga drveta. Izolacija ledane uspjela je tako dobro, da se led i ljuti dobro drži a pivo uvjek svoju primje­renu hladnoću iimule. Pošlo leži pod ledane niže od uličnoga kanala, smještenu jc u podrumu pred lodarom sisaljka za crp- 1 jenjr" vode otopljenoga leda.

          Goslioničko prostorije budjejovičke pivane razdijeljene su prema modernim zahtjevima u pojedine, prama srednjem hod­niku otvorene sobice; pregrade, stolice i stolovi te sve de- | korac-ijc ovih prostorija izradjene su u strogo hrvatskom slogu po uzoru seljačkih radnja.

          U prvom katu medju uredskim prostorijama prvo hrvat- | ske štedionice i komercijalne banko, a naprain Preradovićevom Irgu nalaze se prostrano prostorijo narodnoga kasina i pro- [ težu se čak do oktogona.

          Tu ima golemih blngovališta, salone, čitaonica te raznih igraćih soba, koje su sve na najukusnije urešene i ureiljcne. Udobna predsoblja, garderobe i toalete te napokon mali bull'et spojen dizalom sa kuhinjom budjejovičke pivane, nadopunjuju udobnost ovih prostorija.

          Kako rekosmo zaprema malo no cijeli I. kat što štedionica sama, sa Bogo viceve ulice, pak onda narodni kasino i komerci­jalna banka na l'reradovićcvom trgu te ugao pram Ilici taku. da prcosladošc sumo u iličkom krilu nad glavnini ulazom dva najamna stana, dočim su drugi i tivći kat zaokupljeni isključivo najamnim stanovima, i u svakom po !>, pak ili je skupa sa ona dva n I. katu (za sada u jedno spojeni) ukupno 2u na broju, do kojih vode (5 stubišta.

          Stanovi, od 4 do 5 prostranih soba providjeni su sa svim novovjekim konilortom. Tik spavaćih soba namještene su ku­pelji sa kupeljskim pećima, koritima i lavoarima sa samootokoin, a do n.jili se nalaze i posebni zahodi; kuhinje su opremljene sa pcčnjacinia popločanim štednjacima.

          Staklenim vratima istupa se i/, kuhinja na otvorene že­ljezne dvorišne balkone, koji služe za čišćenje sagova i haljina, jer bi nespretno bilo nositi potonje n dvorišta, U svim sobama i predsobama su tvrdi hrastovi podovi a u kuhinjama, kupe­ljima i zahodima kameniti pod od granito-terrazza. Stanovi su veoma ukusno islikani te električkom rasvjetom t zvonilima providjeni.

          lfako gore rekosmo vode n gornjo-spratsko stanove (i stu­bišta, od kojih se I. i II. desno i lievo a u sredini t. zv. iličke pasaže nalazi, III. stubište je u iličkoj uglovnoj kući a prilazi se k istomu širokom vežom (provozom) od l'rcradoriecga trga. Ovom vežom položene su ravno sa asfaltskim taracom tračnice sve do spuštala (dotično dizala) u dvorištu, koje služi za laliko i brzo poslovanje sa sanducima i inom robom društvu za hr­vatsku industriju stakla, koja je većinom u podrumima pod palačom stovarena. U IV. stube ulazi se sredinom lica sa Prc- radovićevoga trga; ove stube vode i u kasinske prostorije, te su sasvim u kuću ugradjenc. dostatno dobro rnsvjetljcne što od svjetlišta (nad vestibulom) a što nadsvjetloin u stropu. Peto stubište nalazi se nad kosom pasažom, ali skalini toga stubišta i to do I. kata leže naravno li prostoru polag pasaže a naprotiv ulaza u električnu centralu; ovim stubama, koje vode u medju - katne prostorije, opredieljene su za comptoire ili povećanje budje­jovičke pivane (sada je tamo i ured gradjevne uprave smješten) može se unilaziti i u prvokatne prostorije I. hrvatske štedionice tc u narodni kasino. Šesto stubište nalazi se u Bogovićcvoj ulici na jugo-istočnom krajnom uglu palače, te služi tili dvim stano­vima koji su uli. i 111. katu nad štedioničkim prostorijama.

          Podvornički stanovi (a ima ih S) sastoje od 1 velike sobe, kuhinje, hodnika i zahoda, te se nalaze po 2 na I. i II. stu­bištu (u JI. i III. katu), 1 na III. stubištu (u komercijalnoj banki), 1 na IV. stubištu (u tavanskom spra tu) a 2 polag šte- dioničkoga tresora ulazom izravno sa „kose" pasažo. IV.iin toga stanuje u kući strojar i to u I. katnom dvorišnom stanu na I. stubištu.

          Na glavnim ulazima s iličke i sa strane od Proradovićcvoga trga, kano i polovici „kose" pasaže nalaze se urešena rešetkasta vrata, koja se noću zatvaraju; odavle idu električna zvonila do stražarnice nalazcćc se pri oktogonu a na štedioničkom ulazu. Tako isto vodi zvonilo i od veže na Preradovićevom irgu u slražariiicu, dočim se sa ulaza u IV. stubište zvoni knsinskoni podvorniku (dotično onomu na tavanu stanujućem), a sa VI. stu­bišta (u Bogovićcvoj ulici) direktno u dotične stanove. — Šte- dionički slražari moraju obilaziti svako '/i sala sve hodnike oko tresora te blagajničke i ine uredske prostorije štedionice i mar­kirali kontrolne ure, a vrše ux to djelomično normi službu pa- zitelja svekolike palače.

          Posto je trebalo ne samo za stanove, nego i za dućane načiniti podrume, nalaze sc is'.i pod cijelom zgradom, pasažama dapače i pod jednim dvorištem. Podrum pod iličkom pasažom, pod oktogonom i jednim dijelom štedioničke blagajničke dvo­rane u izmjeri od :">s0 ni- služi dioničkom društvu za hrvatsku industriju stakla kao skladište, pak su po duljini ovoga podruma položene tračnice kao put malih kola za prenašaujc robe, koja se posebnim već spomenutim uzvlakom u dvorištu trećega stu­bišta skupa sa kolima diže i pušća.

          Izvedba cijele palače jest veoma solidna, prva hrvatska štedionica nije požaljela troška, da dade izvesti sve raduje naj­boljim gradjevnim materijalom.

          Temelji stoje mi ilovitom ili šljunkovitom tlu, tc su svi betonirani u Honian-cenientu (cement prama šljunku kao 1:6) a djelomično i gdje jc to radi močvarnoga tla potrebno bilo upotrebljcn je za beton portlanski cement; sve uzdižuće se zidje izvedeno jc u podrumu biclkastom a u gornjim katovima cr­venkastom opekom a do stanovite visine u podrumu sa cemen­tom a dalje običnim vapnenim mortom; slabiji i jače optere­ćeni pilovi u prizemlju sa Preradovićevoga trga i Bogovieeve ulice zidani su opekom i portlandskim cementom, dočim su osobito opterećeni pilovi, kao n. pr. oni u srednjem zidu srednjeg iličkog krila to ontla oni, što nose glavni dvorišni zid iste kuće nad iličkom pasažom i I. d., zidani sa klinkcrskim ope- kama u ]»or(lo 11 rlskom cementu. ]slim maleri.jaloni izvedeno je i zidje tresora. koje jur gore opisasmo.

