OPERA ACADEMIAE SCIENTTARUM ET ARTIUM SLAVORUM MERIDIONAL1UM.

DJELA

JUGO§M?ENSIE AKADEMIJE

ZNANOSTI I UMJETNOSTI.

KNJIGA IX.

U ZAGREBU

TISAK DIONIČKE TISKARE

1889.

ISTORIJA

HRVATSKOGA PRAVOPISA

LATINSKIJEM SLOVIMA.

NAPISAO

Dr. T. MARETIĆ.

IZDALA NA SVIJET

JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI.

U ZAGREBU

V KNJIŽARNIOI JUG. AKADEMIJE L. HARTMANA (kUGLI I DEUTSOh)

1889.

Predgovor.

„CseTO iihcmo Kašice, #a hhko He Moace $ b i m a roenoflHHOMa paSoTaii, a IjeKOJH 611 i.y^H fee^H, $a hm tvioBa no- Kasyjy h kko ce piijeiji H8roBapajy u niTa 3Haie h o/\ Ky/\a cy nocTajie."

Fwfc Stef. Karagić, srpski rječn. 1818, str. XXXII.

Na osvitku XIX vijeka god. 1802. napisao je poznati izdavač staroruske ili Nestorove kronike A. L. Schlozer ove riječi o zna- menitosti pravopisne nauke: „ovu točnost i ove spekulacije nitko neka ne drži za trice ili pedanteriju, jer filosofija azbuke ili pravo- pisa stoji na općenijim, mnogo tvrđijem temelima nego li nauka o moralu" (Russische Annalen, II, 323). Možda je Schlozer s tijem riječima rekao malko previše, ali je živa istina, da gramatika ima i mora imati stalnijeh zakona, koji određuju, kako treba dobro pisati. Mnogi pisci misle, da je svaki pravopis ipso facto dobar, samo ako ga većina ludi upotreblava, ili još bole, ako ga svi upo- treblavaju. Po tom je mnijenu glavna svrha pravopisa, da se razumije ono, što se piše, samo dakle obziri praktičnosti mogu za svaki pravopis reći, da je dobar, ako se sasvijem uobičajio. Ali nauka ne može odobriti takvoga nazora, jer ona razlikuje pojmove praktičnost i dobrota, pak prosuđuje dobrotu i savršenost pravo- pisa po stalnijem zakonima. Razložiću sasvijem iia kratko, koji je pravopis dobar i savršen po zahtevima stroge nauke.

Pismo nije drugo do živa ludska riječ uhvaćena i postavlena na pisaći materijal s namjerom, da javi oku čitatelevu upravo ono, što živa riječ izriče uhu slušačevu. Jedina je zadaća pisma, da sasvijem odgovai-a živoj besjedi, druge zadaće pismo niti ima niti može imati. Pismo i besjeda imaju sasvijem jedno s drugijem da se pokriva; između jednoga i drugoga ne smije biti nikakvoga suviška ni manka. Kada je ono, što rekosmo, jedina zadaća pisma, s* onda će savršena azbuka biti ona, koja stoji u skladu s ovijeh 7_zahteva :

1.) Jedan glas neka se piše samo jednijem slovom. Pogrješaka

protiv toga isto tako jednostavnoga kao i razumnoga pravila ima

VI

ISTORIJA HRV. PRAVOPISA.

gotovo u svijem azbukama. Francuzi n. pr. glas s pišu sad znakom s, sad znakom c; glas ž pišu ne samo znakom /, nego i znakom g; Rusi imaju za isti glas a dva znaka: o i a.

2. Jedan znak neka odgovara samo jednomu glasu, a ne onako, kako je n. pr. u Francuza, u kojijeh znak g služi ne samo za glas g, već i za glas z, ili u Talijana, kojima c znači ne samo k, nego još i č.

3. Sto je u govoru jedno, neka i u pismu bude jedno. Rđavo je n. pr. nemačko pisane ie za glas i ili sch za glas š.

4. Sto je u govoru odjelito, neka bude odjelito i u pismu. U grčkoj je azbuci protiv toga ono, kada se piše £, <]/, a izgovara se ks, ps.

5. Štogod se izgovara, neka se i piše. Rusi se toga ne drže pišući n. pr. $o6poe, a izgovarajući #o6poje.

6. Sto se ne izgovara, neka se ne piše. Francuzi pišu porte a govore port ili parter pišu, a parle govore,

7. Neka se znakovi onijem redom pišu, kojijem se glasovi izgo- varaju. Za to nije dobro, što Englezi pišu wh, a izgovaraju hw ili kada je Kurelac pisao vsega, a izgovarao svega.

Razumije se samo po sebi, da će i pravopis u užem smislu onaj biti savršen, koji se ne protivi ni jednomu od navedenijeb 7 zahteva. Po tom nije znak savršenstva, kada se u današnem hrvatskom pravopisu piše sladka, a izgovara se slatka. Takvo se pisane protivi zabtevu 1., koji veli: jedan glas — jedno slovo; u riječi slatka stoji ispred k isti glas, koji i u riječi kratka, dakle treba da se i piše istijem znakom, a ne da sad bude t, sad d. Koji pišu radostna, otca, ti griješe protiv šestoga zahteva, koji veli : što se ne izgovara, neka se i ne piše.

Iz ovo se nekoliko riječi lako razabira, da ja fonetički pravopis držim bolim od etimologičkoga. Ja dobro znam, što se sve u nas i drugdje fonetičkomu pravopisu prebacuje. Za to mislim, da će dobro biti, ako prihvatim ovdje priliku i razložim prednosti fone- tičkoga pravopisa za naš hrvatski ili srpski jezik.

Savršena azbuka i savršeni pravopis odgovaraju velikomu jednomu filosofičkomu zahtevu, koji se zove jedinstvo. Prirodne nauke da- našnega vremena drže jedinstvo naravi alfom i omegom svega pravo naučnoga istraživana; s tijem se zahtevom mora svaki novi resul- tat nauke slagati, a ako se ne slaže, već se takav resultat sam sobom osuđuje. Rekli smo malo prije, da pismo i besjeda imaju jedno drugomu sasvijem odgovarati; a sada velimo, ako je pismo

PREDGOVOR.

VII

doista ono, što mora biti t. j. živa besjeda namijenena oku, onda je ono jedinstveno i s te strane zaslužuje svaku hvalu, niti mu filosofija može što prebaciti. Tako se eto gramatika i filosofija sastaju u istoj točki, a drukčije ne smije ni biti, jer se ni jedna nauka ne smije ni jednoj nauci protiviti. Nemaju dakle pravo oni naučnaci, koji više cijene etimologičko pisane od fonetičkoga držeći, da je u onom prvom više noblese nego li u drugome, jer etimolog pazi na psihički dio jezika t. j. na postane riječi, dok fonetik sli- jedi samo mekanički izgovor. Koji tako govore, oni zaboravlaju, da ni živoj besjedi nije zadaća pokazivati postane riječi, i osim filologa veoma rijetko misli tko na korijen riječi, koju izgovara, nego svi govore za to, da se razumiju; za što dakle da se pisanoj besjedi t. j. pismu podmeće zadaća, koja joj je tuda? A ako joj se ipak to podmeće, onda se trga jedinstvo između pisma i jezika i to za volu drugomu kojemu mane vrijednomu principu.

Pristaše fonetičkoga pisana rado prebacuju etimolozima, da nijesu, konsekventni: tako n. pr. naši etimolozi pišu radostna, sladka, ali pored toga i pčela mjesto bčela, što mjesto eto itd. Ali ni etimolozi ne ostaju dužni foneticima veleći, da su i oni ne- konsekventrii ; Vuk i Daničić i drugi za nima pišu istina fone- tički, ali pored toga pišu bratski, odsjeći mjesto brački, ocjeći. Je li to konsekvencija? — pitaju etimolozi. — Nije dakako, moramo odgovoriti, ali ćemo sada pokušati da opravdamo pisane bratski, odsjeći'. .

Finijem svojijem taktom dobro je osjetio Vuk, da treba u pravo- pisu paziti i na jasnoću, da se riječi nemaju fonetičkijempisahem tako promijeniti, da ih je mučno raspoznati. Za to je uveo pisane bratsTcf, jer "brački "nekako je odviše udaleno od brat i od -ski; isto je tako odabrao pisane odsjeći, a ne nejasno ocjeći itd. Poznato mi je do, duše, da je Vuk branio odabrano pisane tijem, što je rekao, da se gdješto govori u. narodu u takvi jem riječima t i d ispred s (predgovor rječniku 1818, str. XXX.). Na to bih ja odvratio, ako se kasto doista govori bratski, odsjeći, da je to za cijelo veoma rijetko i narod se u takvom slučaju sili izgovarati te i slične riječi onako, kako će i hemu biti jasnije, ali strogo provedeno načelo jedinstva, o kojem smo malo prije govorili, svakako, se više slaže s pisanem brački, ocjeći^ jer se tako mnogo češće govori. Vuk je po mome mnijeriu za cijelo odabrao u navedenijem riječima etimo- logičko pisane poradi veće jasnoće, ali nije toga hotio izreći, jer se imao bojati prigovora svojijeh protivnika, koji bi mu rekli: kad

iSiSISlEiSipašišSš-l

VIII

ISTORIJA HRV. PRAVOPISA.

PREDGOVOR.

IX

ti je mila jasnoća u pravopisu, a za što onda ne pišeš otca, sudca, već oca, suca ? — Sto je Vuk odlučio principom jasnoće prodrijeti u vrlo rijetkijem primjerima princip jedinstva, tijem nije učinio veće pogrješke nego li je i sam jezik kasto čini. I jezik na ime katkad kao da osjeća, da sila asimilacije uništava jasnoću riječi, za to odu- staje od asimilacije i priana uz jasnoću, makar mu i bila malo otvrda za izgovor. Pokazaćemo nekolika takva primjera. Zakoni asimilacije u hrvatskom ili srpskom jeziku traže, da grupa cc pre- lazi u šc, n. pr. Usce, sunašce, srdašce, ali u riječima oblucca (ge- nitiv sing.), rijecca_ ipak ostaje cc nepromijeneno, očevidno za to, jer bi oblušca, riješca premalo bilo nalik na oblucac, riječka. „Vi- dimo dakle, da narod kasto voli odabrati i tvrdinu s jasnoćom nego li mekoću s nejasnoćom. Drugi primjer: grupa šč nije ugodna govorilima našega naroda, za to se mijena u ugodniju grupu št (kasto šć), n. pr. ištem (ili išćem) mjesto išcem ili pršte (3. sing. aor.) mjesto pršče. Ali od riječi prosac, lažac ne će narod nigda reći u vokativu sing. proste, laste, već samo prošce, lašče, dakle i s otvrdom grupom šč, samo da riječi ne postanu suviše nejasne ! Treći primjer: glasovi č i <j jesu složeni, i to prvi od tš, a drugi od dž, ali narod ipak ne će da govori ocetati ni nagivleti, nego samo : odšetati, nadživleti; u prvom primjeru, kako se vidi, nije ni d ispred š pretvoreno u t. I ovaj se primjer može navesti: narod govori himba, ali pored toga žeriba ili oženba (a ne, kako bi se očekivalo: žemba, ožemba) za cijelo poradi srodnijeh riječi žena, zeniti, gdje stoji n, a ne m. Očevidna je dakle u jeziku borba između asimilacije i jasnoće, u kojoj borbi obično nadjača asimi- lacija, ali ni pobjede jasnoće nijesu baš veoma rijetke.

Keći će možda gdjekoji lubitel etimologičkoga pisana: ,po rije- čima te tvojima sudimo ; sam veliš, da i jezik kasto zanemaruje asimilaciju, samo da očuva jasnoću, za što dakle ne bi pravopisu, koji je za cijelo ludsko djelo, bila temelem jasnoća, a ne asimila- cija? neka se dakle piše sladka, radostna itd., da riječi budu što jasnije i prozirnije'. — Meni se čini, da se ovako može odgo- voriti onima, koji postavlaju princip jasnoće u pravopisu našega hrvatskoga ili srpskog jezika. Kada velim, da jasnoća nema biti osnovom pravopisa, tijem ne ću nikako reći, da mu mora biti osno- vom nejasnoća i nerazumlivost, jer je naš jezik takve građe, da su veoma rijetki slučajevi, kada se pišući fonetičkijem pravopisom ne zna, otkle koja riječ dolazi. Ali treba promisliti, da u svakom jeziku ima po nekoliko riječi, kojima se značene može pogoditi

$

samo po smislu čitave rečenice i protiv kojijeh nema pomoći ni u najetimologičnijem pravopisu. Zar n. pr. može tko zapisati drukčije riječ kosa,, kad znači ,coma', a drukčije, kad znači ,falx' ? — ili tko može na pismu razlikovati riječ jbiti kad znači ,esse' i kad znači ,percutere'? — ili ima li pravopisa, koji bi razumno mogao na pismu provesti razliku između $q>sti, koje znači ,cadere' i između pasti, koje znači ,pascere'? — može li nam ikakav pravopis po- moći, da razlikujemo konac = filum od konac = finiš? — Zo- vite ovakve primjere, kakvi su sada navedeni, nesavršenošću ili zabludama ili pogrješkama jezika ili kako vas vola drukčije, samo nemojte od pravopisa tražiti, da bude jasniji od žive besjede! Tko ludski razumije hrvatski jezik, taj će uvijek razumjeti iz govora, koje kada značene pripada riječima kosa, biti, pasti, konac; isto će tako i u fonetičkom pravopisu znalac jezika dobro znati, da riječi slatka, oca stoje u savezu sa sladak, otac, a ne sa slatak, oc, jer takvijeh riječi nema. Ako dakle i ne postavimo za temel pravo- pisa princip jasnoće, za to se još ne treba bojati, da fonetički pravopis mora biti jasnoći protivan; on se protivi samo pretjera- nijem zahtevima jasnoće.

Premda sam malo rekao, ali opet mislim, da je i to dosta, da se vidi, kako je fonetički pravopis mnogo prikladniji od etimolo- gičkoga osobito za one jezike, koji su svojom građom jasni i pro- zirni, gdje su sasma rijetki slučajevi, da dvije ili više riječi raz- ličnoga postana i različnoga značena jednako glase. Fonetički pravopis odgovara principu jedinstva, koje ne vrijedi samo u čita- voj prirodi, već vala i svako savršeno umjetno djelo ludsko da bude jedinstveno, kako nas uči estetika Dakle i pravopisu kao ludskomu djelu jamačno dolikuje jedinstvo, a ono ne stoji u etimo- logičkom, već u fcaetičkom pravopisu !

Naši etimologičari ne mogu navesti sebi u prilog važne činenice, koja francuskomu ili engleskomu pravopisu daje neku sankciju, a to je tradicija od nekoliko vijekova. Iz ove će moje kiiige vidjeti čitate}, da prije Gajeva vremena nema u nas pravopisne tradicije, da svaki pisac drukčije piše protiveći se često u velike najrazum- nijim i najprostijim zahtevima dobre grafike. Istom iza god. 1835. nastaje u zagrebačkom kniževnom krugu etfmologička tradicija, koja još i danas traje. Ali ovo nekoliko decenija za pravopisnu je tradiciju prekratko vrijeme, tako da pravopis našijch etimologa još nije zadobio ni malo znakova časne starine (aerugo nobilis), u koju od pieteta ne vala dirati. Za to bi dobro bilo, da svi prihvate fonetički

IST0RIJA HRV. PRAVOPISA.

pravopis, koji se pored svega drugoga još i tijem može podičiti, da je nekoliko godina stariji od svojega takmaca, jer je Vuk Ka- ragić već u drugom deceniju XIX vijeka počeo konsekventno pisati fonetički, dakle u vrijeme, dok se u Zagrebu još nije ni mislilo na regulaciju pravopisa.

Samo ću nekoliko riječi kazati o izradbi ove knige, a što bih još i drugo imao reći, to neka sama kniga govori, koja je tako prijegledno sastavlena, da će moju osnovu i potankosti izradbe svaki čitatel u velikoj većini slučajeva lako pogoditi.

Možda bi gdjekojemu čitatelu bilo milije, da je za ovu radnu upotrebleno više pisaca nego 95, jer bi tako izišla slika potpunija. Ja ne bih rekao, da bi ova moja kniga bila s tijem boja, što bi debla bila, jer u ovakijem poslovima nije nužna potpunost mate- jala, dosta je, da se skupi, što je karakteristično. Da ja budem mjesto 95 upotrebio 150 ili 200 pisaca, ne mislim, da bih našao osobito znatnijeh stvari, kojijeh već nema u onijeh 95. Mogu bez straha tvrditi,, da bi u glavnom ostalo pri pojedinijem pojavima isto razmjerje". Tko zaviri u drugi dio ove knige, vidjeće, da se pravopisni pojavi konstatiraju brojevima po tomu, u koliko se pisaca koji pojav nalazi. Kada se n. pr. veli, da glas c pišu znakom c 32 pisca, a znakom cz 46 pisaca, tu je za prvi pojav razmjerje 32 : 46, a za drugi je 46 : 32; — ■ ili kada se veli, da u riječima kao: vrapca, rupca piše 28 pisaca bc, a 2 pc, tu stoji razmjer 2 : 28 itd. Iz tijeh brojeva ne dobiva čitatel istina sasvijem vjerne slike, ali dobiva približnu o pojedinijem pojavima. Slika bi ostala približna i uz 200 upotreblenijeh pisaca, samo bi onda mjesto 32 : 46 bilo razmjerje 67 : 96 itd. Sasvijem potpuna i sasvijem vjerna slika bila bi istom onda, kad bi za radnu bili upotrebleni ne samo svi pisci, riego i sve knige od Bernardina do Gaja, ali to bi bio posao ne samo suvišan, već upravo i nemoguć, jer je dosta hrvatskijeh kniga propalo bez traga, a druge su tako rijetke, da se veoma teško dobivaju. Ali kad bi i moguće bilo upotrebiti sve pisce i sve knige, ja pitam, bi li posao od kakvijeh 5 ili više godina stajao u razmjerju s resultatima? — odgovaram: ne bi, jer se ne mogu uvje- riti, da je pretjerano gomilane svakakvoga materijala nauci za uvar, I u naučnijem knigama kao i u pjesničkijem djelima potpuno vrijede lijepe riječi, št o ih je u svojoj ,,1'art poe"tique" izrekao Boileati veleći: ,qui ne sait se borner ne sut jamais ćcrire'. Ima-

PREDGOVOR.

XI

jući te riječi na umu gotovo se malo pribojavam, da je prvi dio moje radne prije predug nego li prekratak, ali opet mislim, da je poradi drugoga — važnijega — dijela bilo nužno, da prvi dio bude onoliki, neka svaki čitatel uzmogne tvrdne drugoga dijela kontrolirati skuplenijem i poredanijem materijalom prvoga.

Koji bi mi čitateli pored svega ovoga prebacivali, za što nije upo- trebleno više od 95 pisaca, nima velim ovo : Počevši od Bernar- dina pak do god. 1700. upotrebio sam svakoga pisca, do kojega sam ikako mogao doći, i koji je ostavio bar jednu oveću knigu ili knižicu (spisi od nekoliko listova nijesu zgodni za ovakvu radnu). Žalim, što nijesam mogao nikako dobiti Lucićeva skladana (1556) i Budinićevu ,summu' (1583). Poslije godine 1700 ima prema pre- dašnijem vijekovima već veliko mnoštvo pisaca, tako da sam se prema osnovi ove knige mogao stegnuti samo na nekoje od nih.

Ako već po broju upotreblenijeh kniga moja radna podaj e samo približnu sliku staroga hrv. pravopisa, a ono mi još treba reći, da nijesam držao, da je za ovaj posao nužno svaku upotreblenu knigu iscrpsti od početka do kraja, jer ako čovjek od knige, koja ima 600 strana, pregleda pravopis na 300 strana, onda već može znati, da je onakav pravopis i u ostalom dijelu knige. Za to sam od debelijeh kniga (kakve su n. pr. Habdelićeva, Radnićeva, Kađči- ćeva, Gašparotijeva i t. d.) upotrebio za ovaj posao samo neke dijelove.

Pisci su uzimani iz svijeh krajeva našega naroda, gdje je bilo ikakvo literarno kolo. Po narječjima mogu se razdijeliti pisci u 7 grupa: Bokeli, Bošnaci, Cakavci, Dalmatinci, Dubrovčani, Kajkavci, Slavonci. Medu Dalmatince brojim one Stokavce, koji nijesu bili ni Bokeli ni Dubrovčani. Za nekoje pisce bilo mi je pomučno osjeći, u koju baš grupu pripadaju, u takvom sam slučaju učinio onako, kako mi se činilo najvjerojatnije, a da li sam svaki put pravo pogodio, o tom neka sude kompetentni čitateli.

Ne znam, hoće li se tko začuditi, kako je to, da je za ovu radnu upotreblen samo jedan rukopis (N. Ranine od god. 1507.). Tomu su tri poglavita uzroka: 1) veoma je malo starijeh našijeh ruko- pisa datirano, a ako se po paleografičkijem osobinama i može odre- diti, u kojemu je vijeku koji pisan, otud bi bilo slabo koristi za ovakvu radnu, gdje je po mojem mnijenu nužno znati za poje- dine pravopisne pojave, kada se prvi put, kad li zađni put pojav- luju u našoj literaturi, — 2) od gdjekojega pisca ima po nekoliko rukopisa, pak nitko ne može reći, koji je od nih najbole sačuvao

XII

ISTOKIJA HRV. PRAVOPISA.

pravopis, kojijem je onaj pisac svoje djelo napisao, — 3) većina sačuvanijeh rukopisa potječe iz vremena, iz kojega ima i štampa- nijeh kniga, koje su za ovaki posao mnogo zgodnije. I Gdjekojemu bi čitatelu bilo za cijelo drago, da se u ovoj radni govori i o pokusima pravopisnijeb reforma, što su ih predlagali gdjekoji pisci. Toga nijesam .botifl-ovdje priopćivati s toga, jer su svi ti pokusi ostali samo pokusi, na koje se obično nije nitko oba- zirao. Gamanićevu pokusu (,Nauk za pisati dobro latinskijema slovima, In Venetia 1639') veli I. Đorđić: , budući Gamanić Dubrov- čanin radio utemelit i zasjeci uredbe od sklađnopisja slovinskoga, dogodilo mu se što jur velikomu Platonu u uredbah i zakonijeh od negova skupnovladana ali republike, koji su bili od necijeh hva- leni, od necijeh pohuleni, a od nikoga naslj dovani' (Uzdasi, str. V). Iste se te riječi mogu reći i za ostale pokuse pravopisnijeh re- forma; svi su bili brzo zaboravleni, jer narod nije imao ni moći ni vole, da se politički i literarno sjedini, dakle je bilo i jedinstvo u pravopisu stvar prerana, za koju narod još nije bio dosta zreo.

Stari su hrvatski pisci skrajali sebi azbuku koji po latinskoj, koji po talijanskoj, koji po magarskoj, a samo jedan (Ančić) se ugledao u ćirilsku bosansku azbuku i po noj složio znakove za Š, l, n. Dal- matinski su i čakavski pisci imali dosta prilike, da po glagolici udese latinska slova za hrvatski jezik, ali su oni radili, kao da glagolice nije nigda na svijetu bilo. Da je s kojom srećom uda- rena za temel ćirilica ili glagolica i prema tijem pismima da je latinsko pismo prerađeno, bio bi hrvatski pravopis u staro doba mnogo jednostavniji i boli. Sto su se naši stari ugledavali u azbuke drugijeh naroda, koji su pisali latinskijem slovima, tijem nijesu odavali svjedočanstva, da su se ozbilno zamislili u potrebe hrvatskoga jezika. U pravopisu u užem smislu nijesu do duše našledovali drugi- jeh naroda, jer ih nijesu mogli našledovati, tu su dakle bili sami sebi ostavleni, kako će pisati n. pr. riječi slatka, radosna itd. Ni jedan stari pisac nije konsekventan ni fonetik ni etimolog, već je svaki i jedno i drugo. Veoma često istu riječ piše isti pisac sad fone- tički, sad etimologički, kako se može svaki čitatel uvjeriti, ako zagleda u prvi dio ove knige. U opće se može reći, da stari naši pisci one riječi pišu sad etimologički, sad fonetički, kojima znaju postane, a kojijeh im je postane tamno, nih pišu samo fonetički. Tako n. pr. pišu svi pisci pčela, gdje, zdrav, zdenac, jer ni jedan nije znao, da bi po etimologiji trebalo te riječi pisati : bcela, kdje, sdrav, stdenac. Svatko uvida, da je takvo pisane osnovano na ne-

PREDGOVOR.

XIII

znanu i na samovoli, i to je uzrok, za što stari hrvatski pravopis ima onako šarenu sliku, kako je prikazuje ova moja radna.

Nekoji fonetički pojavi hrvatskoga ili srpskoga jezika ne idu u nauku o pravopisu, već u nauku o glasovima, za to se u ovoj radni i ne spominu. Ovo su nekoji takvi pojavi: tavna pored tamna; božitni, kutni pored božični, kućni; ći, tica pored kći, ptica; bogon, velikon (u Čakavaca) pored bogom, velikom, oskvrniti pored ockvr- niti itd.

Koji pisci u azbuci ne razlikuju s od z ili s od s, kod nih se ne može znati, jesu li pišući n. pr. izrasti ili s nim hotjeli zapisati ispasti, š nim ili možda izpasti, s nim. Za to se u prijegledu pravo- pisa kod takvijeh pisaqa ne navode primjeri, o kojima se ne može reći ono, poradi česa bi se ispisali. Takvi su pisci dakako izostav- leni i u drugom dijelu ove radne, gdje se daje prijegled konso- nantskijeh kombinacija.

Mislio sam dobro učiniti, ako kod svakoga pisca rečem najnuž- nije, kako upotreblava akcente i koje glasove udvaja naznačujući tijem dulinu ili kratkoću slogova. Koliko su god nepotpuni moji navodi pod te dvije rubrike, ipak držim, da sam jedno s nima postigao: tko ushtije poslije ove radne na tanko izučavati istoriju kvantitete i akcenta našega jezika, moći će iz ove radne vidjeti, u kojijeh mu pisaca treba kupiti materijal, a u kojijeh ne treba, jer se svuda vidi, koji pisci imaju malo akcenta ili možda nikakvijeh, isto tako, koji rijetko ili nigda ne udvajaju znakova ; a s druge se strane kod drugijeh pisaca vidi, da je u nih obično ili jedno ili drugo ili oboje.

PRVI DIO.

BERNARDIN SPLEĆANIE

1495.

Euangelia & epistole cum prephationibus & benedictionibus per anni circulum in lingua yllirica feliciter expliciunt ; emenđata & dili- genter correcta per fratrem Bernardinum Spalatensem. Impressum Venetiis per Damianum Međiolanensem. Armo D. MCCCCXCV. die XII. Martii.

Te riječi stoje na kraju kiiige. Naslovnoga lista nemaju do sad poznati eksemplari. Vidi u mome izdanu Bernardinovu lekciona- rija, str. V. ■

AZBUKA.

c = 9 : otca, vcenyci, reci, punica, lvcimiri, ny9'i<;e (t. j. ,ničice') ;

— je: funcu, mifecu, otca, obučimo, pucahu. Kasto se nalazi znak j^ ali vala znati, da je često slagač preokrenuo znak za z (5), da bi dobio znak c (c), pak je nekoliko puta zaboravio preokrenuti znak z: ozchuargneni (t. j. ,ockvrneni). — č=c: 9a, vi9gna, po- 9alo, ri9i, ve9er, 9uyahu; — ej učenikom, poenu, činiti, fuido- castuo, zac (t. j. ,za č'), neciftoehie. Kasto -se nalazi i znak z : ueli- zaftuom (t. j. ,veličastvom'), ali kako je do toga došlo, vidi se iz onoga, što je rečeno pod c. — ć = eh: Noch, gređuehi, gouo- rechy ; — ehi : cichia, kuchie, hochiu, vrachiayuchi, plachia ; — chy : vrachya, ditichya, yfchyuchy (t. j. ,išćući'); — k.: fteki (t. j. , steći', stando), Buduki, fsemogukij, mogukftaom, nemokna; — ki_(veoma rijetko) : nekie (t. j. ,ne će')- — h piše se gotovo svagda znakom h, ali se nekoliko puta — možda griješkom — nalazi eh : ftuorich (t. j. ,stvorih') 4a, nemochich (t. j. ,nemoćih', loc.-pl.) 11«, '115, eruch (t. j. ,kruh') 14«, ffich (gen.-pl. omnium) 526. — i često se piše znakom ^ž vrime, priti, tebi, činiti, pilana, ali je običan i znak y: yfus, ymiti, ryci, nemochy, puftygnu (,pustinu'), vryme. Tako se i u maj uskulama nalazi ne samo I, nego također Y Znak je j rijedak: juan (,ivan' t. j. Ivan), j (,i £ , et). — j = i: iure, moia, iachoua (,jakova' t. j. Jakova), xaiati (,žajati'), bratio -{,bratjo');

— y : yeft, yere, yednomu, yure, pityu ; — g : orufge, fuogim,

Istorija hrvatskoga pravopisa. -'***'" ^

SBRNARDIN SPl^EĆANrN 1496.

pogledagte (,pogledajte'), boxge, ufange, tuoyog (,tuojoj'); — često se ništa ne bileži : biahu, napyemo (,napijemo'), prialy, prolie. Rijetki su znakovi j, gy : jakofti, gyere. — k = k : kada, ifukarfta, za- kona, kameniem, ^rijkua (,crikva') ;■ — c: cripofti, docle, erayu, corena, ocupati; — eh: morfeboga, ehada, priliehu, nauch, đotach- nuti. Sasma se rijetko nalazi znak h : vazih (,jazik c ), ali to je valada griješkom mjesto k. • — kv = ku:' l'okuu (,lokvu'), neockuargnen ;

— ehu: crichuom, crichui; — qu: loquom, loqua, loquu, crique.

— J. = gl : zemgli, craglefftuo, zemglu, neuoglnu, cragl (,kral'), glubechi-, — gli: gliudi, zemglia, gliubezan, poftafgliena ; — gly: moglyahu, voglye, nauciteglya, gibglye, maglyahni. — li = gn: gnim , pocignu , pomagnehati , ockuargnuyu , progagnati , oggna (,ogna'). Posve je rijetko gni : pomgnia. Nekoliko se puta nalazi ngn, ali po svoj prilici je to po krivom etimologičkoin pravopisu : dangne (,đane', diurnae), fuagdangnemu (,svagdanemu'), naypo- ehongnemu (,najpokonemu', ultimo). Tu se pisac zaveo riječima daw, napokore. — r = ar : fuarhu, milofardya, parft, karui (,krvi'), martue. — s = s : samijm (,samim'), sluxaffe, danas, vas, sijna (,sina'), stol ; — f : ieft, fada, naf, poflan, yefam, vidifmo. Veoma su rijetki znakovi ff, zf: ffablazan IH, ffamih 15a, yzflufbeniz (,i službenic'), zfuezal (,svezal'). U majuskulama je S : Sada. — SV = su: suoy (,svoj'), suite, suidocaftuo, suanii (,svami'); — fu: fuoga, fuomu,; fuarhu, fuetomu, fueta, fuitloft, fuami (,s va'mi); — ff : ffetoga, ffacha, ffeto, offetitegl, poffetilli, ffoga, ffami (,s vami'), ffecere (,s večere'). Sasma je rijetko sf: sfeta. — Š — s: prominis, nas, budeš, gimas (jimaš'), seft (,šest'); ,— f: priflo, boglfa (,bolša'), poflufni (,poslušni'), popife, fefto (,šesto') ; — fc: nafee, nafeemu, gouorafce, Uftaffci (,ustavši') ; — ff: uaffe, biffe, duuffu (,dušu ( ), rechoffe, yzuedeff (,izvedeš'), vffyma (,ušima l ), ffagliu (,šalu') ; ^~ sf: znasf, yosf, nasf, dusf (,duš', animarum); ffc: naffcega, yfchu- ffceuati (,iskuševati l ), naffcemu. Posve je rijetko fs: vafs. : U ma- juskulama mjesto f stoji S. — . t = t (gotovo svagda); sasma je rijetko th : fath (favus) 58a, opeth 58a, odmethnimi 104a. — • U obično se piše znakom u, U (majusk.), ali se dosta često nalazi v: vfta (,usta', os), vffyma (,ušima'), vuodi (,u vodi'), : vuyri (,u viri'), vfanye (,ufanje'), vueffelye (,u veselje',) vffachoy (,u vsakoj'). — V = v : vidi, velikim, vafda, vitar ; — u : uerouali, dauati, uiditi, tuomu, praiida, Zdrau; — f: narodof, pukof, ofde, darf (,đrv ( , lig- norum), pfdi, prafdi, neprafdenijk, zdrafje, blagof lof ; — uf: oufna (.ovna', arietem), gubaufei (,gubavci'), praufde, poglaufye, proflauf-

feERNAKblN Sp^ećAnin 1495. 3

glienye, finouf, grihouf, karuf (,krv'). U majuskulama na po- četku = U : Uazmy (,vazmi'). — z = z : blizu, znate, zubi, razuma, obrazom ; — f : fnayte, pofna, ufduignite, fuifdah, fuaffe (,zvaše'). Veoma su rijetki znakovi 9, zf, fz : raclogu, zflamenia, vzfdaiu, rafzmifgliayuchi. Sto se nalazi 9 za z, to se dogodilo tako, što je slagač preokrenuo z (5), koje je po tomu izišlo 9 (c). — Ž = x: blixe, xaloft, lexanyu, xiuotu, muxa : — z : bozyega, boze, želim, ziuot, krijz. Rijetko je f: bofye, uzmnofiti, flufbenici (,službenici'), a još je rjeđe c: fk^benijeh (,službenik') ; — znaku 9 vidi pod z.

UDVAJANE SLOVA. aa: otaac (gen. plur.), staal (particip), naas, saam, raaba (an- cilla), graad, lakaat (gen. plur.), poslaan, govoraah (dicebam), vaam (vobis), glaas, laaž. — bi): tebbe, da bbi, gubba, nebba, zlobbe.

— CC: bocei (lumbi), recei, jazicei. — čč: rečče (dixit), počče (eoepit), mačče (gladios), mačča (gladium), očči, poččalu (principio), proroččica, plaččem (instr.-sing.), oččitoval. — ćć: ,pecchi' (for- nacis), ,rechchi' (dicere), ,pichchiu' (escam), ,nochchi' (noctis). — dd : jedda (num), buddi (esto), sadda, viddi (vidit), padde (cecidit).

— ee: minee (3 sing.), svršee (3 plur.), budee (3 sing.), mnogee (multos), budeemo, meed, slobodnee (liberas), peeć, tebee (te), za- čeet (conceptus), peet, deseet. — fF : uffa (sperat), uffanje, uffati (sperare). — gg: oggan, bogga, boggu, da gga (ut eum), ovogga, neggo. — ii: (obično se piše ij) : vsakii (omnis), kii (nom. plur.), priipravna, riič, tii, oslobodii (3 sing. praes.), pastiir, podložiim (1 sing.), priidee (3 sing.), sviit (mundus), otvorii (3 sing.), miir (pax).

— kk : takko, zrakki (radio), rekku (dicam), bokke (lumbos). — 11 : dilla (opera), alli, mallo, velle (valde), palio (particip od ,pasti'), molle (orant), dolli (deorsum), pogubilli. — nn : onni (illi), menni, ranno, punni (pleni). — 00 : doom, too, boog, hudobnoo (neutr, adiect.), vood (aquarum), jakoost, miloost. — pp : uzvappi (3 sg. aor.), opprostii (3 sing. praes.), konoppa (gen. sing.). — rr: gorra (mons), terre (atque), jerre (quia), morre (potest), mirru (mensuram), gorre (montes). — SS (piše se : ff) : jessu (sunt), pissam (scriptorum), vesselite sse, nissam (non sum), jessam (sum)^ bude sse (scil. zvati), missec, glassom (voće), spassitela, da sse (scil. ganete), pissano (scriptum), ossam, telessa (corpora). — tt : obratti (inf.), bitti (esse), matti (mater), putti (nvn,TH), vittar, bratta. — UU: puut (via), pojduu (3 plur.), puuci (populi), pruut, poguubitti (inf.), puuk (po-

BERNARDIN SPI^KĆANIN 1495.

pulus), ruuk (manuum), riuu (eam) duuh (spiritus), moguuć (potens). -

puun (plenus), priduu (3 pl.), - ŽŽ : božže (vocat. sing.)

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: otribci (purgamenta) 876. — Tbć : općahu 28a, općinu 606, općenje 65a, 826, 104«, općini 846, općenimi 965, općeno 1005, op- ćinam 102*. — bh: obhojahu 646, obhodi (3 sing.) 67«. — bs: obslužitel 2«, obsluževati 17«, 175, 185, 31«, 63a, obslužujući 18«, obslužuju 245, 345, 595, 85«, obsluži 34«, 935, obsinu 5«, 19«, 78«, obstupiše 355, podobstvo 52«, osobstvu 96«. — bv obično se piše fone- tički : obeseli 46« itd., ali se nalazi i etimologički : obvi (3. sg. aor.) 41«. — Ct: octa 405, 435, 465, 102«. — et: počteno 2«, čtovati 2«, 35, 735, čtuju 2«, 34a, poštovana 65, poštenje 7«, 27«, 51«, 71a, poč- tenjem 9«, čtujući 145, počtenju 195, pročtil 25«. — ćst: moguć- stvom 965. — đc etimologički: srdca 26, srdcili 6«, 10«, srdcu 165, mladca 6«, mladci 37«, 64«, 65«, sudci 246, 555, sudcem 28«, 40«, sudcu 40«, sudce 555, hodcem (viatoribus) 50a; — fonetički: srce 56, 47a, 576,. 666, 915, srči 355, 36«, srca 51a, 58«, 626, srcem 576, 705, srcih 68«, 74«; — složeno: srtca 76, 115, 13«, 216,

186, 26a, srtcu 85, 13«, srtcem 116, 13«, dč etimologički: mladce (voc. sing.) dčb : sržbe 2«, 71«, sržbi

26«, srtce 8«, 13«, 145, 18«, 90«, srtcih 84«. — 32«: — složeno: srtčenom 52«. 96, 56a, sržbu 186, sržba 196, 24«. — dd etimologički: oddi- luje 21a, oddili 826, 87«; — fonetički: odavnih 74«. — dll: nadliodi 25, nadhajaš 1046, odhojaše 76, 25«, 62a, odhodil 266. — đk etimologički: odkuplenje 2«, 76, 126, 21a, 34«, ođkupi 5«, 76, odkupil 205, 786, odkupiti 51a, podkopaju 13«, podkopati 916, 92a; — fonetički: slatkosti 53«, prislatke 79«, slatke 915. — dp : ođpustil7«, 366, odpušćaju 366, odpušćenje 386, 50«, 876, od- puste .60«, odpravi 236, odpraviše 826, odpade 806. — ds etimo- logički: nemilosrdstva. 14«, ludska 205, ludski 676, 102«, odsudi 30«, odsiče 48«, odsici 85«, podsići 746; — složeno: a) lutska 2«, 6«, 805, lutskoj 85, lutskomu 125, lutske 26«, lutskimi 85«, lutskoga 996, nesklatstvo (discordia) 46, gospotstvu 22«, gos.potstva 96a, go.spotstvom 965 ; (3) ludcku 38a, ludcke 52«, ludcko 60«, lud- ckomu 606. — dš etimolo gič ki : padši 8«, 15«, padše 376, 56a, 76«, slobodšćinom 29«, slobodšćinu 606, slobodšćini 676, došadši 101«, zloćudšćinu 595, neplodšćina 98«; — složeno: a) odišadče 26, 40«,. prišadči 8«, 96, 166, 32«, izašadči 105, 85«, izašadče 396, 646, 70«, 756, pošadči 226, 23«, 101«, pošadče 38a, 565, 59«, 626, '

BBRNARDIN SP^EĆANIN 1495.

padči315, došadče 35«, 67a, našadče396, 576; p) prišatči 75, 87a, izašatče 17a, izašatči 266, 83«, našatči 316, pošatči 4la; y) slobot- šćinu 99«; S) pačši 56a, pačše 726. — dt; odtisnul 675. — gč: lahčinu 755. — gk: lahka 525. — gš: etimologički: odvrgši

5«, odvrgŠe 61«, vrgše 40a

fonetički: odvrkši 102«.

kb etimologički: k blagu 115, k bogu 135, 16«, 59«, k blud- nici 96«; — fonetički: g bogu 7«, 946. — kč: mehčinami 26. kg: k gospodinu 36, 13a, 32«, 54«, k grebu 576, 595, k goram 77«. — kk: k kralu 25a, 296, 35«, k kući 476, k kostem 55«.

— mč: zamčice 37«. — nb etimologički: hinbeno 236, binbu 596, hinba 60a, hinbenoga 103«; — fonetički: himbeno 30«, 386, 415, himbe 595. — nn fonetički: jistina (vera) 6a, istino (verum) 335, jedanadeste 576, 626, 64a, 70«; — češće se nalazi pisano nn, ali se ne može reći, da li je pisac tijem nn hotio tu i tu riječ napisati etimologički ili je hotio označiti kratkoću vokaia što stoji ispred nn, takvi su ovi primjeri : jistinno (verum) 66, 79«, 826, jistinni (verus) 20«, 51«, jistinna (vera) 326, 79a, jedannadeste 22«, pricinnoga 416, dannica 515. Ispoređi jistinan (verus) 20a, 305. — iic etimologički: jarica 66, 476, jaricu 7«, jance 885. Ispoređi: janca 476. — riš: manšega 345, manša 52a, maiiši 915.

— Sb : zbirahu 276, 48«, zbor 395, 426, zbude (se) 46«, z bratom 226, z bludnicami 24«, z bogom 79«. — sd: vazda 19«, 20a, 306, 386, 96«, zdola 20a, združuju 515, združio 966, vazdan (t. j. vaz dan

— tota die) 105, z dvi 28«, z dvanadeste 42«, z duhom 506, 98«, 1045, z drugim 906. Kasto se ne zna, je li pisane etimologičko ili je fone- tičko : ,uafda' 25, 86«. — sg: zgor'a (desuper) 4«, 33«, 49«, 65«, zgrišil 175, zgrozi (se) 33«, zgodila (se) 57«, zgodi (se) 78«, z gore 19«, 30«, 905, z.greba 335, 565, z gospodinom 655. — skn eti- mologički: tisknoći 90«; — fonetički: zatisnuvši 6a, pritisnu 115, 236, stisnula 29a, stisni 68«, istisneš 99a. — sii: š him 33a, 34a, 36«, 37«, š nom 33a, 38«, š nimi 39«, 67a. — ss etimolo- gički: s Štipanom 6«, s sini 21«, s sobom 246, 25«, s Samari- tani 27«, s sinom 29«, s sramom 72«; — fonetički: naste (,nas ste') 38«, slugami (,s slugami') 396. — stb etimologički: jist- bine 225; — fonetički: jizbine 226, 23«. — std: šestdeset 556.

— Stm: ustmi4«. — stn etimologički: oblastnik 95, napastnik 115, 15«, prišastne 34«, prišastnoga 100«, koristne 79«; — fone- tički: oblasnik 9«, žalosnu 145, žalosna 39«, 425, žalosnim 51«, žalosni 57«, usne (labia) 68«, 90«, osnu (stimulo) 78«, vrsnikov . (gen. pl.) 825, namisnikov 96«. — SZ : s zada (,fzada ž ) 36«, s zemle

6

BKBNAKDIN SPLEĆANIN 1495.

586, T2b. — sž eti m ologi fiki: s žučju 435; — složeno: z ženami 7a. — štl) : uvižbani 995. — tb : ženitbeno 966, ženit- benom 966. — te e timologički: otca 2«, 3a, 135,: 156, 87a, otcem 55, 18«, 26b, 31«, 575, otcu 106, 13«, 22«, 26«, 36«, otci 106, 17«, 276, 636, ditcu 16«, ditca 102«, bogatca 21e, dobitci 345, 52«, vrutci 35«, 526; — fonetički: oca 34«, 36«, ocu 50«, 92«, oci 665, diče 37«, 405, 46«, đicu 77«. — tč etimologički: otče 75, 216, 23«, 25«, 335, otčina 17«, 176, 23«, otčinih 22«, otčino 62«, krotčini 36«, krotčina 71«, ditčica86«; — fonetički: očini (,occini') 68«. — td: petdeset 345, 366, 525,, 586, devetdeset 67«.

— ts eti mo logički bratsku 9«, bratstvo 606, 675, prokletstvo 226, bogatstva 655, 89« ; — fonetički: a) proklestvo. 226 ; ' fi) stanovic- tvo (firmitas) 515; — složeno: nasladitce (,nasladit se') 64«.

— VC: ovce 356, 605, trgovca 365; — pored toga nalazi se pisano i -fc-, ali to ne će biti fonetičko pisane, nego se tu f ima čitati kao v, vidi naprijed u prijegledu azbuke pod v : vladafce 8«, vladafci 16«, vladafcem 46«, 846, ofce 15«, 606, gubafci 25«.

— vl; posta vlenih 9«, ostavlaju 366, pozdravlati 435; — nalazi se pisano i fl, gdje se f ima čitati kao v: blagosloflena 35, slaflahu 4^e, ustafla45, ozdraflu 95, ozdraflaše 265, ožiflevati 705. Isporedi: ,poftaufglien' 96, ,ofdraufglyen' 136. — vn piše se -fn-, ali se tu f ima čitati kao v: slafnih 4«, rafne 9«, redofniku 96, dušefno 126, đuhofna 596, protifnika 185, brfno 66«. Isporedi ,daufno' 56, ,pripraufno< 356.' — vii piše se -fn-, ali se tu f ima čitati kao v: vikofne 126, vikofnem 84a, vikofnega 96«. — VS etimologički: kralevstvu 39«, kralevstvo 42e/, 645, 71«, 90«, popovstvo .596 ; — fonetički: kralestva 62«. Nalazi se pisano veoma često fs, ali se tu f ima čitati kao v. kralefstvo 2«, 10«, 245, 486, 906, kralefstva 55, 116, 16«, kralefstvu 95, fsi (omnes) 3«, 56, 155, fsake 5«; fsakoga 6« fsega 7«, 105, fsaka 10«, 12«, fsaki 24«, 33«, dobrostifstvo 56, po- pofskim 6«, popofske 225, popofstvo 596, difstva 75, židofski 8«; židofskomu 195, 22«, prilubodifstvu 29«. — vš : odgovorivši 26, uzdavše 42«, svezavše 43«, 48«. Veoma se često piše također fš, ali se i tu f ima čitati kao v: odgovorifši 26, ustafši 35, pokleknufši 6a, obratifši 65, skupifši 8«, otvorifši 8«, razdrfši 22«, slišafši 23«, darofšćine 9«, protifšćine 27«. — ZC: razcijuje 796.

— zč piše se tako, da se ne zna, je li zč ili je žc: ,razcyni' 306, ,razciniti' 36«. — zh : uzhodirno 12«, 21a, uzhodeći 166, 21«, iz- hodi 26«, izhojahu 266, izhojaše 906, izhodeći 103«. Kasto se ne zna, -je li zh ili je sh: ,yfhodij< 15«. — zk: razkovati 3«, izkusite

NIKOLA. RANINA 1507. 7

85, izkrnega 95, 17«, izkušujte 19«, izkušuje 806, uzkrsne 19«, iz- krriim 265, uzkrsnul 325, 95«, izkoreni 996 Kasto se ne zna, je li zk ; ili je sk\: ,yfchargnega' 14«. — zp: izpovidil 25, izpravlena 46, izpunilo 7«,:izpunuje 95, izpustila 28«, izprošeno 996, brezputna 36, ražpade (se) 406, 465 razpuknu (se) 806. Kasto se ne zna, jeli zptiijesp: ,ifpouida' 2b, ,ifpital' 7«. — zs etimologički: razsrdil 7«, razsrdiše 16«, 21«, 385, razsrdivši 24a, 25«, razsrdi 68«, razsutje 75, 995, razsuti 185, razsul 24«, razsudim 285, raz- siče 286,' razsipal: 69«; — fonetički: rasap 196, rasrdi 745. — zš : razširi 4«, razširevati 8«, razširuju 206, ulizše 165, 17«, 246, 395, ulizši 786. — zt: izteče 515, uztrplenje 89«. Kasto se ne zna, je li zt ili je ; st: ,yftoka' (orientis) 4a. — zz' etimologički: uzzove (3 sing.) 64«, 65«; — fonetički: izem'le (,iz zemle') 74a.

— zž: razžeže 56«. — žc : ,1'trafci' (vigiles) 565 — ne zna. se,

ima li se čitati žc ili Se. — žć etimologički: lupežćine 266? .— fonetički: otešćali 39«, lupešćine 355. — žk e tim o logički: težkom 85a; — fonetički: teška 206. Kasto se ne zna, je- li žk ili je šk: ,mufchoga' 6«. — žt: množstvo ( ; mnozftuo') 95, 18«, množ ; stva (,mnozftuaO H b , l&V vitežstva (,vitezftua') 125. Kasto se ne zna, treba li čitati žt ili št: ,mnoftuu' 25, ,mnoftuo' 55, 8a, 12«. (Na takvijem je mjestima štampano u mome izdanu : mnoštvo, vidi tu riječ u M. Mar ulica).

NIKOLA RANINA.

1507: I ti S 1507. adj 20. oct.

