Kreševska deklaracija
| Kreševska deklaracija autor: Ivan Musa (predsjednik HKDU BiH), Dragan Čović (predsjednik HDZ BiH), Marko Tadić (predsjednik HSS BiH), Jerko Ivanković-Lijanović (predsjednik Narodne stranke Radom za boljitak), Božo Ljubić (predsjednik HDZ 1990), Zvonko Jurišić (predsjednik HSP Đapić-dr Jurišić) |
|
Izvor: |
U Kreševu, 21. rujna. 2007.
Svjesni sudbonosnog značenja predstojećih ustavnih promjena za budućnost Bosne i Hercegovine u cjelini, a posebice za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, i odlučni u postizanju političkog suglasja među Hrvatima u Bosni i Hercegovini oko ovog najvažnijeg državnog i nacionalnog pitanja, mi predstavnici hrvatskih političkih stranaka Bosne i Hercegovine donosimo sljedeću DEKLARACIJU
O načelima Ustava BiH
Na temelju odgovornosti prema glasačima koji su nam dali povjerenje na posljednjim izborima i prema svim građanima Bosne i Hercegovine, odlučni smo ustrajati u zalaganju za europsku Bosnu i Hercegovinu u kojoj će hrvatski narod, zajedno s druga dva konstitutivna naroda, osigurati svoju suverenost i ravnopravnost na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine. Opredijeljeni smo za vođenje ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini u institucijama sustava i pod stalnim nadzorom javnosti.
Zalažemo se za cjelovitu ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini, tj. za donošenje novog ustava Bosne i Hercegovine koji bi trebao stupiti na snagu, do isteka mandata sadašnjeg Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Novi ustav Bosne i Hercegovine treba biti utemeljen na ovim načelima:
Bosna i Hercegegovina je suverena država u svojim međunarodno priznatim granicama;
- Bosna i Hercegovina je demokratska, socijalna i sekularna država, utemeljena na vladavini prava na načelima diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast koja se uspostavlja na temelju slobodnih i demokratskih višestranačkih izbora;
- Ljudska prava i slobode utemeljene Poveljom Ujedinjenih naroda i europskim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama najveće su vrijednosti sustava i sastavni su dio ustavnopravnog uređenja Bosne i Hercegovine;
- Ostvarivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba na razini države Bosne i Hercegovine osigurava se uvođenjem:
-načela razmjernosti korigiranog minimalnim i maksimalnim kvotama u izboru zakonodavne vlasti, - načela pariteta u izboru i imenovanju izvršno-predstavničke i sudske vlasti i ostalih institucija Bosne i Hercegovine, - načela rotacije u rukovođenju institucijama Bosne i Hercegovine, - načela konsenzusa pri odlučivanju i uvođenjem efikasnog načina zaštite interesa konstitutivnih naroda pri odlučivanju za koje nije predviđen konsenzus;
- Kolektivna prava nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini uređuju se na razini europskih standarda o pravima nacionalnih manjina u zemljama Europske Unije;
- Novim ustavom Bosne i Hercegovine napušta se postojeći dvoentitetski ustroj Bosne i Hercegovine i uspostavlja se novi funkcionalniji i pravedniji ustroj, po kome ni jedan od konstitutivnih naroda neće biti povlašten niti diskriminiran;
- Bosna i Hercegovina je decentralizirana država, koja ima tri razine vlasti: državnu, srednju i lokalnu;
- Državna i srednja razina vlasti ustrojavaju se po načelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku;
- Srednja razina vlasti se uspostavlja na temelju povijesnih,etničkih,zemljopisnih, gospodarskih, prometnih i drugih bitnih kriterija uz mogućnost teritorijalnog diskontinuiteta pojedinih ustrojbenih jedinica; lokalna razina vlasti (općine i gradovi) jesu jedinice lokalne samouprave i uprave koje nisu unaprijed zadane, nego se na čitavom teritoriju iznova organiziraju na istim načelima, bez posebnog statusa, a vlast se konstituira na načelu razmjernosti;
- Sarajevo, kao glavni grad Bosne i Hercegovine, ima poseban status koji će se urediti zakonom na razini Bosne i Hercegovine.
- Izvorne nadležnosti pojedinih razina vlasti, podijeljene nadležnosti između pojedinih razina vlasti kao i opća nadležnost (nadležnost koja taksativno nije dodijeljena nijednoj razini vlasti) uspostavit će se na funkcionalnom načelu, sukladno Konvenciji o lokalnoj samoupravi, uzimajući u obzir specifičnosti Bosne i Hercegovine