          Svi dućani dolično medjnkafovi jesu pram 1. katu svodo­vima medju Iravei'zama proli vatri osigurani: svi gornji lavani jesu od medju željeznim Iraverzama položenih greda sagradjeni.

          Sve zemljoradnje, sve zidarske, dio klesarskih, (esarskili i taracarskili radnja izvelo je gradjevno poduzet ničlvn P i 1 a r M a 11 y i Banda, koje je lakodjcr i sve željezno nosiće, stupove i spone za gradnju dobavilo.

          Njima pripada ponajglavnija zasluga, šio jc zgrada tolikom brzinom pod krov došla.

          Stube su sagrad.iene od bijelog istarskog kamena, te su stepenice s jedne strane uzidane a s'dntgc strane leže na že­ljeznim nosićima. '/,a sjajno štodioničko stubište upotriebljen jc istarski Grisignana mramor a za naslon istoga stubišta što nabro- zinski (cava romana) a što istarski Gemino-kamcn. Pilovi u štedioničkoj dvorani načinjeni su iz nabrezinskoga mramora, (cava romana) a debla stupova iz crvenkastoga gusto zrnastoga sal'eburškoga mramora. Na vanjštini zgrado upotriebljen je za podnožje i kamenito pilovc na iličkoj sirani tvrdi bizečki kamen, dočim su vitki stupici u dvodjolnim prozorima i svi balkoni le kameni kipovi na iličkoj kupoli od bihaćkog kamena (biel- Icastog pješčenjaka, l. zv. bosanskog Snvoniera) izradjeni. Pred­ložile slcpenice u dućane i pragovi na vratima jesu od najtvrdjeg kraškog kamena iz kamenoloma u Bepcntaboru, dok sn podrumske stube od petavskoga pješčenjaku izradjene. Kameno podnožje dobavili su klesari Pierolli i Franz, potonji sam i balkone, stupove i pilovc na licu i u štedioničkoj dvorani, dočim su 7 nutarnjih stubišta izveli Pierotli. Franz i Haumgarl.cn; od potonjega je i sjajno štedioničko stubište.

          Glavni vijenac zgrade kao što i pokrovne ploče dimnjaka načinjene su od porllandcomentnog betona, (ako isto su i bal­konske ploče medju laganim Iraverzama betonirane te asfalt.skiin slojem pokrivene.

          Pregrade u pođredjeiiint prostorijama stanova a osobito one pregrado, čija se je potreba kašnjoni adaptacijom pokaiala a traverza bilo nije, načinjene su od sadrenog cementa u de­bljini od 7 em. putem poduzetničtva Pilar, Mally i Bauda od radnika tvrdkc Himigsberg i lloutscha, dvorskih graditelja. Ovo je bez dvojbe veoma dobra i solidna moderna konstrukcija pregrada; nijesn ni skuplje od zidanih a tanje za polovicu, pa svojom lahkoćom netrebaju nikakve osobito podlogo kao Iraverze i. 1. d.. nego se mogu na svakom tavanu izvesti.

          k'iparijc na lai.-adama izvedenu su malo ne sve u cementu od naših domaćih kipara I «r n j a t a F r a n z a, M i r o s I a v a K li n i g a i A. Ueslcbnora. te im je rad po katovima odozgo dolje tako podijeljen bio, da su od Franza kiparije III. kata, Ki'miga II. kala, a Hestebnera I. kata i prizemlja, dočim su kiparije u pasažama i oktogonu izvedene od Giinl. Iiera i B r u n n e r a. Od Franza su nadalje sve sadrene kiparije u šlcdioničkoj dvorani te uredskim prostorijama (urešeni stropovi i. I. d.) Kigiiralne relicTo na alikama ispod kupola te atlaiitc lia ulazu i7,veo jc bečki kipar B e i n li o I d V <"> I k c I. dočim su kameni kipovi od našega kipara profesora 1) r a guli n a JI o r a k a .

          Medju radnji; poduzetničtva Pilar, Ma liv i Banda spadale su takodjer šlnkatorske radnje u sadri, t. j. urešeni stropovi u šlcdioničkim uredima, stijene i stropovi u štedioničkom stubištu tc blagajničkoj dvorani kao i dobava stupova i iimelica (u I. kal .u dvorane i stubišta) od umjetnoga mramora, koje je podu- zetničtvo po bečkoj tvrdei .los. Sehmidl. vrlo vješto izvesti dalo.

          Taraeanjc pasaža, štedioničko dvorane kao i svih stubišta izvedeno je po poduzctničtvu sa vienerborškim desiniranim i raznobojnim kerainilnim pločicama, dočim su terazzo radnje n kupeljima, kuhinjama i zahodima, kano što i obloženje slična u strojari sa papirostitom (njeka kamenu slična i tvrda biftl- kasta žbuka) izvedene od poduzetnika ligidija Kornitzera.

          Tesarske radnje izvađjala je (dijelom preko podu­zetničtva Pilar, Mall.v i Banda) zagrebačka I vrdka II e r z i drug a pokrivar.kc radnje II i 11 k o Haner ml. J'losnati ravni krovovi palače s dvorišltic strane pokriveni su drvenini cementom a kosiji s'iilične i dvorištne strane sa engleskim škriljevccin (18."0 cm. veličine) na drvenoj oplati, dočim su kupolni krovovi rizalita i uglovnih tornjeva pokriveni sa poba- kronim zinčanini liniom br. XIV. Ovo i sve uresno limarske radnje kupole kao rebra, kartuše. probijeni urešeni naslon i vienci, napokon providno Interno sa malim kupolama na uglovnim lornjevima pa i sve žljebove i odvodne cijevi izradio je veoma ukusno i solidno A. Mnrnzzi. Voda sa krovova odvadja se stojećim odvodnim cijevima što na l'aeadi, što u dvorištu direktno u kanale, dočim za ispiranje željeznih zahod- nih cijevi od samo 15 em. promjera služi samo voda od za- lioduih rezervoira. Izvedeni slobodno stojeći zahodi Simplex sustava imadu t. zv. meteor rezervoar, pak su od osobito dobre vrst noće.