Ta slova stoje sasvijem na vrhu 1. strane rukopisa, o kojemu potane vidi: Stari pisci hrvatski 2, str XIII. 1

AZBUKA. C =■ z: tufizu (,tužicu'), zujtje (,cvitje'), uenejaz (,venčac ( ), funza, ehonzu, dotezi. Rijetki su znakovi c, c: procjp (,procip'), cjeh (,cić'), carno, cich. — - č == ej : draeju, cjaf, fchoncjaua (,skončava'), cjlouicha (,človika ( ), recje; — c: čemer, funaeze, fardacze, rje, ujeno (,vično'), naucjl (,nauči.l'). Rijetki su znakovi ci, zi, c: ciaf,

1 Budući da slabo tko ima priliku vidjeti dragocjeni taj rukopis, za to ovdje ogleda radi ispisujem 380-u pjesmu, koja se nalazi na strani 1606, 161«, 1615, a u Jagićevu je izdanu štampana na strani 105 :

8

NIKOLA RANINA 1507.

farziano, fac (,za č'). — Ć = chj : chjutjm (,ćutim'), uhjchjen, vechju, nefrjechje; — cli: uechj (,veći'), moch, uech. — đ = gi: fagioh, gofpogie, ujgiu (,vidV)> pogiu, mlagiahta; — g: uig (,viđ'), pog, gofpoge. — f obično se piše f : ufanje, ufam itd. ; ali se pored toga nalazi također ph : upha (,ufa') ; zaphtj (,cafti'), zaphte (,cafte'), prozaphtj (,procafti'). — i = i: hip mnofih itd. ; — j (veoma često) : moljm, ujđitj (,viditi'), ljcze (,ličce'), fljdjtj (,sliđiti'), prjfuitlj (,pri- svitli'). — j = j: nemoj, chojoj, moja, rajfchu: — i: iur, ia, ieljn Gjelin'), tuoia, moia. Kasto se ne bileži nikako: nje (,nije'), mje (,mi je'.). — k = eh: tacho, oeholo, chacho, iach, fehut; = c : crjpos, dicljze (,diklice'), tacmen, feroueno, con. — } = glj : boglje, gljuuenj, obgljubit, fceglja (,žela'), neuoglja; = gl: fceglnj (,želni').

— n = gnj: gnje, napugnjen, gnjom, mgnjah; = gn: nagn (,na n'). — f = ar : garlo, obarnut, tarpglju, fmart, uarhu ; = r : umro. — S = s: suoj, ces, ures; = f: flauno, uaf, gofpogiu, ehofu (,kosu'), radof, uefelj (, veseli'). U majuskulama se piše S. — š = f : moref, iof, fto, poftedjl, oftaugljaf; = fc: iofe, lipfeu, ujdife, feto;

— kasto se nalazi fcj: nofeju. — U = u (u minuskulama), V (u majuskulama). — V = u: uefelo, uan, glauu (,glavu'), fuoj, pra-

Prj bjela rufeize. moljmte gljuueno pod uij tej ehofize. gđj godi feroueno A ftatj tuj nemoj, iof mog] ju boga dil fafto mni fcjuot moj. da njeeha gorfeha uji Cha gljudj otraujt. iedjnjm ulafom mofe poflj cznif ofđrauit. otraugljen tehobij iofe Satoj pog ureda, nechafe nefmamj teho tebe pogleda, faflatjm ehofamj Ter tj nech bit prjroch. mnu tuoja ljpota đaf ehratjt bude froch. od tuoga fejuota Ar mramor iehamen. tehoje taj usebj gljuenj ter plamen, pri cechal fad nebj Tcho nebj fcjuot fuoj. ufcegljah ochjutjl gdifeie obraf tuoj. rufeizom famutjl Ter chacho funaeze. fia megiu ehofami da fuacho fardacze. prozujlj fgrofamj Nebjh uil ftuar nouu. tue ime eho floue ferenom dafouu. pomoru da ploue Sac gDJe prjljcha utebj fua ujđj Ijpoftj ueljeha. choioj fuit faujđj Chomufe ne tarfe. fufdjhom iad harlo ehađa tj raf uarfe. ehofize njf garlo Tertjfe fuachj pram. ponafe rafdjlj fato ia fada fnam. naj uechje fto zujlj

NIKOLA EANINA 1507. 9

uedno, gljubau; u majuskulama = V. — z = f: uafmi, fora felen, obraf, flata, grofno; = s: sa, obras. — ž. = f : drufbu, flufbu, feljm, poflufih, fdrufenje; = fc: fcelechj, flufcenve, fceglnj, mofee, tufebu; = fcj: tufeju, tufejan, fchjudih, fufejan, fcjalofno; = fg: bofge (,bože'), mofge (,može'), fgiuot, fgaljm, fgegljah (,Mah'). Posve je rijetko fgi : fgialos (,žalos'). — li = je : proljetje, fceljet (jželjef), ljepof, ljeua (,lijeva'), bljed; = ie: piefnj (carmina), bielo. Cesto se nalazi po zapadnom govoru i: Ijp (puleher), rje (verbum), ujeno (, vično').

UDVAJANE SLOVA. ČČ: očči (oculi). — II: mille, sille, tolli (tam), otolli (inde), alli (sed), mallo (parnm), pčella. — Uli : kuuf (olor).

KONSONANTSKB KOMBINACIJE. Budući da N. Ranina ne razlikuje s od z ni š od z, za to se u ovom prijegledu ne bileže primjeri, gdje prijedlozi iz, raz, s, uz čine s konsonantom iza sebe asimilaciju u izgovoru. Kada n. pr. Ranina piše ,fdrufcj', to se ne zna, je li ,sdruži' ili je , združi' ; isto tako ,rafpuftj' ne zna se, je li ,raspusti' ili je ,razpusti' itd.

Safto urat iof bjegli. crof ulafe nafiru neg bjegljom gđj giglj. rufejzom ifujru Opetmj miflj fue. napamet iof gredu da fmifgljam ehofi tue. iacli flato fto predu Lipfefu ner ifrech. moglabj fujf moja đrafefu menj uech. neg bjfer obroja Drafefu menj iof. ner drago ehamenje poljzu momu mof. toj ujđjt flamenje Ifrechj fue nechju. nufam ia ftanoujt famoju nefrjchju. bogtje daroujt Arteje ochrunjl. ljepotom od flaue itacho napunjl. rađofti gifdaue Ter tachu ]jepu ftuar. tcho more nefeeljt fachufe njehađar. nechju ia uefeljt Sac mje fcjuot gljut. potrjebno fljdjtj dochlife utuoj fehut. nebuđem ujđitj Dochole ftrjl onu. nebuđef ftuorit Ijch eha cjnij da tonu. ufcegljah uaf moj ujeh Cha cjnj datraju. utufbj bef broja chacho ual oehraju. uehom nij poehoja Doj bofee fua crjpof. mogljenje uflifej ter oua cjn ljpos. da iad moj utjefej Inacho umjram gljuuenom boljefnj aeholj nefbiram, bogljefuj gljubefnj.

10

NIKOLA RANINA 1507.

MARKO MARULIĆ 1521.

11

bć : općit 6«, opći 386, općeno 905, općene 975, općenu 976, op- ćini 2246. — foh: obhodim 114«. — Vk: dubka (gen. sing.) 95a, lubko 13«, 102«. — bs:robstvu 116, 13«, obslužit 145, 385, 485, 1275, 1725, obslužih 173«, 2125, obsja 355, obsiva 99«. — bt eti- mo logički: obtjeca 23«, obteče 285, obtječe 29«, 845, obtekoh 93a; — fonetički: opteče 51«, 109«, opteći 91«. — bv: obvila 61a. — ct: ctiše (florebat) 545, 1285, procte (effloruit) 1795, recte (dičite) 256a. — čc : ličce, ličca, srdačce, srdačca, sunačce, sunačca — sve veoma često. — čt: počtenje 75, 526, 56«, 87«, 171«, poč- tenjem 153«, počtenja 219«, počteni 365, 956, počtenu 1266, čtiš 19«, 29«, čtit 55«. — dc etimologički: srdce 316, 34«, 536, srdca 715, 146«, 229«, srdcu 995, srdcem 45, 23«, 1216; — fone- tički: srcu 33«, 60«, 1035, srcem 356, 52«, 107«, 133«, 148«, srce 715, 148«, 1496, 188«, 248«, srca 1166, prislacim (perdulci) 102«. — đč: srčanim 126, srčano 235, 85«, srčani 2236. — dđ: odahnut 906, 94«, 1035, 2296, odahuem 99«, 251«, odahne 100«, odahnuh 250«, odilam (se) 1565, 157«, odijelila 1576, odili (3 sing.) 268«, odavna 366. — dh: podhibno 535, 120«, 1275, podhibe (gen. sing.) 94«, 104«, 1076, nadhodi 73«. — dk etimologički: odkli (unde) 72«, 222«, hlađkom (instrum. sing.) 1336, odkupi 134«; — fonetički: slatko 435, 168«, 2026, 208«, 2315, slatki 485, 1085, 120«, 209«, 241«, slatku 62«, 133«, 2515, slatka 113«, 185«, 1966, prislatku 2526. — dp: odpravlam 35a, odpravlaš. 36«, odpravla 406, podpuno 416. — ds etimologički: ludskih 52«, ludski 1126, 182«, nadsiva (3 sing.) 24«, odslah 54«, odsijeva 75«; — složeno: ludcskoga (,gludzfchoga') 1 1 9«. — dt etimologički: odtole 31«, 74«; — fonetički: otoli (inde) 146, otrave (,od trave') 1486, potvu (,pod tvu') 269«. — đt: viđte (,videte') 242«. — gš : mogši 415; isporedi: povrhši 1336. — jj: koje (,koj je') 86. — mm: kojime (,kojim me') 1026, 2515, istomi (,istom mi') 133«, istome (,istom me') 252«. — nl>: himbe 225«, himbene 262«. — mi: nescjeno 716. — np: stramputi 93«, stramputje 1145. — nš: manši 2286. — SS: vaši (,vas si', totus hic) 976, 158«, svita (,s svita') 99«, slugom (,s slugom') 124«. — stn: radosna 39«, 2186, radosnim 125«, radosne 224«, žalosna 39«, 606, 726, žalosno 53«, 72«, 98«, 221«, 2385, žalosne 224«, izvrsne 755, izvrsna 89«, 1015, 2515, jakosna 725, usni (labia) 876, kriposne 1606, kriposno 229« — SZ: zvizdama (,s zvizdama') 14«. — te: smrce (mortis, gen. sing.) 396, 1116, 1805, 1895, šmrca (mors) 101«, 184«, kraćim (brevi) 102«, mrča (mortui, gen; sing.) 105«. — tć etimolo-

gički: viditćeš 686, znatću 141«, imatće 171«, bitćeš 2215, patiteu 2586; — fonetički:. vidjećeš 60«, 2205, 2286, želiću 239«. ■- t'S: bogactvom 92«. — vst etimologički: kralevstva 16a, kra- levstvu 13«, kralevstvo 160«; — fonetički: kralestvo 956, 96«. — Vt etimologički: cavtiše 160«; — fonetički : cafti (floret) 326,. 866, 1705, 2135, cafteći 1006, cafte 170«, procafti 2186. — zs : besebe (,bez sebe') 42a, besumne (,bez šumne') 102«, 1386, isrca (,iz srca') 184«, iskoči (3 sing.) 2086, 2316, rasrdi 246«, rasrden 37«, rasrčen 261«, rastat 466, 59«, 726, 2156, rastasmo 2106, rastanku 53«, rastanak 32«, 1866, rastavi 30«, rastavlah 59«, rastavlen 1855, rastavit 676, rasipa 915, rasuzi 154«. — zz: be- zlobe (,bez zlobe') 736. — zž: ražalih 536.

MARKO MARULIĆ.

1521. Libar Marca Marula Splichianina Vchomfe ufdarfi Iftoria Sfete udouice Iudit U uerfih haruacchi flofena (To je osim dru- goga na prvoj strani, a na zadrtoj je ovo :) In Vinegia

Nel Anno del Signo? MDXXI. Adi XIII Agusto.

AZBUKA. , C = = c: naučni, rečenu, obicaiu, cudnonatu, mec, zločinca (,zlo- činca'). — ć == chi : zlochiudi, uechie, cichia, tifuchia, pufchial; = ch: mochi, noch, priurachaiuchi. — J= i : moi (,moj'), iazicha, oboiega, meiu ; = g : fuogih, mogi, gizdechi, miligi ; = : priati, plemenitie, piah. —Je = eh : prichazati, proroch, eholieho, chada> diche. — kv = qu : ocquargneno, carquu, ocquarnifmo, cquara, tiqua. — J_ = gl : humigleno, zemglu, zadouoglno, glubaU, chragl, moglahu. — m : obično = m, a kasto = ~ : iazicho, mlado, poehlagna, ffetl. — n obično = n, a kasto = - : priporuceve, doftoia, ctoua, ftaiu. — _3 = ga: chgnige, magne, gnu, mgnafee, gnegouim; na str. 73. nalazi se ,napochongni' koje se ima čitati ,napokoni', a ngn je napisano mjesto samoga gn po krivoj etimolo- giji; vidi i u Beriiardina Splećanina. — r = ar: tarpezi, izuarfei, darzechi, cetuartoga, barze; = r: prostro (,prostro'). potr (con- trivit). — s = f: gofpbđine, nifu, nafliduiuchi, uifocho, fabgla; = s (rijetko) : nas, glas. — SV — fu : fuomu, fuoga, fuarfiti, fuitline, fuitu; = ff: ffoi, ffachomu, ffimi, l'fetignu, ffetoga, ffitla, ffud, ffi- rahu, ffrimeno (,s vrimenom'), fflas (,s vlas'). . Isporedi : Sfi. — š = fc: nafeao, uafcoi, profelo, fcarani, uafe; = f: iofchie, godifchie'

12

MARKO MARULIĆ 1521.

13

tafchine; = s: ios, znaš, nechies (,ne ćeš'). — U u minuskulama = u, a u majuskulama — V. — V = f: ofdi, charfi (,krvi l ), fas (,vas'), cufaiu (.čuvaju 1 ), martfi (,mrtvi'), zfizd (,zvizd', gen. plur.), protifna, carfom, cufati, uidif (,vidiv'), chrif, glubaf; = u: tuomu, louechi, uele, prauu (.pravu'), naprauiti, ziu (,živ'), puftiu (.pustiv', partic); = uu: uulas (,vlas'), uulaftiu, uulada, uulafe (,vlase l ), uuruchine ; u majuskulama = V : Vifocho. — Z piše se uvijek z ; što se kasto nalazi f, biće štamparske griješke n. pr. rafgledate 1, a-ffnifdo 58 — ž = z: ziuota, pobožno, bozgi (,božjim'), fluzba, podlože; — kasto se nalazi f, ali čini mi se štamparskom gre- škom: flofena (,složena'), ufdarfi (.uzdrži*), darfi.

UDVAJALE SLOVA. Marulić sasma rijetko udvaja slova i to samo nekoja: gg: bogga 26. — 11: silla (vis) 15, pritilla (pinguis) 15, čilla 15. — SS: pos- sede (obsedit) 17.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općeni 21, općaše 67. — bh: obhod& 17, 26, 30, 32. 45.

— bk : obkićena 3, obkladaju 4. — 1)S : robstvo 22, nepodobstvo 53, obslužiti 22, obstupi 25, obsedoše 67. — bt: optiču 13, opteče 49. _ fov etimologički: lubvena 46, lubvom 70, obvrgoše 58; — fonetički: obeseli 59, oblada 68, obratiti 73. — čt: po- čtovanomu 3, poetovani 3, počteno 4, čtovan 8, čtuje 12, 19, 21, 34, čtovahu 30, udovičtva 35. — ćć: reććeš (dices) 68. — dc: srtca 4, 37, srtce 35, 40, 49, 52, 56, srtcu 41, 75, srtcem 62, britci 12, 40, ritci 41. — dč fonetički: srčno 37 ; — složeno: srtčene 4, slatčinu 70. — dčb: sržba 24, 37, sržbu 35. — dh: odhodi 8, odhode 32, odhodeć 50, nadhode 22, nadhaja 35. — dk: etimologički: odkla (desecuit) 5, 6, 71, ođklopi 42, od- kriven 53, odkladam 43, odkide 73, odkle (unde) 55; — fone- tički: slatko 7, 51, slatka 25. — dp : . odpravi 5, odpraviše 9, odpusti 39, odpustil 43, odprvši 50, odpivaliu 72, podpasali 14. ds etimolo- gički: podstupi (3 sing.) 5, 28, podsede (3. sing.) 6, podsedoše 44, 67, odstupi 16, odsivahu 31, odsiva 51, odsići 40, pridgradske 5, go- spodstvo 10, gospodstva 29, 47, uludstva 42, uludstvo 43, ludstvo 30, gradskim 28; — fonetički: gospockoj 4; — složeno: gospotstvo 9, potsesti (inf.) 68. — dsd: odzdola 30. — dsg: od- zgor 66, odzgori 72. • — dš : pošadši 17, 38, 39, odašadši 39, 43.

— dt: podtica 10, podtičući 54, odteče 49, vedte (ducite) 28, po-

vedte 50. — dž : podžimaje (partic. praes.) 15. — gč: polahčat 33, olahča 60. — gk: lahkost 36, polabko 56. — gš: zavrgše 15, vrgši 53, odvrgši 68, dvigši 24, 69, 72, pomogši 59, strgši 68. — gt ispoređi: nohat (gen. plur.) 58. — kb: g bogu 24, 26, 33, 36. — kć : hći 35, 43, 68, hćeri 39, hćer 39, 44. — kd : svagdan (quotidie) 21, 23, 70, g dragi 51. — kg: k gradu 28. kk etimologički: k kralu 9, k kraju 18; — fonetički: mehka 56. — kz : g zemlam 24, g zemli 46. — mk : zamkom 40; — nb: hinbeni 17; što se nalazi: ,jedam bot' 17, to ne će biti fonetičko pisane, nego griješka kao i: .jedam vlas' 60. — nn: istinni (verus) 7, dannica 62, dannice 73. — rik: pomanka 39. — IlS: izvariskimi 3. — liš : manšim 19. — sb etimolo- gički: sbrojit 24; — fonetički: zbori (nom. plur.) 6, 69, zbor 8, 28, 58, 66, zbroji (3 sing.) 12, zbrojahu 17, zbere (3 sing.) 20, zbiti 37, zbudit 61, z bedar 14, z bogom 16, 38, z božjim 23, zbati 17, z blagom 67. — sđ: vazda4, 5, 11, 26, 40, zdola 14, zdile (lances) 65, združiti 73, z dvornim 3, z družbom 7, 38, z daleč 14, z ditcom 33, z divicami 44, z dobitjem 65, z deset 66.

— Sg etimologički: sgledaše 44; — fonetički: zgrišili 5, 26, zgubiti 5, 9, zgubih 18, zgube (3 pl.) 26, zgodi (se) 8., zgora 10, 14, 21, 29, 49, zgine (3 sing.) 27, 42, 45, zgrnu 39, zgledal

44, zgasi 70, z grajani 6, z gore 66. — skn: tisni (artiores) 31.

— SS etimologički: s Samarijom 9, s sobom 44, 69, 74; — fonetički: svojimi (,s svojimi') 6. — sš : ponesši 4. — stć: upastće (cadet) 55. — std : zdence 5, zdenac 32, zdencih 32. — Stm : ustmi 4. — stil : izvrsne 4, izvrsno 42, došasna 9, usne 33, kriposnih 44, radosna 52, radosno 59, 70. — sz etimologički: s zrakami 10, s zemle 24; — fonetički: zada (,s zada') 13,

45. — sž : s živinom 17, s životom 45. — tb : nidln' (,nit bi') 16.

— te etimologički: ditce 3, ditca 24, 33, ditcom 33, 71, otci 24, 34, otca 38, otcem 39, cvitci (nom. pl.) 41.; — fonetički: Bnecili 1. — tč: ditčicu 21, otčev 53, otčevih 53. — tć: poslatću 9, služitćemo 19, umritće 19, imitće 23, viđitće 27, živitćeš 28, bitće 29, 48, bitćeš 46, verovatću 49. — ts etimologički: bratstvo 30, poetskih 43 ; — fonetički: a) hrvački 1, 21, splic- komu 3; J) egipski 16, 24, egipske 39, egipsku 39. — tš : spletče (partic.) 63. — vs etimologički: popovstvu 37, židovsku 60; nalazi se pisano i fs, ali mislim, da se ima čitati vs, vidi naprijed u azbučnom prijegledu: židofska 27, popofstvo 53. — vš etimo- logički: pridavši 18, odivši 39, naredivši 39; — češće se nalazi

14

DINKO RANINA 1563.

15

fš, ali i tu vala/ čitati kao v: čufši 4, 16, 23, 34, pokloiiifši 6, spustifši 18, upisafši 20, učinifši 26, stafši 31, priminufši 36, zvafši 43, obrafši 66. — ZČ etimologički: razčiria (3 sing.) 56. Isporedi: ,ufctuiu< (,usčtuju'? ,uštuju' ?) 11; ,rafcigneriie' (,rasči- nenje') 25, ,ufcudifce' (,usčudiše') 42, ,ilcuditi' (,isčuditi<) 66. — zh etimologički: uzhode 11, izhoditi 50, 51; — fone- tički: ushaja (3 sing.) 37, ishodeć 50. — zk: raskošna 4, ras- koša 54, raskoši .69, iskusiš 28, iskusiti 36, iskupil 34, nisko 37, us kori 14, us ku 15, us: kih 53. — zp: etimologički: uz- pregnuše 16; — fonetički: ispurienjem 9, ispuni 44, raspade (se) 32, isprosi 39, isprosim 50, ispod (prijedlog) 68, is praće 28.

— ZS etimologički: razsrdi 23, razsrjeni 26, razsrditi 36, razsrdil47, razsut 29, 42, razsuše44; — fonetički: rastupi (se) 16, 25, rasap 20, 29, 57,.raspa (gen. sing.) 48, rastavi 35. — ZŠ etimologički: razšira (3 sing.) 24, izšad (partic.) 51; — slo- ženo: ulisši 63. — zt etimologički: raztrka 54, raztirat 62; ■— fonetički: rastuće 17, istoka 17, istočnoga 30, istočnih 31, isteče 31, 49, 61, 63, ističu 36, istekši 44, 63, istok 60, ustežući 12, usteza 35, ustegnuti 56, rastoče 21, rastvore 60, is trave 42, us tuj 52. — Žk: uboškoj 35, muški 66, muških 67, teškota 74.

— žt : množtvom 46. Isporedi : ,mnoftuom' 23, ,mnoftuo' 40, 43.

DINKO RANINA.

1563.

PIESNI RASLIKE DINKA RAGNINE VLASTELINA DVBROVACKOGA. IN FIORENZA MDLXIII.

Sve su pjesme štampane kursivnijem pismom, predgovor u prosi

običnom antikvom.

AZBTJTKA. ;

C = z : liže, konaz, muzi, zarkvu, zvita. — Č = c : učinim, časti, plac, cudniuie, ćelo, clovik; = ci: ciuditi (se), cias, obidan^ ciuvsci, skonciava. — ć = eh: doch, moch, iduehi, noch; .= ehi: chiud, vochie, hochie, nesreebiom, obechiajuchi. — đ = gh : svegh, gospoghe, slaghi, tugh, tughih; = ghi: toghier, xeghia, meghiu, graghiani, roghien; =.g (rijetko): sveg, takoger. — g = g, gi: sargbena (iracunda), rasrgbe,: Giore, Giove (Jupiter), t- i obično se piše znakom i, kasto se nalazi ;': veljka, nje (,nije') zrakamj, sgjnut, vodj. — j ■= j: imaju, pojahu, taj, 'svjetliju, boxjom; kasto j stoji bez punkta na sebi: ijeda, ijed, kriju; == i: krai (,kraj'),

sai (,saj')j gospoi (dominarum) ; = 0: niedan, htiahu, priafan, voe- vodom, priategli. U majuskulama se ne piše nigda J, nego I. — ji = j: gniekoj (,riekoji l ), stoj (,stoji l ), tvojme (,tvojime'); = i: najvrednii, boxi (,božji'), koi (,koji'). *— k = k (gotovo svagda) ; =: eh (sasma rijetko) : dalech, nfroch. — 1 = gli : gliubav, kra- gliem, mogliu, sigliasce, gliubgliena; = gl : kragl, glubav. — ri == gni: sziegniafce, mgniu, gniegova, gniojfi, oggnia; == gn: ggnivno, ogagn, griih. — i = ar : sardita, tvardi, karvi, fagarlit, argia;

— što se na strani lila nalazi ,rasrgbe' : to će biti griješkom. — S — s: svitlosti, gospoja, sebi, niesu, slas, sam; = f (rjeđe): funze, pddnefe, frama, fhranit, fa plima. — š = se: biesce, kuscati, dusca, doscadsci, miscglienva, visegni ; — rijetko se nalazi s, a još rjeđe fci : visgniega, dvas, fnas, dufciami — u = u (u minuskulama), = V (u majuskulama). — v = v (u minuskulama), = U (u majuskulama).

— z = f: flata, flu, if, vafel, fagarlit; = s (rjeđe): snat, poras, usđah, isdriescit. — ž = x: tuxni, nox, xivot, xestoko, biexat;

xi : xiene, tuxiu, utaxiat, poxiude, kaxiuchi. — h gdje nije

i (po zapadnom govoru), piše se ie, je, pa je vrijedno zabiležiti, da ie upotreblava Rariina za dugo i, a je za kratko i. Od toga se pravila nalazi do duše i odmicana, ali je to rijetko: svietu (mundo), vriednu, niesu, razdielivsci, pliena, naviestiti, sliedio, bieli, liepo, vrieme, ljeto, pjenef, mjesetani, • besjeda, pjesnika, nasljedovat, Vjeruj, mjeru, mjesto, hotjet.

--;.' • UDVAJALE SLOVA

veoma je rijetko u ovoga pisca: M) : ,koibbi' (,koji bi') 122«.

— dđ: ,roddiaku' VI la. — ee : urees 4&.

AKCENTI. Rariina upotreblava znakove * i ', a kako ih upotreblava, vidi se iz ovo nekoliko primjera: .u lubav, a, (veznik, veoma često), u more, na krilo, žene (3 sing.), ubi (interfecit), mhka (tormentum), u srce, ukrasti, čas (momentum), prije (prius), nalipa, (gen. sing.), čas (honor), muke (tormenta), slidi (sequitur), dava (dat), prostinti (3 plur.), plaču (3 plur.), u meni, u bludu, um (mens), u tuzi, svu (suam), moć (inf. posse), muka (tormentorum), tamnii (obscura), stanuju (3 plur.), shrariuju (3 pl), plačdm (defleo).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

Budući da Rariina slabo razlikuje glasove s i z u svojoj azbuci, za to se iz ovoga prijegleđa izostavlaju slučaj^ gdje se prijedlozi

16

DINKO KABINA 1563.

DINKO RANINA 1563.

17

s, iz, uz sastoji s konsonantima, pak se ne zna, je li Ranina tu i tu riječ napisao fonetički ili etimologički.

bc. lubci (amabiles) 1145. — bć etimologički: obćeno 29a, obćene 586; — fonetički: općene lila, 545, općeno 145, 124a, opći 6a, 576, 79a, 1035, općeni 465, 1025, općil 1195. — bh: ob- hiti 15, obhodeć 101a, 1195. — bk etimologički: lubko 55, 7a, 195 ; 975, lubkima 75a, lubka 955, 106a, obklad 1355, 1395;

— fonetički: lupka 105a, lupko 1055. — bs : robstvo 10a, 315, 98a, robstva 575. — M: opteče 236, 96a. — CS: mladace (,mladac se' scil. peče) 102a. — čt: počtiti 115, počteno III6, počtena IV5, 36, 725, čtimo III6, čtit 5«, čtenja Via. — ćć ; moću (potero) 326, 775, moće (poterit) 895, moćete (poteritis) 145a, doeeš (venies) 82a, naćemo (inveniemus) 11 8a, poeu (abibo) 1206, 1295. — dc: srca lila, 115, 246, 535, 1136, srce 155, 466, 80«, 835, 945, srcu 376, 465, 475, srcem 715, mlace (iuvenes, acc. plur.) III6, 44a, 48a, mlaca 296, 665, 795, 1046, mlacima 30a, mlaci 406, voci (ductores) IV6, slaci (dulces) 1145. — dč: srčna lila, 91a, srčano 975, mlače (vocat. sing.) 296, 67«, zleče (vocat. sing. malefice) 366, 39«, 1195.

— dd: odahnut 395, 129a, odili 1335, odraga (,od draga') 5a, odobra (,od dobra') 356, 76«, odobrih (,od dobrih') 366, odobre (,od dobre') 1515, odruzih (,od druzih') 39a, odubja (,od dubja') 87a, podubjem (,pod dubjem') 1346. Isporedi: od dobra 625. — dh: nadhode 16, nadhodi 976, odhraniti 1226. — đk: etimologički: sladke (ali u istom retku dolazi i ,slatke') 36, odkle (unđe) 256, odkole 626, odkli 136a, ođkriti 32«, 696, odkri 123a; —fonetički: slatki 116, 76, 146, 516, 92a, slatko 26, 11a, 21a, 336, 52a, slatku 136, 60a, 91a, 976, slatke 36 (u istom retku dolazi i ,sladke'), 29«, 52a, rijetke 96, britki 1376. — dp: odpri (,od prije') 1216, odpravi 1466.

— ds etimologički: podstupivši 16, odstrani (removet) 426; fonetički: gospostva 43a, kađgosam (,kadgod sam') 95«; slo- ženo: ludcka 5a, 106. — đš : našadši II«, našadse 216, došadši Ha, 506,' 98«. — dt : otud 37a, ote ( ; od te') 396, otruda (,od truda') 129a, otuga (,od tuga 1 ) 131a, pritobom (,prid tobom') 55«, potvu (,pod tvu') 586. Isporedi: pod tve 1316. — dž: podžeći lila, od- ženi (repelle) 276. — gg: nega (,neg ga') 236, 33«, sniga (,snig ga <) 98«. — gk : drakami (,drag kami') 946. — gš : vrkši (partic.) 916. — ht: ktje (voluit) 4a, 116, ktjet 96, ktil 10«. — j j : moje (,moj je') 1276. — kb: regbi (,rek bi') 80«, 1186. — kd: svak- danih I«, svakdanem Va, g diln 37a, g dubravi 55a. — kz : g za- padu 7a, g zeleni 55a, g zviri 77a. Isporedi: k zviri 1196. — kž:

g žuđenu 82a. — mm : cimi (,Čim mi') 416, cimu (,čim mu') 69a, 1436. — nb: himbena 86, 37a, himbene 10a, 125a, himbe 276, 836, himbeno 366, 37a, himbenu 83a. — nn : jedanemao (jedan nemao') VI6. — skl: stisli (partic.) 142«. — sj: smislati (za cijelo griješkom mjesto smiš}-) 846. Isporedi: razmišlaj 39a, osle (gen, sing. fem. asininae) 122«. — Sli : š liim 12a, 20a, 56a, 70a, š nom 126, 47a, 70a, 89a, š ne 33a, š nih 376, š nime 44a. — SS : star- come (,s starcome') 396, svim (,s svim') 1346, ončase (,on čas se') 10a, danase (,danas se') 226, svakčase (,svak čas se') 456, vaše (,vas se') 50a. Isporedi: uvlase (,u vlast se' ili ,u vlas se') Ia. — Stn etimologički: kostne (t. j. od kosti) 114a; fonetički časna 16, časno 55a, 62a, lasno 11a, milosnik 146, 306, milosna 716, 146a : radosno 96, 816, 99a, usne 28a, nesvijesni 646, izvrsna 86a, bolesne 96a, kripbsno 1376. Isporedi: izvršan IV6. — SZ: zem}e (,s zemle') 836. — te: oci IV6, ocem 106, 126, oca 11a, ocu 88a, smrću (mortem) 1046, slascu (dulcedinem exiguam) 1046.

— tć: riću (dicam) Nb, 1306, Činću (faciam) 4a, 78a, staće (stabit) 166, imaće 23a, 76a, biće 36a, vladaće 476, slaviću 76a, stvoriću 87a, dobiću 1306, dobićemo 1436. Isporedi: živoće (,život će') 133a.

— tt: vrate (reddite) 41«, vidite (,vidit te') 696, 122a, odnite (,odnit te') 71a, mnokrati (,mnokrat ti') 106a. — zl: boležliv 236.

— zn: bež ne 246. Isporedi: kroz ne 35a, 47a, 48a. — zs eti- mologički: bezsvršna 11 86; fonetički: rasladit IVa, rastavi 9a, 146, 586, 123a, rastavit 576, rasipahu 276, rasipa 43a, 1316, rasap 696, rasrdiv 396, rasrdi 98a, iskoči 1256, bestiđa (,bez stida') 13a, 306, besrama (,bez srama') 46a, besile (,bez sile') 606, besluga (,bez sluga') 76a, besebe (,bez sebe') 1386, besuz (,bez suz') 1486, istrane (,iz strane') 46, isrca (,iz srca') 59a, 716, 816, 896, 140a, ispomene (,iz spomene') 115a, istada (,iz stada') 97a, isvoga (,iz svoga') 97a, krosvoj (,kroz svoj') 456, 466, krosmih (,kroz smih') 66a, krostrile (,kroz strile') 138a. Isporedi: bez slike 766, bez svrhe 82a, kroz svoj 706, kroz smih 83a, uz suhe 107a. — zš : išteti 76. — zz: beznanja (,bez znanja') 396, bezle (,bez zle') 526, bezrake (,bez zrake') 136a, izemle (,iz zemle') 3a, 576, krozla (,kroz zla') 48a. — žk : uboški 43a, teški 436, teška 53a, teško 61a, 786, 1446, muška 606. — ž't etimologički: družtvu 616, služtvo 966 ; fonetički: laštvo (fallacia) 376, sluštvo 316, uboštvu 506, bješte (fugite) 1036, užešte (incendite) 145a. U pjesmi 401. na str. 1326— 135a dolazi pripjevak, u : kojemu se 8 puta nalazi ,zdrušte' (consociate), a 3 puta ,združte'. Isporedi ,družstvu' 56.

Istorija hrvatskoga pravopisa. p

18

BASIL GRADIĆ 1567.

BASIL GRADIĆ.

a) LIBARZE OD DIEVSTVA I DIEVICKOGA BITYA. IN

VENETIA MDLXVII.

b) LIBARZE VELLE DVHOVNO I BOGOGLIVBNO OD

MOLITVE. IN VENETIA MDLXVII.

Pisac nije potpisan na naslovnijem stranama, nego pod predgovorom jedne i druge knižice. Gdje se u prijegledu pravopisa ovoga pisca ništa ne dodaje primjerima, tu se ima misliti knižica navedena pod 'a); primjeri iz knižice b) označeni su bilegom ,duh'.

AZBUKA.

C = c (rijetko): dieuica, mieseca, dievac; =■ z (obično) : libarze, dieuize, fziene, zielosti, iagagnaz, finzi. — č = c: dievickoga, učinio,, cesto, prilična, cudechi (se); = z: zudo, zauao, priporu- zuiem, uiezno, xeftoz (,žestoč' vehementia) ; rijetki su znakovi zi, ci: plaziuchi, flizian, ciovieka, slician. — ć = chi: obechianie, obechiao, uechie ; = eh : buduclii, Gradich ; rijetki su znakovi k, ck, cki: hok (,hoć' vis), luemoguki, goruckij Ggorućiji'), tadaickiete (,tadaj ćete'). — đ = gi : megiu, gragian, ragiaiu, nagiofee ; — g : nage, nagete, ofugena, uigmo. — g obično se piše g, ali ni gh nije rijetko : mnoghe, proghnan, drughi, duighnuo. — i obično se piše znakom i, ali se nalazi također j : odlucj, odredj, porodj, alj, na- punj, nj, moljtua. — iji = ij : blaxenij, ugodnij, slienij. — j = y : bitya, uefelve, fuyettu, snay, fnoy; = i: priftoialo, obiauit, bitia, ieftoifche ; = : faedno, dae, slieniu. Što se za isti glas kasto nalazi ij : dobroij, naijmagnieh, toij, kasto također ii : moii (,moj ), tarpiie (,trpje'), to su štamparske griješke, kako sam pisac veli na kraju ,libarca vele duhovnoga'. — ji = ij : priftoii, koijh. — k obično se piše znakom k, ali se nalaze i znakovi eh, c (ovaj drugi sasma rijetko) : chriepofti, eholieha, chachono, fehlopim, na- predach, ruchu, neca, coga, docli. — kv = qu: carque, zarqua, nikaquiem, nikaquu, ozquargnena. — 1 = gli : gliubaf, rodiglie, ftuoritegliu, nepriateglie, fpasiteglia ; = gl: dobrouoglno, hagline, neuogl (,nevol' gen. plur.). — m obično se piše znakom m, ali se kadšto nalazi i znak ~ : dieuiza, famo, iednie, pogno, (.pomnom'), segli (,zemji l ), duna (,dumna'). — n obično se piše znakom n, ali se kasto nalazi i znak " : gofpodi, dietiftuo, lua, darxa, fako. — A = gn: fziegnu, fziegnafce, ffetigna, pomgnu, iagagnaz, gnega;

BASIL GRADIĆ 1567.

19

veoma je rijetko gni: gniom. — r = ar: harlo, fmart, tuardina, paruo, fagarlile; = r: dopro (,dopfo'), umro (,umfo'). — s = f: feftram, pifmu, gofpodinu, ehorifti, uefelo, fladak; = s: sam, rados, iskan, angeoske, slična. — sv = fu: fuarhom, fuietloft, fuake, fuega, fuarhe, fuoiom ; = sf: sfetoi, sfetu, sfetigna, sfomu, sfoie, sfieta, sfietlit, sfekoliko ; veoma su rijetki znakovi su, ff : sueti, ffetom. — š = fc: feto, upifcem, daufci, nagiofee, mogofee; =x: uax, godixte, xtogod, ixte ; = sci (veoma rijetko) : pisciu. — u = u (u minuskulama) ; = V (u majuskulama). — v = u: uas, poftauim, gliubau, gouorenie, duhouno, uremenite; = f (rijetko): gliubaf, naraf, karf; na str. 105 stoji ,karu' (,krv'), a u popisu štamparskijeh pogrješaka veli pisac, da to treba popraviti u ,karf ; na str. 82 stoji ,dfighne', ali u popravcima veli pisac, da treba metnuti ,dvigne' ; r\a str. 87. stoji ,ufdfignuta', a toga pisac ne popravla. — ■ z = f : faborauio, fauieta (,zavjeta'), rafuidiet, pofnaiuchi, mnofieh; =' s: poslachiena, snay, isgubit, sloceftiem, isbauj (,izbavi'). — ž = x: duxan, druxbe, umnaxate boxya, blaxenftuo; =f (rijetko) : mofe, kafe; = z (rijetko): blizgni, boziega. — * = ie: fliedi, iftiem, grieh, odriefcila, diello, dieuiza, uierenika, liepotu.

UDVAJANE SLOVA

veoma je obično u Gradića, osobito nekijeh. On kasto udvaja kon- sonante također iza dugijeh vokala. — aa : prilikaa (gen. pl.), gre- šnikaa (gen. pl.), vodaa (gen. pl.), besjedaa (gen. plur.), načinaa (gen. plur.), grijehaa (gen. plur.). — hb : tebbe, tebbi, sebbe, sebbi, nebbo, nebba, zlobban, utrobbi, hudobba, hudobbi. — i cc: mućci (tormento), uzrocei, djecea, djeceu. — čč : očči, oččima, muččaše (torquebat), muččenja (tormenti), prošačči (partic), našačči (partic), očče (vocat. sing.), ričči (verba). — ee: ćee (t. j. ,hoće'), većee.

— ii: ekvrnii (gen. sing.), dvignuvšii, riječii (gen. pl.), plodii (3. sing.), zvečii (3. sing.), vodamii (instrum. pl). — kk: okko, okka, mukku (tormentum), mukke, sokka (gen. sing.), bokke (lum- bos). — 11: djello, djella, illi, velle (valde), mallo (parum), alli, žilla, žille, tolliko, izgubilla, odlučilla, čulle (partic), znalle (partic), kollo, čello, rodilla, učinilla, mallu (parvam); — kasto se nalazi 11 iza konsonanta, možda griješkom : sllave (gloriae) 158, zlle 47.

— mm: immati. — nn: scjenna (aestimatio), scjennu, ženna, žennu, rannu (vulnus), znanno, skrovenno, krunnu, tminne. — pp: skuppa (concilii), skuppu (concilio). — SS: nosseći, ossam, glassove, spassenje, gnussoća, spassitel, bisseru, čudessa, nebessa,

20

BASIL GRADIĆ 1567.

pissati (scribere), nissu (non. sunt), jessu ; — često je udvojeno enklitično se, si iza vokala : ovdi sse (scil. kaže), tomačče sse, što ssi (scil. dužan), koju ssi (scil. skrio). — ■ tt : čutti (inf.) r pjetti (canere), zvatti, znatti, putti -(mitra), matti (mater), svjettuje, svjettu (consilio), svetti (sancti). — ZZ: mnozzi, ulezze, prikazzan.

AKCENTI.

Gradić upotreblava samo jedan znak, na ime ' , ali veoma često. Taj znak ne služi nemu za akcenat, nego za dulinu. — navijesti (nunciavit), stvori (fecit), obilniju, tuga (dolorum), dobar (bonorum), uvede (induxit), kaže (monstrat), dostojnije (dignius), ima (habuit), poznaju (noverunt), potvrđuju (affirmant), apostb (apostolus), čine (faciunt), putti (carnis), onoga (gen. sing.), razmišla (cogitat), ruke (acc. pl.), početka, osobitb (adv.), ili (aut), manastira (gen. pl.), uzrbk (gen. pl.), zemle (gen. sg.), služi (servit), 03tala (plur.-neutr. alia).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bć: općinu 142, općeni 119, 153, općene 65, općenoj 66, općiti 90. — bh: obhitio (duh) 73. — bk: osobke (acc. plur.) 122, 135, 136. — bs : obslužit 23, 28, 135, obslužuju 73, obslužuje 25, ob- služenje 134, obsinute (duh.) 68. Isporedi: bogolubctvo 88, bogo- lubctva 88, bogolubctva 112, 154, bogolubctvom (duh.) 41, 43. — bš : zlobštine (duh.) 42. — čt: počteno 59, 74, počtenje 76, ne- počtenju 79, čti (legit) 86, redovničtva 98, redovničtvo 132, vla- dičtvo 99, počtovanju (duh.) 86. — ćst: mogućctvo, 10, 106, mo- gućctva 71, 76, svemogućctvo 9, 50, 54. — dc etimologički: rijedcijem 153, 154; fonetički: slacijeh (dulcium) 114, mlaci (iuvenes) 146, 176, (duh.) 48, sucem 87, suca 88, (duh.) 9, 10, srcu 37, srca 4, 109, 177, (duh.) 14, srcijeh 109. — dč: srčno 70. — dčb: srčbi 133, srčbe, (duh.) 73, rasrčbom (duh.) 73. — dh: riadhodi 19, 27, 56, 172, nadhoditi 173. — dk etimologički: odkupi 16, odkupit 165, odkupleni 175, odkrit 5, odkrivenu 64, odklanao 12, odklonit (duh.) 28, odkle 133, 183, iznenadke (subito) 39, 95 (duh.) 4, napredka 130, (duh.) 9, napredku 72, 98. — fo- netički: slatko 6, 99, 173, slatke 105, 111, slatku 172, slatkoga (duh.) 8, prislatki (duh) 23, rijetka 32, rijetko 82. — dp: od- puštenja 112, odpuštat (duh.) 49, odpuštenje (duh.) 58, odpuštamo (duh.) 87. — ds etimologički: odsudio 79, susjedstvu 155, gospodstvo 163; fonetički: Jucka 31, lučko 49, lučkoj 93, lu.c- kijem (duh.) 21, 34, gospoctvo, 22, 42. — dš etimologički:

BASIL GRADIĆ 1567.

21

priveđši (duh.) 26, 46, sjedši (duh.) 32; fonetički: došači 88, našači .99, izašači 103, prošači (duh.) 60; složeno: došadči 37. Isporedi : nadšači (duh.) 60, gdje je prvo dš pisano etimologički, a drugo dš fonetički. — dt : odtle 140, podtkanom 104. — gš : ulegši 86, odbjegši 79. Isporedi: uvrbši (duh.) 4, vrhši (duh.) 32, oblahšat 125. — hv piše se kasto : hf, ali držim, da se tu ima f čitati kao v ; vidi naprijed u azbučnom prijegledu: hfali 82, 84, pohfalen 88. — - kd : svakdanijeh 55, svakdanijem 155, 156, svakdane 183, svak- đani (duh.) 89. — kš : omekšao 89. Isporedi : omehšala 73, rehši 86. — mč : zančicu 74, 75, 100, žančice 74, zančica 76, zančicam (duh.) 81. — mm: kojomu (kojom mu') 126, kijeme (,kijem me') (duh.) 15, tijemu (,tijem mu') (duh.) 62, kolikomu (,kolikom mu') (duh.) 76. — nb: himbeno (duh.) 11, himbene (duh.) 81. — ris: sužanstva 73. ■ — sć piše Gradić etimologički, bež šumne griješkom : češće (saepius) 36, (duh.) 55, izčisćenje 108, pričesćevaše 156, pri- česćenja 156, pričesćenje (duh.) 52, 56. Moglo bi se reći, da je Gradić u tijem riječima pisao /eh mjesto /ceh poradi kratkoće uzi- majući mjesto cc samo c, da je dakle pišući ,cefchie' hotio napisati , češće' ; ja ipak mislim, da je on hotio napisati , češće', a to mislim poradi negova pisana glasa s mjesto š ispred l i n ; vidi malo dale pod si i stn. — skn: tijeskna 31, 34, pritisknut 34, 76, (duh.) 81, tijesknomu 75, 117, pritiskne 76. Isporedi: tijeskan (artus) 159 (bis). — sj piše Gradić često, kako i treba, fonetički, ali često i etimologički, što je pogrješno : razmislanje 36, razmislanja (duh.) 3, 47, razmisleni (duh.) 7, mislenju (duh.) 17, 34. Isporedi : raz- mislanje 26, 39, 45, neizmišleno 27, neizmišlen (duh.) 42, šlem (mitto) (duh.) 4, poslu (3. plur.) 139. — Sli: etimologički: s nime (duh.) 37, s nih 80; fonetički: š nime 74, 129, š nima 43, š nom 47. 90. — SS: svoje (,s svoje') 16, strane (,s strane') 93, vasaj (,vas saj') 180. — stm: usmi 123. — stn: žalosna 3, žalosne 97, korisno 8, korisnijem 2, 8, izvrsno 16, 24, 30, izvrsni

25, izvrsnom 92, lasno 102, lasna (duh.) 41, radosne 118, šes-

naest (duh.) 82. Isporedi: izvršan 17. — stn: lašiie 25, 26, 41, 59, 63. Isporedi: lasne (duh.) 8, 61, lasna (duh.) 19, koje je dvoje za cijelo pogrješno. — sz : zemle (,s zemle') 18. — štb : vjež- banje 3, uvježbane 106, uvježbajte (duh.) 48. — tb : udatbe 11, 99, udatbom 19, 20, udatbu 19, 61, ženitbe 20, ženitba 31, že- nitbi 39. — te: ocim (patribus) 31, oca 33, 65, (duh.) 11, 12, sveca (duh.) 43, 44, kracijeh (brevium) 115, bogaci 150, počeci 175. — tč: oče (vocat, sing.) 150, očinu 158, (duh.) 49. — tć

22

PETAR HEKTOROVIĆ 1568.

23

etimologički: pogubitću 14, umnožitću 42, oćutitćete 101, bitće 120; fonetički: izgubićeš 63, pomankaće 72, imaćeš 86. — ts etimologički: leutsko (leutsko zvonenje t. j. glas leuta) 173; fonetički; đevecat (= ,900') 39, bogactvo 40, 106, bogactva (duh.) 30, proklectva 27, 43, 131, proklectvo 83, 93. — VŠ : izgu- bivši 61, prigodivši 61, potvrdivši 96, pogrdivši 115, pridavši (duh.) 28, odredivši (duh.) 34 ; često se piše fš, ali mislim, da se tu f ima čitati kao v, vidi naprijed u azbučnom prijegledu: dafši 81, ostavifši 87, grnufši 122, umrfši (duh.) 26, učinifši (duh.) 28, 34, otvorifši (duh.) 41. — zs etimologički: bezslovci (illiterati; duh.) 24; fonetički: rastavit 110, rasrčbom (duh.) 73.

PETAR HEKTOROVIĆ.

i5sa.

RIBANYE I RIBARSCHO PRIGOVARANYE I RAZLICHE

STVARI INE SLOXENE PO PETRETV HECTOROVICHIV

HVARANINV. IN VENETIA MDLXVIII.

Osim naslova sve je ostalo u knizi štampano kursivnijem slovima.

AZBUKA.