          Izvedba vodovodskili radnja, zahoda i kupelji bijaše po­vjerena A M. aruzzi-u i A. J. Sošicu tako, da jc prvi izveo radnje u štedioničkom traktu i srednjoj kući na Prera­dovićevom trgu a potonji u obim iličkim kućama. Kanali­zacija jo izvedenu sa pocakljenim glinenim cijevima l'i—20 em. promjera, te jc na izlazu na ulicu providjena sa željeznim za­pornim proti vodo iz uličnih kanala (Uiiekstanlilappeii). Badnje ove izvelo je poduzetu i čtvo Pilar, Mally i Banda. U jarcima naokolo električnih .strojeva pokazala se je podzemna voda, koju nebje moguću'odvesti u višje ležeće ulične kanale, pak je ni preuzela zagrebačka tvrtka Ignj. Deut.seli i brat, da će udaranjem cijevnoga bunara načiniti saiuoodtok vode. Uda­ralo se je oko Ili metara duboko, nastavljala se jo cijev na cijev, dok nijesu svi nepropuslljivi slojevi zemlje probiti bili i kad .je prva e.ijev zaronila u doljnje krupnije slojeve šljunka, u taj čas je odiekla voda cijevima iz jama. Sustav ovaj bio je od velike koristi te se preporučuje svuda tamo, gdje se odtok vode iz podruma običnim putem postići nemože.

          Stolarske radn je na palači izvedene su od raznih stolara dotično stolarskih zadruga. Velike portalu i ulazna vrata s iličke strane, svo od lirnstovine, i'/.radio je F. Iliicker, dočim su stolarije u štedioničkom krilu od Oblaka i Sau- lika, one u srednjoj kući na Preradovićevom Irgu kao što i portali u iličkoj pasaži te oktogonu od zadruge K on tak. M i li o I; o v i ć , i; o li a 1 i K o v a č i ć a napokon one u obim iličkim krilima kao što i svi ostali ulični portali i u kosoj pasaži od z a il r u »c 8 I r ni s k i i Z o r i n i ć, 'i' isto n j a k, K e - I e ni e 11, Se re m c I. i K a v u r i ć — J e u d r i š . Tvrdi hra­stovi podovi izvedeni su od zagrebačke tvornice p a r k e t a i pa rupi I a. Kao što stolarske radnje bijahu takodjer i oki- valačke radnje razdijeljene medju bravare U. I)evide-a, l.\ 0 e r n j a I; a, 11 r a g. S o š I a r i ć a u d ovu i M. M c d a - r i ć a . Tapet.irske radnje izveli sn li o t li c i 15 h r m a n n 1 Josip S a u 1 i k (provučena vrata suknom prvi a platnom drugi) te L. G e r e r s d o r l'c r i drug, koji su dobavili pla­tnene zastore i jedan dio drvenih prozorskih roleta tc čelične roletu za dućanske portale (Patent. Glascr sa širokim valovima, iz Praga).

          Na zapadnoj i južnoj sirani zgrade izvedene su izvanjsko ispred vanjskih prozora namještene drvene rolete od tvrdkc Arduin Brainbergcr u štajerskom Gracu. Ove roleto imadu prednost, da odbijajuć sunčano zrake, brano ugrijanjo stakla a po tomu sn i sobo ljeti dosta hladne, te jc veoma ugodno, da se rolete mogu dizati, spuštali i ispružiti kod zatvo-reiiih prozora. Za ovo prednosti su dakako i dvostruko skupi' jod običnih mcrijiiprozornili roleta. Nalit roleta jest moclrrno svjetlo zelen a harmotiira sasvim dobro sa žntkasto-sivom bojom l'aeada.

          Ličilarske i slikarske radnje izvadjnli su K Hnsc u štedioničkom krilu i srednjoj kući na l'ruradovićcvoui trg«, j dočim je A. Zcnz imao iste radnje u obim iličkim kućama. !Štedioničko prostorijo dale su g. Hase-u priliku, pokazati svoju jvještinu koli u nježnosti dekoracije, toli 11 harmoniji boja.

          Slikariju prostorija budjojovičke pivanc u hrvatskom slogu j izveo je slikar A. Jlrusanv. i

          Sveukupne staklarske radnje izvelo je dioničko društvo za hrvatsku industriju stakla. Svi su prozori zastakljeni sa 2 i 3 mm. debelim solinskim staklom, du- ;ćnnski portali belgijskim 7 mm. debelim zrcalnim pločama, ! dočim su nadsvjetla pasaža zastakljena sa mutnim staklom i urešena desiniranim »sijedkanim narančastim bordurama (geiitz-les lilas). Oklogonska kupola i nadsvjetlo šledioničko dvorane providjeni sii sa slikarijom na staklu, kuje jo veoma ukusno izvela bečka tvrd ka 0. G c v l i n g a n a s l j e d n i c i .

          Podrumski prozori u pločniku pasaža ili na ulazima zastakljeni sn sa 20 min. debelim S i e m e n so v i m žicom prot- kairm staklom (l)r.ithglns), koje je od osobito jakosti i može sc veoma leško probiti. Išla vrst stakla im u debljini od 6 mm. upotrcbljena je i z.a staklene krovove nad šledioničkom dvoranom, oktogon-kom kupolom i pasažama, čime je najveća sjeguriiost proti luči i inom oštećenju pružena.

          Ž e l j e z n e k o n s t r u k c i j e svijuli nadsvjetla izveo j e bravar II. I J e v i d e u Zagrebu to jo samo konstrukcija željezne kapulo dobavljena iz. Heča od c. i kr. dvorsko radionice z.a žc- Ijez.nu konstrukciju I g n , (i r i d i a. Istu teži okruglo 127 i|. po tome dolaz.i na 1 00 ms llorisa 90 kg., dočim teže na I ' - - m- tlorisa krovovi pasaže 40 kg., a ravna uresim nadsvjetla (unutarnja nadsvjetla) teže na 1 m= 1S kg.

(Svršit ec sc).

Palača prve hrvatske štedionice u Zagrebu. autor: Josip pl. Vancaš

BROJ 7

GODINA XXI. (1900.)

VIESTI

DRUŽTVA INŽINIRA I ARHITEKTA

U HRVATSKOJ I SLAVONIJI.

Palača prve hrvatske štedionice u Zagrebu. (Sa 3 priloga.) (Svršetak.)

          Kod te prilike budi koja spomenuta o željeznim stupo- vima, što nose malone cijelu iličku t'a?adu i konstrukcije od I. katnog poda pa do krova. Kad bjehu postavljeni vitki ti gvozdeni stupovi, zadali su mnogima velike brigo i dali povoda svakojakim bojaznima, j e r da sn preslabi! Kon- strukcija j e s t točno i sigurno računata bila i s a m o p o t r e - b i t a j a k o s t željeza dana, dočim se ovakovc konstrukcije inače obično po konstruktivnim radionicama projektirati dadu, kojim se dobava bez d a l j n j e primjedbe povjeri. Otale se i tumači raz- lika u izgledu štodioničkih i d r u g i h stupova. Napokon su isti stupovi već dostatno dokazali svoju jakost i sposobnost, da je danas i najgorji skeptičar umiren. Stupovi s i r izra-đ e n i kod S e l i l i c k a i d r u g a u Budimpešti a dobavljeni od poduzetničtva Pilar, Mally i Banda.