C = c : recimo, Bogatao, zlohotnici, uitarac, ptice ; = z (rijetko) : funza, farza. — č = c: cafce, čudno, čini, ric, uecer; =c (veoma rijetko i valada griješkom) : ctech (legendo), etil (,čtil ( ). — ć = ehi : fmucbien, telichiu, Yofcchie, fchrachiuye, pufcchiafsci ; = eh: bdechi, mogueh, buducb, tafeehina. — g = x: chirixie 14a, ali se po svoj prilici ima čitati ne ,kirigije', nego ,kirižije'. — j = y: moy, znayu, zlamenya, pochoy, choyi ; = : priategl. — k = eh : chruni, chacho, sfachoga, chray, uelich ; = c (rijetko) : feratiti, copye. — kv = qu (qv): carquu, carquici, cqvarni. — J = gli; gliubehi, gliudem, roditeglie, neuoglian; = gl: pouoglno, zemgli. — n = gm\! magnie, magniafce, gniega, ribgniachom; = gn: gnim, ehogn. Kasto se nalazi ngn, ali poradi krive etimologije: napochongniem, chongnich. — f = ar : parui, uarh, barzine, tarpezu, Garla. — S = f : file, ftuar, yeft, morfehoga, pifati, uftafmo ; = s : san, slaya, danas, domislit, obeselimo, uesla. — sv = fu (rijetko) : fuozifee, fuarfciffci; = sf : sfoy, sfe, sfache, sfachomu, sfita, sfega, sfacha, sfilnu, sfomu, sfitlu, sfuchofce, sfami (,s vami') ; = ff (veoma rijetko) : fntlofti. Isporedi : Sfiffci (,svivši'). — š = fc : nalce, nifetar, pifeu,

P

xefcchi, znafe ; = se : yosc, doseli, posluscah, priprauifsci ; = I (ispred 6) : cefchie, ifchimo. — u = u (u minuskulama) ; V (u majuskulama). — V = u : gouore, ouih, uan, uele, praua, urime ; = f : lof, izabraf, miloftif, prafdu, prafde, ofde, drugofya, Difnoga, dufeefno, gliubafyu. — ■ ž = x : xegliu, muxa, Boxyu, mrixu, lax, druxina; = z (rijetko): zeniti, ozalofti, ziuoga.

AKCENTI.

Hektorović upotreblava znakove i ' i nima obično bileži duge slogove; znak ' mnogo je rjeđi od znaka ': viteže (voc. sing.), razum, govore (đicunt), nisam, savćzan (ligatus), naziva (appellat), drugoga, pine'z (gen. pl.), junđčki, kolac, gospodara, služiti, jedan, more, zahvališe, ogan, veseleći, klobuk, služahu, običaj, pravoga, moć, odlučile, put (caro), gospodar itd.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općini 26, općena 226, općih 46a. — bh: obhodi 86, ot>ho- dismo 23a. — l)k: lubki 2a, lubko 206, 446, 466, lubka 32a, lubkim 486. — bs: obstupili 46, obstupaju 5a, obsiče 146, obslu- žujuć 286, obsluži 32a, obsivat 34a, obsiva 466, srbskim 12a, srbski 37a, dubsti (infinitiv) 226, bogolubstva 386. — bš : zlob- šćine 296. — čc eti mologi čki : ličca 66; fonetički: srdašce 126, 13a, srdašca 126. — 5t: počtovat 56, počteno 11a, 27a, čtuje 116, 32a, 396, počtenje 136, 286, 366, čtovat 16a, nepočtena 216, čtiti 346. — đc: srcu 26, 3a, 31a, srca 7a, 44a, srce 186, 28a, 39a, srcem 356. — dč etimologički: sladčine 26a; fone- tički: slačaju 206, srčeno 39a, 446, 486, srčenije 406, srčenim 486. — dčb: sržbe 266, 296, sržbeni 296, rasržbi 30a. — dd: oddahnut 2a, oddiliti 13a, oddilaše 136, oddahnuvši 22a. — dh: nadhodi 196. — dk: sladka 46, sladko 86, 9a, 206, sladkosti 9a, sladku 246, sladkost 26a, odkle 5a, 13a, 316, 45a, Vladko 14a, 146, 15a, odkriti 20a, ridko 20a, gladko 206, odklada (3. sing.) 246. — dp : odpasa 15a, ođpivati 19a, odpivajuć 206. — ds : redski 76, podstrižeš 226, ludskoga 296, luđskom 41a, gospodstvom 35a. — , dš: sedši 21a, 23a, uzašadši 24a, došadši 306, 35a, po- pađši 306. — dt: podtiče 106, podtaknu 35a. — gč: lahčinu 7a, oblahča 196. — gk: lahko 186, 196, 296. — gš : legši 166. — gt : nohte 226. — • kb : ,rechbi' 256, 31a ne zna se, treba li čitati ,rekbi' ili ,rećbi'. — nb: himbeni 22a. — nn: istinnu (veram) 366, istinne (veras) 366. — sb : zbudi 66, zbude 27a, 276, zbro-

24

PETAR HEKTOKOVIĆ 1568.

jiti 9a, zbrojio 236, zbroji 246, zbrojim 406, 466, zbilo (se) 316

— Sđ etimologički: vasđa 4a, 106, 12a, 156, vasdr 26a, sdru- žismo 24a, sdruženi 35a, sdružila 356, sdravje (valetudo) 466; fonetički: zdravo 316, zdrava 396, združiti 486. — Sg: zgledat 4a, zgrišismo 6a, zgrišati 326, zgrišenje 326, zgoditi 8a, 19a, 28a, 416, nezgoda 18a, 27a, zgodno 266, zgodi;(se) 296, zgora 96, zgar 43a. — sn: š nimi 26, 56, 7a, 216, š nim 3a, 166, 17a, 246, š nom 30a, š riih 33a. Ispoređi : svakčasriu 43a, koje je pogrješno.

— SS: s strahom 236. — stl): jizbinu 76, jizbine 206. — stđ : šesdeset 44a. — stn etimologički: nekoristna 216, kripostna 26a, koristniju 286, kripostni 37a, žalostna 43a; fonetički: izvrsnoga 18a, izvrsna 356, izvrsnomu 36a, izvrsni 44a, lasno 226, 296, žalosnih 33a. — te etim ologički: zubatca 4a, 236, otca 5a, 33a, otcu 456; fonetički: oci 11a. — tč etimologički: otče 9a; fonetički: dičicu 28a. — tć: pojtću 7a, viditćeš 10a, znatćeš 10a, kazatće 286. — td: petdeset 45a, 486, — vc: lubofca (čitaj: ,lubovca<) 15a. — vč: Dubrofčaninu (čitaj: ,Dubrovčaninu<) 456. — vk: psofke (,psovke') 20a, 33a, psofku (,psovku<) 30a, 306. — vi: blagosloflen (,blagoslovlen') 28a, naprafleno (,naprav- leno') 31a, upraflajuć (.upravlajmV) 326. Ispoređi: spravlaj 406, ostavlam 26, napravlena 18a. — vri: vikofnu (,vikovnu l ) 32a, vikofne (,vikovne') 47a. — vs: difstvo (,divstvo') 30a. — vš: uzmaknufši (,uzmaknuvši') 2a, čufši : (,čuvši') 5a, 9a, stafši (,stavši ( ) 136, 16a, lovifši (,lovivši<) 24a. — zc : vozci 42a, razcvili 426. — zh: uzhodi 86, 11a, 42a. — zk etimologički: izkušuj 28a; fonetički: uskrisiti 20a, raskošno 26a, iskrnimi 266, iskrhih 28a, iskrhega 33a. —zri: grižhu 306. — zp etimologički: izpletoše 4a, izplitahu 24a, iizpomnimo 20a, razprave 286, 33a, razpravlati 34a, razpravu 48a, izprave 42a, uzprohode 46a; fonetički: ispunit 7a, isprositi 216, isprosi 296, ispitah 25a, ispitovan 356, ispisati 35a, 36a, ispisal 366, uspreda 406. — zs etimologički: izskoči 456; fonetički: rasržbi 30a. — zš : ulizši 3a. — zt etimologički: iztegnu 5a, iztezaše 236, izfočila 86, iztičuć 86, uztegnula 136, raztiče 186, raztrati 26a; fonetički: ističu 9a, 106, gristi 27a, ustrpinja 356. — zž : razžalilo (se) 1 5a. — žc : lažci 21a, ustrižci 226. — žk etimologički: vitežko 146; fonetički: teško 96, 196, teškim 40a. — žt: mnoštvo 22a, uboštvo 22a.

f

4

PETAR ZORANIĆ 1569.

PETAR ZORANIĆ.

25

1569.

PLANINE CHE ZDARXE ufebi Pifni pete po PaffArich, Pripo-

uifti, i Prituori Iunachou i Dechlic, i Mnoge o/tale stuari sloxene

po Petru Zoranichiu Nignaninu. 1N VENETIA. MDLXIX.

Ova je kniga štampana nekoliko godina iza smrti piščeve. Iza posvete (,Reverendo ac vener. D. Mattheo de Matthevs Canonico') stoji: ,V Ninu Gradu na xx. Zril Vochia mifeca mdxxxvi'. A na kraju knige piše : ,Mayius incepit, September perfecit Ištorice & Ale- gorice mdxxxvi'. Iz toga se vidi, da je Zoranić svoju knigu pisao 30 godina prije nego li je štampana, na ime godine 1536. Kuku- lević u svojoj hrv. bibliografiji veli, da je Zoranić rođen g. 1508, a umro je 1550. Za to je moguće, da je u , Planinama' drukčiji pravopis nego li je bio onaj, kojijem ih je Zoranić napisao. Sva je Zoranićeva kniga štampana kursivnijem slovima osim nekijeh naslova. Druga polovina khige puna je štamparskijeh pogrješaka, a ni prva polovina nije od nih sasvijem čista.

AZBUKA. C = c: mifeca, muci, funca, lice, Cuite; = 9: mifeca, Haruatica, chon<ja, (jaruach, (juitach. — č = c : obicavu, reče, cafti, pače, odlu- cih; = c: clouich, ri<j, ucinil, placem, 9uyach (,čujah'). — Ć = ch: buduchi, mladich, uidech, noch, uechma ; = chy : fuichya, uechye, opchyena, ochyutih, Nefrichyu; = chi: chiu, darhchiuchi. — h obično se piše znakom h, kasto znakom eh: ftarich, poznach, yzchaya, odehrich (,odkrih'). — i obično se piše znakom i, ali se nalazi također y: yzragnen, peryuoy (,perivoj') obycaya, upazyfce> y (,i', et) ; griješkom će biti ij mjesto y : oblacij 406. — j = y : moyu, ya, yednu, proydoh, moy, Ya; = i: iadofno, ier, iefam, lunachof; = g: mogi, ginaeho, gogim (,gojimO, gima (habet), Ge- zera; = gi : figiafee (,sijaše'), gioy (,joj'); = ij (griješkom mjesto y): obicaij (,običaj ( ), ijoy (,joj l ); — 0: prial, Vbien, licharya, ubyahu, zmyu. — ji = y : priftoy ; = gij : gij (,ji', jede), ugij (,uji')- — k = c: napocom, croz, goreofti, tolicoy, recofee; = eh : chacho, tacho, riche, lich, zachon. — kv = qu : ofquarniti, ofquarnil. — J=gl: gludem, glubuene; = gli: poglia, boglie, lipglioy (,liploj'), xemgliu. — m obično se piše znakom m, ali se kasto upotreblava i znak ~ : pla, preda, slafni, gimeno, uazafi. — n obično se piše znakom n, ali se kasto upotreblava i znak ~ :

26

PETAR ZORANIĆ 1569.

sloboda, yeda, milofarda. plemeita, priftacha. — DL = gn : nepomgna, ogagn, pocMagnam, yzragnen, mgnu ; = gni (rijetko) : fumgnie. — r = ar : garma, tuardimi, pofarnuti, darxati, barzo ; = er (rjeđe od : ar) : zauernuh, osquergnen, berda, cerglenim, uerh. — S = f : zanefe, mifeca, narefila, chripofti, fudom, pifati ; = s : miris, osta, cas, sloxili, stogy (,stoji'); što se kasto nalazi fc, z, to su za cijelo griješke: fce (.se') 136, 14a, deznomu 316, yzizchouan (,iz- iskovan') 356. — sv = fu: fuiti, ofuetu, fuituj, fuitofne; mnogo je običnije sf: sfoye, sfitofnoga, sfe, sfachi, sfit, sfoyega, osfetu, sfude, sfidocaftuu, posfechieni; isporedi: Sfud. — š = f: nafih, narefenim, pifuchi, rechli; = s: uidis, mores, yzasla, yos, došlo; = fc: nafce, gorafce, bifee, prifadfci (,prišadši'). — U = u (u minuskulama) ; = V (u majuskulama). — V = u : gizdauo, poyauila, oue, urime, gouoriti, uazda; = f: of, ofde, obratif, diafal, prafdu, sfitofnoga, focei (,v oči'), fprafif, fuzi (,v uzi'), fxalofti (,v žalosti'), sfelichim (,s velikim'), sfifochim (,s visokim'), fuencu (,v vencu'), Fznoyu (,v znoju'), Fgorche (,v gorke') ; = uf (rijetko) : oufde, plaufea, slaufni. — z obično se piše znakom z, ali se nalaze i znakovi x, f: ulixe, uexan, ulixoh, raxlichimi, yzcexnu, gifdaf, mofga, ufdi- fuchy (,uzdišući'). — z = x: laxuchi, prichaxe, darxati, sloxiti, druxbu ; = z (rjeđe) : zelech, Tužbeni, zestocho, uuizban (,uvižban').

UDVAJALE SLOVA nije vele obično u Zoranića; udvajaju se samo konsonanti i to ne svi: cc: ocea, srece, božicee. — čč: junačče (vocat. sing.), oččito, očči, oččima, plačča (gen. sing.), počče, očče (vocat. sing.), odlučči (3. sing. aor.). — ff: uffajuć, uffanje, uffanjem. — kk: po- tokke (aceus plur.). — 11: mallo. — SS: jessi, vlassi (crines), nada sse

AKCENTI veoma su rijetki: pristrašen 76, b (interjekcija) 86, u meni 456.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč: lubčicu 3a, 5a, 15a, 636, lubčic (gen. pl.) 15a, Iubčici 48a.

— bć: općena la, općit 6a, 526, općeno 86, 96, 11a, 326, 396, općaše 266, 316, 396, 546, općinu 656, općenu 736. — Ml: obho- diti 15a, obhodit 60a; — l)k : lubki 36, 12a, 18a, lubka 5a, 176,,. 24a, 62a, lubko 106, 24a, 30a, 326, 606, lubku 13a, 15a, 576, lubkoj 216, 246. — bs : robstvo 3a, 58a,. 606, robstvu 616, robstva 62a, 636, obslužiti 106, 186, 67a, obsluži 55a, nepodobstvo 53a.

— bš: podobšćiu (gen. pl.) 67a, podobšćine 676, 696. — bt: obtr-

PBTAR ZORANIĆ 1569.

27

čane 216. — bv etim ologički: lubvene la, lubvenoga 116, 16, 656, lubvenikov 16, 17a, lubvena 16, 45a, lubven 3a, 126, ob- vlada 4a, obviše 5a; fonetički: lubenu la, obeselit 4a. — čc srdačcu la, 6a, srdačce la, 6a, 116, 72a, srdačca 2a, sunačca 6a, 20a, sunačcu 256, ličce 106, ličca 116, 23a, 36a. — čt etimo- logički: počteno la, 316, počtenu 61a, počtenju 64a, počtenja 756, počtovan 756, čtovat 56, 536, čtuje 18a, čtuju 41a, proetit 536; fonetički: poštovanim 76, poštovani 19a, 436, 756, pošto- vana 266, 30a, poštena 436, poštenje 67a. Isporedi: svidočstvo 606. — ćst: neumićstvo 76, umićstva 186, umićstvo 26a, 50a, zlo- srićstvo 606. — dcetimologički: sudca 86, sudcu 756, vodci 26a ; fonetički: srca 116, 5a, 76, 296, srce 3a, 46, 166, 226, 666, srcu 14a, 20a, 316; složeno: srtce 326. — dč fonetički: srčenu 4a, 6a, 34a, srčenosti 18a, srčeno 266, 30a, srčene 376, 656, srčen 74a; složeno: slatčine 266. — dčb: sržbu 576. — dd: oddahnuti 58a. — dh: odhranen 266. — dk : odklanaju 16, odklon 23a, odkloniti 52a, odkloniv 67a, odkrih la, odkri 22a, 27a, odkrila 27a, odkrenul 766; fonetički: britku la, britke 16, 336, britkim 596, slatkost 3a, 5a, 156, 256, slatkosti 316, 53a, slatkim 46, 466, 68a, slatko 10a, 186, 26a, 31a, slatka 10a, 32a, 716, slatki 206, 50a, glatka 316. Isporedi: britak (nom. sing.) 296, bridak 336. — dp : nadpisah 16, nadpisa 116, 72a, nadpisom 72a, odpravi 38a, 63a. — ds etimologički: odsivahu 11a; fone- tički: gracka 2a, lučkoga 2a, lučko 32a, lučkih 57«, lučka 63a, lučki 67a. — dš etimologički: izašadši 66, 22a, 706, prošadši 8a, 27a, prišadši 106, 276, 286, došadši 18a, 346, padši 86, po- padši 29a, 32a, sedši 106, 556, probodši 336, ubodši 406; fone- tički: a) obašači 2a, odašači 656; fl) slobošćinu 256. — dz : nad- zira 176, nadzrem 24a. — gk: lahko 376, 67a. — gš: pristrgši 276, dvigši 28a, 666, vrgši 59a. — kd: svakdane 106. — mk : zamke 66a, zamkami 666, grmke (fruticeta) 686. — nb: himbom 156, 39a, himbe 286, himbeno 32a, himbena 33a, liimbu 386, himbi 416. — sb etimologički: sbujah (se) 2a; fonetički: zbiše (se) 5a, zbudio 216, zbudit 316, zbirajuć 63a.— sd: vazda la, 36, 86, 306, z dušom 3a, 56, z dobre 15a, 316, z dragim 31a, 35a. — Sg : zgor 9a, 50a, zgubil 22a zgodilo (se) 266, 296, 33a, zgodit 576, zgledavši 14a, zgara (ardet) 18a, z gorčinom 3a, z gorne 42a. — SS etimologički: s stvari 66a; fonetički: Sladmilom (,s Sladmilom') 186, svojom (,s svojom') 346, Stanom (,s Stanom') 4la. — std: šestdeset 746. — stn etimologički:

1-

28

PETAR Z0RANIĆ 1569.

plavolistne 536, zlatolistnim 70«; fonetički: kriposno la, 506, 756, kriposnu 16a, 466, kriposna 19a, 21a, 346, kriposni 30a' lasno 16, 516, korisne 16, 74a, korisno 506, 566, korisnu 766, radosno 10a, 25a, 70a, radosna 44a, 656, radosne 61a, milosno 146, časnu 18a, usnicami 20a, žalosne 42a, žalosnu 626. — sž: z živinami 186. — štb : uvižbalo 16, uvižbanu 16, uvižban 8a, uvižba 546, užba (plenilunium) 196. — te etimologički : jedno- litci 30a, bratca 32a, 42a; fonetički: ocu 19a, oca 54a, ocem 546. — tč: priča 26, priči 676, oče (vocat. sing.) 19a, 39a, 54a, 756, očeva 516, dičice 58a. — tć: viditćeš 116, bitće 13a, 15a, 746, slavitće 15a, viditću 56a, poznatćeš 566, žalitću 636. — tg: zagrliđga (,zagrlit ga') 756. — ts: hrvačkom Ia, hrvačkoga 70a. — VC piše se obično fc, ali se ima izgovarati vc: lubofcu 16, lubofce 126, 13a, 15a, lubofca 486, vlađafcu 86, vlađafca 26a, lofci 316, lofce 37a, ofca 556. — vč piše se fč, ali se ima izgo- varati vč: ofčice 42a, 43a. — vk piše se fk, ali se ima izgova- rati vk: Slafko 246, 26a, f kogod 53a, žerafku 726. — vp piše se fp, ali se ima izgovarati vp : f pokoj 12a, f primalitju 496, f pogibili 576, f propasti 596. — vs piše se fs, ali se ima izgo- varati vs : f suzah 5a, f službi 56, 256, f srcu 18«, 576, narafska 546. Ispoređi: v srcu 216, kraievstva 96. — vš piše se fš, ali se ima izgovarati vš: pokrifši 2a, 66, zamrfši 6a, 356, stafši 9a, 11a, dospifši 15a, 23a, začafši 266, hodifši 676. — vt piše se ft, ali se ima izgovarati vt: f tebi 12a, f tuzi 466, f trudnu 636. — zc: razcvilen 3a, 166, razcvili 12a, 256, razcvilevati 206, 386, razcvilit 286, razcvilena 636. Ispoređi: ,rafcuili' 36. — zč : izčeznu 16, 106, izčeze 7a, izčeznete 29a. — zh etimologički: izhodi 116, 86, izhođeći 54a, izhode 556; fonetički: ishode 66, ishodi 76, 8a, ishojaše 9a. — zk: razkoše 86, razkošno 9a, 316, razkošan \ob] 336, 686, razkošom 266, razkloplene 20a, razkriliv 20a, izkazati 19a, izkoreniti 67a. Ispoređi: ,rafchos' (gen. pl.) 4a, ,marfcho' 27 a. — zp: prezprudno Ia, izpuniti la, 16, izpuni 386, izpustiv 28a, 316, izpađe 306, razprav}aju 35a, razpara 65a, izprazni 66a. Ispo- ređi: ,yfpife' (ebiberunt) 5a, ,yfpuniti< 276. — zs etimologički: razsedosmo (se) 26a; fonetički: rasute Ha, 566, rasuta 266, 71a, rasuti 55a, raspa (gen. sing.) 566, rastupi (se) 26, rastavi 3a^ rasfjeni 166, rasrjena 326. — zt etimologički: uztežuć 36, uztezaše 706, iztok 19a, iztumačiti 56a ; fonetički: ističući 26a, rastali (se) 336, ustegnuv 516, 536, ustegnuti 52a, istumači 56a.' Ispoređi: ,iftocha ( 116, ,ulifti' (ingredi) 76. - zz: raznat (inf.) 586,

IVAN PERGOŠIO 1574:.

29

•-- ZŽ: ražali (se) 41a. — ŽC: nebošcu 356. — žk etimolo- gički: rožka (gen. sing) 206, rožke 23a; fonetički: muški 27a, teško 67a, 76a. — žt: mnoštvo 58a.

IVAN PERG0ŠI&

1574. DECRETVM KOTEROGAIE VEBBEWC7A ISTVAN DIACHKI POPISZAL A POTERa%Aaie La&lou koterie za Maihiafsem Kral Ul ...... OD IVANUSSA PERGOSSMa na Szloujen&ki

iezik obernien ŠTAMPAN V Nedelifchu Leto naffegha zue-

lichenia 1574. Strane predgovora nijesu u Pergošićevoj knizi obiležene broje- vima, a iza predgovora obileženi su listovi (ne strane) brojevima I, II, III itd. U ovoj su radni uzeti brojevi I, II za predgovor, a 1, 2, 3 za ostali dio knige.

AZBUKA. C = czj otecz, fiefitricze, prauiczu, czvrkue, preczeniti. — Č = eh : poeheli, ehiniti, chloueka, keheram, buduehi, znaiuch; = jhi; chiafiti, rechie (,reče'), hochie, plachiati. — e obično se piše znakom 3_ ali se često nalazi i znak e osobito u riječima, gdje e odgovara staroslovenskomu a : potrebnog" razume (3. pl.), keheri, uzeti, lyudem, zauezano, neke (nonnullas), razdile (3. plur.), hoteehi, kralievom, plemenfchine, poehetka. — g = ,g_h , (obično) : poghani, knighe, vbogh, odghouor,__ moghal, glida, ghoBpode ; == g (rijetko) : koiega, graad, gde. — ("g ==£} zmeg, oBlobogen, napreg, prihaga, nara- gaiu, tuge, narogeni ; = gi } potergienie, ifihagiale, fiugieni, rogienu, megiu, gragia; = _gy (rijetko) : / tugya, rogvaki, naragyaiu; = gi_ (rijetko): tugie, oBlobogienie. Što se kasto nalazi g, to je štam- parskom griješkom, t. j. od g je otpao znak '; n. pr. napreg. — i obično se piše znakom i, ali se dosta često nalazi također y: fytku, prepouyda, vyde, ■ popvfiane, pryti ; rjeđe se nalaze znakovi ij, j: ijfikati, ijBtoi, fijlu, ilj- — j = i: znaiu > iezikom, imaiu, i'ednakim, fiuoi (,svoj<) ; = j (rijetko): muškoj; = 0: prieti, nepriatelfikih, nyednih. — } = li: krali (,kral'), dopelia, liube, zemlie, volium, zađouolina ; = ly (rijetko) : kralya, razdelyaua. — m obično se piše znakom m, ali se kasto nalazi i znak ~ : zakono, one, hifu, oehinfiko, koterou. — n obično se piše znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~ : dughouaie, prezpamete, bratifiko, obrai- tela, imyeie. — li = ni: niemu, nieghou, fiufani (,sužan l ), rybniake,

30

IVAN PERGOŠIĆ 1574

nachyniaiuchi. — r = er: terh, derfati, umerli, perua, Serdit ; = §r (rijetko): kerui (,krvi% potuerdi. — s = JS : mefito, ne- filofnoJSti, đonefial, hafinouita, vfiaki, nofliti, Buditi ; = Sz (u majus- kulama) : Szudcza. — š = f : iofche, milofchu, vekfa, fto ; = s : fitroskom, uaras, imaš, pryslo ; = ff: naffegha, vaffe, pyffu, vekffe, naffal ; = fs : potrofsiti, pryfsli, vekfsi, fienokofs (gen. pl.) ; u majus- kulama se piše S ili SS. — t obično se piše znakom t, ali se na- lazi kasto i th : brathyum, brathia, brathu, Petho (quintum), kothe • rogha, Bmerth. — u = u (u minuskulama) ; = V (u majusku- lama). — v = u : praude, naprauiti, ghouoriti, kakou, urimena ; = v (rjeđe): veru, videl, Veliki, Vaffegha; = W (u majuskulama) : Wremene, Wfiemoghuchi. -VUh majuskulama = W: Wgherfike (često). — ž = f : dufen, bofye, fenBkomu, mufa, pofghu ; = s : tusbu, osiuiti, filusbu, Sene. — h = e: mefito, beku, vere, fiuedok, chouek, razmeti; = ie : potriebno, lieta, ghrieh, vrieme, rieohi (gen. sing.), = ye : dyel (pars), ghryeh, myeJ3ta, nyaBu (non sunt).

UDVAJALE SLOVA. Pergošić veoma rado udvaja vokale, a konsonante rijetko: aa: taate (accus. pl.), nigdaar, jednaaki, zaakonom, kvaar, svaade (rixae), haasni (prodest), daavši, naa to, naa se, domaačim, jaaz (ego), zaa to, straane, daar, saam, polaaže, praazno, kojaa, raane (vulnerant). — đđ : adda (igitur, — veoma često). — ee: običa- jeev (gen. pl.), imeenuje, zospeet (denuo), precenee (3. pl.), neeče (non vult), uzeeti, prišestnee (acc. plur.), reed, hotee (volunt), mojee (gen. sing.). — ii: ciimer, liist, niisu, ziid, miiru, iisto, razmetii.

— mm: zamman (frustra). — nn : upanne (3. sing.), položenna.

— oo: dušnoom, muškoo, tatoov (gen. pl.), rood, sinoov, listoov, poojdu, vood (gen. pl.) — pp : oppadne, oppravlaria. — tt : tottu (ih). — uu : puut (via), kudi, truud, duužen, kruuto, tuužil, raz- luučiti, daduu (dant), ruuke, sluuži, račuun, luug, ruuk (manuum).

AKCENTI. Pergošić upotreblava znakove A ' ' ali ne baš obilno: ladanja, ladanje, imenuje, računaju, a (partikula), dužan, buduči, orsag, pla- titi, pravdeni, dal; — pravfcum (instr. sing.), a (partikula), m6č (poteatas), pravde, gradi (oppida), glas; - truud, precenitl, razlučenje, ,takoua' (,takova'), luge (ace. plur.).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: žrijebci 35a, žrijebcem 456. — bč etimologički: občina la, 80a, 826, 85b, občinsku. 4a, ha, 566. 586, 686, občinskim 46,

IVAN PEBGOŠIĆ 1574.

31

76, 15a, 346, 476, občinska 10a, 44a, 48a; fonetički: opčinu ■ la, opčine 16. — bh: obhoditi 306, obhagana 306, obhagati 31a, 436_ _ fcg : potrjebščine 18a, 206, potrjebščinu 21a, 356, obšanost 476, obšani 69a. — čt: počtenju la, počtenje 3a, 406, 49a, 53a, počtovati 4a, počten 42a, 596, 836, čtali (partic.) 16, svedočtvo 116, 12a, 42a, 59a, 61a, svedočtvom 96, 166, 536, 55a, 576, vračtvo 48«. _ dc etimologički: sudca Ila, 46, 12a, 45a, 53b, sudcu Ha, 16a, 546, 616, 68a, sudcem 21a. 23a, 34a, 386, 526; fone- tički: srca 78a, srči 78a. — dč etimologički: sudčiju 30a, sudčeve 596, 656, sudčevih 65a, 666, 816; fonetički: sučeva 746. — dd : oddilenja 2a, oddeleno 38a, oddeleni 63a, oddeliti 66a, oddurjenje 6a, odduriti 6a, oddati 10a, 15a, 19a, 416, 626, oddal 14a, 74a, oddruži 35a. — dk etimologički: odkupiti 6a, 21a, 22a,' 356, 65a, odkupi 36a, 616, 816, odkuplenja 61a, 616, dohodka 14a, 146, 446, 626, 846, dobodkov 41a, 806, odkud 21a, 22a, 336, 476, 49a, vpadka (gen. sing.) 946; fonetički: dohotkom 36, rijetko 446. — dp : odprtoj 66, odprto 126, odpuščenje 8a, 556, odpustiti 226, 29a, 56a, 666, 70a, odpušča 23a, odpal (partic.) 406, odpadne 786, odpoveđal 52a. — ds etimologički: odseči 56, odsluže 35a, odslužavati 80a; fonetički: luctvu I«, 806, luctvo 45a, 476, 80a, luctva 476, 48a, 71a, 826, gospoctva 16, 13a, 23a, 25a, 39a, gospoctvo 16, 4a, 9a, 24a, 466, gospockim 26, 556, grackib la, 16a, 3«6, 406, 676, gracke 56, 106. 57a, 806, 82a, grackoj 386, 54a, 55a, 686, belgracki 55a, susectvo 256, 576, su- sectve 31a, 57a; složeno: susedctva 67a, susedckih 67a. — dš: odšastja 56, odšestka 72a, mladši 146, mladša 22a, našedši 62a, 77a, 93a, vpadši 77a. — dt: odtrgne 27a, 316, 406, odtrgli 306, odtrgnu 52a, odtud 326. — dz,: ba 107. ■ — nn: jistino (vere) 29. Ispoređi: zakonno (legitime) 67, za koje se ne zna, je li nn pisano po etimologiji ili poradi udvajana.

— ris: sužanstva 160. — sb etimo logički: prosbe (orationes) 46; fonetički: zbora 4, zbor 79, z bogom 4, 6, 33, z blage 61.

— sd: vazda 8, 31, 43, 161, zdolu 22, 102, zdol 35, 127, zđružil 63, združiti 92, z druge 12, 52, 144, z drugim 99, z ditcom 23, z dvima 40, z dopušćenjem 90, 108, 163, z dobrim 109. — sg: zgaja (se) 41, zgajaju (se) 52, zgoru 50, 57, 123, zgora 78, 162, zgrabiti 137. — skn etimologički: tisknosti 87, tiskna 149; fonetički: pritisnuti 8, stisnuti 50, potisnuti 133. — Sli eti- mologički: s nime 19,45, 124; fonetički: š riim 19, snimi 56. Ispoređi: ,xgnega' 130, 148, ,xgnih' 150. — stb: jizbine 57, 77, 96, jizbina 70. — stm: ustmi 22, kripostmi 54. — stn eti- mologički: namistnik 12, namistnici 135, 136, častnim 13, 94, častno 49, 59, 156, koristno 22, 91, koristne 41, žalostna 32, kri- postne 40, kripostnoga 52, prišastnoga 47, prišastnomu 128, oblast- nik 122, oblastnici 137, navlastno 123; fonetički: lasno 8, 39, 42, 106, lasnije 164, izvrsna 93, izvrsniji 155, pričesnik (particeps) 103, 120. — sž: ženama (,s ženama') 83, 87, ženom (,s ženom') 84, 148. — štb: uvižbani 34. — tb etimologički: svetbe (sacramenti) 3, 45, 89; fonetički: ženidba 84, ženidbu 84, 140, 160, ženidbi 84, ženidbe 160. — te etimologički: otca 3, 4, 15, 17, 46, otcem 27, 59, ditcom 23, ditca 152, ditcu 156, krat- cih 46; fonetički: oca 19, ocu 92, dicu 23, diče 92, dica 156.

— tč etimologički: otčenaš 33, otče 46; fonetički: očenaš 33, 38, 55, očevi 126, očinstvo 133, dičice 150. — ts etimo- logički: bratskoj 12, bratsko 96, bratskoga 119; fonetički: proklestvo 9, 21, 90, 136, proklestva 10, 11, 46, 49, 122, pro- klestvom 47, 123, proklestvu 84, 121. — vc piše se fc, ali se ima čitati vc: krifca 63, difci 92, vladafcem 108, vladafci 141. — vk piše se fk, ali se ima čitati vk : prelubodefka (adultera) 84. — vs obično se piše fs, ali se ima čitati vs : fse 4, 20, fsi 7, 15, fsaki 11, fsih 69, narafske 11, difstva 44, difstvo 111, fsebi (,v sebi') 26. Ispoređi: vsakoga 11, vse 19, vsa 150. — VSt: kralestvo 121, 122, 153, kralestva 121. — vš piše se obično fš, ali se ima čitati vš : odlučifši 3, naredifši 8, poznafši 18, 82, dafši 32, pridružifši 40, procinifši 78, protifšćine 76. Ispoređi: davši 105. — zdn:

np,

prazdniku 19, prazdnih 71, prazdnnjući 71, prazdnosti 87, prazdnici 91, 156, prazdno 133. Ispoređi: prazdan 123. — zli etimolo- logički: izhodet (exeunt) 81, izhodi 146, izhaja 152; fone- tički: ishode 40, 143, 152, ishodi 81, 158, ushotil 61. — zk: iskrnega 7, 29, 60, iakrnemu 42, 61, 104, iskusil 91. — 7.]} : ispo- vida 4, 5, 30, 45, ispoviđaju 13, 101, ispovidnik 5, 8, 13, ispo- vidnika 7, isprositi 21, 33, 131, ispituješ 25, ispitujući 25, ispuniti 55, 80, 143, ispunil 89, ispunilo 120, ispraviti 122, 144, 164. — ZS: razsržbu 63, razsipati 75, razsipal 105, razsuti 133, razstojeća 152. — ZŠ etimologički: ulizši 144; fonetički: uliši 87. — Zt etimologički: raztežu 89; fonetički: slisti (descen- dere) 24, ulisti 33, 122, 143, ustuženje 25, ustegnuti 35, 36, istočnika 44, ustegnutja 138, ističe 152. — ZZ : bezzakonja 35. — ZŽ : razžalostil 84. — ŽC : stražci 104. — Žk : teška 25, teški 30, teško 99, muška 154. — žt etimologički: družtva 93; fone- tički: društva 42, 67, društvu 70, uboštvo 87, 93, uboštra 111. Ispoređi: družstva 94, 144, pohižstvo 133.

FAUST VRANČIĆ.

15S5.

DICTIONARIUM QUINQUE NOBILISSIMARUM EVROPAE

LINGUARUM, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae & Vnga-

ricae Venetiis 1595.

Piščevo ime nije zabileženo na naslovnoj strani, ali je zabileženo na str. vn., gdje je štampana latinska pjesma u slavu rječnika. Tamo stoji: ,nobilis & praeclari viri Fausti Verantii'. Pjesmu je ispjevao Hieronvmus Arconatus. — Sve su hrvatske riječi u Vran- čićevu rječniku štampane kursivnijem slovima kao i talijanske, nemačke i magarske ; samo su latinske riječi (koje su na prvom mjestu) štampane običnom antikvom. U hrvatskom je dijelu mnoštvo štampar skij eh pogrješaka.

AZBUKA. C = cz : oczat, Mladinacz, Czina Czelovati, Ticzati. — č = cs : Pritacs, Naucsiti, Csuditifze, Vecser, Obicsav. — Ć = eh : Pomochi, .Pomoch; = chy: Vichve, Szrichva, Schvediti, Pechvar, Obechvati; = ty: Pofivetyenye, Lahkotva, Oditya, Optyen, Povratyenye. — d=dy: Gradyanin, Naredven, Pogadyatifie, Rodyaczi, Potvardyenye, Rođyen. — g obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak

40

FAUST VRANČIĆ 1595.

gh : Bogh, Targh, Luugh, Plugh, Vbogh. — i obično se piše znakom i, ali se kasto nalazi i znak y: Nebezky, G-yztina (veritas), Za- klynati, ptycze, Palycza. — j =y: Poyti, Yezero, Nayimati, Boy, Razboynik; = g: Gimenovan, Giztinan, Gizkati; = gy: Gyela, Gyabuka, Gyama; = 0: Vodopia, Priazan, Obolia, Tribue (opor- tet), Broiti. — 1 = ly : Odpelyati, Drivodilya, Klyucs, Sztvoritely, Cselyad ; = gly (veoma rijetko) : Nevoglya. — li = ly : Szumlyvo, PotribIyv, Temelyti, Sztrahlyv, Szrameslyv. Isporedi: Salyiv (ioco- sus). — m piše se znakom m, pored kojega se sasma rijetko nalazi i znak ~ : Do, Szeđa, zelyu. — n piše se obično znakom n, ali se kasto nalazi i znak ■"" : opacsa, Zama, szloboda, vecsati. — li = ny : Pomnyu , Yanyacz , Pany , Kuhinya, Vonyati. — ni = ny: Sznmnyti, Gnyla, Pomnyvo, Knyga, many. Isporedi: 8zumnyiti. — i =■ ar : Odvarxen, Tarpko, Potvarditi, Bardo, Za- garliti. — S = 6: GnuBota, Odafilati, fiimo, NaSkocsiti, GlaaB; = z : Guzka, Yaztreb, Nenavidozt, Nebezky, Zpone (compedes), Dozpiti, Gozpodin; — sz: Yeszam, szloboda, Szokol, Szakriti; = fz. - Prifzloniti, Szmefzti, Mifzecz. — š = f: Oftro, Dofafitye, Trofak, Brafno, Ovdefnyi; == s: Oštar, Varoš, Nisto, Tovariš, Šiba, Cseslyati; — ff: Opraffati, Razkoffa, Kuffanye; = ss (rijetko): Passa (pabulum). — t piše se obično znakom t, ali se na kraju riječi nalazi i znak th : Vratb, Csudnovath, Rukoveth, Tvardozth, Defieth. = u = u (u minuskulama) ; = V (u majuskulama). — V obično se piše znakom v, ali se nalazi također vv: Protivv, Czrikvva, Zvvir, Karvv, Lokvva, Miloftivv, Vvruchina. — ž=x: Vxgati, Szloxiti, Muux, Ruxan, Bixanye, Xlicza; = f. - Tefina, Prifgati, Razkrifye ; = s : Tesak, Drusba, Szlusbenicza, Szrameslyiv.

TJDTAJANE SLOVA. Vrančić u rječniku slabo udvaja konsonante, ali vokale često : aa: vraat, paas (cingulum), paaka (deinde), kvaar, šaala, glaas, glaad, jaak, vaal, praaznost, uzaal (ligamen), mlaad, braak (matri- monium), laažac (menđax), straah, taašći (ieiunus). — lb: obba (ambo), obbala. — đđ: odditi (amicire). — ee: peeć (caminus), veez (copula), čeest (creber), reesti (crescere), sveet (divus), deesna (gingiva), leed, pameet, zeec, meed, veezaiie, reep. — ff : uffati (sperare), uffane. — ii : biil (albus), vojničkii, Hip, miil, siir (caseus), šćiit (clipeus), kriiž, riič, liist, griib, siin, bliid, zapoviid, liik, piir, diil (pars), striic, pliin. — 11: alli. — im: ranno (mane). — 00 : rood ; zoob, roog, noož, bool, mooć, plood, goost, too, poost, oon,

FAUST VKANČIĆ 1595.

41

book (latus), proost (liber), noos, nooć, Boog, nemooc, mladoost, jakoost, ludoost, izboor, divstvoo. — pp •• oppaliti (amburere), oppalen, oppet, oppeka, oppliniti, oppoganiti, lippa (tilia). = ff : ,Gaard' (đeformis), ,Taargb' (emporium). — SS : gussinica, oppas- sati (cingere), vessel. — tt: ottiti (abire), ottrti (abstergere), hittar, bitti (pulsare). — UU: suud (arbitrium), luuk (arcus), suuh (aridus), drung, bruus, duug (debitum), gruub, luud, zuub, muuka (farina), žuuč, kuus (frustum), tuup, puut, vuuk, munž, duuga (iris).

AKCENTI. Vrančić upotreblava akcenatske znakove N i ' dosta često, a znak * sasma rijetko: nikolikb, zvir (animal), oral (aquila) pogled (aspectus), skupb (avare), oštroga (calcar) , šćene (catulus), sto (centum), kara (controversia), kokbš ; — kup (acervus), more (aequor), mi (age), jat<5, pleće, zorđ (aurora), dobrota, polč (campus), pas (cingulum), škoda (damnum), užgati; — Mg (cinis), svita (stola).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općiti 21, 84, općen 21, 41, 84, 115, općina 21, 90, općeni 117, općinu 126. — bll : obhađati 7. — "bfc: zibka 25, kolibka 25, 54, klubko 42. — bs: obsluževati 3, obsići 108, đubsti (cavare) 18, 38, nepodobstvo 48, sobstvo 102. — bt: obtoka (fimbria) 36, 56. — bv etimologioki: obvaditi (insimulare) 49, obveseliti 53; fonetički: obratiti 112. — ct: octiti 2, octen 2, 120. — Čt: jednaštvo 4, poštene 44, pošten 44, 45, štovati 45, 90. — ćst: pokućstvo 103. — dc r-rce 8, 23. — dč: srčenost 8, srčen 8, 11.

— dcb: sržba 51. — dh: odhod 88. — dk etimol ogičk i: brid- kost 10, gladko 53, gladkost 53, odkloniti 26; fonetički: glatka, 42, slatkokus (gulosus) 43, ritkost 88, ritko 121. — dp : odpelati 1, ođpraviti 33, odpustiti 46, odpušćene 111, 126, ođpušćamo 127, podpor (fulcrum) 40, pođpirati 66, podplat (solea) 99. — đs : od- suditi 3, 20, 22, odstupiti 15, 30, gradski 19, 62, 116, gospodstvo 30, nelagodstvo (languor) 53, susedstvo 112. — dš : slobošćina 82.

— dt etimologički: odtirati 90; fonetički: otle (inde) 48.

— gk : lahkoća 34, lahkota 55, polahko 96. — gt : nohat (nom. sing.) 115. — kč: omehčati 62. — kć: bći 36. — kd etimo- logički: svakdani83; fonetički: svagdani 87. — kk: žukost (amaritudo) 6, mehkota 54, 62. Isporedi : žukak (amarus) 7, meb- kak 105. — nb: himba 30, 34, .39, 47, himben 30, 34, 39, 75, 102, himbenik 47. — nk: pomankati 27, pomarikane 27. — im: jedanadeste 115. Isporedi: jistinno 32, 116, za koje se ne zna,

42

ARKANSE0 GUČBTIĆ 1597.

stoji li nn radi etimologičkoga pisana ili je samo konsonant na prosto udvojen. — ns: sužaiistvo 16, svinska 44. — sV. zbor 22. — sđ: združeni 38, združiti 98. — skn: zatisknuti 1, pritisknuti 5, 28, 47, 71, tisknoća 7, stisknuti 7, stisknut 101. Ispoređi: tiskan (angustus) 7, 9. — stb etimologički: gostbina (convivium) 23 ; fonetički: jizbine 26, 32. — std: šezdeset 97. — stk: kostka (alea) 6. — stn : ustna 52, namistnik 112. — tb etimologički: ženitba 22; fonetički: svadba 68. — te etimologički: Bnetci 111, otca 124, 125; fonetički: dica 55, 83. — tč: otče 127. — td: devedeset 67, pedeset 87. — ts etimologički: bogatstvo 71; fonetički: bogactvo 30. — vst: kralestvo 89, 127. — zh: uzhod 10, izbod 76. — zp : presparnetan 7; kasto se ne zna, ima li se čitati zp ili sp : ,Razproztraniti' 7, ,Izpovidati' 22. — zs etimologički: razsipati 29; fonetički: rasviće (diluculum) 29, rasap (ruina) 91. Ispoređi: rassrđen 51. — zš: razširiti 54. — zt: ulisti (intrare) 50, gristi 59, musti (mulgere) 63, istok 71, listve 94, listi (scandere) 94. Kasto se ne zna, ima li se čitati zt ili st. ,Raztopiti' 56, ,Vgrizti' 63. — zz : bez- zakone 49, bezzakonan 49. — žk: mužki 116. Ispoređi , Teško' 4, 28, ,Lupeski' 40.

ARKANĐE0 GUCETIC.

1597.

ROSARIO S' DRVXBOM PRISLAUNOGA IMENA IESVSA

SPASSITEGLIA NASCEGA SLOXENO PO NEDO-

STOINOMV slusi boxiemu poctovanomu pripoviedaozu ozzu Fra Arkangelu Guceticchiu dubrovcianinu.

Mjesto i godina štampe zabiležena je na kraju knige: V BIMV mdxcvii. — Gotovo sva kniga štampana je kursivnijem slovima; antikvom su štampani naslovi i kazalo sadržaja.

AZBUKA. c = z : zarstvo, dievize, ptize, uzviglien, otaz. — č = ci : veli- cianstvo, priciudne, pociansci, ciastiti, cioviecianski ; = c: redov- nički, čekati, plac, način, počnemo. — ć = ehi : ziechia, svemo- guchiega, vochia, opehienoi; = eh: dochi, nemoehnika, moch, uechma, vruehinu- — đ = g; vigmo (videamus), vig (videas), xugeni, naihugi (pessimus), xegi (,žeđi) ; = gi : dogiu, porogienie, vigiasce, slobogiena, ifnagiosce ; ~ gh (rijetko) : mlaghi (,mlađi'),

ARKANĐEO GUČETIĆ 1597.

43

vigh (videas) ; = ghi (rijetko) : sloboghieni. — ■ g obično se piše znakom g, ali se dosta često nalazi i znak gh: drughe, proghnan, moghli, poghinuti, oghgnene. — £ = g : rafargbu (iram), rafargbom, rasargbe. — h piše se obično znakom h, ali se nekoliko puta nalazi i znak k, a ne može se misliti, da bi svuda stajalo k gri- ješkom mjesto h: svetiek (,svetijeh c ), gnik (,nih') izabranijek, rafli- ziek, bik (,bih'), tvoijek, uvriedik (, uvrijedili'), govoraku, kotiasce (volebat), okolasti (,oholasti')) grieke (,grijehe'). — iji = ij : opacij (,opačiji'), potisetenij (. potišteni ji'), Jeremij, Ili j. — j =i: maike, iest, recenoi, svoie, rafmiscgliaiuchi; = ij : koija (,koja'), ijeduehi, nebroijeniem (,nebrojenijem') ; = 0: nbiesc, gorciu, faedno. — ji = ij : pristoij, dostoij, stoijm, koij (,koji l ); =i:uboiza, brati (,bratji'). — k obično se piše znakom k, ali se kasto nalaze i znakovi c, eh, h : serusciti, kolico, prichrivasce, svekoliehe, hoie (,ko je')> iezih (, jezik'). — kv = qv : zarqve, zarqvu, ali se nalazi također kv : kakvu, zarkvi. — } = gli : bogogliubniem, skupglienom, popgliuvan, kraglievstvo, femglio : = gl: spasitegl, femaglske, ne- voglnieh, vogli (,voli'). — n = gn : gnemu, pomgnu, uklagnati, svetigna, gnoifi (,nojzi c ), ogagn. — f = ar : ufdarxanie, karstianin, svarhu, karv, potvardi. — s bileži se sasma rijetko znakom f: flabi, rafargbom ; mnogo je običniji znak: s. — š = sci: oti- sciao, duscia, vascia, obisciao; = se: sluscati, seto, nascega, gouo- risc, nasc, savisce ; = x : imaxe, narexen, bixe, taxti, uxivaxe (,uživaše*), = s (rijetko): urešeno, strasno. — u bileži se znakom u, sasma rijetko znakom v: psvie (,psuje l ), vda (,uda'), vcenizi (,učenici') ; u majuskulama se piše V. — V = v (obično) ; = u (rijetko): gliubau, gouorisc, duighnuti, psouan, uechma; u majus- kulama se piše U. — z = f : femaglske, ifabrati, neifreceno, fa- iedno, rafum ; = s (rijetko) : svati (,zvati'), slata (,zlata'), usbudu, ghisdavo, suše (,suze'). — ž = x : krixa, xivot, uxexena, xudechi, xeglia; = xi (rijetko): kaxiu, obsluxiuiu; = se: tescak, favar- scena (,zavržena'), kascesc (,kažeš'), scestoke, blascenieh. — r Jb = ie : vidieti, grieh, điella, duhovnieh, miesto, vrieme, viereniku, fapovied ; = ije (sasma rijetko): onijem, dvijema, onijema.

UDVAJALE SLOTA.

Gučetić udvaja konsonante, osobito nekoje, dosta često ; od vokala udvaja samo i često, ostale vokale ili slabo ili nigda. — ■ b'b : sebbi, tebbi, utrobbu. — cc : đjevicea, djeviceom, udoviceu, odlucei (lokal sing.), ocea, oceu — cc: oččitovane, oččima, vječčni, žučči (gen.

44

AKKANĐEO. GUČBTIĆ 1597.

sing.). — ĆĆ: ,vecchia', ,hocchie', ,vecchma', ,vecchie', ,uhicchien', ,kucchiali' (lokal pl.). — ii (piše se ij, rjeđe U): govorii (dicit), prosii (poscit), menii (mihi), miir, mii (nos), pastiir, tii (tu), dnii (dies, acc. pl.), nepravednostii (acc. pl.), poslatii (inf.), viid (visus), tebii (tibi), otvoriim, piira (nuptiarum). — 11: millost, djella, djello, djelluju, hodilli (partic), naliođilli (partic), alli, cjellovito, vidjella, billi (partic. od ,biti' esse). — mm: nammi (nobis), bremme. — lili : punna, punne, menne, menni, onna, onni, krunnom. — oo: stoo (centum). — pp: skuppa (gen. sing.), oppćiti. — rr: gorre (peius), gorre (montis), morre (mare), morra (mariš). — SS : spas- sitel, spasserie, tissuću, upissati (inscribere), jessi, jessu, čessa, da sse (ut se), rossu, nossio, spassti (redimere), naiposslije. — tt: ži- vottom, životta, bratta, brattu, matti, mattere, svijetta (mundi), putti (ilm,th), živjetti, uživatti, očitto, umjetti. — uu : puut (mn>Ti>), suud (iudicium), puuta (itineris).

AKCENTI. Gučetić upotreblava samo znak ' i meće ga vrlo često na pri- jedloge i na partikulu a, rjeđe na druge riječi : u prisvetomu, u rečenoj, u ovomu, h gradu, u krstjanstvu, u životu, u jedinstvu, na nebesa, na ruke, na nebu, na zemli, pb ovemu, a (partikula), zače (3. sing. aor.), došao, sta (stetit), gnusoba, pristolja.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: opće 44, općiti 95, 120, 149, 205, općinom 219, općimo 227, općio 318. — bs: obslužiti 33, obsluživati 166, obslužuje 252, robstvo 251, bogolubstvo 312. — bš : grubšijeh 59. — čt: počto- vanomu (na naslovnoj strani), pripočtovani 16, 64, pripočtovanoga 26. — ćć: naće (inveniet) 11 (bis), naćeš (invenies), 18. Isporedi: naći će 11 (nekoliko puta). — ćst: svemogućstvo 91. Isporedi: svemogućctvo 73, mogućctvo 74. — dc etimologički: sudca 76, 294, 304, sudcu 296, odcijepi 94; fonetički.- srce 3, 70, 78, srcem 10, 33, 43, 72, srca 74, 246, srca 106. — dč etimolo- gički: sudce (voc. sing.) 299, 301, 307; fonetički: srčanijeh 7, srčanoga 223. — dčb : rasrgbu 16, rasrgbom 92, rasrgbe 301. — dd: odijeliti 324, odijeliše 328. — dh: nadhode 74, nadhodi 254. — dk etimologički: odkole (unde) 76, 145, odkri 93, odkriti 296, odkupitelu 92, 178, odkupitela 175; fonetički: slatko 6, 182, slatki 210, slatke 214, 302, rijetko 41. — dp : odpustiti 59, odpuštenje 182, 320, odpusti 311. — ds etim ol.ogi« ki : od- stupivši 188; fonetički: gospoctvo 2, 4, lučkoga 10, 97, lučka

DOMINKO ZLATARIĆ 1597.

45

48, 69, 74, lučke 89, 307. — dsg: odzgor 27, 39, odzgar 40. — dš etimologički: došadši 107, 1 12, 146, 218, 266, padši 225, našadši 256, otišadši 328; složeno: došadči 67, koje je napi- sano ,dosciadci', samo ako -dci ne stoji griješkom mjesto -dsci.

— đt : odtole (inde) 67. — gk : lake 35. — gš : vrgši 75. — gt: nokte 142. — miis : nepomnstvu 311, 324, 332. — nb: him- beni 311. — sd: zdrži 4, 27. — sg : zgor 64. — sn: š negovom 15, š negovijem 91, 273, š nime 16, 93, 256, š nome 154, š nimi 250. Kasto se ne može znati, je li pisano fonetički ili etimolo- gički: ,s' gnome' 49, ,s' gnime' 72, 79, 119, 197, ,sgnimi< 251. — stm: usmi 321. — stn: lasno 1, 68, lasne 35, kreposno 9, izvrs- nost 8, 10, izvrsnu 65, izvrsno 68, korisne 23, časno 41, časni 66, namjesnika 49, namjesnici 65. Isporedi: izvršan 16 69. — stn: lašiie 15, 295. — te: oca 28, 30, 49, ocu 54, oci 61, očima 223.

— tč: očenaša 50, 318, očenaš 87, 314, svečani 55, oče 92. — tć etimologički: govoritću 73, rijetćemo 76, pitatćemo 76, bitće 176; fonetički: primiče 35, 296, učiniću 43, očistiću 77, proslaviće 78, otvorićeš 78, postaviću 279. — td: pedeset 266. — ■ ts etimologički: prokletstva 34 ; fonetički: bogactva 9, 10, 35, proklectva 25, 59, bogactvo 49, 322, bogactvom 62. — vt : cafteći 8. — zh : izhititi 52 — zl e t i m o 1 o g i č k i : uzlubi 98, uzlezao 282; fonetički: lubežiivo 38,60, boležliv 78. — zs: rasrđuje 32, rasrdi 160, rasrdena 304. — ZŽ etimologički: uzželi 98; fonetički: uživemo 197.

DOMINKO ZLATARIĆ.

1597.

ELEKTRA TRAGEDIA, GLIVBMIR, PRIPOVIES PASTIRSKA

I GLIVBAV I SMART PIRAMA I TISBE if veehie tugieb

iefika u Harvackij ifloxene PO DOMINKV SLATARICHIV. V

BNEZIEH cio. io. xcvn.

Antikvom je štampan veći dio knige, kursivom su štampane posvete (str. III— IX, 36e— 36y, 84a -85a).

AZBUKA.

C = z : visoziem, rezi, otaz, Zessara, sarza. — ć = ci : cias,

ciudniem, obiciai, placia, ciut; = c: činit, iunackom, clovik, iucer,

bic. — ć = chi: opcbiasce, vecbie, nechiu, srecliiu, chiud; = eh:

buduehi, naivechma, nach, moch, chiachkov. — đ = gi:

46

DOMINKO ZLATARIĆ 1597.

takogier, megiu, nagioh, igiah; = g: vig (,vid l ), pogmo, pogite, tug (,tuđ'). — g obično se piše znakom g, ali se nalazi i znak gh : doseghnut, drughe, draghi, biliegh, ghgnivna. — g = g: sargbe, sargbom. — j = i : iosc, oruxia, gnegovoi, neđostoian, moioi, Ier : = (rijetko) : kriuchi, priav ; = j (obično je samo iza i) : cesti- tiju, nije, ubijat, očiju, prijafan. — ji = ij : koij, moijm, svoijma, uboijza, pristoi]'. — kv = qv : zarqva, kaqvo, ozqvarnit. — 1 = gli : gliubav, postavglia, gliubglien, vogliu, poglie; = gl: roditegl, Ne- voglnik, Kragl. — ri = gn : pomgnom, gnegova, poklagnam, kuchgni, kognskom. — r = ar : parvomu, smart, pogargien, karvi, darxe ; = r : umro. — š = sci : vascia, vasciu, dosciao, nosciasce ; = se : moxesc, kovasce, vascega, dopusctaiu. — u = u (u minusku- lama) ; = V (u majuskulama) . — z = f : raf logom, ral bijat, slafeehi, fnoi (,znoj'), obraf; u majuskulama = S: Slatarich. — ž = x: xivota, darxasce, poxudu, uxgala, xestok. — h = ie: tiela, vriednosti, niesam, sliedit, pođobniem, diela (opera), biexechi, niekoliko, vietar, dievoikom.

UDVAJANE SLOVA. Glasove i, l, s udvaja Zlatarić dosta često, druge glasove rijetko, a neke nigda: bb : zubbove (dentes). — cc : djetecee, zenicee, lubicea, recei. — čč: pučče (3. sing. aor.). — dd : hoddu (dat. sing.), svadde (rixae). — ii (pige se ij): užiivam, vii, vidii, iziit (exire), činiite (facitis), priđobiivate, starii (nom. sing.), procijenii (2.^ sing. aor.), gorskii (nom. sing.), bogatii (nom. sing.), menii (mihi), tebii, sebii, tvoriimo, lubovniik, grlii (3. sing) — 11: os talio, malle (parvae), velle (valde), sjelli (partic), malla (parva), volla (bovem), stavilla (partic), oholla, čulli (partic), iskalla, silla. — nn: sjenni (umbrarum). — rr: vjerre, vjerrom, mjerru, carri (imperatores), starra (se). — SS : što sse, da sse, cessar, plassi (vehementes), iskussit, tissuću, spassenje, kossa (coma), klissuru, čessa. — tt: svjetta (consilii), svjette (consilia), putti (hjl-bth).

AZBUKA. Zlatarić mnogo akcentuje riječi. Upotreblava znakove ' i '; onaj prvi znak stoji na partikulama i na zadnem slogu riječi; drugi znak čini se da znači dulinu : velika, izglćd, tolike, kovaše, držaše, u komu, u vašemu, godišta (gen. plur.), latinskdga, svjetlb, u sebi, prijatela (amicorum), a (partikula), u naravnoj, vele (valde), nedo- stojno, dava (dat.), ka (quae), skrati (3. plur.), da (partikula), visokb, zakletvćm, u boju, tužnb, nepravb, skoro, ma (mea), krv-

DOMINKO ZLATARIĆ 1597.

47

nika (gen. pl.), proričeš, b (partikula), zled, sada (nunc), pomoć (auxilium), govori (dicunt), ležeći, hudomu, sramotnb, što, nega, krvniku, mbć (posse), mogii (possunt), navijestib, govori (dic), obrati (3. sing. aor.).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općaše III, 72a, opći 5a, 11a, 165, 45a, općini 5a, 27a, općenom 11a, 36/, općena 44a, 45a, 62a. — l)ll : obhodi 4a, ob- hitiv 415. — bs: srbskomu VII, obsjekla 80a, obsluživ 91a. — bš: grubše 135, grubša 405. — bt etimologički: obtječeš 35, obtukoh 64a ; f o n e t i č k i : optekal 87a. — čt : počtovanomu

III, čtuju 4a, čtuje 7a, čtovane 225, počtenje 405, čtit (inf.) 59a, počten 90a. — ćć: doće (veniet) 115, poću (abibo) 19a. — đc etimologički: mladca 18a, mladci 335 ; f o n e t i č k i : srca

IV, 8a, 85, 195, 45a, srce IV, VII, 65, 40a, 635, srcu 185, 305, 37a, 46a, srcem 265, 66a, prislacim 42a, 625. — dč: srčani 15, 94a, srčano 45, 935, 95a, srčna 295, 395, slača (3. sing.) 395, 545.

— dčb: srgbe 55, 41a, 67a, rasrgba 6a, srgbi 9a, 14a, 102a, srgbom 145, rasrgbe 33a. — dd: odavna VIII, 25, 375, ođile (3. plur.) 35, odili (3. sing.) 91a, odahne! 205, odahnut 102a. — dh: odhodi 23a, 965, odhodim 345, nadhodim 53a. — dk eti- mologički: napredka VII, odkriti 155, 955, odkrila 24a, od- kupit 71a, ođkle (unde) 945; fonetički: slatko 115, 39a, 4la, 485, 53a, slatki 27a, 46a, 885, 905, 975, slatke 345, 375, 405, 66a, 815, slatkim 385, 415, 455, 795, britke 455, britka 52a, 755, rijetke 925. — dp: odpravi 75, 16a, odpravit 95, odpravih 265, ođpravlen 275. — ds: gospodstvu IV, VI, 84a, gospodstvo V, 36/, 85a, gospodstva VII, VIII, 845, gradski 3a, ludskime 3a, 45a, ludskoj 36«, ludska 985, odstrani 175, odstrižen 21a, susjedstvo 86a. Ispo- redi jgrachsku' (urbanam) 51a. — dš : dovedši V, prošadši 445.

— dt : hodte (venite) 4a. — hć : hćah 405, hćaše 41a, hćahu 86a. Ispoređi: kćaše 275, 405, 725. — lit: htjenje 80a. Isporedi : ktjela 405, ktjenje 80a. — kb: rekbi 975. — kd: svakdanijeh 36e, svakdanem 36#, svakdanih 375. — kk: meka 76a. — ksn: dockna 435, docknije 64a. — kš : omehša 375, omehšat 40a, 555, 75a. — mt : panti (memento) 455, pantim (memini) 455. — nb : himbom 2a, 155, himba 55, 485, himbenom 33a, himbu 33a, 475, himbe 43a, 94a. — lin: istinu (veram) 46a, kamena (lapidea) 966. Ispo- redi: istinne (verae) 43a, gdje se ne zna, je li nn pisano poradi prostoga udvajana ili poradi etimologije. — sb : z bratom 20a,

48

DOMINKO ZLATARIĆ 1597.

z bolesti 22a, z bogom 62a, 745, 816, z bilim 87a, z blaženim 91a zborih 226, zboru 926, zbija 366, zbiraš 42a, zbirat 526, zblusti 102a. — sd: združena VI, 276, 45a, združen 816, zđružit 866 vazda 546, 100a, z dari 3a, z darom 166, 506, z druzijem 12a z dobrom 15a, z djecom 156, z dvora 34a, z dražega 52a, z dra gom 96a. — sg: zgotovi IV, zgar 56, 106, 156, 296, zgubih 6a : zgubismo 996, zgradena 15a, zgradiše 17a, zgodi (se) 216, 626 zgodila (se) 346, zgriješiv 102a, z grane 416. — skl: stisle 876

— SS: s suncem 556. — stb : gozbe 7a. — stm: ustmi 876. — stil etimologički: uzvijestnik 1 65 ; fonetički: izvrsnos V, izvrsnom 36/, izvrsnu 36g, žalosna 5a, 94a, žalosnu 966, milosna 156, 706, milosnoga 20a, lasno 206, 364, 606, 686, korisno 30a, bolesno 39a, bolesnoj 80a, nesvijesno 396, nesvijesna 506, usne 456, 46a, usnah (lokal plur.) 506, časnije 576, kriposna 76a, zgusnu- tijeh 806, radosni 865. Isporedi : izvršan 356. — tb : ženitbene 4a, svetbe 15a. — te etimologički: kratci (breves) 96a; fone- tički: oca 75, 85, 9a, 22a, 3 1 6, ocu 14a, oci 89a, djecu 13a, 145, djecom 156, mrča (mortuum) 35a, 89a, kracima (brevibus) 76a, kraćim (brevibus) 826. — tč etimologički: ostatče (voc sing.) 265; fonetički: očinu 186, brace (voc. sing. od , bratac') 19a, 266, 27a, 286, očinstvo 22a, svečane 226. 375, dječicu 386.

— tć etimologički: plakatću 45, činitce 56, bitće 115, 16a, 356, gleđatću 346, žalitće 57a; fonetički: vidjeće VI, 355, imaćeš 76, slišaću 236, umjećeš 24a, bježaće 396, mislićemo 58a.

— tđ: devedeset 986, 100a. — ■ ts: bogactvo 3a, 156. Isporedi: 'Harvackij' VIII. — Vit: krajevstvo 79a, 86a. — ZC etimolo- gički: razevijeli 956 ; fonetički: rascvilena 20a, iscijelit 796.

— ZČ: razčini 76, razčinih 876. — zli etimologički: uzhoć 216; fonetički: ishodeći 486. — zk: raskole 9a, raskošnu 396, raskošna 616, 725, 81a, iskusit 526, raskide 806, us koga 466. Isporedi: bez koje 96a. — zp : ispraznos V, isprazno 546, raspr- šuju VII, ispunit VIII. 46a, ispuniti 326, isprosit 23a, isprosi 766, ispade 36& ; raspleten 53a, uspregoh 726, uspregnu 886, raspusti 866. — zs: rasjekoše 36, rasrgba 6a, rasap 9a, 63a, 68a, 736, raspa (gen. sing.) 176, rasiple 30a, rastavi 14a, 95a, 976, rastaviti 66a, rastavit 89a. — zŠ: raširat 526. — zt etimologički: pomozte (iuvate) 10a; fonetički: uljesti (ingredi) VIII, 2a, 50a, 706, isteć 26, 976, istok 166, 86a, istoči (lokal sing.) 49a, 906, isteče 93a, 98a, ustezajuć 176, usteže 81a, istira 706, istraja 956,

ALEKSANDAR KOMULOVIĆ 1606.

49

kros toj 36, 21a, 92a, us toj 21a, bes tebe 916. — žk: muškim 86a, tešku 91a. — žt etimologički: skažte (dičite) 246 ; fonetički uboštvo 506, društvo 65a, 726.

ALEKSANDAR KOMULOVIĆ.

ieo©.

ZARCALO OD ISPOVIESTI.

Eksemplaru Komulovićeve knižice, koji pripada jugoslavenskoj akademiji i koji je upotreblen za ovu radnu, istrgnut je naslovni list. Za to je naslov , Zrcalo od ispovijesti' ispisan onako, kako se nalazi na vrh pojedinijeh strana knižice. Riječ ,zrcalo' stoji na takijem stranama, a ,od ispovijesti' na lihijem. Na kraju knižice stoji latinska potvrda, gdje se veli, da je knižica napisana ,a R. P. Alexandro Comoleo'; tu je još zabileženo: ,Romae, pridie Idus Octobris An. mdovi.' — Po jeziku sudeći Komulović je Dalmatinac, koji nastoji pisati dubrovačkijem govorom. U negovoj knižici ima dosta štamparskijeh pogrješaka.

AZBUKA. C = c: farcu, bludnica, Sfetac, velicih, ulicah. — č = c: recen- noga, obicayu, ocittovati, clovicanski, plac, čuvati. — ■ ć = ehi : tifu- cliia, nechie, obeckiatti, Trechia, kuchiu ; = cb : fuprotivfcchinse. Isporedi : ftratyena (perdita), platvu (merceđem). — đ = dy : po- gardyenya, izvadyenu, vidyeni, oflobodyeni, xudyeno. Isporedi: ofuven, takoyer, poroyenye, Ofuyuyu (condemnant), oflobayate. — '■ e obično se piše znakom e, ali se dosta često na kraju padeža a-deklinacije nalazi znak a3, što je očevidno prema latinskomu jeziku ; sasma se rijetko nalazi u istijem prilikama također znak e: sfetse (gen. sing.), drugje (gen. sing.), mukkse svoya3 (gen. sing.), zorse (gen. sing.), velikse tugse (gen. sing.), potribnse (nom. plur.), mnogse (acc. plur.), drugže (acc. plur.), oftalse (acc. plur.), grubse (acc. plur.), ove obbe (scil. stvari), ocitte (acc. plur.), plachie (gen. sing.). — g obično se piše znakom g, ali se nalazi kasto i znak gh : odagbnatti, izaghnan, uzdvighnut. — ' j — y : takoyer, zatayao, tvoyimi, poyti, yeft, Yofc ; = : pri- ati, prie, poznae, prikaxuefc. — kv = qv: Carqvu, Carqvom, Carqvi. — 1 = gli: boglie, vogliže, gliubav, xegliom, ftavglia; zz gl: zađovoglna, kragl. — n = gn: ucigneno, gnegovu, pro- mignuye, nepomgna, fuxagn. — i' = ar: darxan, fmartni, fvarhu,

Istorija hrvatskoga pravopisa. ^

50

AI/GKSANDAK KOMULOVIČ 1606.

tvarđo, parvi; = r : umro. — s = f : ftvari, frama, pfovatti, yefmo, Tamo; = s: posluxitti, prislavnoga, sumgna, iskru, glas, Sin. — SV = fu: fvarhu, fvi, fvoyu, ivita, fvega; = sf: sfaki, sfetae, sfega, sfietu. sfidokov, sfetoy, Sfetae; = sv (rijetko): svoyse, s' vogliom. ■ — § = fc: fcto, imale, danafegni, povedofee, feaglie, godifccbie ; = s (sasma rijetko) : yos. — u obično se piše znakom u, ali se kasto nalazi i znak v : vzrok, vdana, vcinitti ; u majuskulama = V.

— V obično se piše znakom v, ali se kasto nalazi i znak u : ouako, fuprotiua, priueliko, glaua. — z piše se gotovo svagda znakom z ; znak s nalazi se veoma rijetko: isbavi, yasik. — ž = x: moxe, kudi, xao, poslusitti, oruxnici. — h = ie: grieha, dievica, sliede, ifpo- viedatti, miefto, Pieffan. Isporedi: uvridio, ispovida, grib, vridan.

UDVAJANE SLOVA

dosta je obično, aa : grijehaa (gen. pl.), mollitavaa (gen. pl.), zmijaa (gen pl.), dobaraa (gen. pl.), danaa (gen. pl). — bb: tebbi, sebbi, potribba, potribbe, potribbu, nebbeske, nebbo, nebba, zlobbe.

— CC: djevicee, redovnicea (monaeha). — če : očče (voc. sing.), naččinom, rečče ; plačču (flent) muččenu. — Ćć: ,vecchie', ,vecchiu', ,buducchi', ,recchi', ,mocchi', ,pomocch' (auxilium), ,nocch'. — đđ : pruddi (prodest), idde (it), voddu, nenaviddosti, uddi (nocet), na- hoddi (invenit), padda (cadit), nareddio, čuddo, požudde (libidines), medda (gen. sing.). — ff: uffaju, nffamo, uffah. — gg: duggo, drugge, druggo, Bogga, Boggu, razlogga, ovogga. — llh: tihha (tranquilla). — ii (piše se ij): bolii (3. sing.), priložii (3. sing. praes.), biiše (erat), učii (docet), liiih (gen. pl.), liinosti, piisane, gubii (perdit), sviit (mundus), zaliih (malarum). — kk: mukku (tormentum), mukke, odlnkku, takka (tališ), žestokka, prilikku, proplakka (3. sing. aor.). . — 11: alli, lili, mallo (parum), djellom (opere), djellovati, millosti, malle (parvae), sillom, izgubilla, čulli (partie.) — mm : immaš, imma, immamo, svojimmi, rammenu, trimma (tribus) plammen. — nn: rečennoga, općennoga, gospo- dinna, gospodinnu, načinnom, studenni (frigidus), ispunnio, menni.

— pp: oppre (se), pohleppe (libidines), krippak. — rr: govorri (dicit), govorrim, govorre, vjerre. pokorru, razborra, morre (potest).

— SS (piše se: ff, sf, i s) : missal (cogitatio), tissuća, razmissliti, promissliti, odnesse, dvadesset, missec, ossmi (octavus), donossi, prossimo. = tt: bitti (esse), uživatti, ottac (patrum), poslužitti, poznatti, razmišlatti, stanovitto, vittar, psovatti, svittu (mundo). — VV : protivvi (se), lubavvi, pravvi (dicit).

ALEKSANDAR KOMULOVIĆ 1606.

5E

AKCENTI. U Komnlovića je samo znak \ a i taj je rijedak ; dolazi obično na prijedlogu U, rjeđe na đrugijem riječima: u tomu, u srcu, u tebi, u grijeh, u nemu, u pameti, za shranit, da (ut), one (aceus. plur.), kakb, nebesa, dobra (nom. sing. fem.)

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bč: robče 30. — lć: opoensku 3, općenoga 4, 75, opći 8, općeni 27. — bh: obhoditi 36. — bs: bogolubstva 40, 46, bogo- lubstvo 43, 48, obsluževati 42. — ct: octa 68. — čt: šti 13, poštenju 26, stenja 70. — đc e tim o logički: sudcu 76; fone- tički: srcu 7, 14, srcem 10, 18, 25, 58, srce 10, 15, 78, srca 11, 39, 40, 47. — đč etimologički: sudce (voc. sing.) 77; fone- tički: srčeno 78. — đčb: sržbi 15, 18, sržbe 26, 39. — đk etimologički: odkupitela 50, odkupio 54; fonetički: retko (raro) 35, slatko 73. — đp: odpuštenje 32, 44, 46, 60. — ds : odsijeku 6, odsiče 62, ludskoga 76. — kđ etimologičk i: svak- danem 43, svakdanim 45; fonetički: svagdani 42. — nb : him- bene 39. — nn: jedanadestu 64, 69. — lic: jaganca 60. — sb: zbudi 7. — sd etimologički: sdržat 76; fonetički: vazda 10, 74, združuje 47. — sg etimologički: sgora 22, sgodi (se) 25; fonetički: zgaja (se) 35. — SS: svetom (,s svetom') 54. — Stb: ,yisbin8e' 21, 40, 43, 52, ,yisbina' 44, 46. — stn etimolo- gički: mimošastnijeh 6, zlatoustnik 49, 51 ; foneti čki : lasnije 3, 35, lasno 44, bolesna 33, mimošasne 36, izvrsnije 52. — te etimologički: svetce 22, mahnitca 66; fonetički: ocem 53, ocu 57, 59, 68. — tč: oče 11, 26, 60, 68, očenaš 56, 57, očeva 68, svečani 38. — tć etimologički: obratitće 76, pedipsatće 76, bitću 76; fonetički: skupiće 76. — vst: kralestvo 11,28, 34, 48, kralestva 30. — zh: izhodi: 51, 61. — zk: iskušenje 3, iskusiti 5, 35, iskušuje 9, iskrnega 12, 15, 37, iskrnemu 22, 38, uskrsnuti 69, 78. — zp etimologički: izpovijedati 31, izprosi 75; fonetički: ispovijedati 3, 31, ispovijest 3, 5, ispovidiš 5, 7, ispovidio 6, 33, ispunio 14, ispuniti 16, 40, ispraznos 17, ispraznih 38, raspeta 56, raspinu 67, raspukoše (se) 68, isprose 59. — žt etimologički: množtvo 64, 75; f one ti čki: lupeštinah 38. :

52

FAUST VRANČIĆ 1606.

FAUST VRANČIĆ.

1SOS.

XIVVOT NIKOLIKO IZABRANIIH DIVVIIGZ pb Faustu

Wrancsichyu Bizkupu Csanadzkomu, VVichniku Czefzarovu iztu-

macseen. ROMAE mdcvi.

Ova je kniga štampana god. 1606, ali je u rukopisu bila napisana već godine 1586, dok pisac u predgovoru između ostaloga veli: ,Milujući ja red vaš protumačili prid dvadeset godišć nikoliko izvrsitih divie život'. Vrančićeva je kniga gotovo sva štampana kur- sivom osim predgovora (str. 3. i 4.) i osim naslSva pojedinijem životima.

AZAUKA.

C = cz : ovcze, teczijfe, czrikvu, fztaracz, veencza. — č = cs : priporacsi, izrecse, csuvayte ; cslovicsazkaa, ocsito. — ć = chy: kuchyu, nechye, liochyu, obrachyati, obecbyay ; — eh : mochi, nefzrichnaa, nooch, buduehi, moćima; = tchy : odmitcliyes (.odmi- češ'), oditcliya (,ođića l ), pitchya (,pića') ; = ty : navratyahu, fzmu- tyen, optyeno, fzkratyuyete, uhvatyen. — đ = dy : ofzvadyena, ofzlobodyen, fzadyahu, prohođyahu, gradyani, rodyen. — li piše se znakom h, samo se nekoliko puta na kraju riječi nalazi znak eh: izvarfzitich, nyich, takoych (,tako ih'), fzvicb. — j = y: yedna, plemenitoy, koyoy, Divoyka, yiinenom (,jimenom l ) ; = g (rijetko) : gimayu (Jimaju') ; = yi (rijetko) : koyie, yiere ; — : priati, oholiu, vapie. — ji = y, ij (veoma rijetko): fzvoyrn, tvoijm.

— J = ly: lyudi, lj'uut, ponovlyen, Roditelyi, zemlya, lyublyafe.

— Ji = ly (rijetko) : zemly (,zemli). — m piše se obično znakom m, ali se kasto nalazi i znak ~ : mukaa (tormentis), taniczu, fzaa, budee, pfzoo. — 11 piše se obično znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~: yeda, lyublye, fzvarxee, daa, Kvinczia. — n = ny: ogany, csinyafe, nyegovu, klanyati, nyihova. — Ili = ny (rijetko) : kuhiny (,kuhini'). — V = varehi, martav, tarpiti, darxali, tvardo.

— S = f z : ofzamnadefzet, fzvoyega, fzama, bifznim, vafz, nafzli- dovahu, gofzpoda, ofztali; = sz (rjeđe): poszlidnyu, sztraha, szni; = z (ispred glasova k, p, t) : xenzkom, morzkij, gozpodina, go- zpoye, lu'ipoozt, uzta. — š = f : bijie, vargofe, donafayuchi, fzlifa, csuvfi, ftovati-, = s: dosadsi, izvedose, našega, budeš, došli; =6 (rijetko) : moliBe, razafiaal (se), fzvukofie. — t gotovo svagda piše se znakom t; veoma je rijetko th: uzth (gen. pl.), tholiko. — U = u (u minuskulama) ; = V (u majuskulama). — v obično se

FAUST VRANČIĆ 1606.

53

piše znakom v, kasto se nalazi vv, gdje nema razloga misliti, da je udvajane: fzvvetaa, Wrancsichyu, VVichniku. — z obično se piše znakom z, ali se kasto nalazi i znak fz : yafzik, fzemlyee, grofzniczu, ulifzla, fzvonite. — ž = x : fzluxiti, xeni, ponixuyete, Boxyoom, fzluxafe; = f: ukafi, lefati, dufnikoom, fznafniyee, ese- tvero-norya; = s: i'zlusbi, fzlusbenicza, krijs, fzarsba.

"UDVAJANE SLOVA. Sve vokale Vrančić veoma rado udvaja, ali udvaja dosta i neke kon- sonante. aa : prijaal (partic), daan (dies), kojaa (quae, plur. neutr.), jinaako (aliter), graada, telesaa (corpora), znaam, saam (sum), blaago (divitiae), kopaate (foditis), jesaam (sum), jaa (ego), taa (haec, plur. neutr.), kaaza (dixit), vaas (vestri), slaastno. — M> : obbrati (3. sing. aor.), obberi (elige), obbeseli (3. sing. aor.), obbi- šen, obbedvi, obbadva, robbi (servi), ribbu (piscem). — eld: pad- đoše, paddaše, padđe. — ee: kneez, sveeti (saneti), nenavidee (3. plur.), ludeem (hominibus), pošteneem, onee (illius, fem.), viree (fidei), kojee (quas), hoćee (volunt), pameet, veruj.eem, ostajee, du- hovnee (acc. plur ), nijee (non est), zdravee (gen. sing.), razum- nijee (prudentius). — iF: nffamo, uffanje, ufFajući. — ii (piše se: U, ij, a kasto griješkom y) : siina (filii), biiše (erat), biilo (particip od ,biti' esse), učiniil, kojii (nom. sing.), zoviiše (vocabat), uboziih, dobriih, zalii (mali), nikojii (nonnulli), uboziim, oiniite (facitis), ra- zumiil, ludii (homines), vii, velikiim, mii, sudiiš, tii, vidii (videt), sviitu (munđo), pratii (3. sing. praes ), govoriim, govoriiš, razumiim, razumii (intelligit), hiinii (decipit). — 11: alli, illi. — nn: ranno (mane). — 00 : too, miloost, redoom, oon, Boog, svojoom, rasko- šoom, velikoom, korenoom (radice), bluđoom (errore), grohotoom, zimoom, plood, soboom, pomooć, radoost. ■ — • pp : oppeta (denuo), oppita (interrogavit), oppereš, oppraše, opplakala. — SS : kosse (crines). — ŠŠ: naššemu, vašša, slišša (audivit), dašše (dederunt), stavišše (posuerunt). — tt: matti (mater). — UU: duuha (gen. sing.), vičnuu (sempiternam), suuđii (iudicat), luudi (stulti), truu- dom (labore), truud (labor), razuum, cvatuu (florent). — w: živvot, (samo ako tu nije vv znak za v; vidi naprijed u azbučnom prijegledu).

AKCENTI. Samo je jedan znak, na ime v , koji se ne upotreblava baš veoma često: u svojemu, u Rimu, u velikoj, ti nebo, ii pravednivosti, a (partikula), pb sebi, da (partikula), mogh (possunt), zla (mali, gen.

54

FAUST VRANČIĆ 1606.

sing.), prag, čas, Bogu (deo), pade (cecidit), poznade (noscit) ; tada (tum), sta (stetit), brige (nom. plur.) ; negb (sed), malb (parum), ,izveduu' (3. plur.), ,daa' fđedit), ,pifzaa' (scripsit).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bć: općene 76, općeno 85, općenih 114. — bk: zibke 37. — bs : obsluževati 48, obsluži 56, obsel (partic.) 100, robskih 78, grebsti (inf.) 113, 114. — bš: babšćinu 38, 48, babšćine 95. — — bt: obteći 115. — čt.etimo logički: čtiti 3, 65, 97, čtehje 47, 54, 97; fonetički: stil (partic.) 3, štiti 16, poštenje 7, 9, 15, 36, 42, poštovana 8, 47, poštenjem 24, 33, 36, 40, 66, štovati 42, 43. — ćst: svemogućstva 26, mogućstvo 32, 34, 79, 103, moguć- stvom 112. — đc e ti mo logički: srdcem 23, sudca 30, 62, sudci 49, 60, sudcu 63; fonetički: srcem 7, 18, 33, 38, 71, srce 9, 11, 14, 35, 64, srca 12, 15, 16, 27, 73, srcu 16, 34, 80, 84, 93. — dč etimologički: sudce (voc. sing.) 61, 62; fone- tički: srčeno 14, 25, 29, 36, 41, srčenije 114. — dčb: sržbe 11, 77, sržbu 14, 17, 20, 35, 60, sržba 20. — đd: oddavajući 47, odđavati 70, 97, 112, ođdati 97, odderu (3. plur.) 61, naddahne (3. sing.) 98. Isporedi: ođdivena (vestita) 54, 61. — dh: odhva- titi 31, 64, odhvatil 43, odhvatili 57, nadbodi (3. sing.) 40, nadhactaše 70. — dk etimologički: odkinuše 14, odkuplenja 29, odkrijem 44, odkrila 91; fonetički: slatki 16, 17,' 77, slatko 22, 34, 39, slatkimi 113, dohotkom 78. — dp: od- pušćenje 20, 46, odpusti 99, odpustiti 102, odpelati 41, odpelaju 43, odpisal 77, ođpočinuti 87, odpraviše 98. — ds etimolo- gički: gospodskih 7, gospodstvo 7, 77, 84, ođsići 14, 44, 64, od- sikoše 14, 79, 114, odsiče 15, 63, 64, 80, odsudeni 19, odsuditi 20, odstupiti 88, ludske 23; fonetički: lučku 53. — dsd: ozdola 16. — dsg: ozgora 61, 77, 85. — dš : došadši 5, 14, 19, 28, 58, prišadši 17, našadši 39, 73, 98, 109, 113, padši 5, 21, 23, 52, 63, povedši 33. — gk: lahko 3, 21, 24, 76, 107. — gš : vrkši (partic.) 91. — gt: nohti 111. — kč: omehčati 42, omehča 64. — kć : hćerce 13, 57, 60, 65, 82, hćeri 39, 41, hći 47, 81, 85, 102. — kk: mehki 36. — nb: himbu 7, 11, himbe 9, 71, 85, 87, him- beni 10, himbeno 11, 13, himba 80. — nn: jistinoga 8. Isporedi jistinno (verum) 9, 17, 39, 90, jistinnu (veram) 20, gdje se ne zna, da li nn znači prosto udvajane ili možda etimologičko pisane. — Ac: janca 18, 38. — ris : ditinstva 21, 43, 57, 78, 97, ditinstvu 35, sužanstvo 42, izvansku 43, izvanskoga 54. — sb : z Bogom

ĐUEAĐ BARAKOVIĆ 1614.

55

-f

i

10, zbuđi 37. — sd: zdvignuvši 7, 14, 15, 40, 59, zdvižeš 10, zđvignu 18, združila 34, 39, združi 72, 100, vazda 46, 47, 57, 90, 94, z dobre 61. — sg: zgodilo (se) 23, 69, 101, zgodi (se) 46, 80, 106, zgrabiti 45, zgrabivši 48, zgrišila 87, z gospojom 84.

— skn: iztisknuti 4, tiskna 7, pritisknula 12, pritisknuti 14. — sn etimologički: s negovim 34; fonetički: š nimi 9, š nim 19, š riome 54, 55. — SS: s suzami 54. — stb: jizbine 20. — Stn etimologički: žalostno 14, 75, 99, žalostna 60, 95, koristne 15, koristno 48, 75, slastno 24, slastna 34, namistnika 37, namist- nik 37, 38, 78, propastni (impii) 38, 62, šestnadeset 70, mimo- šastni 102, kripostnih 104; fonetički: slasno 41, mimošasnoga 56. — tb: svadbu 52, 60, svadbenu 93. — te etimologički: otca 15, 18, 21, 39, 52, otcem 34, 66, 99, 101, otcu 48, 52, 60, 73, 92, otci 76, 100, 102, ditca (puerum) 37, vratca (deminutiv od ,vrata' porta) 99; fonetički: ocem 10, ocu 39, diče 60, dicu 90.

— tč etimologički: otče 73, 100, 101, 105, otčin 113; fone- tički: oče 37, 38,44, očinski 66, očinstva 113. — td: devedeset 6, pedeset 9, 11, 47, 104. — ts : prokletstvom 22, egipatske 104.

— tš: proklešćine 22. — vst etimologički: kralevstvo 8, 11, 61, kralevstva 50, 93, divstvo 17, 35, 106, divstva 56, 97; fone- tički: kralestvo 21, 22. — zh : izhodi 21, 23, 108, izbodeći 28, 71, izhođahu 36, 37. — zs etim ologički: razsrdivši 11, 43, izsičeno 65; fonetički: isikši (partic.) 13, rasrdi 14, 58, rasap (discidium) 56. Isporedi: ,rafzfsardi' 8, 13, 82, ,ifzfzicseno' 14, ,rafzszipati' 45. — ZZ : razzlovoliše 5. — ZŽ : razžali (se) 41 . — žc: stražca 35, stražci 44. Isporedi: ,lafczeem' 10. — Žk: mužki 86. Isporedi: ,tesko' 23, 25.

ĐURAĐ BARAKOVIĆ.

VILA SLOVINCHA GIVRGIA BARACHOVICCHIA Zadranina V QETTABE VARSTI Petya Sloxena . . . IN VENETIA mdoxhii. Barako viceva je ,Vila' gotova sva (osim naslova) štampana kur- sivom. U noj ima mnoštvo štamparskijeh pogrješaka. Strane 280. i 281. dolaze dva puta; u ovoj radni 280. i 281. znače te strane na drugom (ne na prvom) mjestu. Iz eksemplara, koji je za ovu radnu upotreblen i koji pripada jugoslavenskoj akademiji, istrgnuto je nekoliko listova ovdje i ondje. Baraković obično rastavla pri- jedlog od glagola pišući n. pr. ,raz cvilen', ,iz hodi', ,od riši' itd., takvi primjeri nijesu uzeti u prijegled konsonantskijeh kombinacija.

56

BURAĐ BARAKOVIĆ 1614.

C obično se piše znakom c, ali se kasto nalazi i znak z : funza, zuitach, brataz, chonza. — č = c: cudefa, naučen, cas, ric, dići, plačni. — ć = chi : chiudi, chiuba (flatus, gen. sing.) ; = cchi : piccbiu (cibum), bocchiu ; = ceh : đofecchi, letecehi, moceh, nocehne, vruceh. — đ = dy : pogardyen, sladyemn, gradyani, rodyen, ardya, vidyah; = dgi: xedgia, viđgiu, potuardgiuve, gradgianin; = dg: tuardgi. — g obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gb : drugbe, drughi, noghe, maghla, targh, oghgnem. — j = gi : brogia, giazicba, giur, Dostogian, sgiat, mogioy; = g: gima (habet), poehogi, gigralm (,jigrahu') ; = y : tvoyega, voyfche, mogioy, yeđno, Yer ; = : trudnie, grie. — k = eh : eholefa, nauch, tolieho, đichu, clouich, ehamene. — kv = qu : zrique, zriquena. — 1 = gli : gliu- đem, gliubaui, boglie, zemglia, vogliu; = gl: vcitegl. — m obično se piše znakom m, ali se kasto nalazi i znak ~ : gro, vidi, fra, vodo, zeglia. ■ — ■ n obično se piše znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~ : da, va, suzza, Muta, vznese. — li = gn : gnega, mgnu, fign, gorgne, fumgnafse. — r = ar: martaf, tuarđi, paruo, tar- pecehi, targouine. ■ — S = f : oftauit, funce, fuachomu, pifma, glafom ; = s : glas, prostor, misli, starofti, sloue, Sad. — š = fc : giofe (,još l ), funafeza, xelifc, pofeten, zafetiti; = 13: vzdiBucch, vifie, po- slafie, proBal, raftifie; = ff: vaffega, lipffu, biffe, proffu, nolfahu; = fs : slifsa, pafse, fumgnafse. — U na početku riječi piše se zna- kom v, inače znakom u: vbog, vmim, vffima, Vfanye. — v na početku riječi piše se znakom v, inače znakom u : glaue, fue, na- raui, hualim, vridan, varh, vifoccho; nalazi se često i znak f: naraf, martaf, xif, otrofna, prislafnoy, poftafgliam, prafdom, vidifffi, ofee, Gliubofzu, narafschi. — ž = x : moxe, druxinom, sluxi, straxom, mnox, chaxu.

UDVAJANE SLOVA. Konsonante udvaja Baraković veoma često, vokale e, i često, ostale sasma rijetko : aa : vaas. — bi) : ribbe, ribba, slabba, slabbe, nebba, nebbo, sebbe, tebbe, dobba, tribba (oportet), obba (ambo). — CC : sunecu, kćerecu, sestricea, stricea, tvoreca, božicea, pšenicea, pticea. — čč: reččenomu, rečče, očči, oččima, dalečče, bičča, plačča, počče (coepit), plačče (3. sing.). — dđ: viddim, rodda (gen. sing.), ploddan, sadda, gospodda, budduć, budde, vodde (aquae), gleddati, jadda (gen. sing.), pađde (cecidit), čudđo, luddi (homines). — ee: gree (3. sing.), tee (buius), sramotee, vrvee (3. plur.), vođee (gen. sing.), rodee (3. plur.), cvatee (floret), robee (3. plur.) — gg:

ĐURAĐ BARAKOVIĆ 1614.

57

moggu (possunt), kogga (quem), pragga (liminis), togga (huius), sluggami. — ii (piše se : ii } ij) : diil (pars), diiči, žudii (3. sing.), želii (3. sing.), diičan, liik, svidočii (3. sing.), tii (tu), riike, liipi (puleher), priimaste (accipiebatis). — kk : ,occho', ,occha', ,chaecho', ,vifoccho'. — 11 : mallo (parum), mallu (parvam), gollobrađ, velle (valde), tolliku, silla, dillo, vellika, bollan. — mm: plemmenit, kammen, ramme, brimme, simme, onammo, ovammo. — lili: gannu (movit), menni, vrimenna (temporis), stannu (3. plur.), ženna, ranna (vulnns), punni (pleni), tminna. — pp : skuppi (colligit), skuppiše, koppa (fođit), oppet, utoppit. — rr: mirris, stvorren, govorrit, zorra, gorra (mons), gorru (montem), carra, carru, virra, skorro. — tt: hottiše, znatti, litta (anni), litto (annus), jatta (gregis), matti (mater), lubitti, datti (inf.), putti (iiji^th). — mi: luug (cinis). — Žž : bižži (fugit).

AKCENTI. Baraković upotreblava znakove i ' , od kojijeh je prvi rijedak, a drugi veoma rijedak: plač (fletus), ih (id), da (dedit), miiti (puto), sta (stetit), ponize (komparativ), sto (centum), ti nemu, u Zadar, u Bogu, u mriti, a (partikula).

KONSONANT8KE KOMBINACIJE. hc: vrapca (passerina) 216. — l)ć etim ologički : obćene39; fonetički: općeno 7, 64, 69, 152, 153, opeahu 9, općiti 16, 252, 359, općene 24, 42, 43, 291, 328, općeni 34, 120, 276, 306, 324. — Mi: obhodit 75, obhodi 81, obhiti 289, obhitaj 372. — bk etimologički: lubkom 34, lubko 96, 245,361, lubka 251, 310, klubko 253; fonetički: klupko 51. — T)S: obstupi (3. sing.) 54, obstupe (3. pl.) 74, obsinu 60, 331, obstira (3 sing.) 61, obslužit 280, obseći 328, robsku 73, robskoj 81. — M: obtiče 64, 304, obteče 130. — 1)V etimologički: obvije 59; fonetički: obe- seli 175. — • ČC: sunašce 4, 48, 79, sunašca 27, 233, 293, lišća 13, 29, 43, 129, 138, srdašce 27, 30, 69, 150, 202, srdašca 199, 261, prišca (fabula) 153. — Čt etimologički: vojničtvo 13; fonetički: pošten 4, 54, 238, 345, poštovan 10, 261, 352, 370, poštenje 15, 38, 68, 143, 188, poštene 43, 79, 139, 147, prostiš (perlegis) 361. — dc etimologički: sudca 157, sudci 313; fonetički: srcu 10, 25, 67, 121, 198, srce 14, 26,61, 112,231, srca 16 40, 69, 163, 252, srcem 27, 224, 319, 331; složeno: srtca 225. — dč : srčene 69. — dčl) : sržbe 62, 269, sržbu 64, 244, sržba 67, 164, sržbi 319. — dd: odavna 323, 372. — đh

58

ĐURAĐ BARAKOVIĆ 1614.

ĐUEAĐ BARAKOVIĆ 1614.

59

ođhrani 145, odhodi 312. — dk etimologički; napridkom 15, 315, napridka 126, odkrije 45, ođkrit 295, 339, đohodka 105, odkle (unde) 173, poluredke (hemistichia) 174, 204, 230, sladki 315; fonetički: slatki 8, 28, 46, 112, 131, slatkosti 44, 175, 228, 263, slatkost 71, 118, slatku 83, 135, britku 48, britke 64, britko 96, glatku 99, ritka (rara) 313. — đp: odpravi 206, 260.

— ds: gospodsko 36, gospodskih 55, 350 gospodski 180, grad- skoga 44, 123, gradskih 107, luđskim 74, ludski 131, 342, ludska 209, 225, 353, odstupi 351, ođsudi 358. Isporedi: graške 208 (to je griješka kako i sam pisac u popisu štamparski] eh pogrješaka veli, da se , graške' ima popraviti u , gradske'). — dt etimolo- gički: ođtišće (3. sing ) 287; fonetički: otuda 154. — gč: obkhča 22, oblahčati 71, lahčine 32, lah činu 214. — gk: polahko 124. — gš: lakša 26, slekši (se) 107. — gt: nohti 168, 217,noh- tima 313, 349. Isporedi: nogat 263. — kć: hćer 322.— kd eti- mologički: svakdana 111; fonetički: svagdarie 6, g Dunaju 146, g dubu 216, g dobru 372. — kk: mehka 26. — kz: g Zadru 54, 64. — rač: zamčice 34. — lib: himbeno 7, 69, 323, himbene 41, 43, 341, himben 42, 278, 373, himba 220, himbeni 264, 306.

— nš: zapamše (partic.) 47, napamši 132, razpamši 282. Isporedi : zapam (partic.) 130. — ric: jancu 164. — ič: jančića 223. — sb: zbor 39, 83, 87, 114, 148, zbora 102, 139, 259, zbude (se) 54, 150, 306, 333, zbija (3. sing.) 56, zbrajati 186, zbiraj 372, z blagom 13, 156, z biligom 109, z bilom 225, z biserom 267, z brodarom 329. — sd etimologički: vasda 284 (bis; samo ako nije griješkom); fonetički: vazda 6, 11, 100, 107, 142, združi 100, 248, združeni 116, 175, združiti 129, zdol 216, z druž- bom 38, z drugom 45, 272, 358, z druge 79 189, z dobra 54, z desna 193, vazdan (,vas dan') 212, 233. — sg: zgor 75, 149, 170, 214, 281, zgledat 16, 92, zgrada 32, zgradit 89, zgraden 111, 138, zgodan 34, 143, 277, 354, zgoda 66, 181, 300, zgodi (se) 130, 143, 153, 195, 226, zgovori 47, zgubit 114, 183, zglob 278, z gospodom 9, 38, 300, 349, 366, z građani 45, z grlom 58, z gri- šnimi 1 19, z grihom 304. — sn etimologički: s nim 326, 339; fonetički: š nom 23, 58, 126, 150, 252, š nimi 40, 339, 340, 367, š nim 53, 82, 112, 157, 331, š liega 243. — SS: šega (,s šega') 183. — stb: jizbinu 25, 26, 60, jizbinom 44, 342, jiz- bine 335. — stm: ustmi 115. — stn etimologički: napast- nik 115, častni 369; fonetički: kriposna 7, 362, kriposnih 121, 370, 371, radosna 7, 46, radosno 95, žalosna 7, 273, žalosni 76,

T

! rta

,

izvrsne 8, 16, izvrsnoga 110, lasno 11, 143, 146, 154, 187, mimo- šasno 24, milosne 216, milosno 283, časnu 243, korisna 272, usne 370. Isporedi : časan 82. — SZ : zada (,s zada') 185, 234, 257, 277. — štb: uvižbana 194, uvižban 237, 300, 338, 353, uvižbaj 300. — te etimologički: otcem 6, 354, otca 11, 40, 120, 163, 222, otci 244, bratca 9, 199, 201, 205, 245, bratcu 15, 208, Bnetci 148; fonetički: diče 43, dica 155, 356, braca 201. — tč: dičica 243, 306, dičice 269, pričica (fabula) 261. — tčb: otačbinu 34, otačbino 357, otačbina 369. — tć: ostat će 19, bit će 32, 72, umrit ću 150, slišat ćeš 151, štovat ću 196, sjat ćeš 282, živit će 364. — td: pedeset 350, 372. — ts etimolog i čki: hrvatski 36, hrvatske 352, 374, hrvatsku 369, stanovitstva (firmitatis) 239 ; fone- tički: a) hrvaski 279 (moglo bi biti griješkom); (ž) hrvačkih 368. — vst: kralestvo 134, 148, 221, 226, 303, kralestva 135, 346, kralestvu 223, 347. — zč: izčeznu 330. — zli etimologički: razhodi (se) 12, izhodi 113, 123, 245, 327, izhodim 294; fone- tički: ishoda 65, 182, 243, ishodi 111, 151, 356, ishoditi 234. — zk etimologički: razkrilen 136, razkrili 139, 330, razklopi 146, razklapa 283, razkošu 173; fonetički: iskušan 54, iskusi 133, iskusih 153, iskupila 200, iskupiti 201, raskoša 242, raskošni 294, raskuje (3. sing.) 280. — z}: razluti 32, 280, 283. — zp etimologički: izpita (3. sing.) 164, razpamši (partic.) 282; f o n e ti č ki : isprosi 9, 140, ispuniv 22, 163, ispune 121, 224, raspade (se) 30, raspada (se) 214, ispustih 30, ispusti 134, 321, raspusti 41, 280, ispasti 42, uspreda (trepidavit) 77, 182, 324, uspojmo 101, usplaši 107, ispokoji (3. sing.) 212, ispod (prijedlog) 79, 220. — zs: rasrđen 19, rasrdi 53, rasrđuje 208, raspu (disci- dio) 34, 81, rasap 34, 44, 52, 120, 217, rasutje 38, 218, rasut 51, rasvane (se) 51, 53, 73, 108, rastaje (se) 106, 278, rastankom 249, rastati (se) 301. — zt etimologički: iztučen 288, razteže 318, iztoči 323; fonetički: istok 7, 106, 107, 276, 301, istoka 10, 83, 99, 147, 199, istočni 9, 129, isteći 27, ulisti (iiifmitiv) 31, 61, 105, 326, 355, slisti (inf.) 137, ustezan 36, usteže 164, izgristi 158, gristi 331, ustrese 113, rastresen 290, rastopi 348, is tiha 32, is tamnice 200, 201. — zž : razžari 279. — žk etimologički: vitežki 68, mužki 289; fonetički: muška 114, uboška 121, priteško 149,. 252, teško 166, tešku 267, 286, teška 292.- — žt etimologički: vitežtvo 38; fonetički: viteštva 16, 199, 206, uboštva 33, uboštvo 154, 305.

i!