          Više lijepih željeznih uresnih rešetaka nalazi se na ula- zima u »gradu, koje su od raznih majstora izradjcnc. Na glavnom iličkom, te šledioiiičkom ulazu su rešetke proizašlc iz radionice J. N e u b e r g a u B e č u , (Ciena im .je K. 1 2 7 0 i 1130) rešetke obje u kosoj pasaži djelo sn 13. Deviđe-a (stojalni 1 2 0 0 i 9 0 0 kruna), a one na ulazu u komercijalnu banku izradila je radionica udove D r a g . Šoštarića z a S00 kruna. U r e š e n i s t u - bi š i l i n a s l o n i od kovanoga željeza izradjeni su svi u Za- grebu, i t o o d bravara D e v i r i o - a . D r a g . Š o š t a r i ć a udove i 6 j u r e H a n i o l u a stojao jo ih. od 22 do 24 krune.

          Željezne peći sustava U o r z o g u Beču dobavio je F. D. I! u (1 i u Zagrebu a pocakljone glinene peći u III. katu su od D r a g . K o p e r t a , dočim je one u II. i I. katu (dijelom i bijele email-peći) dobavio J. K a l li n a . Bijelo peći su osobito lijepe i griju veoma dobro. U r e d j e n j e c e n t r a l n o g g r i - j a n j a n a niski (lak (Niedcrclruek-Dampllieizung) izvedeno j c po vlasi i toni projektu ocl tvrdke W. B r i i c k n o r .& Co. u Gracu a poduzctuičtvo je uzidalo kotlove. Željezno i bakrene sastojinc š t e d n j a k a u stanovima izradio j e P . C e r j a k , dočim ih je sazidalo i smjestilo pođuzotničtvo po vještom maj- storu O s e k u . Veliki clvodjelni štednjak u kuhinji budjejovičke restauracijo sagradjen jo od O s e k a i C c r n j n k a za svotu od 1000 kruna. Svi štednjaci u kući su veoma hvaljeni. Bakreni k o t l o v i u praonicama načinjeni s u o d A . M u r g i ć a .

          U kući su koli od ulaza tako i u stanovima i uredima izvedena e l e k t r i č k a z v o n i l a (kućni brzojavi) a vrh« toga su i svi štedionički uredi te komercijalna banka providjeni kućnim telefoni ma. Ove r a d n j e kao i g r o i n o v o d na kući po sustavu inžinira Karnaula (u svemu sa 5 sisača) izveo jc J. Deberto.

          Opisasmo uredbu blagajničkih trosora, pak nam jo samo primjeti, da su isti uredjeni od berlinsko tvrdke S. Am-h e i in (litiala u Budimpešti) i to troškom od krunali 2 2 2 5 0 . od čega odpada na troja oklopna vrata 9 5 0 0 kruna na dva prozora (u tresoru komercijalno banke) 2 9 0 0 kruna, na galeriji kruna 2050, a ostalih 7800 krnna odpada na željezne šibko smješteno u zidovima.

          Dekoraciju kasinskih prostorija kao i namještaj (stolovi, ormari, stolice, zastori i t. cl.) ureda štedionice i n a r o d n o g ka- sina potiču iz renomirane naše tvornice pokućtva B o t h o i B li r ili a n n, koja je takodjer i cijcli n a m j e š t a j u budjejovičkoj piva li i a po nacrtu arhitekta I l r u b v - a izvela.

          El e k t r i č k a c o n t r a I a za proizvađjanjo s t r u j e za razsvjctu cijele palače nalazi se u j e d n o m dijelu podruma pod kosom pa- sažom (t. j. ovom što spaja oktogon sa Prerađovićevim trgom) a silazi se u istu posebnim kamenini stubama iz pasaže. Za proizvađjanje s t r u j e namještena su u centrali dva četveropolna jednakostrujna dinamo-stroja svaki od 2 9 0 A m p e r a , a promet- nom napetosti od 1 1 0 Volta sa sposobnosti ocl 3 2 0 0 0 W a t t a . Za kretanje ovih strojeva služe dva jcdno-valjkasta vontilna plinska motora (Einc.ylindrigo Ventil Gas-Motoren) sustava „Otto -, svaki ocl 40 I I P . dobavljena ocl tvrdke Langen i Wolf u Beču. Sa ovim u r c đ j e n j e m spojena je akumulatorska baterija od 60 članaka, sustava „ T u đ o r " Model E, 23., kapacitetom od 5 4 0 — 7 2 5 Ampera, kod ispražiijenja u vremenu od 3 - 1 0 sati, ali prometnom uporabnom s t r u j o m ocl ISO A m p e r a .

          U cijcloj palači montirano jc 1350 žarulja od 10 25 normalnih svijeća i 18 kružnih svjetiljaka (Bogcnlampcn) od šest do devet A m p č a jakosti a dovodi se s t r u j a uzidanim olovnim kabelima (izoliranim bakrenim žicama u olovnoj man- tiji). Električka s t r u j a ne služi samo za razsvjctu palače nego 1 za t j e r a n j e četiriju h ventilatora, od kojih se nalaze dva 11 na- rodnom kasinu, jedan u budjejovičkoj pivani i joclan u samoj strojari (oloktr. centrala).

          Uredjenje strojare je veoma lijepo i jasno. Pod jo lijepim keramitoin popločen, stijene jesu sa kamenu sličnim bielim pa- pviostitom obložene a svodjeni stropovi sa uljenom bojom na- ličeni. Četiri stroja (2 m o t o r a i 2 d y n a n i a ) stoj oslobodilo i lijepo n prostom. Na stijeni do strojeva namještena jo m r a m o r n a ploča (Sclialttafel) na kojoj su svi strojevi za razdjelenje i mje- renje s t r u j e namješteni. Ovi strojevi (aparati) j e s u : 9 ura za m j e r e n j e potrošene električne s l r u j e pojedinih skupina, (štedio- nica, stubišta i pasaža, stanovi, dućani, uredi komereialno banko, prostorije narodnog kasina i dioničkog đružtva za hrvatsku in- dustriju stakla), 1 automat, za slabu s t r u j u , (Sclnvac-hstroinaii- tomat), '2 dvojna promjeni la (Doppelumschalter), 2 voltniotra, 2 ampernietra za dinamo strojeve, nadalje jedan ampćrmotar za p u n j e n j e i izpražnjivanji: akumulatora, jedan voltmeUir za mjerenje napetosti n istim, promjenilo za napetost (Spannuiig.s- umschaltor) te za akiiniulatorske članke (Zellenunischalter), "2 odpornjakn za reguliranje (Hegulinviderstiinrto) i s t r o j za napu- štanje plinskih motora (Anlassapparat). Potonji služi za po tje- ranja teških zamašnjaka (SchuiitigriUler) plinskih motora i to tako, da so pnšea struja iz akumulatora u dinamo strojeve, koji sada kao motori g i b l j u zamašnjake plinskih motora dok- ovi ne dodju u zamah na što se struja iz akumulatora obustavi.