60

MATBJ ALBERTI 1617.

MATBJ ALBEBTI 1617.

61

MATEJ ALBERTL

1617.

OFigiY B. MAPJE D. Pia V. Pbnelinyem dan skorb na du6r. A Matiem Alberti Vlaftelinom Splitskim i Vcitegliem, Iz latinskoga Sada ti Slouinski yazik virnb Prinesen. V Bnecih na 1617. U Albertijevoj knižici dolaze strane 272. i 273. dva puta. U prijegledu, koji dale dolazi, znači nama 272. i 273. strane na dru- gom (ne na prvom) mjestu.

AZBUKA.

C== c: lice, pi'itecimo, misec, ouce, diuicom. — č — c: pocaln, reče, veličine, čudno, zac (,za č'). — ć = ky: pomokyi, posfe- _kyenu, hualekyi, plakya, okyutimo ; = k : pomok, nok, pomoknik (,pomoćnik'), vekma; = tky: bratkye, pametkyu, uskarfnutkya, vzduignutkya, nadahnutkyem. — <I = dy: rodven, slađye, mimo- bodvabu, ledya, oslobodveni, dohodyafce. — j = y : moyu, pomi- luy, yauih, doffcoyna, yeft; = 0: priala, tuoih, uzraduem. • — 1 = gli: zemglia, gliudi, boglie, obgliubifce, ukripglieni ; = gl : kragl, Vcitegl. — li = gni: gniemu, bubgniu, pritgnie, vicgnia, sfetignia; = gn: puftigni, Ogagn, vicgni. — f = ar: milofardye, bardo, barzo, varhu, tuardo. — S = f : fada, gofpodine, vefelvu, blagoft ftuori ; = s: nas, blagoslouiti, iskah, sinu, yesi, Slaua. — SV = su: sua, suita, suetom, suakomu, suetigni ; = fu (sasma rijetko) : faetim ; = sf: sfetu, sfetignia, sfimi, sfuda, sfoga, sfomu, sfitu, sfarfcuye, prisfitloga, sfidoci, Sfetoga. — Š = fc: nafcemu, slifcate, pribiuafc, đufca, ifckvefc; = x (rijetko): rekxi, potekxi ; = f (samo ispred tkv = ć) : ociftkyenyu, Prifcaftkva, yakoftkyu, caftkyu, puftkyu (mitto). — u obično se piše znakom u, ali se kasto nalazi i znak v : vho, vfta ; u majuskulama = V. — v = v, u : vrime, vike, vidil, slaue, priuedi, nouu ; u majuskulama = V. — ž — x : xile, mux, vexukyi, loxnicu, boxya.

Dodatak. U gen. pl. piše se dosta često na kraju slovo li : parftih, gliudib, kripoftih, ricib, uciteglih (magistrorum), Miloftih. Isporedi i : rukub.

UDVAJALE SLOVA.

Alberti ne udvaja ni vokala ni konsonanta, jer mu se to čini

suvišno, kako sam kaže u predgovoru (str. xn). Dulinu i kratkoću

slogova voli on označivati akcentima (koje on zove ,brazgotine').

Tako je nemu pds = cingulum, a pas mu je = canis. Priznaje,

-;*••

1

da je slagač (,težak') pobrkao te znakove, ali to će čitatel sam lako moći ispraviti (str. xii).

AKCENTI. Alberti upotreblava znakove i ' , a što znače, to je rečeno malo prije pod ,udvajanem slova'. Taj pisac bileži kvantitetu gotovo na svakoj riječi. Za ogled ispisuje se ovdje psalam 129, koji je štampan na strani 84—85: Iz dubin uzvapih k tebi, gospodine, gospodine, usliši glas moj. Budite uši moji uzimlući glas mćlitve moje. Akb bezzakonja prežal budeš, gospodine, gospodine, tkb pb- trpi't? Za čtb pri tebi očišćenje jest i ciča zakona tvoga potrpib te, gospodine. Potrpila jest duša moja, u riči ,gniegouoy', ufala, jest duša moja na, gospodina. Od straže jutarne db noći ufaj Izraele na gospodina. Za čtb pri gospodinu milosrdje i bbilatb pri nemu bdkuplenjć. I ta će izktipit Izraela od svib bezzakonji ,gniegouih'.

— Evo još jedan ogled sa str. xliii: Otče naš, kl jesi na nebesib, sveti se ime tvoje, pridi kralevstvo tvoje. Budi vola, tvoja, kako na nebu i *ia zemli. Hlib naš svagdani daj nam danas i bdpusti nam duge naše, kako mi bdpušćamo dužnikom našim. I ne uvedi nas u napast, da, izbavi nas od zla. Amen.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. 1)Ć: općeno xvm, općinu xliii, općenu 513, općenomu 513. — ■ bll. obhodrii 237, 298, obbodi 347. — bs: robstva xliv, 435, ob- sinet (3. sing.) 111, obsiniti 438, podobstvo 394, bogolubstvom 402, sobstva 441, 443, sobstvo 441, 442. Isporedi: obsova (blaspbema- vit) 458. — - fcš: hudobšćin (gen. pl.) 422. — M: obtičućih 317.

— bv etimologički: obveseliti 43, 526, obveselet (3. pl.) 130, obvetšah 259, 316; f n e ti č ki : obrati 44. — ct: ostom 408, 415, osta 418, 436, 509. — čk: dubrovaškoj ni, jejupaški 14, mrtaški 237, 529, jejupaškoga 435, grškimi 498. — čt: počtenimi v, počtovati vii, počtenje xlv, 338, 429, počtenjem 296, čto 54, 111, 134, 290, 356, krvničtva 284, 322, redovničtvu 333. — ćst: mogućstvo 78, 153. — dc etimologički: sudcem 400; fone- tički: srca xlv, 7, 44, 261, 268, srcem xlvi, 3, 61, 261, 304, srcu 10, 49, 130, 249, 273, srce 12, 85, 262, 269, 274; složeno: britci (acuti) 35, 121, slatci (dulce*) 371. — dč: uslačaj (imperativ) 430. — dčb: sržba xlvi, 283, sržbu 83, 155, 382, 434, sržbe 264, 323, 332. — đd: odahnut 303. — dh: nadhodi xxvi, odhode 351. _ dk etimologički: odkloniti vir, odklonil 434, odkupiti xlvi, odkupil 25, 401, 414, odkupitel 262, 280, 395, odkril 18,

1

62

MATEJ ALBEB.TI 1617.

435, redka (versiculi) 19, 283, sladki 389, sladkosti 421, naprid- kuiući 407, napridka 445; f on e t i čk i : nutkati x, nutka (3. sing) 514, napritkuje xxvi, napritku 41, 80, 353, 448, napritkom 419, slatka 44, 358, 423, slatki 358, 428, 526, slatko 389, 424, 427, britkost 433. — dp: odpraviti iv, x, odpusti xlui, 81, 297, 440, odpušćaš 86, odpočinite 63, 69, 80, 336, 391, odpočine 272, odpi- ruć 369. — ds: gospodstvu vir, gospodstva vm, odstupiti ix, xm, odstupite 259, 316, odstupi 272, 487, naslidstvo 21, 62, 342, na- slidstvu 267, 341, ludskih 456, ludski 459, odsiče 456, 474, 504.

— As: prišadči 126, 155, prošađči 362, pošadči 459, 483, izašadči 465, opadči 280, upadči 400, sedoi 463. — đt: odtisni 431. — gč: lakčinom 406, lakčinu 433. — gk: lako xir, xxvn. — kć: hćere 11, 35. — kđ etimologički: svakdane 384; fonetički: svagđarii xliii, 81, 405. — kg: k gospodinu 21, 53, 238, 299. — kk etimologički: k komu 396; fonetički: h kralu 11, h koži 280, h knezu 367, h križu 369. — mč: zančice 61, 438' zančica 61, zančicom 459. — nb: himbeno 8, 98, himbenu 54, 134, 239, himbami 319, himbe 344, 346, himbom 349. — mi: jedanadeste xxvi, istino (vere) 398, 510, istina (verum) 431. — nš : počanši xx, 2, 23. 494. Isporedi: počamši xxvm. — ne: janče (vo- kativ) 334, 533. — ris: ditinske 433. — sb: prozbah' ix, proz- bami 9, 14, 388, 422, prozbu 259, 308, 337, zbora ix, xxx, zbude (se) 372, zbudut (se) 509, z bogom xra, 42, 51, 366, 410, z bez- zakonici 479, 486. — sd: vazda ix, 8, 45, 128, 282, zđala (infra) 1, 9, 91, 265, z dari 11, z duhom 37, 47, 409, 425, 447, z drvi 474, z desne 479, z dobrim 519, združi 339, združeni 421. — sg: zgara (supra) 23, 254, 297, 367, zglobil 264, zgodan 351, zgledal 423, zgrišenju 430, zgradim 475. — skn etimologički: tisknoće 513; fonetički: pritisneš 263. — Sli: š nimi iv, 66, 304, 454, 498, š nim 126, 440, 456, 464, 480, š nom 421, š nega 462, 479.

— SS: s starišinami 477. — stb : jizbin (gen. plur,) 405, jizbine 405. — std etimologički: šestdeset xxvi, 521; fonetički: šezdeset xxvm. — stal: različnostmi 11, 101, kostmi 264, napastmi 352, ustmi 421, kripostmi 422, milostmi 514 — stn etimolo- gički: šestnađeste xix, ustne 1, 29, 91, 273, 280, častna 4, 76, 94, 127, 532, častnoga 347, 423, radostnim U, radostnimi 287, radostni 515, žalostni 515; fonetički: izvrsno v, vi, 429, izvrsna x, 77, 424, 514, izvrsnije 399, šesnadeste xix, mimošasnih xx, mimo- šasna 419, korisno 402, žalosnih 515. — štb : uvižbanje iliii, uvižbam 317, uvižban 421. — tb: ženitbi xxx, ženitba xliv, že-

MATBJ AI.BT5RTI 1617.

63

nitbu xlv, svetba 389, 406, svetbenoj 394, svetbi 402. — te: otcu v, 2, 76, 328, 444, otca x, 33, 110, 297, 357, otci 3, 38, 124, 443, otcem 51, 78, 366, 512, mrtca xlvi, 237, krotci (mansueti) xlvi, kratci (breves) 272. — tč etimologički: otče xliii, 41, 81, 271, 358, otčevoj 24, otčevo 357, 441, otčeve 416; fone- tički: dičica 72, 147. — td etimologički: petdeset 515, 529; fonetički: pedeset xvi, xxvi, 515. — ts : splitski vm. — tš: spletci (partic.) 478, 506. — vst: kralevstva m, U, 24, 342, 347, kralevstvo xliii, 414, 481, 485, 505, kralevstvu 111, 410, 484.

— zc: izcili 276, 315, 340, razcvilen 318, 366, razcvilenih 433.

— zč: izčisti 126, 155, izčišćena 518. — zdil: bezdna (abvssi) 34) !20. — zh: ishodi xxvi, 7, 96, 272, izhodeei 388, 443, 458, uzhotih 273, uzhotil 276, 285, uzhvalet (3. plur.) 287. — zk eti- mologički: izkrivlena xm, uzkliknimo 2, 92, 255, bezkončane 59, 65, bezkončanimi 414, 427, razkošah (lokal plur.) 76, uzkrsnul 78, 87, 426, uzkrsnuća 387, uzkrsnu 523, izkupit 85, izkupil 366, 368, 394, izkopa (3. sing.) 261, izkušenje 283. Isporedi : izkati (quaerere) 432; fonetički: iskrnemu xliv, 8, iskrnega xliv, 431, iskusiše 3, 93, uskliknite 28, 114, uskrsnul 39, 43, uskrisiti 398, uskrišenju 523, iskupiv 362. — z}: uzlubil U, nzlublenim 66. — zn: iž ne 471. — zp etimologički: uzplačimo 3, 165, izpo- ređeni 50, 68, uzpomenuću 51, izpunil 78, izpuniti 440, uzpojem (cantabo) 262, razpršaše 279, izpusti 357, 423, izprosi 419, 499, izpravi 430, 433, razpeti 432; fonetički: ispraviti xra, xxvn, 386, 401, ispravi 258, 272, 419, 448, ispovidi 2, 92, 345, 394, ispovidati 55, 73, 443, ispuni 29, 287, 460, ispuniše 66, 304, uspo- iem (cantabo) 249, isprositi 351, isprosi 419, 519, ispitujući 495. — zs etimologički: izsičet (3. sing.) 83, 156, izsikal 466, iz- sičen 481, 499, nzsudiš 284, 321, razsijana 345, razsvanu (se) 459; fonetički: rasrdiše 451. Isporedi: ,raztati< (se) 405. — ZŠ : slizši (partic.) 480. — zt etimologički: uztrplenje xliv, uz- trplenjem 361, uztrplenja 522, raztrgni 76, 152, iztrudih (se) 259, 315, iztočnike 277, iztočnik 380, 432, iztrgaše 290; fonetički: istoka 72, 147, ulisti (ingredi) 310. — zz etimologički: bez- zakonje 11, 30, 261, 263, 281, bezzakonja 43, 62, fflTJ^hez- zloban 408; fonetički: razlovoliv (partic.) 455. — zž e tUmo; logički: uzžeja (3. sing. aor.) 29, 115, 287, razžeže 378, raS^žV lena 418; fonetički: ražežet (3. sing.) 342. — ŽC : stražei 422, 467. — žč etimologički: stražče (vocat sing.) 262, otežča 316, otežčaše 318, otežčali 473; fonetički: oteščali 455. — žk eti-

64

MAVK0 OBBIN 1621.

mologički: mužki 270, težko 318, težke 400; fonetički: pristrišku (od ,pristrižak') xvn, xvm. — žt: množtvu 388, 396, množtvo 396, ubožtvo 402, đružtvo 448. Isporedi ,mnoctuu' 456, 494, ,mnoctuo' 474, 478, 487, ,mnoctua' 483.

MAVRO ORBIN.

1S21. ZAKQALO DVHOVNO OD POČETKA I SFARHE xivota covie- canskoga, Iftomaceno iz Yezikka Italianskoga u Dubrovački pb D. Mauru Orbinu Dubrovčaninu. IN VENETIA. Godina 1621 zapisana je pri potvrdi.

AZBUKA. C = c: lica, vienac, lakomim, niekolici, ciechia, carvom. — č = c : coviek, pocignen, reče, euy, velicanftvo. — Ć = clii : većina, hochie, obechiao, frechiu, vechiega; = ceh: izreoohi, buducehi, pomocoh, docehi, opcehiti, noceh: = oehi (rijetko): necehm. — đ: toga glasa nema Orbin, nego je mjesto nega j. — e obično se piše znakom e, kasto i to gotovo istom pri kraju kiiige nalazi se i znak se: gor« (montes), latinska? (gen. sing.), potreba? (gen. sing.), utroba? (gen. sing.), dufea? (gen. sing.). - g obično se piše zna- kom g, ali se nalazi i znak gb: snaghe, drughi, yugh, moghb, izagbna. - iji = ij : plemeniti, 4, 23. - j = y : koye, koyoy, rayu, yeđno, znay, yur; =0: koi Gkoji'), priateglsku, pmchi, zaedno, fmarfcuem. - kv = qv: Qarqva, iqvafcen, nikaqva, fmoqve. — I = gli : gliudi, zeinglia, ftavgliam, xegliah, uftarpglien ; — gl : zadovoglno, ftvoritegl, zemaglski. — A = gn: (cjegnah, fredgna, predgne, fadagnemu, oggagn. — f = ar: parvomu, darva, tvarde, darxim, marmgnafce; = r: umro; = er (sasma rijetko): kervavi pogberdio. — s =-f: yakofti, fpafti, telefa, fada, pofli; = s: . iskafee, latinski, vas, cas. — SV = fv: .fvarliu, fvaka, fvoy, fvie- docij, fvakoga; = sf: sfoye, sfarlie, sfak, sfetieh, sfiet, sfietlofti, sfega, sfoga. Isporedi: Svietloft, Sfietloft. - š = fc: foto, moxefc, nafe, obrativfci, ifetem; • = 1 (samo ispred ć): ocifehene, pn- cefchenju. — V obično se piše znakom v, ali se kasto nalazi i znak u: ftuar, paruo, Dauid. — Ž =x: moxe, darxani, blaxeni, boxyoy, xivuchiega. — * = ie: liepo, vierovatti, coviek, tiela ■ grieh, befieditti, vietra, niefmo.

MAVRO ORBIN 1621.

65

UDVAJANE SLOVA veoma je obično u Orbina. aa : imenaa (acc. plur.), onogaa, togaa, daan (dies), mlaađ, inaako, raađi (propter), uraa (gen. plur.), ženaa (gen. plur.), znaa (scit). — M> : „ebbo, nebba, ribbe, dobba,'sebbe, obbećao, đobbar, zlobba, potrebba, obba. — cc: neprijatelicca' djeceu, djevicee, dječicea, pticea, oecem, raucei (tormento). — čč : počče, uččini, oččistile, oččiju, muččenik, muččenici, riječčima, očče (voc. sing.). — đd: budde (3, sing.), buddu, besiddu, čuddo, vodđa, plodda, nahoddiš, nahoddi vidđi (videt), viddimo, gradđe (grandi- nes), studdeni (frigoris). - ee : zovee (vocat), boćee (volunt), peetak, peeć, slobodee (libertatis), vodee (gen. sing.), dobree (gen. sing.), smrdeeća, činee (faciunt), reedi (instrum. plur.), reedu (orđine). — ff: uffanje, uffanjem, uffajući. — gg: Bogga, Boggu, druggu (aliam), druggo, kugga, togga, ovogga, razlogga, razlogge, verigga, oggan. — hh (rijetko): zalihba (gen. sing. superflui). — ii (piše se ij): siinko, piitati, piitao, siin, bii (feit), okoliiš, učeniiče (voc. sing.), izlazii (3. sing.), činii (3. sing.). — kk : mukku (tormentum), to- hkko, uzrokka, svakke, čovjekka, istokku, priširokka, privelikko, mukkaa (tormentorum). — 11 : mallo (parum), malli (pauci), malla (parva), millosrdja, čulle (partic), alli, kollo, tellesa, djello, učinillo, molle (orant), golli (nudi). — mm: imme, immaju, immaš, jamma, vodamma, očimma, nammi, rukammi, molimmo (oremus), nemmu, reci mmi. — nn: gospodinna, gospođinnu, rečenni, božanstven ni' punni, krunna, tminne, blaženno, onna općenna. — 00 : Boog, ploođ, noos, vooća (gen. sing. fruetus), goora (montium). — pp : opprijeti, skuppe (colligunt), potoppa (diluvii), ukoppan, nappasto- van, zappadu (lokal sing.). — rr : morre (mare), morra (mariš), pokorru, urra (hora), govorre (dicunt), govorri (dicit), gorre (peius), umirru (3. plur.). — SS : Čessa, ossobito, ossobite, missao (cogitatio), ossudu, da sse (ut se), da ssu (ut sint). — tt: blatto, počnitte, othšao, dobrottu, životta, ottvoren, nadahnutti, učinitti, držatti, razumjet«, mislitti, znatti, datti, slušatli. — mi : zovnu (vocant)' muuž, duuba (gen. sing.), puuk, puutu, suud (vas). — vv: laživva, slavva, slavvu, negovvu.

AKCENTI. ^ U Orbina se nalaze znakovi r i '; oba veoma često: života (gen. sing.), štb, kada, hotješe, napasti (tentationes), u početak, rečenomu, služeći, žena.(nom. sing.), odgovoru (lokal sing.), u službi, dobrb (bene); — mene', sebe", onomu, rečenoga, upitati, dosaditi, posala (gen. plur.), govori (dicit), upisan, đržahu, razumu (lokal sing.), čindći.

Isforija hrvatskoga pravopisa. k

64

MAVRO OBBIN 1621.

mologički: niužki 270, težko 318, težke 400; fonetički: pristrišku (od ,pristrižak') xvn, xvm. — žt: množtvu 388, 396, množtvo 396, ubožtvo 402, družtvo 448. Isporedi ,mnoctuu' 456, 494, ,mnoctuo' 474, 478, 487, ,mnoctua< 483.

MAVRO ORBIN.

1621. ZARĐALO DVHOVNO OD POČETKA I SFARHE xivota covie- canskoga, Iftomaceno iz Yezikka Italianskoga u Dubrovački pb D. Mauru Orbinu Dubrovčaninu. IN VENETIA.

Godina 1621 zapisana je pri potvrdi.

AZBUKA. C = q: lica, vienac, lakomcem, niekolici, ciechia, carvom. — Č = c : coviek, pocignen, reče, cuy, velicanftvo. — Ć = clii : vechia, hochie, obechiao, frechiu, vecbiega; = ceh: izrecehi, buducehi, pomoceh, docehi, opcehiti, noceh: = cehi (rijetko): necehiu. — đ: toga glasa nema Orbin, nego je mjesto nega j. — e obično se piše znakom e, kasto i to gotovo istom pri kraju kiiige nalazi se i znak se: gorse (montes), latinskae (gen. sing.), potrebse (gen. sing.), utrobse (gen. sing.), dufcaj (gen. sing.). — g obično se piše zna- kom g, ali se nalazi i znak gh: snaghe, drughi, yugh, moghli, izaglma. — iji = ij : plemeniti] 4, 23. — j = y : koye, koyoy, rayu, yedno, znay, yur; =0: koi (,koji'). priateglsku, piuchi, zaedno, fmarfcuem. — kv = qv: Qarqva, fqvafcen, nikaqva, fmoqve. — } = gli: gliudi, zemglia, ftavgliam, xegliali, uftarpglien ; = gl : zadovoglno, ftvoritegl, zemaglski. — 11 = gn : iciegnah, fredgna, predgne, fadagneinu, oggagn. — r = ar: parvomu, darva, tvavde, darxim, maringnafee; = r: umro; = er (sasma rijetko)^ kervavi pogherdio. — S —f: yakofti, fpafti, telefa, fada, pofli; = s: . iskalce, latinski, vas, cas. — SV = fv: „fvarhu, fvaka, fvoy, fvie- docij, fvakoga; = sf: sfoye, sfarhe, sfak, sfetieh, sfiet, sfietlofti, sfega, sfoga. Isporedi: Svietloft, Sfietloft. — š = fc: feto, moxefc, nafe, obrativfci, ifetem; •= 1 (samo ispred ć): ocifehene, pri- cefchenyu. — V obično se piše znakom v, ali se kasto nalazi i znak u : ftuar, paruo, Dauid. — Ž = x : moxe, darxani, blaxeni, boxyoy, xivuchiega. — h = ie: liepo, vierovatti, coviek, tielu, grieh, befieditti, vietra, niefmo.

MAVRO ORBIN 1621.

'65

UDVAJALE SLOVA veoma je obično u Orbina. aa : imenaa (acc. plur.), onogaa, togaa, daan (dies), mlaađ, inaako, raadi (propter), uraa (gen. plur.), ženaa (gen. plur.), znaa (scit). — bb : nebbo, nebba, ribbe, dobba,'sebbe, obbećao, đobbar, zlobba, potrebba, obba. — cc: neprijatelicca, djeceu, djevicee, dječicea, pticea, oecem, mućci (tormento). — čč : počče, uččini, oččistile, oččiju, raucčenik, muččenici, riječčima, o.čče (voc. sing.). — đđ: budde (3, sing.), buddu, besiddu, čuđdo, vodda, plodda, nahoddiš, nahođđi vidđi (videt), viddimo, građde (grandi- nes), studdeni (frigoris). — ee: zovee (vocat), hoeee (vplunt), peetak, peeć, slobodee (libertatis), vodee (gen. sing.), dobree (gen. sing.), smrdeeća, činee (faciunt), reedi (instrum, plur.), reedu (ordine). — ff: uffanje, uffanjem, uffajući. — gg : Bogga, Boggu, drnggu (aliam), druggo, kugga, togga, ovogga, razlogga, razlogge, verigga, oggan. — llh (rijetko): zalihba (gen. sing. superflui). — ii (piše se ij): siinko, piitati, piitao, siin, bii (fuit), okoliiš, učeniiče (voc. sing.), izlazii (3. sing.), Činii (3. sing.). — kk : mukku (tormentum), to- likko, uzrokka, svakke, čovjekka, istokku, priširokka, privelikko, mukkaa (tormentorum). — 11: mallo f param), malli (pauci), malla (parva), millosrdja, Čulle (partic), alli, kollo, tellesa, djello, učinillo, molle (orant), golli (nudi)."— mm: imme, immaju, immaš, jamma, vodamma, očimma, nammi, rukammi, molimmo (oremus), fiemmu, reci mmi. — nn: gospodinna, gospodinnu, rečenni, božanstvenni, punni, krunna, tminne, blaženno, onna općenna. — 00 : Boog, plood, noos, vooća (gen. sing. fruetus), goora (montium). — pp : opprijeti, skuppe (colligunt), potoppa (diluvii), ukoppan, nappasto- van, zappađu (lokal sing.). — rr: morre (mare), morra (mariš), pokorru, urra (hora), go\;orre (dicunt), govorri (dicit), gorre (peius), umirru (3. plur.). — SS : Čessa, ossobito, ossobite, missao (cogitatio), ossudu, da sse (ut se), da ssu (ut sint). — tt: blatto, počnitte, ottišao, đobrottu, Životta, ottvoren, nadahnutti, učinitti, držatti, razumjetti, mislitti, znatti, datti, slušatti. — m : zovu.ti (vocant), muuž, duuba (gen. sing.), puuk, puutu, suud (vas). — VV : laživva! slavva, slavvu, negovvu.

AKCENTI. ^ U Orbina se nalaze znakovi ' i ' ; oba veoma često : života (gen. sing.), štb, kada, hotješe, napasti (tentationes), u početak, rečenomu, služeći, žena (nom. sing.), odgovoru (lokal : sing.), u službi, dobrb (bene) ; — mene', sebe", onomu, rečenoga, upitati, dosaditi, posala (gen. plur.), govori (dicit), upisan, đržahu, razumu (lokal sing.), čineći.

Istorija hrvatskoga pravopisa. *

66

MAVRO ORBIN 1621.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: vrabci 49. — bć: općeno 22, 54, 94, 107, 208, općinu 29, 334, općenoga 94, 101, 110, općenomu 161, 187, općiti 286. — bh: obhodom 286. — bk: obkružile 75, obkružuje 104, obkruži 115, obkružena 258. — bs: sobstva 4, sobstvo 9, obslužiti 38, obslužio 77, obslužili 251, 252, bogolubstvom 65, 138, bogolubstvo 78, 140. — čt: počtiše 5, čtiti (legere) 6, 23, 38, čtio 19, 259, počtovani 20, počtenu 25 ; počtovati 291. — eć: naćemo (invenie- mus) 51, moćeš (poteris) 126, moće 137, 237, 294, 296, razvrće (đelebit) 220. — ćst: sveniogućstvo 36, inogućstvu 300. — dc etimologički: sudca 76, 94, 169, sudcem 78, 85, mladci (iuve- nes) 111; fonetički: srcu 4, 40, 82, 85, srce 72, 83, 205, 206, srca 73, 169, srcem 168; složeno: slatci (dulces) 32. — đč etimologički: sudce (voc. sing.) 201; fonetički: srčane 66.

— dčb: rasrčbu 16, 296, rasrčbom 186. — dd: odijelivši 72, odahnutja 168, odjelenje 197, odijelena 155. — dh: odhodi 75, odhode 79, nadhodi 130, 280, nadhojahu 249, odhranen 195. — dk etimologički: odkriven 11, odkrivenijem 113, odkupleni 18, odkuplenja 144, 145, iznenadke 27, 43, 44, 87, 221, odkle (unde) 72, 111; fonetički: rijetko 217, 308. — dp: odpusti 201, 333, odpuštenje 334. — ds etimologički: ludske 7, 94,

158, Juđskoga 18, 80, 123, ludski 28, 48, 78, 215,'ludskoj 100,

101, 219, ludstva 76, ludstvo 252, odsječena 144, odsjeći 177, odsijevati 262; fonetički: a) gospostvu 31, gospostva 39, go- spostvom 263, 266; (3] lučkoga 200. — dš etimologički: pod- štapivši 33; složeno: došadči 76, zdošadči 99. — dt: otvoren 78, otvori 156, otuda 334. — gš : pomogši 149. — jj : joje (joj je') 75. — kd: svagdašni 333. — mm: priporučujemu (,priporu- čujem mu') 86. — nb : himbenoga 180, bimbenik 195, himbe 298.

— IUl: jedanaes 195. — sd : vazda 120, 122, 139, 157, združiti

159, združenu 173, zdvornijeh 187, zdvora 259, z druzijem 135. Isporedi: ,vafda' 136 (možda griješkom). — sg etimologički: sgoru (supra) 24, 29, 156; fonetički: zgoru 10, 210, 256, odi- zgara 31, 33, 92, 98, 159, zgaja (se) 44, zgode (gen. sing.) 142, 165, zgore (3. plur.) 49, zgorješe 156, zgriješivši 54, zgrijani 161, zgrade (aedificia) 198, 292. — stn: izvrsno 13, 209, izvrsna 20,

102, izvrsnos 48, 211, lasno 13, 36, 123, 188, lasnosti 267, časno 24, 103, časne 32, 176, korisna 38, 63, korisno 193, žalosnijem 60, usne (labia) 73, kreposnijeh 205. Isporedi: lastan (facilis) 91, izvršan 179, 229, 262. — stA: lašna 304. — šb: zaduzbiau 113,

&A.VRO ORBIN 1621.

67

, - v -128 143 - štb : uvježbajte 3,31. Isporedi ,. uvječban

„' tc etimologičo: sveca 7, ^ _ ^

tički: oca 6, U,jl, *, > , 1Q5 260) dječice 122,

299, mabnici 88 djecu 33 - to. oo^ , , . ; ^

189, dječicu 177 ^ l86 '^ 58 , vi djetćemo 78, suditće;99, ćemo 2, bitće 43, 2, ^5 \qq fonetici usilovaću 17, blago- mu čitće 160, 165 popahtce 99 Jo* et ^ ^^

va- 34, biće 159, ^ 28 2 &£ -^ ^ ^ _ fa

181, 198, 25 ^7\t;t'f900')47,pet sa t(,500')265,stanov 1 tstvo etimologižkr.devetsat^OO^^p ^ ^ _ ^

299; fonetički: bogatu 299 260 , izčistio

razfini 72, 201, razcimt i 73 *f>? iiorjepluje 74, uzkrs-

126> izčistiti I50 r ^'^ k 08) J„y e 277, 334, nuo 77, 155, krsne 122, -*™ ' ^ 247 , razk oše

izkr „emu 86, krfega 2te ' ^f ^„^ l5 5, uskrsnutje 155, 30 0; fonetički: uskrsnu £ ^^^^ __ z6: grižne raskole 181. - 4- ^ ? ^„^ 2 , izprazn0 277, izplUti 233. - ZP etimologički p ovjed nika 70, izpovjdjeh

63, 168, izpita 117, povid^ ^ 5 < ^ m izpunen0 277; ,06, prose 141, razpet 77, ^ p ^ ^ ^

fonetički: ispunit 14, mpunu ' uq __ M e ti-

26, rasrčbom 18b, ...lOTi r „stomaci 27,

raširit 43. - rt -t-o'^irt^ 54, trp^B, 35, 93, iztomacenje 87, 91, i, r _ igtomačlo 13, 197,

uz tr P lenstvo 176 ^°^ J 9 ^ lu 22, 203, istočni 69, 70, 71, i.tomačite 14, 19, 102, 189, toku / , 296; . uglj

istoka 198, 272 274, _ ustrpbmo 2a, "f^ . m ol gički : muž- 196, 271, gristi 163, istece 2Ud. g§ke ?3> teška

komu 19; fonetički: teško ^ ^1, >__P žt; ^

189, muškoj 215, mnski 216 musk ^ ^^^ ^ IspQ .

141, 185, 230, mnoštvom 232 mnostv

redi: mnoštvo 81, ubostvu 1W.

68

MARIN GAZAROVIĆ 1623.

MARIN GAZAROVIĆ.

MARIN GAZAROVIĆ 1623.

69

iea3.

GLIVBIZA PASTIRSKO RAZGOVARAJTE SLOXENO PO MARIN V OAZAROVIGHIA . . . IN VENETIA mdcxxih.

Eksemplaru ove knižice, koji je upotrebjen za ovu radnu i koji pripada i ugosl. akademiji, nedostaje prvijeh 16 strana. Djelo ,Lubica' krne je na kraju, jer se iza 120. strane počine nova paginacija i to sa stranom 97. pak doseže do strane 143. To je po svoj prilici drugi dio Gazarovićeva djela, jer se na naslovnoj strani veli : ,Lubica . . . s time nikoliko prigovaranji lubenib'. Dakle će ono, što dolazi na strani 97b — 1435 biti ta ,lubena prigovaranja'. U prijegledu, koji niže dolazi ; brojevi 97, 98, 99 -itd. znače strane ,Lubice', a brojevi 97, 98, 99 itd. strane , prigovaranji lubenih'. Eksemplar je uopće u vrlo rđavu stanu ; mnogo je stradao od molca. Osim toga ima knižica dosta štamparskijeh pogrjelaka. — Gazarović je Hvaranin. Tza predgovora stoji negova slika, a oko ne je natpis: ,Marin Gazarović bfarski vlastelin'.

AZBUKA.

C = c : ruxice, Gliubicu, ouce, farca, inoftranac ; = z (rjeđe) : otaz, trauiza, ftaraz ; = c (još rjeđe) : ruxicami, carn, farce. — č = c : cuvemo, običnih, ca, prilično, očima ; = c : skoncave, tae, teče, farcenim, očima. Isporedi : ručice (,ručice c ). — ć = chi : vochia, letechie, vechiu, Srichia; = eh: Nefrichna, vech, noch, ifchiuchi. — h piše se gotovo svagda znakom h, ali se kasto nalazi znak eh : omechca (.omehča'), famich. — j = y : koya, napoyiti, obilniye, tuoy, ftuorenya ; = g : brogi, nemog, kragi, Tribuge, nemogte ; = 0: ociu, priategl, priati. — k obično se piše znakom k, ali se kasto, osobito na koncu riječi, nalaze i znakovi h, eh: xestoh, lih, pocetab, Tho (,tko'), Cuitha, vuch, slađach, yazich, dofpitach, eh' nebu. — 1 = gli : boglie, poglia, pogliubglieno, cegliad ; = gl : xigl, zemaglsko, zemgli. — m obično se piše znakom m, ali se nalazi kasto i znak ~ : yesa, zrako, gre, zna, mori. — n obično se piše znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~ : yeda, đake, ftude, Vztarpglie, suceu (,sunčenu'). — n = gni : magniega, gnioy, gniome, mgniah ; = gn : ogagn. — f = ar : targouaz, darxaui, parfi, garlo, Sardit; = r: vmro (,umio'). — S = f : fnig, faditi, bifer, oftalih, Naref iti ; = s : sloxio, sladak, lipost, s' gliubauyu, narausko. — SV = Tu: fuoga, profuitlit, fuaka, fuudi; = sf (češće): sfemu,

7*

J

sfoyimi, sfako, sfoyoy, sfuda, sfarhu, sfetac, sfidoka, sfe, sfarni. — š = f: nafega, Slifat, dufe, gorafe, nafim, funafije; = s:-imas, yos, gliubis, izašlo ; = fi (rijetko) : va6a, slifiati, vzdifiem. — u na po- četku riječi piše se znakom v (V), inače znakom u: vcenye, vbo- ftua ; vmrit. — V na početku riječi piše se znakom v : vode, vifoka, vidimo, vafega; inače je u: gouor, glauu, cuualo, ftuar, Narau; = f : ftfar, boxastfena, naraf, milostif, protifni, gniegof. — ž = x : kaxu, xensku, druxbi, xilami, ftraxu; = f: Bifahu, kafe, kgnilhim; = s : slusba, drusbe, lupes.

Dodatak. Kasto se slovo h upotreblava suvišno: humarla 17, humarlu 18, humarlo 91, humive 99. Što se nalazi humiglieni 71, humigliena 96, tu stoji h poradi latinskoga ,humilis'.

UDVAJANE SLOVA. Osim slova 1 druga se dosta rijetko udvajaju u Gazarovića. M>: nebba, ribbe, tebbi, tebbe, tobbom. — CC: ottocci (insulae), mućci (tormento), — čč; uččinit. — dd: gradde (grandines). — ee: moree (3. plur.), mee (gen. sing. meae), tvee (tuas). — flf: uffanje, uffairja ; uffajuć. — 11: dilla, dalleče, alli, primilli (carissi- mus), bolli (dolores), billig, velle (multum), silla, sillom, bollan, bollesti, zabilliži. — mm: immajuć. — mi: ranne (vulneris). — pp : reppate (zvižde). — SS : rossa. — tt: svitta (consilii), mettaše, ottocci (insulae).

AKCENTI.

Gazarović upotreblava samo znak x i taj sasma rijetko : nu, moju, meni, želu ('•upidinem), u starca, h povitku, u tempal, u tebe, u gorah, meii rikami, b tomu, na sviti, i miran.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč: lubčica 24. — bll: obhojaše 38, obhodi 115. — bk: ob- krije 110. — bs: obstirući 50. Isporedi: obsovan 109. — ct: teste (currite) 104. — ČC: sunašce 29, 91, 126, srdašce 29, 91, 126, srdašcu 42, ditešce 30, lišća 31. — čk". dubrovaškim m, bnetaški viii, bnetaškoj 141. — et: pošteni vi, poštenje 123, poštovanomu 140, štuju 102, štuje 109. — dcetimologički: brodci 31, mladca 119; fonetički: srcu 24, 27, 45, 72, srce 24, 29, 32, 38, 75, srca 52, 64, 71, 106, srcem 74. — • đč: srčenim vi, srčeno 26, 121, srčene 79, srčenu 129, slače (3. plur.) 115, slačate (2. plur.) 117. — dčb: sržbu 107. — db: odhođi 99, ođhranio 101, nadhodi 112. — dk etimologički: odkrij 27, 49, odkriti 52, 91, odkril 106, odkida 107, sladku 27, 42, sladke 32, 119, 125, sladkost 33,

cibi>

T

70

MARTN GAZAROVJĆ 1623.

IVAN BANDULAVIĆ 1626.

71

62, ,101, slađko 115, 128; fonetički: slatka 20, 61,104, slatko

30, 61, 90, 93, slatkost 32, 114, slatkosti 100, ritko 87. — đs: gospodstva vi, 65, gospodstvo 65, gospodstvu 69, ludskoga 126. — đš: slobođšćkm 73. — đt etimologički: hodte (venite) 68, 104, 117, odtiraj 103; fonetički: otud 128. — gk: lako 80.

— gt: nohte 122. — hv: pohfalena v, hfaliti vi, hfalenja 17, zahfališ 25, hfalu 43, hfale 61, hfala 85. Možda se u svijem ovijem primjerima / ima čitati kao v ; vidi naprvo u azbučnom prijegledu kod v. — jj: joje (,joj je') iv. — kč: omehča 118, omehčaju 118, h časti 139. — kć : hći 28, 71, 116, hćer 44, hćere 126. — kk : li kraju 58, 101, h koj 138. — kz : g zemli 121. — mm: tvime (,tvim me') 113, okome (,okom me') 111. Isporedi: tom mi 108. — nb: himbenih v, himbom 64. — sb : z brodci 31, z Bogon 103.

— Sd: z drva 68, z dražim 103. — sg e timologi čki: sgara (desuper) 140; fonetički: zgora 29, 46, zgara 34, 137, zgar 140, zgodi (se) 76, 105, z grane 61, z gore 99, z gospodom 133. — Stm: ustma 92. — stn e timologi čki: kripostnim vi, 63, kri- postna 20, kripostno 125, žalostna 26, žalostno 109, 122, žalostni 121, 122, častnoga 121, nemilostna 127, radostni 133; fonetički: usne 51, 98, usnain 98, korisno 79. — te eti m ologički: zu- batca 100; fonetički: oca 26, 115, ocem 26, ocu 27, 116, dicu 29. — tč: oče 26, dičicu 30, dičicom 44. — tć etimologički: ritću 17, učinitćeš 20, vratitće 24, zvatćn 24, lubitću 26, zaviditće 72, izetćete 118; fonetički: najćii 22. — vč piše se fč, ali se tu / ima čitati kao v: trgofče 20. Isporedi: trgovce 20, ovčice 122.

— vst : kralevstvu 84. — vš piše se kasto fš, ali se tu / ima čitati kao v: pustifši 31, protifšćine 42, suprotifšćinah 45. Ispo- redi: izgubivši 39, protivšćinu 112. — zc: izcidi 50. — ZČ eti- mologički: razčini 33; fonetički: nis čelo 17. — zh : izhodi 46, 110, 110, izhode 84, izhodit 129. — zk etimologički: izkrivi 36, izkorenit 110, 111; fonetički: iskusit 18, raskošah

31, 67, mrska 114. Isporedi: izkati (quaerere) 106. ■— zp : izpita 18, izpitaj 22, izpunit 53, izpuniti 62, 86, izpij 111. — zs: rastat (se) 53, rasrđiti 97. — zt etimologički: izteče 33, 91, uz- trplenje 84, uztrplen 126; fonetički: gristi 62, grist 103, istok 120, 123, raštrkane 132. Isporedi: iztoga (ipsum) 97.

IVAN BANDULAVIĆ.

162S.

NOVO ISTOMACENYE PISCTOLAA, I EVANGELYIIH . . . SA SVIIMI KOYA DOSAD V SLOVINSKI YEZIK ISTO- MACENA MAGNKAHV Pb Fra Iuannu Banđulauichiu Skop- glianinu E. M. B. mnoghe yofcte iznoua drughee ftuđri nadoda- yucchi nakon mdcxiii.

Što je ovdje ispisano, to se nalazi na strani 1. Naslovna se strana nije mogla ispisati, jer je onaj eksemplar nema, koji je za ovu radnu upotreblen i koji pripada jugosl. akademiji. Na zadnoj strani knige stoji napisano mjesto i godina štampe, na ime: V Bnetcciih mdcxxvi.

AZBUKA.

C = c (s kvačicom okrenutom na lijevo, ali je dosta često okrenuta griješkom na desno): ptice, otac, yezici, polouicu, ftarca ; = cz (rjeđe) : tamniczu, poglauicze, koncza. — č = e (s kvačicom okrenutom na desno, ali je dosta često okrenuta griješkom na lijevo) : poenu, couika, prorocanftuo, mucal, činiti. _ ć = ehi : kehier, hochie, kuchiu, plachia, nechiu ; = eh : nochne, dittich. — đ = dy: rodyenoga, mladyi, gradyaninu, sudyen, nare- dyuye. — e obično se piše znakom e, ali se kasto nalaze i znaci se, §: lomnse moya3 (gen. sing.), matera? tuoya3 (gen. sing.), mala? viras (gen. sing.), zemglise (gen sing.), masd (mel), xama, nalce skupfctinffi (gen. sing.). pokore (gen. sing.), slaue (gen. sing.), praude (gen. sing.), Rekofce (dixerunt), dobre voglie (gen. sing.). — g obično ■ se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : gbdi, slughe, poghibili, drughe, mnoghi. — j = y : koya, yasle, pomiluy, otayftuo, fuoyom; = 0: moemu, meafei. — k obično se piše znakom k, ali se kasto nalazi i znak eh : ruche, nichi, texache, kacho, vellichim. — kv = qu: Qarquu, 9arquom, loquu, ofquar- gnienoga. — 1 = gli: zemgliu, neuogliah, gliubite, poglia, Kraglia; = gl : zemaglske, Kragl, obranitegli. — m obično se piše znakom m, ali se kasto nalazi i znak ~ : laxe,. place, obrazo, ponogo (,po mnogo'), gnieu (,iiemu'). — n obično se piše znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~: izua, zlameye, plame, ponukouayu, dagu- becehi. — n = gni: gniega, fmutgniah, klagniayu, puftigniu, Pom- gniom; = gn: oggagn, gnim. — f = ar: milofardyu, fuarhu, oduargoh, zarđalu, tarbuh; = arh: vmarho, umarho, razdarho, poxdarho, otarh (3. sing. aor.) ; = r (veoma rijetko) : vmro ; = rh

72

IVAN BANDULAVIĆ 1626.

(veoma rijetko): otrh (3. sing. aor.). — S.= f: fuillofti, ođnefe, mirifanye, glafom, yefam; = s: morskoga, vas, sin, prosu, po- slufcay, Sada. — š = fc: slifcal, prafctam, prinafeal, dufcu, vafc.

— U na početku riječi piše se v, inače u: vboziih, vlya (olei), vbiyu. — V na početku riječi obično se piše znakom v, inače znakom u : slauiti, glaue, prigouaranyu, virouali ; = uf: oufdi, oufce, Karuf (sanguis), ponoufglienya, grihouf, zdrauf, narodouf, gradouf ; = vu : vuladanya, vuladati, vurucchinaB, vurutak, vurichiah. — ž = x: muxu, pođ]oxio, sluxbi, priblixal, biixe.

Dodatak. Bandulavić kasto piše slovo b u genitivu plurala : gliu- diih, pecaliib, poxelinyiib, zubiih, nocchijh. Ispoređi: rukuh.

UDVAJANE SLOVA.

aa: paas (cingulum), otaac (gen. pl), đanaa (dieriim), slišaa (audit), zemalaa (gen. plur.), vraati (redde), dvaa (duo). — bb : nebbo, nebba, utrobba, ribbu. — ČČ: očči, oččima. — ĆĆ: ,reccbi' (dicere), ,ftoyecchi l , ,placchiu', ,gouorecchi. — dđ: vidđiti, viddi (videt), čuddo, padde (cecidit). — ee: opeet, mnogee (multos), peeć, tee (gen. sing.), obratee (3. plur.), podlažee (3. sing.), rukee (gen. sing:), einee (faeiunt), budee (3. sing.), zlameenja, ideem (eo), peet.

— ff:. uffanje, uffati (sperare), uffa (sperat). — gg : oggan., — ii (piše se U, ij) : mii (nos), govorii (dicit), bromii (claudi), kojii (qui, plur.) , piisano , niisam , viina , bii (fuit) , pastiiri , priiti (advenire), tiilo, ziid, liice, pravednii (iusti). — 11: alli, illi, dillo, dilla,; tolliko, mallo (parum), vellik, velle (valde). — mm: immaju, immati, imme, simme, nemmu. — nn: onni (ille), onnoga, istinne (veritatis), ranne (vulnera). — 00: goo (nudus), soo (sal), stoo (,100').

— rr: gorra (mons\ gorre (montes). — ss: spassene, missec, vis- soku, vesselje, pripassati, prossiti, čuđessa, ossam da, sse. — Uli: puukom, puut (via), puuta (viae), sluuge, luug, muuke (farinae).

AKCENTI.

Bandulavić upotreblava znakove i ' , oba veoma često. Ovdje se za ogled ispisuju sve akcentima obiležene riječi iz početka Jova- nova jevanđela (na str. 12): počelo, Bćgu (deo), B6g, ovo, u počelo, svaka (omnia), pb neniu, što, svitlost, ii tminah, M, poslan (missus), Boga, komu (cui), ovi (hic), svidoka (acc. sing.), da (ut), svido- čanstvo, skaže (3. sing.), svakoga, prihodećega, ovi (hic), svit (mundus), svitu (mundo), p6 riemu, a, pozna (3. sing. aor.), prijaše (acceperunt), oblast, mogu (possunt), sinovi (filii), u ime, ne (nori),

IVAN BANDULAVIĆ 1626.

73

krvi (sanguinis), ni (neque), putenoga, muškoga, poklekne (3. sing.), ove (bas), put (caro), pribiva (3. sing. aor.), u nas, jedino, puna (plenum).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bc: vrebca 238. — bć: opće 56, općenjem 83, 204, 225, općini 201, 202, 213, 223, općenje 212, 257, općeći 234, 239. — Ml: obhvati 65, obhodi 216, obhodeći 237. — bk: lubko 222. — bs : obsinuti 4, obsinu 11, 42, 219, obsluževati 38, 40, obslužite 43, 240, obstupiše 72, bogolubstvom 80, bogolubstvo 215. — bt eti- m o 1 o g i č k i : obtoke (acc. plur ) 43; fonetički: hrpti 6. — bv etimolologički: obvi 47, 94; fonetički: obeseliše 90, obra- tivši 97, 98. — ct: octa 88, 94, 259. - čc: ditešce 227, 229. — čt etimologički: počteno 1, jednačtvo 208, redovničtvu 216; fonetički: poštenju 2, 41, poštenje 15, 79, 80, 218, 232, poštenja 29, 202, 221, 239, poštovan 51, jednaštva 208. — ćst: mogućstvo 41, 237, mogućstvom 266, svemogućstvu 74, umićstvo (experientia) 228. — đc etimologički: srdca 3, 16, 90, 206, 209, srdce 11, 20, 45, 202, 205, srdcu 27, 37, 72, 220, 234, srđcem 40, 73, 233, 238, 245, mladca 13, mladci 75, sudci 50, sudca 57, 93, sudcu 86; fonetički: srce 18. — dČ: mladce (voc. sing.) 66, sudčevi 87, sudce 269. — dčb: ,farđxbi' 21, 95, ,fardxbe' 24, 52, ,fardxbu' 41, ,farxbu' 75. — dđ : poddijakon 81. — dh: nadhodi 3, odho- daše 16, 51, odhodi 45, odhranila 256. — dk etimologički: odkuplenje 1, 16, 28, 81, 210, odkupi 9, 17, odkuđa 5, 21, 50, 204, 245, podkopati 17, 247, pođkopavaju 30, odkloniše 57, na- pridkovali 212; fonetički: slatko 9, slatkosti 33, 244, slalkost 221, nutkamo 236. — dp : ođprti 6, odpuštenje 8, 35, 84, odpu- stiti 29, 264, ođpuštaju 74, nađpis 99. — ds: ludska 1, 12, 43, ludskimi 27, 229, ludsku 83, 204, 219, 225, 260, gradska 43, od- stupiše 62, odstupi 86, gospodstva 79, 81, odsiče 223, odsici 227, uludstvo 255. — dsđ: ozdola 92. — dsg etimologički: od- zgora 49; fonetički: ozgora 78, 100, 201, 218, 226. — dš: pri- šadši 16, 18, 36, 226, izašadši 24, 38, 49, 86, 211, uzišađši 29, našađši 65, 69, padši 19, 34, 76, 220, 239, sidši 207, 236, mladši 96, 216, slobodštinu 244, podšivenu 255. — dt etimologički: ođtuda 45; fonetički: otvoriti 24, 232, 269, otvori 55,95, 232, 255. Ispoređi: ođtišadši 2, 26, odtide 18, 23, 36, 76, 212, odteli (particip od , oteti') 202, 239. — gš etimologički: odvrgši 9, 17, vrgši 86; fonetički: oblakšati 264. — lit etimologički 1 nebti (noluit) 87; fonetički: nekti 58. — kd: svakdane 25, —

74

IVAN BANDULAVIĆ 1626.

fraAo glavinić 1628.

75

kg: k gospodinu 5, 35, 51, 78, 206, k grebu 68. — kk etimo- logički: k kraju 70, 223, k krvi 212, k komu 218, 262, 269, k kući 264; fon etički: mehkimi 2. — mč: zamčicom 86, zam- čicu 215. — nb etimologički: hinbeno 48, hinba 95; fone- tički: himbeno 83, 90, himbi 237. — nk: pomaiikati 12, 43, pomanka 97, mankahu 235 Isporedi: smankasmo 73. — nn: jedanadeste 46 ; u većini se slučajeva, koji ovamo idu, piše nn, ali se ne zna, je li to po etimologiji, ili je prosto udvajane: istinna (vera) 12, 57, 66, 201, 231, istinno "(verum) 14, 63, 69, 259, istinnomu 24, dannica 218, dragocinnim 228. — ne: jance 6, 211, janca 14, 232, 233, jaganca 245. Isporedi: jaganca 14, 241. ns: ditinskih 82. — nš : manše 24, manših 35, 237, manšega 70, 262. — sb etimologički; sbereš 21, sbroji (3. sing.) 207; fonetički: zbirajući 26, zbirahu 57, zbor 85, 92, zborom 93, zbrojiti 233, zbiti (se) 234. — sd etimologički: sdruži 265, sdružuje 266, 267; fonetički: vazda 3, 23, 93, 203 219, zdola (infra) 8, 42, 80, vazdan (tota die) 25, združuje 266. — sg eti- mologički: sgriza (3. sing.) 30; fonetički: zgora (desuper) 4, 6, 29, zgrozi (se) 68, zgodilo (se) 201, 211, zgodi (se) 209, zgo- diti (se) 242. — si : osli (asininus) 227. — Sli : š nim 10, 14, 35, 204, 216, i nimi 20, 84, 99, 210, 222, g nom 56, 58, 66, 210. — SS: s svetom 10, s Štipanom 13, s stola 38, s sinovmi 44, 58, 217, 224, s sobom 50, 51, 91, 253, s svićami 83, s slugami 85, 92, s stražani 89. — sš: prinesši 47. — stb : jizbine 45, 47, jez- bine 255. — std : šestđeset 256. — stm : ustmi 2, 82, svitlostmi 32, napastmi 218, žalostmi 243 — stn etimologički: pri- šastne 24, prišastna 228, napastnik 34, 236, častua 82, kripostni 222 ; fonetički: radosna 5, žalosni 30, žalosna 84, korisno 208, izvrsnim 266, časna 266 ■■ — SZ etimologički: s zemle 62, s zadovolstvom 215; fonetički: zada (retro) 74. — sž: s že- nami 14, s ženom 56, s žučju 87. — tb : ženitbeno 266, ženitbe- noj 266. — te etimologički: otca 2, 12, 43, 70, 202, otcu 7, 23, 46, 96, 203, otcem 23, 40, 63, 238, 266, svetca 15, 19, ditcu 36, 267, ditca 80, 81, ditce 87, 99, bogatca 45, vrutcih 68, vrutci 224, krotci (mites) 233, 245, dobitci 251; fonetički: oca 70. Isporedi: prišlatcu (advenae) 39. — tč etimologički: otče 16, 45, 51, 206, 229, otčina 37, 48, otčine 38, svetčani 39, svetčane 267, pritčica (fabula) 26, pritču 37, pritčicu 234, 253, krotčini 73, 252, krotčinom 260, dobitčanu (victoriosam) 79, 243, dobitčaniku (victori) 82; fo netički: svečani 72. — tčb: ota,čbini 52. — tđ:

-,;\

petdeset 70, 74. — ts: prokletstvo 47. — vst: kralevstvo 2, 23, 47, 202, 204, kralevstvu 4, 17, 44, 227, 229, kralevstva 7, 22, 212, 215, 223, bivstva 12. — tć etimologički : razrušitće 269; fonetički: daće 261; primjera je s toga tako malo navedeno, jer Bandulavić gotovo svagda piše -ti će; n. pr. suditi će itd. — zč etimologički: razčirienja 17, 249, uzčude (se) 269; slo- ženo: rasčini 63. — ZĆ : brezćutnih 79. — zh: uzhodeći 19, 36, 44, 231, 232, uzhodimo 27, 258, izhodi 34, 257, izlioda 36, 77, 228, razhladi 45, uzhvaliti 250. — zk etimologički: raskošnu 32, 45, izkušajući 45; fonetički: iskrnih 13, iskrnega 22, 32,

38, iskusite 19, iskuševati 34, iskušuje 240, uskrsne 42, 44, 219, uskrsnu 61, iskopali 75, raskole 224. Isporedi: iskamena (,iz ka- mena') 55. — zl: uzlubiš 22, uzlubite 216. — zp etimologički: bezputna 5, uzplaka 86, uzprogone 203, uzprosiš 223; fonetički: ispovidi 3, ispovida 83, 204, 225, 258, ispital 14, ispunilo 14, 86, 209, ispuni 18, 80, 93, 231, 237, uspomenom 15, uspomena 19, uspomene 201, isprazni 27, ispekla 47, ispustila 57, isprosio 97, raspade (se) 88, 94, 100, usplaka 98. — ZS etimologički: raz- srdi 14, 49, razsutje 16, razsuta 68, izsrid (e medio) 36, izstano- vice (denuo) 93, razsvane (se) 218, razstaviti 237; fonetički: rasrdiše 36, rasrdili 44, 83, rasuti 40, rasap 42, rasipa (3. sing.) 50, rasuditi 58, istanovice (denuo) 93. — zš : ulizši 4, 19, 36, 74, 209, razširi 7, razširuju 43, razširiti 228, 264. — zt etimolo- gički: ulizti 82, 90, 201, 204, 214, fonetički: istoka 6, 18, 232, istekla 18, isteći 32, ustrpliv 30, ustrplenje 215, 238, 243, ulisti 49, 227, izgristi 89, istomačeno 94. — zz: uzzna (3. sing.) 246. — ZŽ: ižeže (3. sing.) 270. — žc: lažee 237. — žč: oteš- čali 85, oteščale 91. ^- žk etimologički: težka 43, težkom 224; fonetički: muškoga 12, 266. — žt etimologički: množtvu 2, 28, 69, 220, 231, množtvo 11, 18, 55, 214, 222, množtva

39, 47, 50, 214, 218, ubožtvo 10, 208, ubožtvu 208; složeno: lupežštine 72.

PRAN0 GLAVINIĆ.

1S2S.

CZ VIT SZVETIH TO YESZT SIVOTSZ VETIH. PO O. F. FRAN- CISKV GLAVINICHV ISZTRIANINV. VENETIIS mdoxxvih.

Ova kniga ima trostruku paginaciju: predgovor se bileži broje- vima i, n, ni itd., pristup u samu krugu (,prihod v život svetih')

76

FRANO GLAVINIĆ 1628.

brojevima 1, 2, 3 itd., a ostali dio kriige također brojevima 1, 2, 3 itd. Da ne bi bilo pometne, bileže se u ovoj radni brojevima 1, 2, 3 itd. strane pristupa, a ostalo se biježi onako, kako je u Glavinića. Taj je pisac Cakavac, ali kasto mu proviruju iz pisana kajkavske osobine; tako prijedlog s često piše z: zmutili, zvezana, zlize, z neba, z nikoliko, z veseljem, z velikom, z jednim, z onim itd. Za to kada se u nega nalazi : ,z dobrim' ili ,s kim', ,s po- moćju', ne zna se, je li to ili nije pisano fonetički. To je uzrok, te se takvi slučajevi izoštavlaju iz našega prijegleda konsonantskijeh kombinacija. Druga je kajkavska osobina, što na početku riječi piše vu mjesto u: vusta (,nsta'), vudi (nocet), vuzi (loc. sing. ,uzi'). Biće i u leksiku Glavinićevu koješta kajkavsko : rubac, obsuditi (condemnare), obramba itd. Kajkavsko je u Glavinića jamačno i pisane : vnogi, vnoga, vnogo, za tijem miješane glasova c i ć, n. pr. kčer, posvećivati, opčeći, priporući, većenie itd. ; koje se kasto u istoga pisca nalazi ; — isto tako : kojn^J = ,kori'), ogajn, predaju (,preda n) itd.

AZBUKA.

J c = cz : otacz, đinicza, tamniczu, pificzi, Czarigrad. — č = c : pa9e, odluci, 9louika, razli9itoy, 9udo. — Ć = chi : hochiemo, plechia, ditichia, hochiu, necbie; =: eh: moleehega, nafiichuye, veche, ho- techi, pomoch, obrachayu. — g piše se gotovo svagda znakom g, samo se u riječi ,Bog' nalazi često pisano gh : Bogh, Bogha, Boghu. — g se nalazi sigurno samo u riječima koje znače ,pluvia' i ,pluere' i piše se znakom g: dafgy (pluviae, nom. plur.) 9, dafg (pluvia) 184, 400, dafgiti (pluere) 184, dafgylo 400. Mislim za cijelo, da u navedenijem primjerima treba čitati g, a ne đ, kako se veli u akademičkom rječniku s. v. đažd i daždjeti ; što se ja ovdje ne slažem s poštovanijem piscem akad. rječnika, tomu su dva uzroka : 1) glasa đ i znaka za n nema Glavinić; 2) izgovor ,dažg', .dažgiti' jest kajkavski, a vidjeli smo malo naprijed, da u Glavinića ima neko- liko kajkavskijeh osobina. — i piše se obično znakom i, ali se kasto nalazi i znak y : razumyufsi, poklonyfie (, pokloni se'), otita- uyufsi. — iji r= ij : Persij (,Persiji'), V9enij (,učeniji'), Frigij (,Fri- giji'), izru9ijh ( ; izruči jih'), dabijh (,da bi jih'). — j=y: ynr, dohaya, krav, yeBt, bratyu; = j: nafilidui, la, Iefit; = 0: prieti, oholie, nepriatelyi, fiarditii, nyednoga, Maryom, prilycnya (.priličtiija'), cyoy (jčijojO, razbyayu. — ji = y : 6uoyh, fayl, boy (,boji<), krayn (,krajin'), yzdyahu (,jizdjahu'). — 1 = ly : izbaulva, volyom, lyu-

FRANO GLAVINIĆ 1628.

77

baui, dalye, progonitelji ; = li : Hubavi, liudi, liubezniuo. — Ji — ly (rijetko) : voly. — IH piše se gotovo svagda znakom m, znak veoma je rijedak: nyo, fiobo. — n obično se piše znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~: fllana, bezakoezev, Iua, velicaftua, Fraczi.

— n = ny : pufltinvakov, manye, profsnya, napunyeno, proganyahu.

— ni = ny : uvhov, nymi, knyge, pufitiny (,pustirii'). — r = ar : obdarfati, jSinart, martuo, IBukarJJt, parui ; = er (rjeđe): verhu, utuerdi, verti, umerlih, mervlyafse. — S ==jLl nebefia, fitaroga, vafi, JJliditi, ye6u; =Jz^ fztahu, rafzti, fzagriffuye. — š =Jjf pofto- uani, zafto, firoka, naydef, vfi (,uši'); ==j^: -škodu, boches, izašli, feyas (,žejaš')i = tf: poiiiluffati, Btraffiti, mogaffe, potrorfenye; = fs : pifsu, yofs, profsnya, nafsega, znadifse. — U piše se obično znakom u, ali se kasto nalazi i znak v: fuomv (,svomu'), gouorenyv, fltuo- ritelyv ; u majuskulama = V. — V piše se obično znakom v, ali se nalazi i znak u: Redounik, prauicjnom, imenouahu, progouoriti, urime. — vu = uv: Buvđ, takouv, glauv, czrikuv, fiuvchi (,živući').

— z piše se obično znakom z, ali se kasto nalazi i znak B : blifiu, neraJMofno, oBdrauliuafse, marflloga, izcefinu Gizčeznu'). — ž == f : terak, fiuot, darfe, podlofni, polofiti; = s: kris, bosya, mus, filu- siti, tesak.

UDVAJALE SLOVA.

Glavinić udvaja samo slova /, l, t: uffanje, uffati, uffam, uffaše, dello, đella, silla, sillom milla, selio, mollimo, molleći, sili (gen. pl.), tellom (eorpore), hotti (voluit), svitte (vestes), verovatti, ottok, ottvo- riti, zattvara.

AKCENTI.

Glavinić upotreblava znakove ' i ' , koji su veoma obični, i znak % koji je veoma rijedak : a (partikula), ne, da (partikula), bi (fuit), hoti (voluit), dtig (longus), u gospodinu, u Rimu, u more, u po- četku, u istoku, pb vodi, pb proroku, po imenu, sin (filius), diih (spiritus), svetomu, zvi'zdami, dan (dies), radi (propter), ludi (stulti), težak (agricola), čudesa, umarati, glavar, prošahu, u vuzi 48, u sili 56.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bC: rubee 275, rubeu 402. — bč: občuvanu 408. — bć eti- mologički: obćinskim 4, 56, 105, 346, obćeno 205, 42J, obćin- skoga 213, 410, obćina 231, obćevati 419, obćuti 86; fon etički: općinski xm, xvi, 5, općine 7, 42 133, općinska 140, 141, općini 147, 372, općinu 221, 410. — bh: obhodeći 7, obhajaše 165, ob-

78

FRANO GLAVINIĆ 1628.

hajahu 196. — bS: obslužujući 15, 15, 376, obsluževati 18, 140, 364, obsinu 31/ 34, 80, 391, obsiluje 81, obsiliti 275, 346, sobstva 2, 163, 325, sobstvu 384, obsuditi 228. — bt: obtiče 9, obtužihu 175, 212, 291, 421, obtuži 211, 306, obtužen 235. — bv etimo- logički: obvršiti 4, 425, obvrševala 134, obvršuju 212; fone- tički: oblast 139, obladati 320, obratiš 159. — ct: ostom 305.

— čt etimologički: divojačtvo 47, 143, divojačtvu 145, 420, redovničtvo 135, redovničtva 195, junačtvo 399; fonetički: po- štovati xvii, 374, poštenje 20, 32, 41, poštenih 46, stati (legere)

8, 86, 171, štemo (legimus) 104, 252, štujemo 70. — ćst: sve- mogućstvo 165, mogućstvom 353, 392. Isporedi : svemogućstvo 1.

— dc etimologički: sudcu 22, 30, 53, 207, sudca 28, 30, 37, 130, sudcem 173, 272, nenavidca 148; fonetički: srce xm, 7, 14, 61, 143, srcem xvi, 40, 51, 115, srcu 2, 17, 24, 27, 385, srca 61, 178, 211, 306. — dč etimologički: sudčiju (munus iudicis) 307; fonetički: srčenost xvn, 337, srčeno 17, 25, 67, 86, srčen 106, 220. — dd etimologički: odduhu (foramen) 17; fone- tički: odili 134. — dh: odhodeći xm, 201, odhod 19, odhajahu 232, nadhaja 28, 250, nadhajaše 51, 100, odhraniti 128, odhrani 139, 418, ođhranih 314. — đk etimologički: odkupiti 5, 45, 240 odkupi 43, 45, odkupil 391, odkrivaše 7, 20, 205, odkri 137, 176, 203, 278, dohodke 266, dohodkov371; fonetički: slatkim!

9, 139, slatko 10, 308, slatke 18, 395, slatkost 85, 358, ritkb (raro) 16, 17. — dp: odprto 16, odprihu 331, odpelaju 20, odpela 39, 307, odpelati 41, 175, 176, odpusti 26, 172, 210, odpustiti 43, odpravi 73, 195, 207, 362, 400, podpisati 101, 187, odpraćen 129, podpira (3. sing.) 261, 335, odpili 299. — ds: odsičena xvni, 50,

66, 112, odsići 21, 29, 46, 109, odsiče 199, 251, 342, odstupihu 16, odstupi 103, 302, podsede (3. sing.) 93, 139, podsidoše 297, odstriže 376, vojvodstva xv, ludskomu 9, ludskih 49, luđske 91, ludsko 203, ludstvo 207, gospodski 51, 77, gospodska 67, gospod- stva 322, carigradske 136, carigradska 193, gradska 154, grad- skoga 207, didstvo (senectus) 451. — dš etimologički: padši 5, 178, 184, došadši 13, 16, 38, 56, našadši 12, 19, 31, 47, pri- šadši 26, 30, izašadši 39, 393, pošadši 202; fone ti čk i: slobošćina 125, 148, 358, slobošćmu 149, 383, slobošćinom 361, 429; slo- ženo: došatši 8, 11. — dt: odtegnuti 15, odtrgati 22, odtira 47,

67, 302, odtirani 133. — dz : podzimak 63, 64, 65. — gk: lahko 93, 186, lahkoga 294, 311. — gš etimologički: lagšina 65 (bis), izvrgši 71, odvrgši 328; fonetički: lakšinom 89, lakšinu

FRANO ŠLAVINIĆ 1628.

79

172, lakšina 326. — hć: drhćući 35. — kb etimologički: k borenju 62; fonetički: g Bogu 36, 105, 156, 352, 400, g bis- kupu 182, g betežnim 274, g betežnikom 281, g bolim 283. — kd etimologički: k Damasku 205, 222, k dobru 290; fone- tički: g drivu 26, g divici 81, 343, g Damasku 178, 208, g dobru 268, g dilu 314, vsagdani 172. — kk etimologički: k koj ' 305, 354; fonetički: mehku 31. — kž : g Židovom 57. — mk: zankom 58. — nb etimologički: hinbe 7, hinbenika 34, him- ben 351, prihinbe 381, obranim 85, 131, branba 169, branbi 238, 429, branbe 409, načinbi 163; fonetički: bramba xra, 125, 325, brambu 325, shrambe 5, shrambu 18, obrambi 134, himba 17, himbom 25, 317, himbe 121, 154, himbu 286, 317, 341, him- beno 349. — nn etimologički: istinnu (veram) 150, jedanna- deste 347; fonetički: jedanadeste 57, 58, 109, 346, jedanajsti 83, 150. — skn: laskne (illucescit) 396. — si: š nimi 3, š nim 5, 7, 19, š nom 43, 124, 279, kasne 118. — SS etimologički: s svim 374; fonetički: vaše (,vas se') 17, svim (,s svim') 26, 106, 234, 270, sedmim! (,s sedmimi') 226, svetim (,s svetim) 251, svom (,s svom') 347. — std etimologički: šestđeset xiv, 140, 271; fonetički: zdenac 1, 10, 22, 125, zdenci 208, zdencu 390. — stk: kocke 58, nauckahu (incitaverunt) 317. — stm: napastmi 15, ustmi 255, kripostmi 451. — stn etimologički: kripostni xix, 259, 322, kripostna 23, 48, 72, 314, napastnik 15, 17, 77, 320, namistniku 20, 39, 255, namistnik 52, 63, 158, 201, častna 28, 205, častnik 58, 226, 266, ostnu (stimulo) ; OF \ propastni 58, 136, 151, 278, žalostna 67, žalostni 271, šestnajstoga 360; fone- tički: časnikom 27, 101, časni 29, 146, žalosni 76, prošasni 80, prošasne 139, propasno 298, šesnadeste 342, 372. — stst: šesto xiv, 141, 318. — SZ etimologički: s Zebedeom 423; fone- tički: zaručnicom (,s zaručnicom') 225, zaručnikom (,s zaručni- kom') 413. — te etimologički: otcem 6, 2, 76, 111, otcu 2, 38, 57, 109, otca 18, 26, 34, 49, otci 181, 285, 422, Benetcih 12, 108, 143, 241, svetca 38, 56, 218, svetce 55, svetci 213; fone- tički: Benecih 151, oca 221, dicu 431, nišca (pauperem) 334, 367. — tč etimologički: Benetčani 138; fonetički: očine xiv, 347, očinoj 100, 215, očinim 135, 196, očinu 227, 333, oče 8, U, 18, 57, 254, dičica 276, dičicu 298, 427, 430. — td eti- mologički: devetdeset xiv, 8, 51, 139, petđeset 140,209; fone- tički: pedeset 8, 144, 161, 297, pedeseti 160, 161. — ts: ađriat- skoga xiv, hrvatski xx, 238, hrvatske 177, egipatskoga 14, egi-

80

fraSo glavihić 1628.

patske 107, petsto 20, 176, 208, 386, prokletstvo 303, bogatstvo 383, bogatstvo 420. — vst: krajestva xvi, xx, kralestvo 5, 286, 308. — zc etimologički: razcvrtim (calefacto) xvm, izeili 27, razcipi 133, 158, neizcrpani 164; fonetički: isceli 228. — zč: izčisti 356, izčistit 450, izčeznu 101. — zđn: bezni (lokal sing.) 6, 322, 428, beznu (acc. sing.) 8, 104, 261, 278. — zh etimo- logički: izbaja xiv, 147, 397, izhod 17, 393, izhajaše 124, 150, 274, izhodeći 249, 254, 395; fonetički: ishodećega 81. — zk etimologički: uzkrsnuti 13, uzkrsne 103, izkopaliu 11, izko- pati 110, 299, razkoše 347, izkreše 392, izke (,iz ke') 2, 103, 160, izkoga (,iz koga 1 ) 164; fonetički: franceski xrx, franceske 52, niskimi 2, niskim 80, uskrsnuti 8, 29, 88, 341, uskrsnu 76, 156, 232, uskrisi 13, 105, 261, uskrišen 116, mrska' 15, 408, mrske 376, raskošami 28, 50, raskoše 103, 142, 375, 390, iskoreniti 34, isku- hati 130, iskopati 191, iskusiti 281, iske (,iz ke') 4, 231, 246, iskoga (,iz koga') 1. — zp etimologički: izpisati xvi, 285, 329^ izpuni 103, izpovida 105, izpovid 247, razpuknu (se) 117, 150, 241, 304, razpeti 124, 190, isprositi 280; fonetički: ispisati xvn, 18, 208, 288, 409, ispuni 6, 57, 83, 159, ispuniti 57, 451, ispovidnika 7, 181, ispovidati 36, 355, ispusti 31, 94, 192, isprosi 73, 115, 124, 243, isprositi 359, ispelati 189, 383, isprazniti 239. — ZS etimologički: razsrdihu 33, razsrdi 41, 53, 133, 174, bezsramna 213, razsičeni 226, razsiče 324 ; fonetički: rastupihu (se) 30, 50, 190, rastupi (se) 46, 189, rasrdi 47, 59, 188, rasrdivši 69, 85, rasap 84, 88, 100, 125, rasipa 149, 307, 323, 386, rasici 93, rasičeni 222. - zš etimologički: razsiren xiv, 339, raz- Sinti 1, 274, 322, razširi 29, 39, 92, 148, ulizši (partic.) 5, 104, 147, 224; fonetički: raširihu xiv. — zt etimologički: iz- točnim 12, izteče 222, 362, raztegnu 46, raztezati 1 10, 176, 190, 228, raztezahu 211, 365, raztopiti 55, iztirali 105, iztrgnuli 274; fonetički: istok xm, 4, 16, 415, istoku 9, 5, 139, 223, istiran 4, 9, 60, 193, istira 33, 139, 187, 266, ufati (inf.) 9, 11,41, 248 gristi 148, istomačiti 43, 84, 186, rastirahu 237, istrgnuvši 282, istrgnu 399. Isporedi: raštrkani 15, 277, 431, raztući (crescendo) 375, raztiše (crescebat) 375. — zz: bezakonce 3, 83, 183, beza- konac 77, 406, bezakon 15, 21, 176, 283, bezakonom 175, 278, 345. — zž : razžalosti 298, razžalostiti 431. — žk : muškoga (,mufskoga<) 2, teški (,teffki<) 65, teškim (,tefskim ( ) 102, teško (,tefsko<) 146 Isporedi: ,mufkim< 22, ,muski' 226, 347.

BAKTOt KAŠIĆ 1628.

81

BARTOL KASIC.

1S28.

PERIVOY OD DIEVSTVA, ILLI XIVOTI OD DIEVICA

Slovinskiem iezikkom iz Talianskoga napijfan PO POCT : OCV

BARTOLOMEV CASSICHIV od Reda druxbž IeMfovas. IN

VENETIA mdcxxvih.

AZBUKA.

c = c : fedmerica, bogatao, boxicse, zaufcnicu, palli^ami. — c = c : cas, cetirri, čudnovatom, riecmi, velicanftvo. — ć = cbi : veehie, obechia, ciftocliiom, ochiuti, sfemoguchia; = ceh: nocch, poccbi, sfemogucchi, kcchi. — đ = đy : naslađyenye, xudyafce, zacudyena, vodyen, sladyu ; = g : pogem, dogi, kalugeri. Isporedi : grayani, xeya, odhoyabu. — e obično se piše znakom e, ali se dosta često nalazi i znak se: tvoyas (gen. sing.), vodže (gen. sing.), voyskse (gen. sing.), pokorne (gen. sing ), otaynse (acc. plur. fem.), velikse (acc. plur. fem.), pohvalae (acc. plur.), mukkse (acc. plur.), vđanse (nom. plur.), ftvorense (nom. plur), vriemse (tempus), nafcse (nostrum), grayanse (cives, acc. plur.); mnogo je rjeđi znak e: gne (gen. sing.), mukke (gen. sing.), hvale (acc. plur.), oftre, (nom. plur.), moghle (partic, nom. plur.). — g obično se piše znakom g, ali se nalazi i zn« gh: ghizda?, pogHeday, podigh- nuvfci, vbogbe, drughse. — j = y : vieruyu, naftoyafce, boxyu, koyi, yedva; = 0: niednse, nepriategli, zaedno. — kv = qv, qu: Caerqva, loqvinu, ofquargnena. — : 1 = gli : gliuto, mogliahu, rob- gliahu, namifcgliena, gliudi ; = gl : priategl, nevoglnica, temeglitto.

— m piše se obično znakom m, ali se kasto nalazi i znak ~ : sfeto, fillo, rafarcbo, farce, iftie. — n piše se obično znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~ : razlicca, da, obuće, zatvorre, skru- fceye. — ri = gn : trefcgnom, gnoy, plignahu, fukgnu, ogagn, fmetgnu. — i = ar : tvardimi, vario, fmart, gardi, martva ; = asr : fmservi, odvasrxe, vserlu, pserften, tsercafce ; ■ = er (rijetko) : derh- tahu, cerveno, izverfna, doterca; = r: vmro. — s = f : defnu, nebefieh, fmeten, Tobom, oltanne, glafom; = s: poganskoga, slavni, posli, nebesa, vas, Sudac. — SV = sf : sfetim, posfetio, sferfi, sfietlofti, prosfietglieni, sfu, sfoya?, sfoga, sfukofce, sfiettu (consilio).

— Š = fc: govoralce, nifctar, profcafce, dufcom, pfuyefc. — u obično se piše znakom u, ali se dosta često nalazi i znak v: vxexen, vmrifce, vvenuti, Boggv, hvdi, Vgri. — Ž = x : xeftoko,

Istorija hrvatskoga pravopisa. 6

82

SARTOI, KA&IĆ 1628.

ARtOL KAŠIĆ 1628.

83

lexe, lexala, daxd, fnaxno. — h često je u Kašica = i, ali često također = ie : priliepi (pulcherrimi), iftieh, vierru, viettar, vrieme, diello, coviek, zviezda.

UDVAJANE SLOVA, bb: nebbo, dobba, ribbe, zlobbu, tebbi. — cc: djevicce, dvo- jicca, tamniccu, veliccijem. — čč: muččenice, biččima, počče, jačča (robustior). — đd: rodda (generis), raddost, buddi (esto), viddivši, čuddo, seddam. — ff: uffanje, uffam, uffanja. — gg: Boggn, nogge (pedes), moggu (possunt), neggo, drugga (alia), duggo (longum), negga (eius), blaggost. — hh : kruhha, siromahbe, uhho, tibbost.

— ii (piše se ij): žiivomu, kriižem, krvniike, kiip, biila (partic. od ,biti' esse), bliizu, viid (visus). — jj: haj ja (3. sing. aor.), rajju (paradiso, lokal sing), rajja (paradisi). — kk: velikka, mukkom (tormento), svakko (omne), okkom (oculo). — 11: sillom, alli, illi, poznalla, millosti, djello. — llllll: imme, iinmaš, suzamma. — nn: punna, krunna, krunnu, ostanne, merme, ranne (vulneris). — 00 : Boog, nooć, mooć (potestas), plood, noos, stoo (,100'). — pp : lijep- post, proppast (abyssus), oppacijeh, krepposti. — rr : vjerni, vjerre, varraš (decipis), morre (mare), gorre (peius). — SS (piše se ff, sf, fs) : ossam, čassom, kosse (crines), vessela, isprossio, nossi (fert), bessida, possao. — tt: zetta, matti, gubitti, vjettar, putti (im^th).

— uu : suud (vas), suud (iudicium), puut (via), puut (caro), puuk (populus). — VV : lavvi (leones), napravve (instrumenta), slavvu, zdravva. — zz: mnozzijeh, mnozzi, ubozzijem, obrazzom suzze, knizzi.

AKCENTI.

Kašić veoma često upotrebjava znak ' , a dosta često i znak ' : ,vrieme ( , tvoju, premda, sve (omne), tb (hoc), pb svjetu (consilio), oca (patris), takb (sic), a, osta (3. sing. aor.), svoje (suum), na službu, dana (dierum), hotijaše, u dan, u crkvu, da (ut), doma" (domi), ona (illa), na slavu, odvede (abduxit), glasom, tada (tum), spomenu (3. sing. aor.), besida (verborum), nakom (post), donese (3. sing. praes.), kada (quum), u gradu, sva (omnia), ležala (partic.)

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bc etimologički: bljebcijem (panibus) 86; fonetički:

kolipci (lokal sing.) 95. — bč: kolipčicu 105. — bć: općenjem

7, 35 općenom 36, općini 36, općene 70, općeno 128, 166. —

bk etimologički: obkruži 20, 46, obkruženo 34, obkružio 113;

fonetički: kolipku 105. — bs nbsfm 9 k i ,

lubstvo 74 199 t. i « -, " obsim 2 > b °golubstva 22, boeo-

ničtvo IN-Lpmm- P°°"*k> bđ, poctenoj 85, Čtiti 43, voj- uicivo in, loneticki: poštovani 11 107 147 „„«. ' \? pošteno 34, 145, štovaše 13, krvništvo 174 /,* ? ^ ^ 21, 173, svemogućstvo 47 _ 2 Z • , \ mo % a ™ tvo 19 >

sudca 21, 187, sudcu 97 198- U e ^ lo S ldki: ^cimi 6,

118, srcem 7, 27 50 lV ?*7 Q lo" 06 3 ' 21 > 58 ' U3 >

,„ ' -■ ' > l£ *> 1 ^'/ sr ca 9, 18 93 199 197

19, 2o, 54 104 110- «i„ v ■ , .. ' xo ' za ; iZ 4 127, srcu

, , 0* iu4, liu, složeno: slatc iemi 18 35 lfi? -lfti • slatcijenu 30. - đč: srčano 7, 18 66 73 q'n 1 ' !! ' P "" srčenimi 79 rl^ -, k ' d ' 90 ' srdane 44, 178,

cemmi /y - dcb : rasrobom 2, 50, 59, rasrčbu 116, 139 196

%Tm "T^^i^ f ° netiŽki: o4lM 28 1^

183, 190, odkrivaše 6 ^ k i 7 ^ So^^I^. "V^^ («nde) 81, 135, 199, iz^nadke 45 8 7 '- 1 ' °^T ^ ° dkle 10,28,118 121 19fi iT po ' fonetl čki: prislatkoga

85, 171, gospodsko, 165, gospodska 177, 211- UnetlT «■ gospostvo 1, 25 149 ie« iqq ; ' tone tički:

Aa ' ' > lby ' 199 ' gospostva 57 58 199 un

154, gospostvu 120 14.8 o\ i v ' J0 ' l/i! 7 150,

,7,1 ' 8 > P gospockomu 26, ffosDocki 27 98 nn

gospocke 142, 203, luckijeb 181, l uc ke 190 IT 1' !' ' šađši 89, 175. - at- ođiraiu 1«! ^ Z f S '. P adsi 3 - P ro "

olahšati 111, oblahšat 124 Si 1 • "Tof : ^^^ 84 ' ~ ^ Š: j., uuidnsau 1^4. oblansaie 125 «•+. „„!,+„ 0^0 t

redi: nobata (gen. pl ur ) n« d . . . &t " " ohte 2() 6- Ispo-

dašnifeh 75 _ k ff l , ~ °mehča,u 209. _ kđ: svag-

125, -plitku 17? 183 g ° SP t nU 4 '\ ~ tk: mehka 59 ' mehk ^ ~ ii: olebLl^/te^o 8 !^^ 1^5 ^ ti " 9 " 31, 37. 70, 203, zančicu 176 " nb ,? ™ ca , 27 > ««>fiee 101; f.netički: himbeni 209 « ^'^ologučki: hinbeni

nae.tl s ; j ™- ° 9 - ~ nn : jedanaestoga 87, jeda-

naest! 88, jedanaes 315, 132 141 — **■ ■ ■-.,,.*, *

đjetinstva 63, 65 104 U 2 W \- 7 ™7^™ c 157 - ~ BS-

SA : vazda 12, 43 88 28 7B '^^ ^ ^^^ 2l2 ' ~ , *>, b, 1^8, 176. - Sg etimologički; sgrađi

84 BARTOL KAŠIĆ 1628. ,,

(condiđit) 57; fonetički: zgodi (se) 12, 13, 55, 66, 79, zgajahu (se) 32, odizgara 88. — skn etimologički: tjesknoćom 124, tisknoća 124, stisknut 148; fonetički: tisnu 14, 70, pritisnu 51. — SS: s sinom 21. — std: šesdeset 89, 203, 206. — stn^eti- mologički: namjestnika 21, namjestnik 21, 33; fonetički: radosno 3, 58, 94, radosnijeh 153, kreposnimi 5, kreposni 25, 69, 118, izvrsna 12, 14, 24, 73, 123, izvrsne 44, 69, 129, 175, izvrs- nosti 68, 71, 122, 131, žalosnoj 14, žalosna 31, 78, 94, 129, 155, lasno 14, 18, 25, 70, 117, časnu 22, časno 34, 202, usnam 30, 76, usna 109, bolesna 94, napasniku 126, namjesnika 130. ~ Stn: lašne 9, 134, 147, lašnu 124. — SŽ : s ženami 11. — šb: zadužbina 194. — štb: uvježbanje 68, uvižbana 70, uvižbati 156. Isporedi: uvičbana 96, 108, uvičba 136. — ti): udadbe 92, udadba 92, 93, ženidbu 108, ženidbe 201. — te: oca 5, 62, 105, 107, 112, ocem 6, 11, 87, 110, 187, ocu 7, 26, 88, 104, 118, mahnica 32, djece 142. — tč: očine 6, 28, 67, 78, 119, očinu 27, 113, 210, očina 81, 104, 181, 184, očinstvo 123, 212, očenaša 147, očenašu 148, svečani 10, svečane 23, dječicom 63. — tć: sahra- nitće 174, poslatće 214. Obično je: -ti će. — td: pedeset 12, 44, 55, 87, 103, devedeset 163. — ts: bogactvo 17, bogactva 204, bračka 111. — vst etimologički: djevstvo 4, 34,38, 108, 114, djevstva 10, 20, 51, 102, 145; fonetički: kralestvo 101, ,102, 202. — ZČ: izčistiti 29. — zh etimologički : uzhoće 4, 18, 35, 158, 187. izhodeći 20, 65, izhoditi 45, izhodi 46, 179, uzhodeći 63; fonetički: ishodeći 70. — zk etimologički: bezkončivo

61, bezkorisne 193; fonetički: raskoše 9, 27, 57, 115, 118, raskini (imperat.) 40, uskrsnu 81, uskrsne 101, iskrne 82, ingleske 100, 137, 149, iskusi (3. sing.) 208. — zl: lubežlivo 203, 210. — zp etimologički: izprazno 9, izpisah 89, razplodi 92, izpro- šiše 180; fonetički: isprosivši 3, isprosio 5, 97, ispuniti 10, 117, 138, 155, ispitivati 18, uspomenu 24, 44, 115, 148, 205, uspomene

62, 100, 163, ispovidi 79, ispovijesti 81, 189, ispraznosti 91,. ras- peti 126. — ZS etimologički: bezsnažna 82, uzsiluju 203; fonetičkh rasrčena 10, rasrčen 19, 49,52, 113, 177, rasrdi 40,

134, 161, 183, rasrdivši 76, 210, rasječeno 176. — zš etimo- logički: razširenom 58; fonetički: raširenim 22. — - zt eti- mologički: raztegnuše 2, iztrča 21, raztrgni 40, raztoplena 46, iztira 78, uljezti 215; fonetički: ustrese 2, ulisti 11, rastira 23,

135, ljestvice 63, ustrplenje 67, 72, 74, 95, 2l3,istomači 84, istočni 102, istoka 102. — zž : izžeže 42. — ŽC: tešcijemi 209. — žk

ATANASIJE GK0EG1CE0 1629.

85

etimologički: mužkijem 6, mužkoga 18, mužka 89; fone- tički: tešku 25, 193, teške 77, 111, 140, teško 93, 151, teškijeh 110, 129. — žt: ubožtvo 29, 58, ubožtva 123, 124, množtvo 80, 101, 102, 169, 208, množtvom 166, 193.

ATANASIJE GEOMICEO.

1629.

OD NAfLIDOVANYA IfUKARfTOVA KGNIGHE CETVERE Parvo Po Bogogluibnomu TOMI OD KEMPISA u Latinfki yazik flosene, a fada PO ATANAS1V GEOBGICEV u gnegov gazik obrachiene i u pifnifaftavgliene. PRITK KANO U BEQU . . . mdcxxix. Iza strane 333 pobrkani su svakojako brojevi stranama u Oeorgi- ceovoj kiiižici, a u ovoj se radni uzimaju brojevi ispravleni, kakvi moraju biti.

AZBUKA. C obično se piše znakom c, ali se kasto nalazi i znak cz: farcza, ftvorczu, funcza, otacz, proczval. — č = c: cefto, činiti, obicave, ucuvay ; mučno. — ć = chi : vechie, hochie, ochiuchienya, chiudi, plachiu; = eh: isehi, pomoch, bdechi, odvech. — đ = dy: vidye- nya, xudyenye, naredyuye, zabludyuyes, tvardye. Obično se mjesto toga glasa nalazi glas j : grajane, vijahu itd. — g obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : dragh, draghe, razlogh, drighe, moghli, ghgniv. — j — y : nahayayu, pokoya, koyi, htiy,' l'voya, Yer; = : priat, vridnia, priazan. — \ = gli: xegliu, voglie, zemglia, gliubit, promisgliayu ; = gl : zgubglivo, dagli. — m ' obično se bileži znakom m, ali se kasto nalazi i znak ~ : Ivo, na va, mnogo, promisglienye. — n bileži se znakom n, znak ~ veoma je rijedak : posteya, ochiuchieya. — n = gn : prihignenye, viijgnu, pomgnivo, uklagna, pomgnom. — v — ar : barzo, marziti, fvarhu, uzdarxi, fkarb; = r: umro. — s = f : febe, vaf, milofti, nebefki,' uznofiti, mifliti ; isti se znak piše i u majuskulama. — š = s : nasal, dušu, moxes, flisayu, postenye, Sto. — ž = x : xivot, xelim, fluxiti, darxati, podloxan.

Dodatak. Ovaj pisac piše često li u gen. plur. : ricih, gliudih, kri- pol'tih, darib (donorum), zapovidih, miflih. Isporedi: ociuh.

AKCENTI

veoma su rijetki: a (partikula) 25, 88, 133, 298, 305, 6 (uzvik) 67, 120.

86

ATANASIJJS GKOKG10KO 1629.

ATANASIJE GEORGICEO 1629.

87

KONSONANTSKB KOMBINACIJE. bć: općiti 15, 33, 81, 121, 181, općini 29, općinu 40, općena 40, 150, 173, 224, 259, općili 176. — bh: obhodi 23, obhodit 42, obhajaju 99. — bk: lubkosti 338. — bs : obsinut 3, obsine 93, obstrl 97, obslužuj 268, obslužuju 303, bogolubstvo 34, 125, 217, 339, 343, bogolubstva 121, 134, 180, nepodobstva 132. — bš: potribšćine 52, 71, 237, potribšćin (gen. plur.) 92, potribšćinu 125. — čt: štili (partic.) m, iv, štiti 11, 12, poštenje 3, 31, 35, 65, 118, pošteno 52, 241, 284, 306, 325, poštenja 111, 144, 169, 188, 224 ? junaštvo 86, 130. — Ćst: svemogućstva m, nemogućstvo 128, mogućstva 169, 281, 345, mogućstvu 184, mogućstvo 287. — dc etimologički: sudcem 61, sudcu 106 ; fonetički: srca 1 , 20, 56, 132, 202, srce 3, 7, 45, 127, 204, srcu 12, 13, 50, 125, 208, srcem 16, 19, 71, 121, 212. — dč etimologički: sudce (voc. sing.) 232; fonetički: srčeno 108, srčena 190. — dčb : sržba

15, sržbu 81, 308, 315, sržbe 254. — dh: nadhodi 1, 8, 144, 265, nadhodil 5, nadhodit 197, 276, odhaja 39, odhajaju 167, odhoditi 94, pridhodeći 139. — dk etimologički: dohodke (accus plur.) 9, podklađa (3. sing.) 16, napridka 18, 25, 27, 133, 217, napridku 18, 38, 66, 195, napridkuju 45, 67, 211, odkuda (unde) 44, 143, 218, 258, odkriva (3. sing.) 79, 231, odkriti 112, 178, 329, 337, odkupitel 134, odkuplenje 289, 295; fonetički: slatko 2, 1&, 59, 74, 131,'slatkosti 35, 43, 96, 114, 142, slatkost 45, 86, 168, 183, 275, slatka 77, 130, 139, 145, 169, ritko (raro) 15, 28, 71, 113, 136. — dp: podpirali 20, podpiraš 28, odpravi 60, odpušća 62, odprte 115. - ds: ludskoj 4, 175, 221, 249, ludske 17, 76, 94, 123, 154, luđska 22, 26, 43, 158, 223, ludstvu 63, 67, 237, ludstvo 87, 88, 282, 331, gospodsko 33, gospodstvo 258, podstave (3. plur.),

16, odstupiti 136, nadsiže (3. sing.) 288. — dš : slobodšćina 43, 44, 234, slobodšćine 44, 170, 177, slobodšćini 123, 237, 242, padši 59, 146, privedši 302. — dt : odtiraš 92, odtud 228, hodte (venite) 283. — gč: lahčinu 72. — gk : lahko 26, 39, 127, 154, 168, lahkotu 122, lahka 130, 287, lahk 308. — gš: odvrkši (partic.) 116. — kd etimologički: svakdane 107, 307, 331, svak- danem 115, svakdanemu 211; f o n e t i č ki : svagdani 20, 35. — kg: k gospodinu 60, 73, 208, 290. — kk etimologički: mehka 130; fonetički: mekote 48, žukoj 63, žuko 127, žuka 130, 204, žuke 160, 204. Isporedi : žukak (amarus) 49. — mč: zamčice 66, 133, zamčicu 216. Isporedi: zančic (gen. pl.) 167. — nb: himbe- nih 123, himben 168, 250, himbe 176, 257, himbeni 185, 228,

himbenimi 261. — nk: pomankaval 338. — im: istino (verum) 59, 138, 149, 245, istini (verus) 330. Isporedi: istinan (verus) 59, 77. — ric : iancem 277, janca 324. — ns : izvanskim 15, izvarisko 18, 29, 244, izvariska 73, 77, 92, 125, 199, sužanstva 188, 237. Isporedi: izvanski 20. — sb: zbuditi 38, zbrojena 297. — sč: praščimi (porcinis) 153. — sć: češće (saepius) 171. — sd etimo- logički: sdružiti 15; fonetički: vazda 8, 10, 39, 124, 135, zdvignuti 87, 154, zdol 182, 225, vazđan (tota đie) 218. — sg: zgodit (se) 17, zgaja (se) 38, 51, zgodilo (se) 163, zgulili 21, zgu- bili 54, zgubi 91, zginuti 87, zginula 154. — skn etimolo- gički: ti^knije 42, 50, 283, tisknoće 51, 70, 171, 236, 248, tiskno 70, tiskna 128; fonetički: pritisnuti 87, 211, 342, pritisni 180. Isporedi: tiskan (artus) 35, 65, 268. — sn etimologički: s nim 81, 161, 220, 286; fonetički: š nimi 15, 33, 75, 121, 189, š nim '31, 45, 103, 166, š nime 47, 103, 278, š riome 101, 211,

— SŠ: s škodom 111. — stč etimologički: nevistče (vocat. sing. od ,nevistac') 170; fonetički: zločešče (vocat. sing. od ,zločestac) 133. — stm: napastmi 23, 44, 237, 279, kripostmi 44, 176, 261, 304, usmi 71, 129, 201, 286, 309, bolestmi 248. — stn etimologički: propastno 13, propastnim 131, napaštnik 23, 26, koristnije 49, 58, 137, slastno 204, 294, namistnik 304, milostno 312; fonetički: korisna 1, 69, 73, 132, 133, korisno 5, 29, 131, 155, 214, lasnije 10, 40, 43, 119, 166, lasno 16, 21, 28, 79, 136, mimošasnih 19, mimošasna 98, 116, došasna 30, 56, 112, 249,286, žalosno 46, 69, žalosne 271, slasno 171, 241 ; milosno 240, izvrsno 245, 272, propasna 257, usnami 325 — stn: vlasne (propriae) 260.

— sz: zada (,s zada') 304. — sž : s želinjem 145, 186. — štb: uvižbaj 305. — tb: gostidbi 320, gostidbom 324. — te: otca201, 235, 269, otcem 286, otcu 310, nevistca 341. — tč etimolo- gički: otče 126, 191, otčeva 173; fonetički: očizna (patria) 242, očizni (patriae) 281, oče 245, 247, 248, 281. — tć etimo- logički: dobit ćeš 25, dat će 26, 63, 149, postavit će 42, vidit ćeš 51, bit će 57, 64, 138, počet ćeš 72, slavit će 154, počivat ćeš 169, izručit ću 215; fonetički: dostignućeš 37, slišaću 115.