          Temelji motora kao i dinamo strojeva izolirani su opkol- nini grabama od temelja zgradi; s razloga, da sc gibanje i dr- manje strojeva u zgradi 110 osjeti, koja svrha je i p o d p u n o m a polučena. Veličina, strojeva i akumulatorske stanice opredijeljena jc tako, da iniadu za najveću potrebu 1 stroj i akumulatorska baterija ili oba stroja bez baterije zadovoljiti, tako da ne bi nastala neprilika svjetlom, ako bi j e d a n ocl ovih 3 dijelova, ili 1 stroj ili akumulatori se popraviti imali.

          Najveća potreba je zimi ocl o — 7 sati na večer, dočim poslije 7 sati kad so dućani zatvaraju te uredski satovi prestaju, pada znatno potreba električne struje, na što se obično i to po redu motorom radili prestaje: lud preuzima za noć akuniula- torska štacija zadaću palaču sa svjetlom opskrbiti.

          Akumulatorska štacija, koja sc ali izgradnjom moriju kala i povećati dade, može prema sadašnjem stanju 5 0 0 isto- dobno žarećih svjetiljaka od 10— 25 svijeća jakosti kroz 3 sata električnom strujom opskrbiti, mi pošto poslije 7 sati a u i) sati n a v e č e r drugi motor prestane raditi pa jedva polovica a što kašnje to manje tili svjetiljaka žari, to je štacija za po- trebu cijele noći potpuno dostatna te obično i preostaje u njoj još struje. U j u t r o se akumulatori opet strujom iz strojeva na- d o p u n e ; punjenje to traje prema stepenu ispražnjeuja akumula- tora 2 — 3 sata. Akumulatori imadu takodjer zadaću izravnati struju, koja bi usljod udaraca strojeva nemirno ili nejednako svjetlo proizvela a dalje dajuć ovako i nješto struje za vrijeme g i b a n j a strojeva da i prima istodobno i struju što preko potrebe, iz strojeva izlazi. Za isparivanjo sumporne kiseline iz akumulatora trebalo je dostatni odušak stvoriti. Primjećuje se, da ljeti, kad jo dakako mnogo manja potreba struje, na večer makine nikako ne rade nego akomiilatonska štacija dostaje sama potrebi.

          Od isle centrale razsvjcl.ljnje se takodjer 260 žarulja u zgradi eskompl-ne banke, do koje vodi dvostruki" kabel.

          Montiranje cijeloga uredjenja tra jalo je devet mjeseci, koje je osoblje tvrdko S i e m mi s i II a I s k e (iz Hudinipešle) pod nadzorom iiadiir/.inira 8. Roglora izvadjalo. Po trošak s t r u j e za dućani! jest panšalovan, dočim imadu stanovi svaki svoju po- sebnu uru za mjerenje potrošene količine električne struje.

          li električnoj strojari su još 2 antiflnktuatora smještena, kojim je zadaća izravnati eventualno kroz udarce i gibanje motora prouzrokovanu razliku (laka u plinskim cijevima i nemir kod gorenja plina u svjetiljkama u okolišu palače.

          Dva plinska sata. koji su n predprostorn električne centralo postavljeni, mjere količinu za gibanje motora potrebnog plina, (e sn ti satovi svaki za 126 Auorovih svjetiljaka dimenzionirani.

          Rekosmo da je cijela električna instalacija za okrunio 1350 žarulja uredjena, mi pošto su motori nješto jači iic-ro •10 11P (po pokusu skoro 50 IIP) to je vrbu lili I ;!:">() žarni ja još is kružnih svjetiljaka u palači a 200 žarulja u zgradi susjedne eskoniptue banke instalirano. Makar ovaj broj -žarulja i okružnih svjetiljaka i projekt jiadniašuje, to ipak n e ć e nikad neprilika svjetlom nastati moći, j e r onih 1350 4- 260 = tfilO žarulja i US kružnih svjetiljaka se nikada zajedno t. j. istodobno nerahe, nego kad nastaje u. pr. u stanovima veća potreba svjetla, prestaje ista n dućanima i pasažama i. t. d. Po pojedinim skupinama razdijeljeno montirano j e : 205 žarulja u I. lirv. štedionici 113 100 03 <4 3l>0 2S2 117 i * kružnih palače. ., ., .. ., u narodnom kasinu n komore, banki u prostorijama drnžlva za hrvatsku industriju stakla u budjejovičkoj pivaui u stanovima u dućanima u stubištima, ulazima i . 1. d. kružnih svjetiljaka u pasažama i oktogonu i 311 izvana palače.

          Razsvjetni predmeti (svjetiljke i lusteri) većinom sn od žuto mjedi (Cuivre poli) a djelomično od tuča (bronze) pa gal- vanski pozlaćene, dočim su kružne svjetiljke u velikim niutno- st a klen i m balonima na crno oličenim željeznim uresnim rukavima ili vjosilima pričvršćeni. Električne svjetiljke za pojedine stanove stojahu oko 4 0 0 - 5 0 0 kruna, koje su takodjer od sirane 1. lirv. štedionice nabavljene, dočim si je narodni kasino samo dobavilo svoje svjetiljke. U dućanskim izlozima namještene su pomične električne svjetiljke, koje se užetinia mogu po želji i potrebi im svakom mjestu izloga pričvrstiti. U svakom izlogu imade oko 0 — 1 2 lakovih svjetiljaka. Koli pasaža toli i vanjština zgrado veoma su bogato i shodno električnom razsvjctom pro- vidjene, a osobito se dojima gledaoca štedionička dvorana rnzsvjotloiia sa bezbrojem malih žarulja, tako da tu neima većih sjena, nego je na večer kao po dami dvorana svjetla, samo da pozlata i nježna slikarija te ulašteni mramorni stupovi na večer još ljepše djeluju !

          Instalacija svjetiljaka učinjena jc tako, da se iste zažarc okretanjem zavora, koj sc kod ulaza u dotičnu prostoriju do vrata nalazi tc manjkaju takovi zavori samo u stubištima i po- dredjeniin prostorijama. Protiv svake nesreće požarom i. t, d. osjegurana je svaka instalacija članova, ureda ili dućana i. t. d. ss primjerenim olovnim pločicama (Kleisiclioningcn), koje bi kod prekomjerne struje se raztalilo to lako aulomntično struju prekinule. Cijela uredba električkog svjetla je veoma shodna i lijepa a .spada medju rietke one radnjo koje je [. lirv. štedionica od vanjskih tvrdka izvesti dala.

          Troškovi oko uredjenja električke rasvjete bijahu slijedeći: 1. Motori, dinamo strojevi, aknimilatorskc slanice, razdjelna ploča iz mramora sa aparatima K. 2. Električki vodovi (kabeli, zavori i (,. d.) , 3. Rasvjetni predmeti (svjetiljke) skupu sa žaruljama 4. 18 električkih urali za mjerenje s t r u j e u stanovima , 5. 4 električka venliiatora G. Plinske cijevi od uličnog voda do anti- Ihilctuatora i dvije ure za mjerenje plina . . 7. Zidarske radnje t. j. temelji strojeva i njihovo uzidan je, uzidan je i zažbukanje kabe la u zidovima

l

l'kupilo-K. 56.000- — 22,100"— 25.900"— 3.550" — 1.050"— 2.SOO — 10.000"— 121.406^

          Prva hrvatska štedionica je u smislu svojih patriotskih intencija, cijelu izvedbu gradnje domaćini umjelnic.imn, poduzet- nicima i obrtnicima povjerila te izvana samo one raduje doba- vila, koje se u Zagrebu izvesti ne mogahu ili to kratko gra- djevno vrijeme dopuštalo nije.

          Kod g r a d n j e sudjelovao je pisac kao osnovatclj, komu je uz izradbu nacrta i gradjevni nadzor palače povjeren bio, d a l j e gradjevno poduzetničivo P i l a r . M a l i \ i K a n d a a iza njih b i 1 o j e p o s l a ni a I o n e s v i ni z a g r e h a č. k i ni o b r t. n i- c i ni a. j e r jc I. hrvatska štedionica koli u njihovom lako i u vlastitom interesu, naime brzo dogotovljenje zgrade, što više posao razdijelila.

          Kilo je tu za vrijeme g r a d n j e dnevnico 0 — 8 0 0 ljudi, što na gradnji samoj a što u radionicama zaposleno.

          Kako gore rekosmo, bje »radjevina uprava povjerena piscu, kojeg je u odsutnosti zastupao arhitekt J o s i p Po- s p i š i I. kojem pako uz bol; siojahu J o s i p J a k u s e l i , F r a n j o S z a b o i arhitekt K a r l o V . I l u d c e .

          Od sirane šledi<mi<i: vršio* je vrhovni gradjevni nadzor gradjevni savjetnik K u n o W a i d m a u n, a gradjevno poduzet-ničivo P i l a r , Ma l i v i Ha u da zastupaše graditelj D r a g . J. Ha ii (I a uz kojega djelovaše kao poslovodja I,. O s o j u i k i 4 polira.

          •loš i njeke historijske bilješke. Koncem lipnja U-I'JS. odluči se I. hrvatska štedionica ko- načno na način i opseg gradnje, tc pošlo je trebalo iste go- dine kuću pori krov svesti, valjalo je u roku od samo tri Ijedna tu ogromnu osnovu izraditi, na temelju čega je putem jel'tinibe poduzetničivo Pilar, Mully i Hauda dostalo gradnju 25. s r p n j a IgltS. i odmah odpočelo pripreme za g r a d n j u . One 20. s r p n j a zahode prvi put supruga zavodskog ravnatelja grlja. Marija Cr- naduk lopatom u zemlju za zgradu, koja je onda kako na uvodu rekosmo upravo iz zemlje nikla. One 27. kolovoza bje u sredini glavnog« zida šleclioničke dvorano (u Bogovićevoj ulici) položen lemeljni kamen svečanim načinom ocl predsjednika I. hrvatske štedionico presvietloga grofa Miroslava grofa Kulniera u prisućn cijelog upravnoga vijeća i nadzornog ravnatelja Mili- voja Ornadka, te cijeloga gradjovnoga osoblja a u nj slijedeća povelja u m e t n u l a :

          ..Za vladanja Njegovog CCS. i kralj, apostolskog Veličan- stva Pranje .losipa I. a mjeseca kolovoza 1898. (tisuću osam sto devedeset i osme) započela se je u Zagrebu, glavnome g r a d u Hrvatske, graditi ova palača, vlaslničlvo prve hrvatske štedionice osnovane godine 184G. Kod započele g r a d n j e nalazi se na čelu rečenoga novčanoga zavoda p r e d s j e d n i k : Miroslav grof Kulincr, ces. kralj, koniornik i vlastelin: članovi ravnateljstva j e s u :

Arnold F r a n j o , kr. javni bilježnik:

Eiscnliulh A n t u n , trgovac i kućevlastnik;

Erdiidv grof .Stjepan, ces. kr. k o m o m i k . član ugarske velikaške kuće i vlastelin:

Ciavclla Nikola, trgovac i kućevlastnik:

Ilagonauor l<jndcvil, trgovac i kućevlastnik:

llogcdić Josip, nmirovljoni podpukovnik i vlastelin:

K a r a š Mirko, trgovac i kućevlastnik:

Kiinig Adoll'o, u r a r i kućevlastnik:

Krcšić iMilan, tajnik trgovačko k o m o r e :

Lovreneie Vilim, trgovac i kućevlastnik;

Malim Ivo D r , kr banski s a v j e t n i k ;

Marjanović laika Dr., kr. sveučilištni p r o f e s o r :

Milctić pl. Stjepan Dr., intendant kralj. Iirv. kazališta:

Mondecar Dragutin, trgovac:

Nikolić Vladimir Dr., veliki župan županijo riečko-mo- druske:

Pcčak F r a n j o , kućevlastnik;

Pristor Eduardo, veleposjednik;

Sevcrinski Julijo, trgovac i kućevlastnik:

Spevec F r a n j o Dr., kr. sveučilištni profesor i podprodsjcclnik Iirv. s a b o r a ;

Vrabčević Milan, umirovljeni kotarski sudac i kućevlastnik;

Vrbanić F r a n Dr., kr. sveučilištni profesor;

W i n k l e r E u g e n Dr., gradski kotarski liečnik i

Zoričić Milovan, predstojnik kralj. zcm. statističkog odjela.

Članovi nadzornog odbora j e s u :

l3ubanović pl. Julijo, umirovljeni veliki ž u p a n :

llalper pl. Vladimir, veleposjednik :

Rakovac l<a(lislav D r , liečnik i umirovljeni tajnik kralj. zcmalj. vlade;

Siebcnscheiii Josip, trgovac i kućevlastnik: upravnim pako ravnateljem j e s t

Milivoj Ornadak.

Palaču ovu zasnovao jo a r h i t e k t Josip pl. Vancaš a izvadja ju poduzetničko Pilar, Mallv i Bandu.

Temeljni kamen za ovu palaču položen je u prisuću podpisauili dm- 27. kolovoza IS!).S. n 11 1/,.1' priji' podne n

južnom glavnom zidu štedioničko dvorane".

          Koncem sluđenoga bje palača pod krovom, lo jc veoma blaga zima dopustila skoro neprekidni rad, lako da su prvi dijelovi zgrade, i lo oni s' llič.ke sirane, već koncem s r p n j a god. 18!)!). dogotovljeni bili, dočim ,je prva hrvatska štedionica kao zadnja, lok početkom prosinca svoje prostorije u novom domu otvorila.