— ts: bogatstvo 35, bogatstva 64, bratske 39, stanovitstvu 63, stanovitstvo 85, 186, svitskom 222, svitska 238. — tš etimo- logički: zapletši 236; fonetički: proklešćinom 185. — vst etimologički: kralevstvo 53, 73, 114, 162, 278, kralevstva 65, 303, 162, 237, kralevstvu 276, 277; fonetički: kralestvu 276, krale&tvo 278. — ZC: razcvilit 221, izcrpsti 294, — zč: izčistiti

88

IVAN TOMKO MRNAVIĆ 1631.

188. — zh: izhajaju 30, izhod 42, 136, izkoditi 45, 261, uzhodi 221, razhodi (se) 299. — zk etimo logički: razkošne 50, raz- košah 64, 65, razkošna 64, 129, uzkrišil 247, izkrčil 256, izku- šuješ 279; fonetički: iskrnih 10, iskrnega 40, 49, iskušani 163, iskušuju 207, niskih 198, uskrišil 203, mrske 313. — z}: popuzliv 228. — zp etimologički: izpuniti 29, 120, 149, 178, 191, izpu- nivši 41, izprid (prijedlog) 56, izprosit 59, 253, izprose 241, iz- prazniti 89, 189, brezpametan 91, izpovidati 165, 166, izpovidam 174, 239, 253, uzpokojit 180, izplesti 214; fonetički: uspominak 9, uspomena 148, 287, ispuni 9, ispuniš 82, raspravlaju 16, ispo- vidnici 34, ispovid 317, 318, uspokojit 170. — zs etimologički: razsiva (3. sing.) 236; fonetički: rastavit 23, rasrdil 40, rasr- jui'e 62, rasrditi 79, rasapu (discidio) 70, rasut 150, rasvitje (dilu- culum) 97. — zš: rašir' (imperat.) 129, 240, raširiti 141, raširiv 251, išćetil 199, išćećene 199. — zt etimologički: uztrplenja 24, uztrplenje 109, 186, 270, iztiču 28, iztočna 251, izteklo 261, uztegal 137, razteže 236, raztiraj 238, raztrkan 239; fonetički: ulist (infinitiv) 25, 214, 278, ulisti 74, 99, 114, 267, 331, ustrplivo 27, 64, 152, ustrplenje 31, 76, 98, 147, 207, istoku 100, istok 140, ističu 190, ustegnuti 316. — zz : bezakonja 61, 62, 163, bezakonje 164, 207, 210, 219, 231. — zž : ražaliti 243, ražiže 299. — žć: ubošćinu 175. — žk: teškoću 21, 24, 175, 183, 195, teškoća 22, 46, .58, teške 35, 139, teško 49, 58, 84, 120, 146, viteška 68, r /81. — žt etimologički: ubožtva 136, držt' (tenete) 325; fone- tički: mnoštva 43, 169, 260, mnoštvo 71, 90, 95, 142, 238, mnoštvu 172, 275, 341, uboštvo 50, uboštvu 98, uboštvom 237.

IVAN TOMKO MRNAVlO.

1631.

OSMANSCHICA Sloga IVANNA TOMKA MAENAVICHA.

VRIMV . . . M0cxxxi.

AZBUKA. č=c: čekati, vicnva, narece, bic, skoncat; = C (u majusku- lama) : Covika, Činiti. — ć = eh : vrachaf, oehuti, moch, veche, srichne ; = teh : kitehenim, ukroteheni, bratehe, ganutehem, smu- tehuve. — đ = dg : sudgeno, xudgenim, navmladgega, utvardgenu, posadgen ; = dy : mladyahnoga, Gradyani, rodyaka, Carigradyanin, potvardyuye. Ispoređi : nahayaf, meyalfi, ugayaf. — g obično se

IVAN TOMKO MRNAVIĆ 1631.

89

piše znakom g, ali se dosta često nalazi i znak gh : tughe, ghiz- dave, brigh, targh, drughi. — g : Magiari, Magiarske. — iji = ij : starijb, vridnijh, naytamnijh. — j = y : yame, moyu, koyi, yaoh, voynika ; = g (rijetko) : tugega, tugini ; = : priali, koim, svoega, kraina, pridruxuem. — kv = qv: sqvarni, Carqve, Tiqvice; na- lazi se i znak kv. — } = ly : polyubi, lyute, slavlyeni, spravlyate, zemlyi. — n — ny : branyeno, ognyem, ogany, uklanyati, nyoy.

— t — ar : tarpiti, pogardih, barlog, karvi, zagarli. — š = f : svarfiti, vrachaf, grifni, plandifeha, yofte ; = fs: promifslyati, Iskodi, Lefskoga, smifslyati; = ff: miffa (miscet), piffe (scribit), naffega, meyaffi (fines). — U = u (obično), = v (rijetko) : vtiha, vfah ; = V (u maju'skulama) : Vdi, Vfanya. — V = v (obično) ; = u (rijetko) : naualismo, duom, suude (,svuđe'). — ž = x : xalosti, moxe, darxave, pokaxi, druxba.

Dodatak. U gen. plur. nalazi se h^ ali sasma rijetko: lyudih 135, 180.

UDVAJANE SLOVA.

tb : dobba, nebbo, ribba, tebbe, sebbe, sebbi ; slabbe, obbe, obba, zlobba, robbi (sei-vi). — dd : zgodde (oecasiones), rodda (generis), zgraddu (aedificium). — kk : mukka (tormentum). — 11 : sella (vici), silla, sillu, alli, dillo, dilla. — • nn: paklenne, pinna (spuma).

— pp: puppi (nom. pl.), skloppi (3. sing.). — rr : zatarre (3. sing.), gorre (peius). — ■ tt: litto (annus), litta.

AKCENTI. Mrnavić upotreblava samo znak x i to sasma rijetko : u paklu, u tamnom, u nepravdi, ii pameti, u žalosti, mirnb (adverab), pri- klono (adv.), a, virno (adv.), očitb (adv.), dobrb (bene).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općenim 51, 181, općeno 104, 135, 155, općenomu 108, općenoga 120. — Ml : obhita (3. sing.) 25, obhodio 143. — bk : lubko 36, lubke 146, lubki 149, 150. — bs: zagrebski 3, srbskoga 4, 70, srbsko 84, nepodobstvo 20, 28, 116, nepodobstva 27, arabske 21, robskoga 25, robstva 71, robstvo 103, 169, obskoči 26, obslu- žiše 39, podobstvo 76, obsinuje 135. — bš: babština 141. — bt: obtiče 38, 114, obticaše 63. — bv: lubveni 146. — čb: svidoč- binu 4, svidočbami 4, unučbini (nepotibus) 23, proročbinom 59, ličba (promulgatio) 74. — čk: turačko 26, 49, 83, vojnički 51, polački 56, polačkih 80. Ispoređi: polaških 22, 46. — čt etimo- logički: svidočtvo 26, čovičtvo 147; fonetički: poštovanoga 9,

90

IVAN TOMKO MRNAVIĆ 1631.

poštene 27, 70, 87, 104, 110, poštena 42, poštena 52, 70, 104, unuštva (nepotum) 19, unuštvu (nepotibus) 23, vojništvo 56, 68, 83, vojništva 60, 92, 99, proroštva 59, štuju 103, štovati 117. — Ćst: mogućstvom 21, 136, mogućstvo 90, 120, mogućstva 91. — đc: srđce 4, 36, 63, 100, 121, srđca 37, 46, 53, 119, 179, srđcem 51, 144, srdcu 104, 170, odcipio 87, sudcu 115, sudca 135, 137. — dč etimologički: srđčeno 101, 121, 133, srdčeni 178; fone- tički: srčena 80, srčenstvom 93, srčenih 120, srčeno 122, slačila (particip) 168. — dčb : sržbe 49, 109, sržbu 51, 120, sržba 105, sržbeni 107. — đd etimologički: oddahe (respirationes) 56, oddili (3. sing.) 80, oddoji 83; fonetički: odahnuti 158. — dh: nadhode 24, nadhodi 31, 81, 82, odhodeći 63, odhode 73, odhaja 146. — dk etimologički: odkrije 16, 22, odkriti 28 95,97, 174, napridkom 19, 71, napridku 80, sladko 24, 86, 87, 145, 153, sladki 144, 145, 167, odkle(unđe) 141, podklanaj (imperativ) 172; fonetički: nutkan 24, britka 25, ritko 92, 102, 140, 141, 161, slatkimi 116, slatki 142, slatkima 175, slatko 175. — dp: podpišujem 4, pod- pirati 18, ođpravi 18, 40, 42, 91, 101, ođpravlaju 41, 72, odpra- više 52, 62, 109, 118, 155, odpustili 113, odpratili 116, odpušćene 173, 174. — đs etimologički: gospodska 3, 91, 97, gospodsko 4, gospodstva 129, 132, 183, gospodstvo 12, 38, 82, 86, 99, go- spodstvom 38, 126, odsudi 9, ođsudimo 123, carigradski 14, 26, 66, biogradski 14, 26, 95, ludski 15, 151, ludskoga 23, 58, 60, 68, ludstvo 150, 152, podsuti 93, odskočiv 128, podsičeni 167, od- stupite 181 ; fonetički: gospostva 27. — dš: gospodšćine 21, 44, 101, gospodšćina 81, 128, gospođšćinu 127, bezredšćina 39, bezredšćine 110, odšeta (3. sing.) 46, odšastje 96, sedši 102, padši 166. — dt: odtiraše 61, 75. Isporedi: odtiti (abire) 43, 91. — đž: podžeži 26, pođžgani 73, pođžigaju 107, podžigati 128. — gč: olahčaj 3, 15, olahčati 72, olahčaue 112, olahčaju 186. — gt: nohta 50, nohti 50, nohtom 160. — kč: h čemu 135. — kć: hćercu 67, 70, hćerca 72, hćerce 87. — kd: svakdare (semper) 165. — kg: h gradu 67. — kk : žuka (amara) 87. Isporedi: h Kijevu 41, h kim 46, h Kozakom 52, h komu 69. -- nb: himba 17, 110, 161, bimbom 20, 22, 42, 74, 109, himbeno 22, 35, 132, 155, himbu 39, 47, 119, 159, himbeni 65, 139, 185. — nk : sman- kaje (deficit) 87. — nn : jedinadesta 125. — ric : jaiice 100. — ris: sužanska 102, sužanstvu 185, konska 157. Isporedi: sužanstvo 15, 19, 85, ditinstvo 108, sirotinstvo 108, ditinsko 174. — sb: zboru 44, zbor 47, 119, 156, z Bogom 186. — sč: sčekaju 65,

IVAN TOMKO MRNAVIĆ 1631.

91

sčekati 118. — sd etimologički: sdružite 183, s družbami 69, s dobrom 82, s dvorani 118, s druzimi 154; fonetički: vazda 4, 12, 24, 66, 72, združuju 30, združen 33, združi 39, 70, zdola 45, z didovim 23, z dobitkom 27, z druge 53. — Sg eti- mologički: s građani 95, 116, 118, s glavom 119; fone- tički: zgora 22, zgodi (se) 25, 30, 55, 69, 127, zgoditi 28, 125, 1 32, 134, zgrade 25, 85, zgledati 27, 45, zgar 32, 58, z građani 13 76, 112. — Sli etimologički: s nimi 160; fonetički: š nome 27, š nim 36, 46, 95, 156, 172, š uom 59, 73, š nimi 112, 124, 139. — SS: s slugom 57, s sviralami 158, s stražom 164. Isporedi: z sablami 145, z sultanom 163. — std: šesdeset 4. 45, 39, __ s tn etimologički: mimošastna 3, namistnika 10, na- mistnici 99, prišastni 12, prošastno 15, častna 27, koristnu 94, rađostni 145, 153; fonetički: žalosno 3, 95, žalosni 146, žalosna 178, radosne 26, radosni 148, lasno 35, 73, 76, 98, 113, lasnije 62, 76, 89, korisna 132, 146, korisnomu 167, masne 143, usne 151, 178, časno 185. — SZ: s zapada 15, s zapadom 90, s zdravimi 26, s zemle 29, s znanci 47. — šb: zadužbina 31, zadužbinu 142, 157. — štb: uvižbal 3, uvižbamo 34, uvižbani 47, uvižbane 112. — tb: sidba (sementis) 128 — te: otcu 3, 79, 85, otca 19, 21, 116, 120, 141, otci 65, 115, svetcu 67,177, svetca 78, svetci 101, dobitci 68, vrutci (fontes) 82, 171, ditca (liberi) 171. — tč eti- mologički: Bnetčanom 40, ditčica 69, otčevu 79, otčina 135, krotčinom 115; fonetički: pričica 86, dičici 117. — tć : htitćeš 24, ćutitćeš 24, viditće 46, hotitće 73, činitću 76, kušatću 104, bitće 115, stavitću 133. — td e t im o 1 o gi č k i: petdeset 49, 126; fonetički: devedeset 32. — ts etimologički: hrvatskih 3, 10, bratske 12; fonetički: bogastvo 74. — vst etimolo- gički: kralevstvu 13, kralevstvo 84; fonetički: kralestvih 3, kralestvo 21, kralestva 38. — ZC: razevilenim 25, razevilena 50, razevili 60, 179, 182. — ZČ: izčekaše 51, razčiniše 167. — zb: izhodimo 4, izhodi 32, 107, izhođahu 90, uzhoće 119, 143, uzhotio 123, uzhodi 172. — zk etimologički: izkorenil 13, razkri- veni 30, razklopismo 33, razklopi 63, razklapa 90, uzkrati 50, izkusiti 62, uzkipiše 107, primrzko 151, mrzka 168; fonetički: raskoš 27. Isporedi: izkrice (scintillae) 30. — zl: razluti 22, 60, 75, 150, razlutiše 128. — zp etimologički: razprtiti 16,67, izplaziti 23, uzpregnuv 33, razpružiti 46, izpita 47, izpitavši 47, bezputja 80, razpraviti 94, uzplašiti 100, uzplašeno 128, razpustio 111, razpusti 167; fonetički: ispravi 40, ispravni] e 76, uspredali

92

PETAR BOGDAN BAKŠIĆ 1638.

5-8, raspršiti 67, ispuni 130. — zs e timo logički: razstavlaju 30, 38, razstavi 57, razseliti 91; fonetički: rasut ja 4, rasu (3. sing.) 20, raseli (3. sing.) 40, rasnova (3. sing.) 47, rasrđom (instrum. sing.) 52, iskoče 140. — zš etimologički: razširene 93, 101, 116, razširiti 106; fonetički: rašira (3. sing.) 31, raširi 50. — zt etimologički: raztvori 16, raztvorena 33, raztvorio 144, pomuzti (inf.) 115, izteklo 184; fonetički: istok 34, 90, 100, 157, istočnoga 41, istoka 45, istočne 75, 92, ustegnuo 134, istirali 170, ističe (3. sing.) 184. — zz: bezakone 114. — zž eti- mologički: razžare 16, razžali (se) 127; fonetički: ražari 22, ražalenim 51. — žk etimologički: hercežko 60; fone- tički: teškoga 3, teškom 25, teško 72, 122, 184, teški 126, vi- teški 45, 52, 160, viteška 157, viteškomu 178, muškomu 173. — žt: vitežtvom 4, vitežtva 19, množtvo 14, 55, 76, 110, 114, množtvu 35, 110, 116, 127, 185, množtvom 126, 129, 156, 175, lupežtva 19, pođložtva 71, 104, 107, podložtvo 86, 99, 122, 146, 158, đružtvo 124, 133, 146, ubožtvo 185; fonetički: mnoštvo 18, 39, 76, 128, 173, mnoštvom 38, mnoštva 117, viteštvom 42, 82, viteštvo 75, viteštva 167, lupeštine 65, uboštvom 136, uboštvo 179.

PETAR BOGDAN BAKŠIĆ.

1S3S.

BOGOGLIVBNA RAZMISCGLIANTA Od Otavltva Odkupglie- nya Covicanskoga. S. BONAVENTVRAE CARDINALA Prene- fena. V yezik Slovinski, Trudom P. O. F. Petra Bogdana Bakfichia

Cuftoda Bulgarias Reda Male Bratve . . . ROMAE mdcxxxviii.

Bakšić piše dosta čistijem jezikom. On je za cijelo bio rođeni Bugarin, dok ima nekoliko očitijeh bulgarizama u negovu pisanu. N. pr. rešti (dicere) vi, iz ono boleznivo i tužno srce 123, nakon ovo milostivo govorenje 144, ožalostena 160, bez veliko otajstvo 170, rastavena 187, molehu (orabant) 197, oslobođena 212 itd.

AZBUKA. C=cz: kgnixicze, gubavcza, miedeniczu, poglavicze, targovacz. — Č = c : početku, obicavu, učinili, coviecansku, plac ; = C (u majuskulama). — ć = chi : nakichiene, trechiom, vechie, obechiao, pichiu ; = eh : pomoehi, vech. — đ = gi : pogargiuje, megiu, oslo- bogien, gragiani, cugiafee (se); = g: ofugenye, takoger, vig; = dy : rodyeni, xudyafce, odhodvafce, naredvivafee. — g obično se piše

PETAR BOGDAN BAKŠIĆ 1638.

93

znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh: drughi, noghe, dighni, poghibio, dragbe, pobieghli. — iji = ij : priaznivij, mudrij, Ilij, Marij, Xudijn. — j=y: koyu, obicay, yurve, otayftva, prifta- yafce ;Y== : prie, izdaicza, moima, niedan. — kv = qv : czarqvu, Czarqvi, ofqvargniuyucbi. — 1 = gli : bogogliubne, mifcgliah, zem- gliu, xegliom, voglia; = gl: priategl, priategli. — m obično se piše znakom m, ali se kasto nalazi i znak ~: zeglie, zna, umiye, velikie, glaso. — n obično se piše znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~ : pripala, Iva, poklogneye, primglie, boxaftva. — n = gni : ragniena, gniemu, bragniafce, oggniu, puftigniu; = gn: gnemu, fudgni, pomgniv, ogagn. — r = ar : parvo, matav, fvarhu, otvar- dnutim, pogardna; = r: umro; = ra (veoma rijetko) : proftrao 52. — S = f :. fpomenuo, prenefene, zapifati, fmart, pifma; = s: vas, sloxene, svoyoy, sriedu, Isus. — š = fc: nafeega, umrefe, prifeao, eafea; = se: pusetam, griescnikom, posctenyem; = fci: vafcia, nafeiu. — u = u (u minuskulama) ; = V (u majuskulama). — ž = x : xelechi, uzdarxafce, tuxna, oxalofti, xudyafce. — t = le : dielo, umrieti, vrieme, covieku, tielo, miefto. Taj se glas nalazi i kao e: videti, promegniena, odechiu (vestern), zaslepglieni, fvedo- canstvo, — ali to će valada biti bulgarizmi, o kojima vidi malo naprijed.

Dodatak. U gen. plur. nalazi se kasto b. na kraju: mukab, dufciah, fvitah, nogah, rukab, gliudib, verigab, prilikab.

TJDTAJANE SLOVA dosta je rijetko, aa : mukaa (tormentorum), bičaa (flagellorum). — ee: meed. — ff: uffajući, uffaj, uff'anje. — ii (piše se ij) : biisan (ssevus), ulij (3. sing. aor.), bii (fuit), lažii (mendaciorum), stvarii (rerum), bolestii (morborum), ziid (murus). — tt: svitte (vestes), putti (njitTH), — uu: suud (vas), puuk, ruuku.

AKCENTI. U Bakšića se nalazi samo akcenat ' i to sasma rijetko : u ovih, u utrobi, ti krilu, u miru, pb svojoj, za trpezom, a (partikula), pas (canis), veće (plus), brzo (cito), dobrb (bene), 6 (uzvik).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bć: općena ni, općenim 62, općeno 90. — bh: obbiten (bulga-

rizam mjesto ,obnićen') 149, obhita 152. — T)k: lubko 45, 59,

obkolena 61, 198, obkolen 75, 109, obkoli 169, dubke (aceus. pl.

foramina) 119. — bs: obslužiti iv, obslužiš 164, bogolubstva 6,

94

PŽTAR BOGDAN BAKŠIĆ 1638.

bogojubstvom 37, nepodobstvo 35, obstirahu 61. — bv: obvivši 185.'— ct: octa 162, 165, octom 165, 182. — čb: svidočbu iv, svedočbu 72, ličbu (promulgationem) 108. — ČC: srdačce 181, ličce 181. — čt etimologički: čtioče (vocat. sing.) 50, čteći (legendo) 128, čti (legit) 202; fonetički: poštovanomu v, poštenja 8, 72, poštovan 10, 35, poštenim 15, poštenje 144, prostati (per- legere) 213. — dc. etimologički: sudcu 79, odcijepi 95 ; fone- tički: srcem vi, U, 161, srce 4, 16, 38, 63, 116, srcu 13, 18, 137, 147, 156, srca 41, 42, 94, 135, 138. — dc: srčanimi 52, srčanomu 54, srčeno 57, 71, srčane 149. — . dčb : sržbom 38, 225.

— dd: oddalečiti 47 ; oddalečilo 125, oddiliti 47, oddijeli (3. sing.) 95, 174, oddvoji (3. sing.) 95. — dll: odhođaše 24, 28, odhoditi 44^ odhođahu 173, nadhođaše 97, 134. — dk etimologički : odkupiti 9, 27, 119, odkupi 18, odkle 18, 104, 224, 226, odkidaše 66, odkrita 219, 224, sladkosti 138; fonetički: prislatki 1, 13, 22, 55, 78, slatkoga 3, 33, 78, 93, 143, slatkosti 164, 175, 180, slatko 5, 13, 36, 55, 143, britko 59, britki 219. - dp : podpuno 16, 136, 166, odpuštenje 37, nadpis 128. — ds etimologički : ludskoga 5, 44, ludskimi 85, 105, ludskih 106 ludske 148, 158, gospodskoga 11, gospodskoj 27, gospodskomu 101, gospodstvo 105, odsiječe 59, odsjekao 75; fonetički: gospostvu iv, gospostvo vi.

— dsg: ozgor 99, 160. — dš: snišadši 16, đošadši 75, prišadši 80, našadši 155, padša 31, 99, uvedši 83. — dt etimologički: odtjerajte 54, odtiskujući 81. Isporedi: odtide (abiit) 47, odtidoše 188; fonetički: otvoriti 20, 64, otvori (3. sing.) 49, 119, po- taknuti 61, 107. — gš: olakšiti 200. - gt etimologički: nogte 95; fonetički: nokti 66. — kg: k grobu 186, 199. — kk etimologički: k kući 69, 81; fonetički: h kući 67, b Kaifi 69, b kojijem 114, b komu 183. — ksn: dockna 184, dockne 185. — 1HČ: zamčicu 222. — nb: bimbeni 24, 73, 86, 119, 181, himbenika 78, himbeno 89, 194. — nk: pomankanje vi, 58, 103, pomanka (3. sing.) 22, 103, 157. — nn etimolo- gički: mnogocjenne 4, 109, 127, 147, mnogocjennu 5, 100, 112, mnogocjennom 27, 87, 140, 142, istinno 77, 132, kamenna (lapi- dea) 168; fonetički: istino (verum) 64, 75, 80, istini (verus) 130, jedanadesta 156, jedanaeste 160. — ne: jaganca 5, 30, 33, 59; 1( )2. — M: jaganče (vocat. sing.) 61. — ns: djetinstvo 16.

— sb etimologički: s božanstvom 196; fonetički: zbor 24, z božjom 49, z Bogom 63. — sd etimologički: sdružena 115, s druzijemi 188; fonetički: zdjeli (lance) 34, vazda 41,

PETAR BOGDAN BAKŠIĆ 1638.

95

49, 68, 171, 180, ž drugijemi 132, združuje 189, združiše 194. — Sg etimologički: sgrčiše (se) 120; fonetički: zgovore (3. pl.) 24, zgara (desuper) 51, 99, 104, zgor (supra) 149, zgodilo (se) 63, zgodile (se) 79, zgođiše (se) 111, 167, zglobovi (articuli) 121, 122, zgaziše 126, zgreši (3. sing.) 223. — skl: stisle (partic.) 109. — sj: nepodnošlivo 34, nepođnošliva 126, 137.'— sn: snom 14,23, š nime 23, 75, 134, 137, 169, š riimi 47, 63, 189, š nega 109' š nome 188. — SS etimologički: s sebe 30, 64, s svojimi 41, s sobom 55; fonetički: svojimi (,s svojimi') 26, sinom (,s sinom') 190. — sš: donesši 162, — stb: gozba 29. — stm: trstmi 100.

— Stn etimologički: častno vi, 188, 212, častne 3, koristna 9, 85, žalostne 13, 182, žalostni 41, 192, žalostna 80, 114, 155, 174, 180, napa3tnika 16, došastne 33, namjestnik 86, krepostnih 107; fonetički: lasno 56, žalosnijeh 81, žalosne 139, žalosnu 177, izvrsnostju 97, izvrsnost 157, izvrsnomu 203, propasne 225. —

— Stil: lašne 19, 24, 117, zločešriaka 89. — sz: s zemje 54. — SŽ: s Zudeji 107, s životom 184. — te etimologički: otca v, 19, 41, 84, 112, otcu 30, 36, 52, 125, 160, mahnitca 88, mlatce (accus. plur.) 178; fonetički: oca 111, djeca 222. — tč eti- mologički: otče (vocat. sing.) 43, 44, 50, 119, 125, mahnitče (vocat. sing.) 130, otčin (paternus) 166; fonetički: dječica 8, 65, oče (vocat. sing.) 119, očinu 200. — tć etimologički: činitću 21, naprjedovatćete 42, viditćemo 200; fonetički: obratiće 43. Isporedi: učiniti ću 26, uzdignuti ću 204, viditi ću 205. — ts : bogastva 222. — vst etimologički: kralevstvo 16, 83, 84, 106, 128, kralevstva 103: fonetički: kralestvo 128. — zc : razcvijena 42, razcvijeni 62, razcvilenoj 133. — zč: razčine (3. plur.) 19, razčinaše 123. — zh: izhodi (3 sing.) 52, 127, izhođaše 73, 74, 100, 116, 141, izhode (3. plur.) 83, 225, uzbotješe 81. — zk eti- mologički: razkinuta 99, neizkazna 139, bezkončane 149, neiz- končana 151, 159; fonetički: raskošne 4, iskušenje 42, uskrs- nuti 54, 195, 200, 205, uskrsnuo 195, 199 200, 207, niskim 138, niskijem 142, beskončana 147, neiskončana 151. — %\ etimo- logički: uzlubite 41, bolezlivoj 53, razlutivši 79; fonetički: boležliva 220. — zp etimologički: razprtiti 85, izpusti 125,^ razprostre 158, razpalene 165; fonetički: isprositi 19, 107, uspomenu 27, 36, 133, 149, usprogone (3. plur ) 43, ispuniti 48, 119, 207, ispunuje 96, ispisati 136, 183, raspade (se) 172, raspuca (se) 172, ispovijeda 206, ispovijedi 214, ispraviti 206. — zs eti- mologički: dvobrazstvo 81, razsrčeni 103, razstavlenoj 138;

96

NIKOLA KRAJAČEVIĆ 1640.

fonetički: rasutje 8, 12, rasut 12, rastavlenja 41, rastavile 121, rastavila 141, rasrčivši 61, rasrđivši 71, rastane (se) 223. — zš etimologički: razširile 126, ulezši 197 ; f on et ičk i: raširujući 11, raširi 120. — zt etimologički: iztrže 59; fonetički: rastopleno 4, rastapa (3. sing.) 153, 181, ustrplenje 5, 28, 43, 70, 85, us'trplivo 42, ujesti 74, 80, 81, 97, 120, rastegnuvši 77, lestve (scabe) 118, 177, 178, istočnoga 196, ustegne 214. — ZŽ : razža- rena 124. — žđn: daždne (pluviosse) 135. — žk: teško 34, 94, 103, teška 220, priteške 222. — žt: mnoštvo 3, 8, 56, 70, 102, mnoštvom 16, 79, 110, 129, 194, mnoštva 55, 71, 76, 97, 109, društvo 29, 45.

NIKOLA KRAJAČEVIĆ.

is-ao. MOLITVENE KNYISICZE. Vszem CHEISTUSEVEM Vernem Szlovenzkoga Jezika, priztoyne i hafznovite VU POSONE

NA mdcxl Leto.

Ova je kriižica izdana anonimno. Pisac se iza predgovora potpi- suje: jeden pop iz reda ježuitanskoga'. Kukulević u svojoj knizi : ,Kriiževnici u Hrvata iz prve polovine xvn vijeka', str. 6. misli, da je pisac te knižice Nikola Krajačević, jezovit, rođen u Sisku god. 1582. Istomu Krajačeviću pripisuje Kukulević još i knižicu : ,Manuale sodalitatis' 1639. — Kriižica, kojoj ćemo ovdje ogledati pravopis, paginirana je po stranama, samo poslije 41. broja pak do 56. znamenovani su listovi, a ne strane, t. j. svaka je lijeva strana bez broja, a brojevi 41, 42, 43 ... . 56 štampani su samo na desnijem stranama. To je u ovom prijegledu označeno 41a, 41&, 42a, 426 itd. Od 57. broja služe opet brojevi samo za strane.

AZBUKA. c = cz: Mefiecza, czvetja, otecz, czuczka, koncza. — c = cf : govorecfi, cfuli, hocfe, pocfetke, obecfanjem, cf lovek ; = cs : nocs, navcsimo, gledecs, zkoncsal; = csj: buducsjega, domacsje, kerf- csjanzke, nofzecsjega ; = csy (veoma rijetko) : pufcsva. — £ = gy: rogvake, obhagya, blugyenye, zafiagyeno, razregyuju. — j = j (obično) ; = y : voynik, nikay, priztoyi (se), takayfe ; = i : iezike, ia, iefzi, tvoiemi ; = : opoiti. — } = ly : lyubav, bolye, lyudem, zemlye, odpravlvas. — m piše se gotovo svagda znakom m, samo se kasto nalazi znak - : daye, predragu, ovo, Pototoga, fzaomu. —

NIKOLA KHAJAČEVIĆ 1640.

97

n piše se gotovo svagda znakom n, samo se kasto nalazi znak ~ nijede, dokocfanje, Katolicsazke, pokore, Gozpofle. — n = ny proBnya, blifnyega, zmenykati, preganyaju, nyihovo. — f = er terpeti, potverde, pervo, fzmertnom, fzerđito. — s = & : nefiu, pro- Biti, nafi, hafinovita, vfiem; = fz : fzamoga, fzvetoga, fzrebro, fzmerti ; = z (ispred h, p } t) : zkupo, nebezkoga, dozta, vrednozt, Gozponne, zpal (particip od , spati' dormire). — š = f : fkođe, mi- lofcse, vekfa, rekfi, oftre ; = s: zapovedas, budeš, mislenve; = f s ; nafsega, zkufsavanye, dufsu, pifse, zefsiti. — ž = f : obderfavati, pofelenye, orufja, drufinu, fena; = s: pridrusi, Kris, sivum, vrasje, fzlusbu.

Dodatak. U genitivu plur. nalazi se na kraju h: zapovedih, lyudih, Cfaztih, recfih, ztvarih, mifilih, pelđih (exemplorum).

UDVAJANE SLOVA. aa: daar (đonum), daare (dona), kaa (quae), saađi (poma). — đd: adđa (igitur, — veoma često). — ee: deel (pars), deela (partis), deelnik (particeps), teeg (labor), kee (quas). — ii: kii (nom. plur. qui). — mi: gosponna, gosponnu, gosponne.

AKCENTI. Krajačević upotreblava znakove ' i ' , od kojijeh je drugi običniji od prvoga; znak A sasma je rijedak: B6g, potrebno, to, zržsna (revera), ne (non), šalnb (iocose), zkazlivb (corrupte), drug6č, izha- ga, bćžja, zviinska, ka (quae), pametjiim, miseljum, zvršava, veli (dicit), btidem, duhom, je" (est), vnogb (adv.).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: prekorubce 39, 77, 291, 313, 405. — bč etimologički: občuva 27, 33, občuval 61, 68, 89, 244, občinal 72, 268, občiniti občiniti 74, 268, občinsku 37, 382, občine 41a, 379, občinske 44a, 55&, 373, 378, 442, občinskom 54&; fonetički: opčinu 41a, općinsku 84, 1)3, 262, opčina 125, općinske 154, 224, 243. — t>h: obhaga 19, 68. — bs : obstrle 29, obstrti 135, obstati 85, 98, 126, 257, 295, obstojim 164, 307, obslužaval 220. — bš: obšanu (turpem) 109, obšanosti 165, 291, 394, obšanost 234, 246, 356, 357, 393, potrebščine 218, 225. — bt: obtužiti 136, obtužil 240, obtuži 263, drobtina 299. — bv: obvaruj 403, 425, obvaruješ 413. — ct: octom 136, 138, 143. — čt etimologički: voj- ničtvo 17, vračtvo 138, 302, 304, 320, 423, vračtva 193, čtel (parti- cip) 208, 232, 330, devičtva 472 ; fonetički: pošteni 27, poštenje

Istorija hrvatskoga pravopisa. 'J

93

NIKOLA KRAJAČEVIĆ 1640.

38, 65, 83, 165, 189, poštenom 546, poštenja 56a, 225, 388, 437,

poštuje 180, 181, 453, 486. — đc: srdcem 6, 556, 95, 197, 212, srdce 15, 466, 506, 105, 180, srdca 16, 18, 436, 104, 163, srdcu 58, 293, sudca 48a, 289, 302, 443, sudcem 155, 240, 326, 476, sudcu 261. — dč : srđčeno 21, 146, 197, 261, 272. — dđ : ođdati 426, oddal 244, 296, oddurna 506, 51a, oddurim (1. sing.) 78, 82, 161, 331, 332, odduri 97, 149, 485, oddurni 128, pođdajem 129, poddal 272. — dll: odhagaš 72, odhagaj 97, predhagaš 432. — dk etimologički: odkupitel 1, 34, 60, 82, 120, odkupiti 85, 124, 258, odkud 110, 279, 338, 361, odkrivam 302, odkrita 435, zamudkom (cunctatione) 78, zamudkov (cunctationum) 204, zamudke (accus. plur.) 249, sladki.114, 115, 308, presladka 115, presladki 131, 467, sladko 132, redko 206, 255, 279, 478, dohodke 238, 472, napredke (accus. plur.) 382; fon etički: britke 151, 351, 465, britko 268, britkeb 329, 383, 386. — đp : odprta 4, odprte 55a, odpravlaš 27, odpuščenje 38, 49a, 108, 113, 196, odpuščaju 456, 192, 338, podpiraju 496, podpirajuči 149, podpisal 240, od- pasti 480. — đs etimologički: odstupivši 267, odsudi 476; fonetički: gospoctva 35, 113, gospoctvo 476, lučke 53a, 234, 251, 257, luctvu 127, lučku 252, 258, 473, lučkoga 245, 263, 336, 454, 473, luctvo 396,' 397,404,412,488. — dš : sladšega 8, sladša 105, opadši 194, naaedši 331. — đt: odtrgel 19, 230, 237, odtrgavaš 62, odtrgne 95, 155, 300, odtud 246. — dž : podžiže .29, 278, podžigal 152, 311, podžižeš 426. — gk: lehko 54a, 147, 179, 308, 478, zlehkotiti 338, lehkote 468. — gš: dugšeb 28, dugšem 334, đugšega" 335, dragše 37, dragša 105, 142, 310, dragši 107, 310, odvrgši 41a, 358, 471, vrgši 102, odtrgši 271. — gt: nohti' 158. — kd: vsakdena 107, vsakdešna 110, vsakdešne 299. — kg: kakgode 9, 27, 130, 197, k gosponu 304. — kk etimo- logički: žukkoču 138, k križu 144; fonetički: žuhki 464. — nb: obramba 38, 307, 309, 383, 416, obrambe 39, obrambu 65, 67, .180, '302, 304. Isporedi: ,premenybe' 10, ,preczenybe' 107, ,preczenybu' 425, ,hinyba' 395. — lik : zmeiikati 2, 12, 22. — mi: poldenno (meriđianum) 28, vremenno 49a, vremetme 108, 312, vremehneh 111, 313, 349, 386, pelinnu Cpelinsku') 138, 464, za- konneh (legitimarum) 188, zakonni (legitimi) 235, dennica (Venus) 463. — ns: ,poganyzke' 393, ,poganzke' 442. — ric : janca 425. Isporedi: janec (agiius) 423. — ris: sužanstva 20, 119, 124, 396, sužanstvo 168, 194, 327, 395, detinstva 167, 199. Isporedi: koriskeh 316, sužiia 19. — nš : pomenšati 131, merišeh 172, meriša 173,

ivan ivanišević 1642.

99

pomeiišal 244, 246. - std etimologički: šestdeset 173, 178 188; fonetički: zdenca 99, 141, 308, zdenec 124, 150,' 424' zdencu 193, 302, 303. — stk etimologički: prišestke 411, 4is' 431, 432; fon etički: kockami 243, kocke 280. - stm : obšanostmi 143, 151, psostmi 151, nasladnostmi 168. — stil etimologički- častnike 40, 381, častnik 206, prišestne 121, 424, prišestnoga 455," vlastnum 141, namestnika 380, namestniki 381; fonetički- ža- losnem 80, 262, 275, žalosna 147, 464, 485, žalosne 182, 460 žalosno 269. — tb etimologički: tatbine 200, 482, tatbinum 203, 214, tatbenem 236; fonetički: svadbu 161, svadbe 184

221. — te: otca 10, 416, 446, 103, 191, otcem 40, 117, 126 W 179, otcu 51a, 91, 92, 112, 174, svetce 23, 212, 341, 470 svetci 64, 153, 201, 367, 387, svetcem 152, 307, 377, detcu 224, detce 2 7 235, 336, 389, detca 342. - te etimologički: oknaše i l, 84, otčenaša 190, 224, otčenaš 191, zpritčavaju 279, 280, zprit- čanja 282, zpritčavalo 476; fonetički: očinu 76, 399, 400, očine 488. - td: petdeset 172, 175, 188. - ts: sveckeh 3, 36 174 224, 246, svecke 18,. 40, 62, 160, 211, svecki 31, 54a, 70' 17 i'

222, bogactva 35, 330, bogactve 165, kmeetva 35, prekleetvo 22l' 226, prekleetve 222, 252, sveetvo (sacramentum) 221, 423 425' deteetva (aetatis puerilis) 310. - tš : kratša (brevior) 70 — v«t ■' kralevstva 17, 135, 258, 354, 400, kralevstvo 33, 38, 486, 145,' 158. — zf: zfaliti (deficere) 43a, 478, zfalil (partic.) 218 — zh • izhaga 4, 104, 175, 179, 330, izhagaju 181, izhođi 461. - xk pasku (ammadversionem) 76, paskami 280, paske 300. Isporedi • ,zkvariti' 7, 84, ,merzka' 36, 506. - zri: ž nimi 21, 116, 122, 169, 288, ž riegova 59, ž nega 102, ž nim 109, 113, 200 228' 2o9, ž num 200. 205, 233, 264, 332. -zp: raspinali 292. Ispo- redi : zpuniti' 12, 223, ,razpetoga< 87, 109. - zs: z svetem 168, 382, 383, z strahom 326, z svojem 336, z smrtjum 365, razsipa- vajuči 244, razsipane 394. - zš : razširil 154. - zž: razžalostili 130, razžalostil 130, z ženum 232.

IVAN IVANIŠEVIĆ.

1S42.

KITTA CVITTA- RAZLIKOVA GOSP: IVANA IVANISCE-

VICHIA VLAST: BRASCKOGA. V Bnecih mdoxlii.

AZBUKA.

c = c (s kvačicom okrenutom na lijevo, samo kasto je griješkom

okrenuta na desno): cvita, pi&nce, celov, dicu, ot^c. — 'č= c

100

IVAN IVANIŠEVIĆ 1642.

(s kvačicom okrenutom na desno, samo kasto je griješkom okre- nuta na lijevo) : ca, reče, pocala, čuvati, učinite. — ć = chi : ocbiuti, vechiom, hochie, necbiu, pufcchia ; = eh : vech, nemoehi, uzdifcuchi. — g obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : ghizdavi, blaghi, mnogbe,' negh. — j = y: ya, zmiya, doyde, yure, perivoy ; = g : tuogim, kogi, boxgi, gid (venenum) ; = : pria, nepriategliu. — kv = qv: ofqvargnuye, criqveni, Qriqvu. — } = gli : bogogliubnoy, gliubila, upravglia, izgubglieni, kraglia ; = gl : zemgli, zemaglski. — m obično se piše znakom m, ali se kasto nalazi i znak ~: prima, sa, gliubl, gre, dobro, sugne. — 11 obično se piše znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~: Iva, Sporne, yeda, fta — n = gn: mgnah, pomgnu, gnegove, pomagnkati, izragnena. — r = ar: varhu, uzdarxi, karvi, garlit, tarpi. — S = f : fok, fridu, gofpodi, nafiti, danafye (,danas je'); = s: slovinske, rađos, iskoreni, sada, obsluxuyu. — š = fc: slifcayuch, yofc, imafe, povifee, dufco ; = se (rjeđe) : okuscati, Parnasckoy. — U = u (u minuskulama) ; = V (u majuskulama). — V piše se u minuskulama obično znakom v, kasto se nalazi i znak u : pozdrau, tuogim, fuaki ; u majus- kulama = V. — ž = x: moxefe, xeliti, druxba, krix, Boxaftvu.

UDVAJANE SLOVA. aa : maa (mea), paas (cingulum), tvaa (tu a), svaa (sua). — bb: tebbi, tebbe, tobbom, sebbi, sebbe, zlobbe, nebba, nebbeske, neb- beski, ubbije, ubbiti, grdobbu, potribba, potribbe, dobbiti, utrobbu, obba, šibba. — čč: oččito, očči, oččima, uččio. — dd: gradda (grandinis), graddom (grandine), staddo. — ec : mee (meae). — ff : uffa, uffanje, uffal. — jj: očitujju. — 11: mollim, kolliko, tollike, zellenoj, procvalla, vellika, vellike, velle (valde), učinille, illi, želle (cupiunt), mallo (parum), malla (parva), stolla, čello. — mm : imma (habet), simme, — im : Ivanna, Ivannu. — SS : vissoko, bessidit, nossit, bisserom, prossim, jessam, jessi jessn, ossujen, spassen, vessel, vesseli (se), ossobita, nassitiše, vossak. missec, possiče. — tt: etto, kittu, sjatti, ■ brattn, svitta (consilii), svittu (vestern), šćetta, matti, cvatte (floret).

AKCENTI. Ivanišević upotreblava veoma često znakove i ' , ali oba samo na kratki jem slogovima : pauk, na svitlo, kako, im;iti (habere), od mene, za Bbgom, tako, otvorili, privare (fraudes), jur, u slatkosti, dati (dare), Bog, da (ut), vellike" (magnas), 6voga, ostavila, uzrok, ranu (vulnus), dillb (opus), dilla (operis).

4.

IVAN IVANIŠEVIĆ 1642.

101

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općeći 70, općiti 152, opći 204, 283, općio 275, općena 284, 309. - Me: zibke 247, 291, 304, lubko 262, šibke 291. - bs • obslužuju 10, 157, obslužujem 269, obsivajući 70, obsinu 194' bogolubstvu 84/ obstriže 123. - U . grubši 169. - bt- obtiče 90. - «c: lišća 194. - čk: braškoj 6, braškomu 7, človiškoga 32, masku (felem) 174, maske (feles) 305, junaške 305 — čt- štiti 5, 71, 126, pošteni 9, 84, 333, poštenje 45, 142, poštene 108 ' 191, poštovane 108, štovati 132, 242, štuje 283, dvorništva I02' — CSt: mogućstvo 76, mogućstvi 131. - dc: srce 9, 13 29 53 212, srcem 10, 32, 62, 68, 232, srcu 39, 46, 72 130 '235 — ' dč: srcene 8, 291, 327, srčeno 56, 177, srčeni 279,' 323* - dčb-

lt\ll' 8 \ m 282 ' SrŽbe 39 ' 131 ' SržbeM 124 > «-ba 222,' 280 285, srzbem 316. - đh: nađhođi 14, 285, odhrani 37, 81 nadhita 260. - đk et i mol og i čk i: odkapi 37, 52, 180 297'

™t£ W?' ^ odkriie 186, odkriti m > 312 > odkli '^

U II \„' ; ^ r 24] fonetički: sl ^osti 13, 209, slatke

l \ 9,« l -t 49 ' 5 °' 198 ' Slatk °^ a 104 > 132 > britke 51, bntko 216 bntku 297. - đp: odpusti 106, odpušćamo 128, od- pust.ii 132. - đs: nadskočila 26, nadskočen 141, odsiče 148 gospodskom 192. - đš: pvošadši 70, našađše 130, došadše 297,' padsi^329, slobođšćinu 132, odšetav 234. - dt: ođtli (istine) 250 - gc: . oblakčanje 136. - g t: no bti 292. - j j : božjoje (,božjoj je) 265 Ispoređi: m 0] je (,moj je') 256, negovojje (,negovoj je') 334. - kc: hcercu 151, heeram 170. - mč: zančice 281 - nb: himbene 11, 101, 288, himbenoga 56, 62, himbeni 109, 124 274, himbena 158, 286, 296, himbu 168, 220. - sb- zbor 1 zboru 192, 204, zbiranu 18, zbirajuć 328. - sd etimologiji- sdruzena (,S druxena<) 78; fonetički: vazda 8, 29 43 237* združeno 57 _ S g etimologiji: sgriši 149; fo'net'ički:' .godi (se) 22, 57, 227, zgajala (se) 56, zgodila 98, zgar (desuper) i, ~ skn ^imologički: tiskne 144; fonetički: stisnu 12,_p tat 328. _ B i etitnologički: s ne 12; fonetički- s mini 7, 286, š nim 62, 77, 80, 283, š ćom 149, 152 184 - Stb: jizbinu 38, 324. - stil etimologički: kripostnomu 7 18 impostnoga 56, 150, 224, kripostno 108, 175, 259, radostna 84' mimosastna 125, žalostne 132, žalostna 135, žalostnoj 322, ustnam 133, konstao 144; f ne ti čki: nemilosno 100, radosna 211, lasno

Za 7k ' To Žban 18L ~ tC ^logički: otea 32, 50, 264, 325, oteu 88, 89, 98, kratci (breves) 112; fonetički: dicu

102

JAKOV MIKA^A 1649.

22, đici 170, dicom'266. — te etimologički: otče 99, 103, 106, otčeva 126, otčevu 140; fonetički: očenaše 160. -—- tčlb: otačbini 25, otačbine 144. — tć: zatvoritću 67, bitće 78, 79, bitću 256, uživatćeš 80, moritće 164, primistitću 173, đostojatće 215. — ts etimologički: nestanovitstvo 131; fonetički: proklestvo 116, 117. — vst: kralestvo 74,, 324, kralestvu 102, kralestva 111, 135, 159. — zč: i"azčini 11, uzčudi (se) 203. — zh etimolo- gički: izhodi 14, 57, 59, 76, izliode 231, uzhrani 19, uzhodi 40, 80; fonetički: ishodi 191, ishode 326, ushrani 291. — zk eti- mologički: bezkončivo 18, 98, bezkončive 56, izkrvavi 50, iski- dati 170, izkinuti 284, razkrili 193, izkorenit 218; fonetički: iskoreni 30, 32, 101, 180, 320, uskrisi 48, uskrisite 51, iskrnega 191, 255, 334, iskusit 220, 264, iskine 284, iske (,iz ke') 276. — zl: razlubiti 214, razlubit 272, 295. — zp etimologički: izpo- koj (imperat.) 67, izpravnija 126, razpravlaju 176, uzprositi 228, uzprosi 265; fonetički: ispija 5, 294, ispuniti 18, 34, 120, 167, ispunilo 68, 82, ispuni 70, ispovidam 133, usprosi 151, ispusti 203, ispita 265. — ZS: rasutju 42, rasutja 326, rasap 331, rasrdih 134, rasrjena 187. — zš : raširam 59, raširati 79, rašira 185, 285. — zt etimologički: raztrkali 113; fonetički: istok 18, 320, istekla 104, ustrplenjem 18, 125, ustrplenje 266, rastegnuta 104, 105, istumačenje 126, istira 146, ođgristi 213. — žk : teško 141. — žt: uboštva 132, uboštvu 139, uboštvo 317, 325.

JAKOV MIKALA.

a) GRAMMATIKA TALIANSKA U KRATHO ILLI KRATAK NAUK ZA NAUCITTI LATINSKI JEZIK. Koga zlovinski upifa

Otac Jacov Mikaglja Drusgbe Ifufove. U LORETV mdcxlix.

b) BLAGO JEZIKA SLOVINSKOGA ILLI SLOVNIK u komu izgovarajufe rjeci slovinfke Latinski i Diacki. . . LAVRETI 1649.

Brojevi 1, 2, 3 itd. znače u ovom prijegledu strane iz grama- tike, a brojevi 1, 2, 3 itd. strane iz rječnika.

AZBUKA. C = c (s kvačicom okrenutom na lijevo) : djeca, Jarac, lice, ovca, cvjet. — č = c: naučiti, rečemo, rjec, prilična, zloceft; =: ej: cjovjek, obicjajne, cjas, cjobanin, cjuddo ; = c (s kvačicom okre-

•r

n

JAKOV MIKALA 1649.

103

nutom na desno): mučno, članak, harač. — Ć = eh j : kuchja, ho- chjemo, chjud, placbja, chjutio ; = ceh : mladiceh, đocehi, moguccli.