          D n e !). p r o s i n c a obavio je preč. gradski župnik Dr. Boroša s v e č a n u p o s v e t u p a l a č e .

          U 5 sali poslije podne istoga dana sabrala su se u krasnoj i s j a j n o razsvietljeiioj dvorani nove palače, koja se od prizemlja diže na stupovima u visini nad dva kala, članovi uprave prve h r v a t s k e štedionice sa predsjednikom šledionc, prest*. g. grofom Miroslavom Kulmcrom, potpredsjednikom Stjepanom pl. Mi- letićem. članovima r a v n a t e l j s k a g g . drom. Marjanovićcui, droin. Vrbanićem, Zoričićem, Konigom, Lovrenčićem, llogedićem, Eisen- hutliom, M on (leca roni, ravnateljem stadione Crnadkom, i arhi- tektom pl. Vancašom, graditeljima P i l a r o m , Bandom i Mallj'.jem, sveukupnim činovničtvoin prvo hrvatske šteđione i zastupnicima j a v n e štampe.

          Pošlo su se prisutni naokolo razmjestili, izreče prečaslni gospodin gradski župnik (lr. Boroša sliođcći g o v o r :

          Gospodo! Rađostna srca sam sc odazvao Vašem častnom pozivu, da obavim sv. obred posvete ove palače. Proletio sam kratko crtice o utemeljenju i razvoju Vašega zavoda, t.o sain uvidio, da jc Vaš zavod tečajem petdescl godina svoga r a d a mnogo privredio H r v a t s k o j a osobito Zagrebu. Podupirao jo sve. što .je plemenito, seljaka, obrtnika i trgovca, u m j e t n o s t i knjigu.

          Taj zavod, koji .je podigao ovu palaču kao znak krasnog svog života, mora svakoga zadiviti. Nu svaki učinak m o r a imati i svoj uzrok. I kod Vas jo tako. P i t a j m o se, koji je uzrok procvatu ovoga zavoda? Odgovorit će nain se, p r v o : odlične g r a d j a n s k e krieposti, koje sn resile i rose predstavnike ovoga zavoda, d r u g o : marljivost-, poštenje i požrtvovnost. To su razlozi s kojih se je ovaj zavod podigao do zamjerile visine. I drugi razlog je nemanje znamenit. Kako treba, (1a b u d e sav život in- telektualni i kulturni u obće patriotičan, tako je i Vaš rad bio tim d u h o m proniknut. A m o r patriac d a t aninium. Ali nada sve još je jedan razlog, koji je nnaprodio Vaš rad, a to je bla- goslov Božji. Čovjekoljublje i požrtvovnost morala se je svidjeti Onomu, koji je iz čovjekoljublja prolio svoju krv. Zaprosimo dakle, gospodo, Svevišnjega, da ovaj krasni dom uzme pod sveto svoje okrilje i da blagoslovi Vaš rad na korist i slavu svoj Hrvatskoj i Zagrebu.

          Nakon ovoga govora obavio je veleč. g. B o r o š a sveti obred, posvetio zgradu, na što jc sliedilo: „Tebe Boga hvalimo!"

          Iza toga progovori predsjednik presvielli gospodin grof Miroslav I C u l n i e r : Osnutak ovoga zavoda imamo zahvaliti onima, koji su preporodili hrvatski narod. T i m e su stvorili po- srednika izniedju kapitala i naroda. Ovu .svoju uzvišenu zadaću štedionica je kroz 50 godina savjestno vršila. Mnogi jo radiša našao u lom zavodu kredita, da je uzmogao izerpiti svojo u m n e sile, i takovim poslovanjem postigao je zavod u velikoj mjeri povjerenje u narodu, što dokazuju mnogobrojni ulošci. Povjerenje se ovo ne temelji samo na poštenjn i savjestnom radu zavoda, već i na tom, što ovaj zavod n i j e nikada zaboravio na narod. Svako jc pregnuće naroda hrvatskoga podupirao i s toga držim, da kao što su čvrsti temelji ove zgrado, koje nose teret od trideset milijuna kilograma, lako će taj zavod vazda napredovali, j e r nije samo osiguran radi sigurne glavnice, već i radi palrio- tičkog srca njegovih dioničara i uprave, koja će si vazda bili svie.st.na svojo zadaćo (Živio!) Zahvaljujem svim, koji su dopri- nieli, da so ovo djelo ovako liopo dovršilo, te molim od Sve- višnjega blagoslov, U lo ime otvaram prostorijo ove palače, te ih predajem javnosti. (Živio!)

          Iza ovoga zanosnoga govora pošli su prisutni gosti, da razgledaju bankovne prostorije, našlo se sabraše u sjodničkoj dvorani, g d j e bijaše priredjeu s j a j n o p r o s t r t stol sa hladnim bnllctom.

          Tu se je razvila ugodna zabava, kod koje su izrečene mnoge lijepe zdravice. Mcd.jn lima pozdravi n a j p r i j e predsjednik prosv. g. grof Kulnior preč. g. župnika dra Borošu, našlo isti na ovoj zdravici zahvali izjavljujući, da .je sretan, što se nalazi niedju svojim župljanima, koji su povrh toga krivi, da ja on poslao župnikom sv. Marka. Kad su si već, nametnuli njega za župnika, to neka prinic i njegovu želju, da bude j e d n o m ova palača pretiesna za ovaj zavod, i d a j Bože, rta to svi skupa doživimo.

          D r . V r b a n i ć spomenu krasne rieči gosp. župnika kod posvete: A m o r patriac dat animuni. Ta rieč vodila jc zavod, vodi ga i danas tim ponosnije, što jc na čelu zavoda nm/, kojemu su i predji slovili kao zastupnici naroda, tc koji su bili opojeni <hi li nm iskrenog patriotizma. Govornik jc bio uviek tog mnienja, da zavod ne smije tjerati politike osim jedne, da se drži onih ricči, koje je spomenuo g. župnik. A j a m s t v o m , da će tako i biti, služi nam patriotizam, koji ne dopušta, da se samo iztiče pojedincem, već da se u n a p r e d j u j e sve, što jc hrvatsko. Ovaj patriotizam vodi i presv. gospodina predsjednika. On nije samo dobar otac i prijatelj sirotinje, već i vriedan katolik, a iz tog čuvstva potiču i njegova dobra djela. Želeći, da dugo g o d i n a ostane na čelu zavoda, k l i č e : Živio predsjednik ! (Burno odobravanje i klicavje. Živio p r e d s j e d n i k ! )

          Nakon što j e podpredsjednik ] ) r . S t j e p a n p l . M i l e t i ć zanosno nazdravio hrvatskoj štampi, odgovori urednik p r o f . P a s a i ' i ć zabvaljujuć se u ime svojih drugova na toj zdravici tim r a d j e što jo djed vrlog p r c d g o v o r n i k a b i o j e d . n l od osnivača ovog zavoda. Milo mu je, da njegov unuk poštuje instituciju, kojoj ima čast pripadati. Mi smo bili vazda zauzeti za sve, što može unaprediti napredak hrvatskoga naroda, i to duševni i materijalni. I prva hrvatska štediona je znala uviek unapredjivati interese naroda, s toga najsrdačnije kliče: Živila prva hrvatska štedionica! (Živila!)

          Urednik I b l e r nazdravlja arliitekt.il g . V a n č a š u , t e iztiče, da jo g r a d n j a ovo palače izazvala obće z a n i m a n j e u na- rodu, tim više, što je valjalo svladati u najkraće vricmc ogromno zftprijcke. Gosp. Vmicnš ili je na slavu naroda, iz kojeg je p otekao, uspješno svladao, kao što smo se danas uvjerili, te s toga diže čašu u njegovo zdravlje.

          A r h i t e k t pl. V a n e a š P o ž e š k i : Kad j e prva hrvatska štedionica zaključila graditi, trebalo je velike vjere naprama n j e m u , jer jc prvi put arhitektu Hrvatu lako velika zadaća povjerena bila. Ne može se dosfa zahvaliti na ljubeznom susre- tanju, koje jc našao, i na pripomoći, koju su inu svi a poimence vjerno pružao ravnatelj zavoda g. Crnadak. Premda jc 011 već mnogo godina radio, ipak mu je u užoj domovini ovo prvo veće djelo. Želio bi, da jc njegovo djelo onakovo, kako je g. predgovornik kazno, mi j e d n o može reći, da je vazda nastojao, da svojoj domovini čast izkažc po najboljim svojim silama. Za- hvaljuje sc svim, koji su ga pomagali, te misli, da može s ponosom reći, da sc no trebamo stidi ti ovoga djela, što su ga hrvatske ruke izvole. (Burno živio!)

          Predsjednik grof K u I tri e r kaže, da kad se jc štediona odlučila na g r a d n j u , želila jc, da ju izvedu domaći sinovi iz domaćeg materijala i da Inidc palača uresom glavnoga g r a d a . Kad je povjereno izradjivanjo nacrta g. V'ancašu, nastalo jc pitanje, tko da grndju izvede. Bojao sc jc, da ne bude domaćih ponuda, koje bi so mogle mjeriti sa vanjskima. Medjul.im naj- bolja ponuda bila jc domaće hrvatske Ivrdke Pilar. Mally i Banda, koja si je ovom sgodom osvjetlala lice. Nije ni č u d o : prva slova ove tvrdku o z n a č u j u : poštenje, marljivost, i blagoslov Ova tvrdka uložila jc sve svojo sile i ja želim, da u buduće ne trebamo ni jedan čavao iz vana. Nazdravlja graditeljima. (Klic a n j e : Živih!)

          Arkitckt P i l a r se na zdravici srdačno zahvaljuje. Velike ideje, koje vode skupine, razprostiru svoje zrake, na sve strane. Ideja, da se ova palaču podigne od domaćih ljudi, ponukala jc tvrdku njegovu, da joj svim silama zadovolji. Drago mu je priznanje, koie ga u ostalom ide samo djelomično. (Živio!)

          Nazdravljalo sc jc j o š vrlomu reorganizatoru i neumornomu ravnatelju zavoda g . M i l i v o j u C r n n d k u . potpredsjedniku d r u . M i l e t i ć u i dr., te napokon nazdravi presvietli gosp. predsjednik činovničtvu štediono, u čije se ime zahvali blagajnik gosp. M o n d e c a r .

          Pošto se jc družtvo još jedno vricme zabavljalo, b u d e ova lijepa svečanost zaključena uz želju, da bi prva hrvatska štedionica u svojoj novoj palači jošte bolje procvala.

          Na kraju još koju o g r a d j e v n o m u trošku palače.           Akoprem sc točan gradjevni trošak nc može još danas opredijeliti, pošto nicsu lijcki obračuni j o š dogotovljeni, to će ali isti od prilike slijedeći b i t i : 1. Zemljoradnje 2. Graditeljske r a d n j e 3. Klesarske radnje 4 . Tesarskc r a d n j e Kruna . . . . n n 11.SOO-— 420.000'— 75.900-— 60.000'— 12.000 — » 5. Krovarskc r a d n j e (1. Limarskc radnjo 7. Stolarske radnje S Tvrdi podovi 43.200 — n 9. Traverzc, željezni stupovi, „ za- kovani željezni nosići i sapom . 9G.000 — 30-S00 — H 1 1 . Željezne rolete 22. Licitarske r a d n j e 13. Staklarske r a d n j e 14. Slikarske radnje 110.500-— K 1 ) J: 10. Bravarske radnje te željezni kro- vovi i umjetno bravarske radnjo 74.200 —

5'DOO' —

15.600 42.550 11.500 17.200 ,. . v l i j Dekorativne kiparske r a d n j e 10- P i g u r a l n c kiparske radnje . 17. Trtpolarsko r a d n j e 1 8 . Drvene roleto prozora . . 19. l'oeakljenc zemljane peći . . r 9.650-— „ . 0.300-— 8.550-— 3.900-— rr . „ ske c i j e v i 22. Centralno g r i j a n j e parom 23. Bakreni kotlovi za praonice . . . . 2-i. Vodovoilske radnje 25. Troloarsko radnje . 6.450 — • Željezne peći 21. Peći za g r i j a n j e plinom i plin- 20. Uredba električke rasvjete 27. Gromovodi 28. Kućni brzojavi 2 a . Tresori — — — — SOO- 13.000.— 450- — 27.350-— 4.350-— 114.400'— 750 — 2.500-— . 22.2511-— 5.150" - . 30. Ukupno K n i n a 1 , 2 0 0 . 0 0 0 —

          Pošto iznaša zagradjoua ploha zgrade u prizemlju 3 0 0 0 m" a u drugom katu 23S0 ni-, to je popricčna zagradjena ploha 2GD0 ni", pak stoji prema lomu kod prije iskazanih kruna l.iGO.OO" cjelokupnog g r a d j o v n o g troška 1 m* zagradjene plohe 4 0 8 4 0 kruna tro- dotično četverokatne palače 1. hrvatske štedionice, jedan četvorni metar gradilišta pako stajaše ,123(14 kruna. Priloženi llorisi, razsjek i pogled glavni: fac-ade palače predočuju jasno razdiobu proslorija i visinu istih.

          Priznanje, koje je pisac ovi li redaka stekao u javnosti i novinama a napose od štovane gospode kolega u društvu hrvatskih inžiuira i arhitekta u Zagrebu, najljepša mu je zadovoljština za uloženi trud oko arhitektonskog djela, koje neka Svevišnji dugo uzdrži da riješi glavni naš krasili Zagreb!!

Josip pl. Vancaš.