— đ = ghj: takoghjer, cjaghjav, Roghjen, meghju, pjeghj ; = gh : Naghi (nađi'). — g obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : dighnut, moghli, brighe, noghe, ghdi. — ^ = g: singir, singiriceh. — j obično se piše znakom j, a kasto se nalazi 0: pian, biah, priateg]. — kv = qu : tiqua, quariti, quocka, ocquarniti, Qrriqua. — 1 = glj : priateglju, pocimglje, vaglja, zemglje, ftav- gljaju ; = gl: dobrovoglno. — 111 obično se piše znakom m, ali kasto se nalazi i znak ~: supor, surak, glavo, zeglja, uffafe (spero).

— 11 piše se gotovo svagda znakom n, znak ~ veoma je rijedak : suprotiva, napaftova. — n = gn: lafegna, promignuju, kgnighe, pomgnom gnemu. — t — rri : drrivo, prrivoga, poghrridno, krriv (sanguis), mrriziti ; = ar (rijetko) : garđoba, martav, Darfgjatti ; = er (rijetko) : dervo, derhtati, izmervgljen. — S = f : upifao, famo, fvoju, glafovito, bifemi; = s: slova, suakki, quas, s' kojom, Slovinski. — Š = fc: lafegne, jofete, feto, uzimafe ; = se: seto, josc, osetrinom; = f ej : dofcjafije, fvrrifcjuju; = scj : dosejo. — Ž = fg: mofge, slufgiti, mui'g, slufgbu; = sg : sgena, nosg, sgelud, nosgi<?e ; = fgj: bjefgjatti, kofgja ; = sgj : sgjuđe, kosgjuh, sgjamor. _ -li = je: rjeci (verba), djete, sijede, mjefto, vrjeme, djello; = ie : dvie, cvieta, besiede.

UDVAJANE SLOVA. fob: ribbu, potribbu, sebbe, sebbi. — ČC: rečče (dicit). — dd: budde (3. sing), uddo (membrum), viddite, viddio, besjedde (ser- mones), čuddo. — ff: uffam. — gg: duggo, dugga, druggo, neggo, Boggu, moggu (possunt). — kk : svakko (omne),. svakki, nukkam (adigo). — 11 : illi, mallo (parum), nemilla, hulliti. — mm : immena, imme, imma (habet), nammi, nimma. — lili : inna (alia), inni (alius), ginnem, rannim (vulnero), menni (mihi). — ■ rr : varram (falio). — tt: bitti (esse). znatti, matti (mater), izabratti, brattu.

AKCENTI. Mikala upotreblava dosta često znakove v i ': ja, u komu, trud (labor), milost, u besjedi, vinograd (nom. sing.), pb ovomu, vojnika, vojniku, da (dat), članak, u broju, vojvćda (ducum), kucž (domo- mm), u sebi, kost, namisnik, u prilikah, slfde (3. plur.), sebe", toga, nega, naš, vaš, pet (quinque), imah (habui), kad (quando), B6g, pisžth (scripsi), piša (scripsisti).

sa «

9

104

JAKOV MIKA^A 1649.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč: vrabčić 789. — bć: općenim xiii, xiv, općene xv, općiti 374, općeni 374, općena 404. — bh : obhoditi 337, obhođenie 337 , obliod 337 .

— bk etimologički: lubko 109, lubki 110, zibka 200, 851, kolibka 200, 851, obkružiti 340, obkružen 340, Srbka (t. j. ,Srp- kina') 650; fonetički: klupko 196. — bs: sobstva 15, 16, 37, sobstvo 38, 43, grabsa (rapina) 118, grebsti 120, ogrebsti 120, 362, izdubsti 142, obsići 346, obsinuti 347, obsuti 347, ozebsti 398, zebsti 845, srbska 650. — bt etimologički: obteći 347, obtočiti 347, obtoka 347; fonetički: hrptina 134, hrptine 267.

— bv etimologički: obvezati 348; fonetički: obeseliti 337.

— ct: octiti 351, octen 351, octa 351. — čb: ličba 229, ličbu 229, 230, ličbi 229. — ČC etimologički: očce 349; fone- tički: djetešce 69, kolašce 200, srdašce 650, sunašce 668, tje- lešce 691. — ■ Čt: štiti (legere) xr, xn, 589, junaštvo 180, nepošten 311, pošten 461, poštenje 461, poštovati 461, štovati 589. — dc etimologički: odcip (fragmentum) 353, sudca 445, 667; fone- tički: srca 154, 579, srce 578, 623, 650, želuca 594, 741. — đ.Č etimologički: želudčac (,mali želud') 594; fonetički: srčanost 578, srčano 578, 650, srčan 578, 650, slačica (sinapis) 617. — dčb : rasrčba 536, 537, srčba 578. — dd etimologički: oddavna 354, oddiliti 354, oddužen 354; fonetički: odahnuti 352, odahnutje 352, odavna 353, odiliti 355. — dh: nadhoditi 275, odhraniti 355, odhranen 355, podharačen 428, podhiban 428, pod- hibno 428. — dk etimologički: bridkost 28, napridka 290, odkidati 356, odkinuti 356, odkle (unđe) 356, odklopiti 356, od- kopati 357, odkriti 357, odkupiti 357, odkupitel 357, redkima (instr. plur. lineis) 560; fonetički: slatka 243, naslatko (dulcia- rium) 294, slatko 464, poslatko 464, slatkost 617, nutkati 336, otkriti 393, otkriven 393, ritko 563, ritki 563, rijetki 565, rotkva 568. — dp: nađpis 277, nadpuniti 277, odpađati 361, odpasati 361, odpisati 361, odpratiti 361, odpustiti 362, podplat 431, podpomoći431, podpun 431. — ds etimologički: luđski 110, nadskočiti 277, odsići 353, odsičen 353, odskočiti 354, odsuditi 354, podsisti 433, podsipati 433, podsjeći 433, gradski 851; fonetički: a) cari- gracki 46, carigracko 46; fi) gospostvo 115, 116, gospostva 159, gosposki 116. — dsd etimologički: odzdal 397, odzdala358; fonetički: ozdal 397. — dsg etimologički: odzgara358; fonetički: ozgar 398. — dš: sloboština 623, sloboštinu 623. — dt etimologički: odtirati 353, odtiran 353, odtjesnuti (propul-

JAKOV MIKA^A 1649.

105

«

sare) 353; fonetički: otisnuti 393, otrgnuti 394. — gk: lako 225, 226, Jakost 226, polako 445. — gš: oblakšati 341, oblakšan 341, oblakšanje 341. — gt: nokta 333, nokti 333, noktić 333. Isporedi: zanohtica 823. — ■ hv : fala — hvala 95, faliti — hvaliti 136, ufaćen — uhvaćen 713, ufatiti — uhvatiti 713, ufatiti 714. — kd: svakdaria 123, svakdani 672. — kk: meki 249, mekota 249, mekoput 249. — ksn: dockna 73, docknije 73. — • mč: zančica 823. — mns : nepomstvo 311. — nit: pantiti 310, 401, panti (3. sing.) 310, zapantiti 824. — Ilb: himbenik 129, 130, himba 129, 428, himbeno 129, 428, himben 428, himbom 602. — nk : pomankanje 448, pomankati 448, 449. — im: istino (verum) 149, jedanest 175, jedanaest 175, jedanaesti 175. — np : stranputica 661, stranputni 661. — lič: jagančić 170. — 11S : konski 198, konska 198. Isporedi: djetinski 69, djetinstvo 69, djetinstva 69.

— Sb: zbacati 842, zbirati 842, zbiti 842, zbijen 843, zbor

843, zbrojiti 843, zbuditi 843. — sd etimologički: sdu- šiti 590; fonetički: vazda 15, 45, 765, zdjela 844, zdrobiti

844, združiti 845, združen 845, zclušiti 845, zdvignuti 845. — sg : zgađati (se) 848, zgrčiti 848, zgaziti 848, zgrnuti 849, zglob 849, zgoda 849, zgodno 850, zgotoviti 850, zgrađea 850. — skll eti- mologički: tiskno 691; fonetički: tisnuti 690, tijesno 691.

— si: osle (asininum) 382. — ■ Sli: š nima xn. — stb : gozbu 116, *118, gozba 118, gozbe 118, 617, jezbina 178. — std fone- tički: zdenac 844; složeno: šesđeset 581, 582. — ■ stn eti- mologički: namjestnik 285; fonetički: korisno 2, 204, ko- risne xiv, xv, namisnik 10, 14, xv, namisnika 10, lasno 11, 33, 34, 227, izvrsno 46, xv, 168, izvrsnost 168, bolesno 23, časno 42, krjeposno 215, očvrsnuti 350, radosno 534, žalosno 599, šesnadest 582, šesnadesti 582, usna 740, usnica 740, zgusnuti 754. — stil: lašna 2, lašhe 16, 33, 226, lašni 226. — Šb : zadužbina 809. — štb : uvječbati 748, uvječban 748, uvječbanje 748, vječbati 778, vječban 778. — tb: udadbe 69, 710, udadba 710, kosidba 207, ženidba 595, vršidba 763. — te : djecu 2, xiv, djeca xi, oca 1, 392, mrča (mortuum) 269. — tč: Mnečanin 262, Bnečanin 262, očenaš 348, očevina 348. očin 349, očinstvo 349, 725, očevo 392, svečani 673. — tčb : očbina (patrimonium) 348. — tć: stavit ćemo 11, 16, 41, vidit ćeš 24, ostat će 33, učinit će 33, razumit će xv.

— td: devedeset 63, pedeset 258, 407, pedeseti 407. — ts eti- mologički: bratski 26; fonetički: bogastvo 22, bogastvom 163, proklestvo 514. — vst : kralestvo 210. — ?c: isciditi 141,

•9

106

PETAR PETRETIĆ 1651.

107

isciđen 141, iscipati 141, rascipiti 536, rasciplen 536, ^rascvijeliti

537. — zč etimologički: izčistiti 154, izčišćen 154, izčasiti (eluxare) 154, razčiniti 548, razčešlati 548, razčetveriti 548, raz- činen 549, razčinenje 549, užčekati 751 ; složeno: isčesnuti (elu- xare) 140, isčesnut (eluxatus). — ZĆ: uzćutiti 751. — zdll: grozni (plač) 123, grozne (suze) 123. — ■ zli etimologički: izhoditi 158, izhod 158, izhraknuti 158, izhrakati 158; fonetički: ishodi 10, rashladiti 538, rashlađen 538, rashoditi (se) 538, ushoditi 739. — ■ zk: iskarati 141, iskrcati 141, iskinuti 142, iskopati 142, iskre- sati 142, iskupiti 143, iskusiti 143, mrsko 269, raskinuti 538, ras- koračiti 539, raskošan 539, raskriliti 539, uskrsnuti 740, uskrs- nutje 740, uskratiti 740, uskričati 740. — z}: razlutiti 551. — zp etimologički: izplaziti 164, razplesti 544; fonetički: ispaliti 143, ispeći 143, ispijati 144, ispitati 144, ispovidati 145, ispraviti 145, ispresti 146, ispucati 146, raspasati 540, raspeti 540, rasplesti 541, rasploditi 541, rasporiti 542, rasprostraniti 542, ras- puknuti (se) 543, raspustiti 543, uspeti (se) 741, uspomena 741. — ZS : isjeći 147, isukati 147, rasaditi 536, rasrditi 537, rasipati

538, rasjeći 538, raslabiti 539, raslađiti 539, rastaviti 543, rasuti 545, rasutje 545. — zš: ištetiti 140, ištećen 140, ištipati 141, ra- širiti 536, raširen 536, rašiti 536, rašiven 536. — Zt: gristi 42, 122, ugristi 717, zagristi 811, isteći 147, istrti 148, istesati 148, istočnik 149, istomačiti 149, rastopiti 543, rastapati 543, rastegnuti 544, rastrti 544, rastribiti 545, uljesti 725, ustugovati 743. — zz : bezakonje 13, bezakonito 13. — ZŽ : ražeći 537, ražežen 537, ra- žariti 537, ražaren 537. — ŽČ: lnpesčić 239, lupešče (latrunculus) 239. — žk: muško 3, 6, 272, muški 4, 9,272, muškoga 4, 6, viteški 180, 778, lupeški 239, oteškati 392, teško 392, 687, teška 687, teškoća 687, uboški 707. — žt etimologički: družtvo 88 ; f o n e t i č k i : lupeština 239, lupeštinu 239, mnoštvo 262, uboštvo 707.

PETAR PETRETIĆ.

1S51. SZVETI EVANGELIOMI, Koteremi fzveta Czirkva Zagrebecska

Szlovenzka, okolu godifcsa, po Nedelve te Szvetke five

PETRA PETRETICSA, Bifkupa Zagrabecskoga Oblaztjum, i ztrofkom, i Szlovenzkem fzlovom na fzvetlo vun dani, i ftampani. VIJ NEMSKOM GRADCZE. Na jezero Uzt zto petde/zet i < pervo leto.

m

«j

Pod kraj knižice stoji ,Appendix ad declarandam editionem huius libelli orthographicam' (str. . 311 — 315), gdje Petretić veli, daje znakove es — cf (= č), j, v, gy (= g) ; ny (= n), ly (=1), fs — ff' — & (=z š) uzeo od magarskoga pisca arcibiskupa i kardinala Petra Pazmana, koji je iste znakove u istijem značenima upotreblavao u svome magarskom pisanu.

AZBUKA. C = cz: ofzliczu, fzuncze, fivecz, goriczah, czena. — Č = cf : cfazt, vucfiti, recfeno, pocfnu ; = cs : govorecsi, potrebocsu, pomocs, recs. — g = gy: dohagya, potvergyene, hergya, ofzlobogyen, rogyaki, oglegy. — i gotovo svagda se piše znakom i, samo se kasto nalazi znak j : vcfinjl, jdem, j (et), Jmay (habe). — j obično se piše znakom j, rjeđe se nalaze: y, i, 0: kayti, prodekuyte, otayno, moy, nahagyai, Ie, zatail. — l = ly: lyudem, oztavlyas, halye, kraly, zemlya. — 111 obično se piše znakom m, a kasto se nalazi i znak ~ : jefze, one, vureti, neas (, nemaš'), Pototoga. — n obično se piše znakom n, a kasto se nalazi i znak ~ : mee, vnosia (,vnožina'), Naklo, razdelye, vu. — ri = ny: nyegovom, nyim, ogeny, knyig, preganyali. — t = er: vert, oberh, berfe, pervo, fzerdcza. — S = fz ; fzvoje, nofziti, fzamoga, vifzoko, vefz, jefzu; = z (ispred glasova k, p, t) : nebezke, Rimzki, gozpoda, vrednozt, guzto. Sto se tiče biležena glasa s piše Petretić (str. 315): ,superfl.uum duxi literam S cum Z coniungere ante literas K, P, T. Sufficit enim sola litera Z ad exprimenđum eundem sonum, quem exprimit ibidem cum S unita : ut si ponas zkvariti, tantum - dem facis ac si scriberes fzkvariti • zpati idem est &cfzpati; eodem modo ztati et /zlati et sic in aliis'. — ■§=£:' vekfu, gorfi, kerfcse- nik, takayfe, Pofedfi ; = s : nemaš, vucfis, kokos, prifedsi ; = ff (rijetko): vaffe; = fs: bolfseh, zebravfsi, pofzlufsaju, dufsu, pifse; = fi (u kursivi) : Va&em, Velikome&nyak, B>alu, negda&nyeh. — Ž = f : pobolno, dufen, obderfavati, mufem, blifnyi; = s: Bosja, dusni, orusjem, bodes, sitek, Siđovzki.

UDVAJANE SLOVA. aa: daaje (dat), daare (donna), daar, kaa (qnae), daa (dedit), žnaačem (messoribus). — dd: adda (igitur ; — veoma često). — ee : deela (partis), deelov (partium), deele (parte), deela (opera), jee (manđucat), kee (quae). — ii: kii (qui), kčii. — nn: gosponna, gosponnu, gosponnovo.

108

PETAK PETRETIĆ 1651.

PETAR PETRETIĆ 1651.

109

AKCENTI. U Petretića se nalaze znakovi v , ' i *, od kojijeh je prvi veoma običan. riihovoj porabi piše Petretić (str. 315): ,vocabulis adver- bialiter sumptis accentum gravem ađhibui, acuto vero et circum- flexo longitudinem syllabarum designavi ad faciliorem legendi modum pro iis, qui Sclavonicum idioma exacte non noverunt'. — vraga, bese (erat), vnožine (multitudines), luctva (populi), rekoše, opždne (cadet), bbžje, jžkši, mestah (locis), i'ščuči, duhov (gen. pl.), bivaju, vutroba, blaženi, šuma (gen. sing. erepitus), ovb (ecce), dobrb (bene), zatb (propterea), marlivb (diligenter), daje (dat), k6 (quod), bude (3. sing.), potrebna, govoraše.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bc: prekorubce xv, 305, žrebca 1, 2, žrebce 2, rubce 169. — bč etimologički: bbčinsko ix, občinska xiii, občinsku xxn, 252, občinu 218, 310, občinstvo 219, 250, občmene xvi, občinaj 282, občuvaj 310; fonetički: općinska 281. — bh: obhaga xxxi. — bs : obstoji 78, 148, obstati 296, obstrla 96, obstreti 103, 146. — bš: obšanostmi 119. — bt: drobtin (gen. plur.) 40, 88, drobtinice 262, đrobtinica 264, obtužen 101. — bv etimolo- gički: obvito 10, 188, obvivši 61, obvršivši 23, obvezaše 63, obvaruj 236; fonetički: preobrnuti 74, obrnuvši 126, 162, obrli (supra) 103, 108, 150, obalaju 280, obraćaj 310. — ct: octom 61, octa 61. — čt e t im o 1 o gi čki : čteli vi, ix, 60, čteti xiv, čteš 107, svedočtvo 12, 15, 62, devičtva 18, 223, vračtvo 290; fone- tički: poštuvana xxni, poštujem 46, poštuval 166, poštuvati 270, poštuje 308. — . dc: srdcem v, vi, 145, 280, 304, srdce 11, 24, 36, 68, 75, srdca 35, 67, 69, 80, 107, suđci 42, sudcu 98, sudcem 239, 286. — dč: srdčeno xxvi, xxvm, 267, 294. — dd: oddurjava 84, 166, 176, oddurnost 127, oddurno 235, 263, oddavahu 103, oddati 122, odda (3. sing.) 182, oddeli 158. — dh: odhagala 18, odhagam 77, odhagajuči 135. — dk etimologički: odkud xi, 25, 44, 58, 99, dohodke xxiv, 223, dobodki xxiv, podkopati xxiv, 157, 181, gladki 8, odkriju 18, odkuplenje 156, odkupitel 192, 209, 215, odkupil 255, 257, 266, 306, zamudka (cunctationis) 184, presladki 202, slađkoga 231, sladkoče 243, sladkoču 245, redko 241; fonetički: britkeh 288. — dp: odpusti 1, 40, 94, 99, 114, odpuščaju 71, 117, 162, odpiral 31, 68, odpre 62, 70, 143, odpreše 68, 106, 156, odprto 79, odprosi 228, odpasti 243, odpade 244. — ds^eti'mvolo&i.č.kj: pods.tilahu 2. odseče 52, ođsekel 54, pod-

seči 100, odstupete 126; fonetički: luctvu vh, 10, 45, 87, 99, luctvo xi, 21, 44, 113, 309, luctva 2, 21, 26, 37, 95, luckum 223, lučku 224, gospoctvo 239, 276, gospoctve 269, gospocko 303, go- spockom 305. — dš: pošedši 2, 22, 64, 80, 134, prišedši 20, 33, 92, našedši 23, 42, 182, došedši 26, 98, 114, 137, 169, opadši 166.

— dt: odtud 89, odtrči 290, odtrgnen 291. — dz: podzemelsko 200. — gk: lehkotu vi, zlehkotiti vn, 145, lehko 145, 241, lehkote 203. — gš : vrgši xi, odvrgši 222, podigši 43, 88, 165, dragšega xxv. — gt: povegte 1, 4, 65, 165, vigte 3, oglegte 69, jegte 150.

— kd: vsakdešne 202, vsakdenega 213, 249. — kg: k grobu 64, kakgode 179. — kk: mehkemi 5. — nb etimologički: pre- cenbe xxvi; fonetički: obramba 226, 227. Isporedi: ,preme- nybe' 169. — mi: zakonne (legitimae) xxxn, vremenna (tempora- lis) lii, kamenne (lapideae) 25, jačmenneh (hordeaceorum) 44, 45, jedennadeste 68, 80, melinni (molaris) 175. — lic: janca 55. jance 149. — nš : meriša 21, menše 30, menšeli 130. — std etimo- logički: šestdeset xxxi, 65; fonetički: zdenca 298. — stm: nasladnostmi 35. — stn etimologički: vlastnem xvn, vlastna 12, vlastne 85, prišestna 77, prišestne 209, 211, namestnik 218; fonetički: žalosni 23, 66, žalosna 233, žalosno 279 — tb etimologički: tatbine 245; fonetički: svadbe xxxn, 180, svadba 24, 119, svadbu 24, 114, 118, 185, svadbab (loc. plur.) 246. — tc: detca xvi, xvm, 78, 174, detce xxn, 16, 247, detcu 16, svetci li, 221, 272, svetce 221, 272, svetcem 253, detetce (infans) 10, 11, 188, 191, otca 13, 20, 46, 73, 82, otcu 48, 74, 76, 83, 151, otcem 134, 201, 204, otce 196, 223, falatce 45, fa- latci 45, bogatca 88, bratca 164. — tč etimologički: zpritčavati 90, zpritčanoga 91, otčenašev 267, detčinoga 300; fonetički: očinsko i, očinu 199. Isporedi: zpridčanja 177. — td: petdeset xxxi, 47, 102, 162, devetdeset 92, 93. — ts: bogactvo xxvn, bo- gactvom 35, bogactva 290, svecke 222, svecko 238, 242 ; sveckoga 243, 247, 290, kmecki 300. — vst : kralevstvo 4, 29, 32, 42, 56, kralevstva 35, 112, 159, kralevstvu 146. — zh: izhode 21, iz- baga 38. — zk: pasku (,pafzku' — animadversionem) 108, paske (,pafzke') 124, ali obično se piše zk, te se ne zna, je li pisano fonetički ili etimologički. — ZS : razsrdi 16, 119, razsrdivši 91, 124, razsipava 42, razsipal 101, razsipati 258. — zš: vlezši 22, 43, 103, 117, 145. — zž: razžalostiše 123.

110

PETAK ZRINSKI 1660.

PETAR ZRINSKI 1660.

111

PETAR ZRINSKI.

leeo. ADRIANSZKOGA MORA SYRENA. G-ROFF ZRINSZKI PE- TAR. ŠTAMPANA u BENECZIH. Leta mdclx. P. Zrinski piše jezikom, koji je smjesa čakavskoga i kajkav- skoga narječja. U nega prijedlog s. glasi s i z : s nami, s vami, s mirom, z onim, z nas, z volom itd. Za to nijesu bileženi pri- mjeri, gdje taj prijedlog stoji u komposiciji, jer se ne može znati, kako je koji put hotio pisac napisati, da li fonetički, da li etimo- logički. U ,Sireni' nema paginacije po brojevima, za to su u ovom prijegledu označene brojevima i, u, hi itd. one strane, koje stoje ispred ,obside sigetske del I' ; otud dale označene su strane bro- jevima 1, 2, 3 itd.

AZBUKA. C = cz: pticza, diczu, konczu, Nimacz licze. — č = ch: na- chinom, pochinka, obracheni, hodech, rachun, chudo, nochi, hocbu. — g = g : vigenim, Prigi ; = gi : tuargia, Vogia ; == gy : Prigve ; = di: rodiak, chudiahu (se), fzidiaffe, vođiaffe; = dj : vodjaffe; = dy : fzidvaffe, hodyahu. Moglo bi se misliti, da se u tijem i u sličnijem primjerima nema čitati §, nego đ, ali ja držim, da Zrinski, koji nije izgovarao glasa 6, već mjesto nega č, nije izgovarao ni ■d, nego §. U nega se često nalazi j : roienim, tuaria (durior), ure- jene itd. — i obično se piše znakom i, ali se kasto nalazi i znak j : menj, tebj, zidjne, kj, Ondj. — j = j (rijetko): vojszkom; = i: baiati, ios, iadne, pokoi, haidnkom; = y (rijetko): kopya; = 0: odgoila, zmia, fzuoih, ochiu (,očiju<), pian. — ji = ij : tuoij, obijm- lyuchi, podijmlyu ; = j : nafztoj (,nastoji<) ; = gi : gili, gifzti, ' gi- drom; = gj : gjdi. — kš = x: pouexavas, proxie. Isporedi : pouekfuie, vekffati, pouekfuies. — l = ly: lyuti, dopelya, polye, fzablyom, volyu. — }i = ly: marlyuom, poly; — lj : Branitelj Gbraniteli'), fzkarbljuo (,skrblivo') ; = lij: Zemlij (,zemli'). — m piše se gotovo svagda znakom m, znak ~ veoma je rijedak: pifse, velo. li = ny: nyemu, nyoi, konya, chinyah, pomnyom. — ni = ny: nym, knygam, nyh ; = nj: njm, njma, konj (,koni'), Vifnj. — r = ar: paruo, martua, pogarde, garlom, tarpech; = er (rjeđe) : oberne, fztergne, Berfe, Tuerde. — s = fz : fzuoi, mefzta, nafzlađi, ifzkra, nochafz ; = sz : vojszkom, nasz, noszit. — Š — f: firoko, Profnyom, milofcbu, pufchati, fto ; = s : ideš, vodiš, škodu,

)

našlo došlo- = ff: pođnaffam, felyaffe (cupiebat), duffa, naffi, naffal; = fs: nafs, mifslyenie, kofsutu, Varofse. — U obično se piše znakom u, ali se kasto nalazi i znak v: vfanie, vma, vgljen; u majuskulama = V: Vgri, Vvkou (,vukov'). .— V = v (obično); =. u: ouako, rauno, karui, ueru, glauu; = vu: vurutak, vurutki, vuruchi, vuene (,vene'). — Z piše se gotovo svagda znakom z, znak fz veoma je rijedak: pofzdrauiti, rafzliual, varlzmo. — ■ z = f : falofzt, fitka, rufno, lefechi, orufie; = s: tusbe, kris, drusbu, bodes.

UDVAJANE SLOVA dosta je rijetko. M) : zlobbe, robba (servum), zabbil (partic). — ČČ: ,mecche' (gladios). — kk : krikke (clamores), vikka (clamor), bukkom (clamore). — 11: velle (valde), mille (carae), sillom, sillan (validus). — }}: ,kollyu' (3. plur.), ,vallya' (valet), ,vallyalo' (partic), ,hallynom' (,'halinom'), ,Bollya' (melior), ,dallye' (longius).

— nn: pinna (spuma), pinne, pinni. — pp: toppom, toppe (acc. plur.), toppi (nom. pl). — rr: burra. — tt: otte (3. sing. aor.), svettom (mundo). — Uli: uust (gen. plur.).

AKCENTI. P. Zrinski upotreblava znakove v i ' , obadva sasma rijetko : dila (opera), naslidujuči, radi (propter), nemre (non potest), u more, hotćč ; ti svakom, u zrcalo, tu (ibi), ma (mea), samb (tantum), ganti (movit), ču (audivit), pokornb (adv.).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE, bč: občutivši ni, občuti 221, občinati 13, občinskim 70, občinska 158, občinu 168. — l)h: obhodi 69, 193, 197, 235, obhajaš 70, obbaja 75. obnodeč 149. — lbs : zdubsti 5, obseda (3. sing. praes:), 10, obsede 45, obsedat 215, srbske 30, obstati 40, 54, 157, 240, obstiraše 47, obstrl 52, obstre 58, obsivan 87. Pored : barabaki 16, 137, 231, arabskom 43, harabska 251, nalazi se i: harapskoga 116, barapskim 120. S tijem izporedi: Arabije 17, Harapinu xvra, Harapi 16. — bS: obšanil 143, 164, 230, 259, potribščinam 276.

— bt: hrbteno 54, hrbta 115, hrbtom 196, obtičuč 74, 261, obte- koh 237, obtiče 262, obtršena 111. — ČC: srdašce vi, 15, 64, 108, srdašca xi, 118, 223, srdašcu 158, 240, srdašcem 291, lušcu (nom. sing. .lučac') 220, lišća 288, 292. — čst: mogučstvo 34, 100. — čt etimologički: junačtvo 28, 34, 67, 99, 228, junačtva 146, 180, 209, 304, človečtva 209, svidočtvom 237,. vračtvo 245; fone- tički: poštuje ii, 99, 148, pošteno ni, 88, 251, poštenje 35, 53,

112

PETAR ZRINSKI 1660.

PETAK ZRINSKI 1660.

lf3

204, 243 pošten 225, 231, jimaštvo 45 junašfcya 310. - dc: srcu v, 27, 49, 58, 116, srce TO , 4 10 44 m I r 4? ™' ^ ?9 ' 101 ' SrCem 46 ' 19 °" - đč.' si istina 290, odunl 110, odumost 223, ođiliše 141 — Uh . Ji ■, ' odhraniti 248 odhodila v m , o^ajati^U^i " 6! « 5?

odkle 185 odkud 174, ođkriva 1S;£™™[ f ^'

0^272 H %r Sl , atk ° Sti 4 ' 67 ' S,atk ° 96 ' 98 27 8 ; ^ 102, 272, retku 26, retko . 64, 160, britko 49 63 71 li« iT

britku 119, 244 britka 124 9fi3 t vi ^ ' ' ' l16 ' 135 >

- d P t/ m tlH t ', ' bntkom 171 > 116 > 2l8 > 283, 304. tip etimoldgiaki: odprivši 13, 14 odore 105 oan a i

191, ođpravi 17, 123, 282, ođpravil 47 109 14 m 15R ' T m fonet.cfcK otprtih 133, potpre 194. - ds etimolo

m^T^'/: d8 t 22 ' 29 ' ođsesti 54 ' °" £^

M, odsiku 75, slobođslvo 67, gospodstvu 68, vojvodstvo 88 ^

glockim 79 oV , ' ' }UCtVU 229 > Prece 40 160 > 23 5

IIO'P) ' SosPockonm 167, gospocki 198, graekoga 92 giacku 110, p gospostvo 100, 106, sosno«*™ ini .

230, gosposkom 24 4 ; -osposke 271 ,U* P A ' g ° Sp0sko S a

l, j / oo , ^osposKe ^U, složeno: ludctvorn 10 102

đf IV lf° SPOđCd!l 68 ' ^P^tvom 205, gradckoga 99 - 207 itU 248 Pn i' ' tf ^ ™ dM ^ ~ ^ °*da 60 109 J/f' ~o/ k: ^^ 13 ' 94 ' 216 > khk ° 17, 27, 47 60 102 lahkoga 26, 160. Isporedi : lagak (ievis) 232 -i nohtau d, 72, 188, 250. Isporedi: nohat (ge„ p] ) 224 - 1 •

ut 9 ^ 25 oi naJaČi 235 ' ' 289 - ~ W = ^finon, Čil htre™;

14 hcerko 224 296, umeheala XIy , umehča 183, umehč^ S

- kd: vsagdarm 3. - kg: k gradu 149, k glavi 213 235 kk: žuhkom 10, žuhki 17, žuhke 222, žu h ko 226 mehkom lo7 ehko 57 h kotarom 70, h kvaru 156, h kozam 171 hW* 232, h konaku 252. Isporedi : žukak (amarus) 224. - md vTmda

tamen) 1X) 280. - ab; obrombn m> ^ ^^^t 257 mmbenosti 93 106, himbeno 106, Limbom 171, himbe m. - ns. Buzanstvo 67, sužanstva 68. - sd: vazda xv, 164 257 vazdar 167 - skl: stis]a ( ^ ft) lg9 _' ^

tickz: gezdezet 28, 88, zdenac 128; složeno: šesdeset 6i -

Bfk: dopustka (gen. ring.) 165 - sto: radostan 221. - stn etimolo eifiki: kripostnom i, kripostnoga 98, zalostna vm, Z a- 0X0 89! žalostni loO, prešastnu 6, prilastna 37, 72 .astnomu 45, častno 96, 104, 5astnu 208, grustne 108, konstm 166, komtmje 260- fonetički: lasno 8, 187, časna 98, časm 111. - te eti- m ologi6ki: otci 35, otcu 36, 49, 121, 255, 305, otca 54 66, "2 230, fonetički: oca 81, 144, 158, ocem 95, ocu 129 đu 83, i (gen. ring.) 125, braca 195. - te ^^^f™ 36 otčinski 49, hodit če vxn, trt ču 6, čuvat ču 8, taou 34, 85 165, vidit Se 51, prognatče 80, poželitče 101, pnka,atce_ 102 slat ču 122, poginut ču 297; fonetički: offlnoga 61, dicid 192 - +fl- JiLt 23 130, 211. - ts fonetički: a) hrvački 1, 33, 50, 58,- I« 1 btacLa 65, 157, 177, 284, brvackomu 178 286 bogact.0 8/270, sigeckoga 76, 175, 203, 288, ajgecke 85 123 124 2o 1 274, sigeckomu 90, 92, 117, 274, szgeck! 109, 129, 179, 198,271 veka § 106, mabomeckn 245; P ) bogastvo 34 100, bojjrt^ složeno: sigetcki 33, 303, eigetdku 40, Bigetoke 61, 191, hrvatofa 74 - ZC: rascipi 217. - zc: ralčini 285. - zh ^imologicki. Ideču 3, izha]ati 270; fonetički: ishod vnx, 279, „hodd 36, Slbodi' 99, l00, isbiti 49, rubiti 247. - zk eU-olog.ck, izkaže 266: fonetički: iskazanu ni, iskazati 209, pasku (ani tZlU 40, raskida 118, ^t 299, nije > 115, £>m niske 282, prenisko 273, mrsko 273, mrskim 277. - zp. ispla tibu 23 i platiše 48, prepametan 30, 121, prespametna 149 rasp t 36,- et'228, 305, raspravili 47, ispi iva 60, raspa de (se) 69,^ ^ r u P ala P (se) 193, ispuni 109, raspustihu 110, ispuscuje 19 2^ 203, raspori 214. - ZS : rasrdivši 3, rasutak 29, : ^^^ilL rasiple 109, rasuli 243, rasta (se) 49, rastavi 125 187, ras Uv da 36 P 'raseči'(di S secare) 52, rasice 181, 133, -čen 1 4 rz , up M 119 isušiti 150, 246, iskočiti 291. - *t etimologiok razt oce 9, iLteče 23, izteku 184; fonetički: istomu ,J* -22, istekal 203, istočiti 265, dolisti (aggredi) 37 244 ulist .mgrea 149, raste ž e 56, rastezava 253, ^^^^^^^ trgal 125, gristi 134, rastreseni 278, 300, rasti ese to , v (iuvate) 299. — ZŽ : ražali (se) 152.

Istorija tavatskoga pravopisa.

114

BALTAZAR MrfcOVAC 1661.

BALTAZAR MILOVAO. ieei.

r -— P0 PAXEV B P OLTHIsStI P M^OvS ^

štampan vu Bžehu, Leta 1661. '

_ AZBUKA.

moiega; = j: junakl - J ~ \". 'J**?™. čuvala, chuiu, obfzlufavai,

^ -« u n ^ ;j :; 'S^ ^ = * -

Pozoij (đracones), Bofijm, koii _ l 1 , 7- J ll = m ° 1] ' đoi i le > obljubi], Kral 7 , dopelvai e • -1 kJ 7 f ( T° ): nevo1 ^ ^di, ođpeliahu. -li Jl/ a ' Iv r a h <">? k0) : P° zđ ^t, Tzpravliena

boiu obojio. _• m ob č „ % r;- yc r ; = lij: kra,i ' (.^0

-^ n, ali ' se 2 ^i tr: 2? k T * ofc - F*

odlucbe. _ A = namm JJ ■ I6de ' kocza > ro g^ fzucze,

njbou, k nyff ah- J" ^ pun ^ eM ' . n ^mu, njegova. - JU = ny '

i. r i .^ mi ^ z ! eihu > k ervi ; perve, obderfaval — «, — r r ~i befzkih, Gospođinu, no&ila, f zebe - -I V * ~ Zeđem ' De "

ziromaftvo, kozti. - g - r! Tr' - Z . chlzt °g a > stalnozt, p ezmi)

'*a; = s: išli, i08> me 7/ a 1 t^ § vl1' g0đir t' P ° rZlUfa ^ m ' opitafse, dopelvafse = ff vaJ T ' J^ ' = * : Vekfsa > *he, Piše znakom v, ali se ka to li' ? 7' "" ~ V ° bi&0 8e den, Ei m l ya n ; o^ ^IV^ "= r*" ™<HPmi, ure- Blafena, f.vim; = s . sena * ~ /" Iltek > vufganemi, pobofnofzt,

sena, tuabu, kasemo, drusbenike.

UDVAJALE SLOVA (vl^jf^i" ° ff " iU f< * - " : «" <"!), I««.

AKCENTI. Milovac upotreblava zaakove ' i * „j , - , . , a prvi je običan, ali stoji samo „ ' ,° , k ° J1 ' eh > e drugi rijedak,

gena, postil seje, &WfcLt^i ^ m ' buđ ' Š ' P ° r °-

eprestance, je i o, ^ ^ ' ^^ (V0Cat ^^ ^-^

BALTAZAR MILOVAO 1661.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

115

VTX 80 123, občina 98, 114, obcmskoga 21b, U: .obfime vxn, xx 80 , 363 , obžuval 276, ob-

2 "' ^Nt 1 '! 6 - £ : objava] 2, 186, .^- fiuva 97 108, 4db. 2g obstane 126 , 360,

165, obslužava^u 12 69, obstat , _ ^ ^^^

obBtrta 54, 205, obstrese 103 434, obs _^ ^^

o 109 193 470, obiamš 261. — Dt etimo g _

8, 102 193, 4« , fonet ički: hrptu 125, hrptom 432 lspo 215, obtužena 350, toneucK y U6, obvese-

t -u t,«+ A88 1)V: obveselili 10b, oovaru| ^-j, >

redi: hrbet 488. * f .l večtvom xvn, devojačtvo 67,

2S6l poitete 15, 33, 620, P *,,^ 3- ^- ? utom 25> suđci ile etimologižk,: sudca 16, ^•/ J ° ' 3 „ 49 90 , al . cem 80, 93, -ta 346; Ce..*: -« «^ f ^ 265 . _

44, 196 , «M« 1 ~ : B ^. i tt _ W: «.,.-> «? ,04 dc: srcenu 207. CIO. _ dk e timo l gl cki .

hagala 281, odhagali 30o odhiti 4 12 3glj

j? ip> ^37 367, odkupitela IO, ^, J- JJ ; u f _

odkup n, 15, 33 , do«, v n ički . slatk u 14, preslatka 17,

dohodke 216, odkopa 4o3 , fone UcR ^ 35Q)

239, slatkum 69 110, f f^^^Jp 1 83 133, odpreti 197,

dohotke 516, - dp : odpr ta 16 13, c£

466, odpusti 129, 441, *di, uu^ __ etim0 -

1 o g i 5 k i : odstupi! xvn dstapi 4 ^ gogpoctva

199, vojvodstvo 6; f o ne ti ^ ■« ^ 16? 43 , 5 4,

vn, xv, X x, 12, go^pocka 22 gospo k e , ^ ^ 103, luctvom xiii, 14 403, luctvu e tim l g i čk i : do-

113 245, lučka 376, lučkoga 387. ^J J et{mQ _

šadši 140, ^™>*°J^-JX^™<*Wf*> logički: odtud 221, 324, o^° t' e di : odtimati 260, odtmi odtrg neni 363; .lo..no^ ^tod ^. ^ ^ ^ ^ 4n3j

fSif 2 g l eTniotgički 8 drag § a 11 28 ^U,

lehki 5^- & s v °„ q . f„ net ieki: draksa 38o. — ^«a-

401, dragše 224, dragsega 289 f o neti

vsagdešnega 35, 216, 326, 477, W^e J24^ 6 ^

g dobre 508. - kg: k go-In« 9 ^" be 2 40, 241,

fahko 296, žuhkoče 356. - nV. p^emba 6 P ^^ m>

ob ra m be23, 195 268 o ^u , ^M 2 ^^ 288,

97 227. — n n etimo ogic^i. *

116

PETAE EADOV&Ć 1662.

deset 211, 212. - J ^ najmenšnn m _

Sto etimologiji^ ' "' VUStmil? ' Častmi 34 ' ~ fe-tni 92, vustnfce 41 ' 7 3 2 5 ^"T^ )"' ^ ^ P rI "

-t„i k 386; ža]ostnimi ^^S^StlS!^ ^ -

531; fon etički: žalosno 39 * 1 ? \ f staa J 8to 424, vratnih časniki 216. - tb .tt^og"i k tt?b- ' ^ ^ ^ tadbinu 27. - t C etimni? -1 •" ™ 519; fon etički:

otca XV1I , 12, 16 135 2^ ?■ C i" ° tCU XVI > 41 44 , 50, 128, "4, 353, ^/Mt?"^? 6 ^ 8 ^ ° tCem 45 ' 121 527, svetcev 337, 443 500 fo ' Xf ' *** 8VetCe 254 > 270 346, sveci 360, deca H3 237 / o«n **"** 4 °' 271 > 338 525, očina 526 ~ td ' td, ' , ^ ~ U: ° C% 525 > o«bom

28, svecki 35^97, 222 P 399 e l2 X r- -*?<"«**: -ckoga kletvu 370;' s lo e 7o' : LtSS T" T' "«** 53 °> ^~

"*** ^ svetcfee J^* £ JJ We kom 22J ,

- vst: kralestvo xiv xv 268 Sn 1 \ ' h ° hvetcke 354 -

^ Ul - ~ ^.\IlMaf4l|° 4 ' 17 fe l e t k a . 14 / 'I f' 353 ' 178, francuskom 222 __*•**' «,'"„ Zk lskazaI 3, nisko

(i«.i., ,cc M . pl„.) „^i, w 'J.^™ f 8 ; - zs : «ipe 530. - rt: istrgnuti 86 _ „ ., , raa ™ne ,x, „„širiti

^#, i io. _ zz . razža ] ostil 195>

PETAR KADOVCIĆ.

Kffif ^^OLflpoSTOLSKOaA, TO YEST

V RIMV \ a %* 2 ad0V ? ichi - SplicManinu. . . _ AZBUKA.

^ «c, elanu, nlucena, tltai' ~ Vf 01 - ~ " = ' : ° đIu '

ć = chi: hochiemo U„ , !• ( " ma J usk W). -

-ocHtrecHi^ ^i = eh:

oguoh. đ _ dy : rađ 7amo , rođyen, nahodjaice,

PETAR RADOVOIĆ 1662.

117

dillujuch!, B«yi, ^3'_ T = li: boglie, razdigHen, gliubimo,

t== ar: parue, karvi, tame ., v« tan pari^

^ = f : korifti, fuega, befide Wbko, ^'7^ tetiti nafca l,

skoga , nas, T^^^^^f- .: sko'de, bude, - odrifeuje, yofc; - 1- poltenya, a)< __ v piše se

U = u (u mmukulama), - V tt •' m puto -

i ^ ,r ali oesto i znakom u. gneguuu, ^

žeS to - akom ft V ' ar a ! 1 2 e t Y (rij etko) : avridnoft, uvladayu, avrucbh

uati, ouomu, Ituar, — uv ^ j ; „--u.,^ _ z = x: sloxen,

(,vrućiV), uvruchiak (fona), nvlafih (cumbus).

nzdarei, xelimo, kaxu, lax. ftuarih,

Isporedi: dviub (duarum).

UDVAJALE SLOVA.

n 4. /-Tvotrnml — bi): tebbe, sebbe, sebbi,

aa: saan (somnus), otaac (P^^ ™ dubbinU) utrob bi,

potribba, potnbbu, nebbo, nebba ^b ^ b ^J mnMe ^^

U bbi (interfeeit). - CC: = to oce, rec «e, P , ^^

bičči (flagella). - dd: budde (3^ smg ) aadde ^^

- ff : uffanja, uffati (inf.), «' * fnarvam). — mm:

(valde), dilla (opera), dillo, nudio ; (P^^^U ranne Lmati, dimma (fami), .nuaenuju. - Mu P^ ^^ ;

(.olnera), napnnniti, f nnntn ^ (tene^ ^. ._ (oollegit), Vuppii ()• " ' ' , ill8 Y rarr a (đeciprt).

U). g"' ri < iidt) ' f"™ 'Toka e miJ, (P*')' _ ss; „.sobiti, 1 *> ^fii'Tatti, mtf, 1**. P*;

„; e X ^%Xp« (— ). -(-^),-

(bellum).

AKCENTI.

118

PETAR KADOVOIĆ 1662.

gotovo samo na vokalu e : spasenje, nega (eius), ostaviše, jure (iam), jošće, takojer, ope"t, je"dan, sebi, virujemo, sta (stetit), ,tuardo', u Boga, ii mudrosti, u dostojanstvo, u životu, a\

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

1)C: rebci (passeres) 12. — T)č etimologički: obćiti 6 ; f o n e- tički: općeno 4, 86, 87, 196, 220, općena 7, 97, 116, 140, 168, općeni 27, 30, 77, 80, 98, općenim 50, 185, 217, općinu 93, 214, 217. — Mi: obhitaju 169, 172. — bs : bogolubstva 4, bogo- lubstvo 4, obslužuju 24, 150, 151, obslužiti 24, 90, 91, 193, 201, obslužujući 81, 188, sobstva 33, 35, 41, 72, 173, sobstvo 59, 73, 83, 85. — bš: osobšćine 96. — čt: poštenja 16, 30, 32, 118, 120, poštenje 53, 54, 70, 80, 116, poštovan 81, 192, štiti (legere) 90, 189, 196, 223, junaštva 100, 101. — đc eti- mologički: sudca 52, sudci 72, sudcu 77; fon etički: srcu 12, 73, 196, 197, 206, srcem 13, 101, 120, 127, 186, srca 45, 78, 102, 127, 144, srce 45, 70, 84, 148, 151, ocipil (partic.) 171. - dč: slačit (dulcem reddere) 119, srčeno 190, 220, 221. — dčb: sržbu 53, 199, sržbe 71, 72, sržbom 77. — dd: odiliti 84, odili (3. sing.), 174, 207, odilila 175. — dh: nadhode 9, 64, odhojenja 63, nadhodi 153, 160, 164, 173. — dk etimologički: odku- piteja 1, odkuplenje 47, 175, odkrivena 22, odkriti 77, odkle 79, 86, 133, 166, 192, napridka 214, 233, napridku 189, 233; fone- tički: slatkoga 64, slatkost 119, 143, slatko 198, prislatki 149, žitkomu 161. — dp : odpušćenje 85, 93, 100, 104, 191, odpustite

102, nadpisa (inscripsit) 125, ođpadeš 151. — ds etimologički: ludskoga 3, 47, 137, 159, 162, ludska 11, 73, 88, 134, 154,ludskoj 33j 66, 161, Judskih 38, odstupil 44, gospodstvo 138, odsiče 170; fonetički: gospostvo 63, 148, gospostva 149. — dš : izašadši 57, 63, slobodšćina 164, slobodšćinu 167. — dt. Isporedi: ođtidite 79. — gk: lako 126. — gt: nohtih (lokal plur.) 171. — kć: hći 46. — kk: meko 156. — kš: rehši 48, 82, 114, 197. Isporedi: rekši

103, 195. — mč: zančicom 161. — nb: himbe 91, himbenu 100, himbeni 141. — nn: istinoga 13, istinim 47, 68, 71, 165, jedana- destomu 93, jedanadesti 105. — ne: janca 176, 211. — lis : iz- vanske 115, izvanskih 226. Isporedi: izvansko 137, izvanski 145, 148, sužanstvo 148. — sb etimologički: s Bogom 186; fon e- tički: z Bogom 168, 213, zbuditi 110, zbrojiti 162, zbora 230. — Sd etimologički: sdružuje 31, s dvima 41, s druge 125, vasđa 210; fonetički: vazda 23, 34, 72, 75, 210, z druge 19,

r

x

<4

PETAK RADOVČIĆ 1662.

119

103, 134, 143, 187, združena 62, 167, 176, združen 67, združeno

146, z dobre 143, 149, z druzimi 195. — sg: zgradil 15, zgraditi 129, zgora 29, 99, 118, 194, 196, zgor 97, 211, zgodi (se) 48,

104, 166, 170, 185, zgoditi 90, 127, 185, 193, 205. — skn eti- mologički: tiskna 4, tiskno 130, 171, 175; fonetički: stisnuta 97, pritisnut 114. — Sli etimologički: s nom 142, 184, s nim 170; fonetički: š nom 140, š nim 173, 175. — stb : jizbine

147, — std: šestdeset 33. — stm: ustmi 12, 196, 214. — stn etimologički: koristno 6, 50, 125, koristna 184, 218, mimo- šastno 107, namistnici 213, častno 230; fonetički: izvrsnost 14, 142, 143, 154, izvrsnosti 16, 155, 198, izvrsno 18, 88, 125, 126, 135, korisna 14, 151, 188, 233, korisni 31, 99, korisno 113, 141, 151, 190, 195, lasno 61, 110, 162, 166, 184, mimošasnih 76, do- šasne 156, prošasne 157, namisnik 85, 94, namisniku 231. — štb : uvižba 66, uvižbanje 82, 214, uvižbanja 179, uvižban 196. — tb : ženidbi 25, ženidbe 26, 107, ženidba 229. — te etimologički: otcu 1, 33, 37, 87, otca 14, 18, 32, 78, 83, otci 28, 42, 85, 129, 153, otcem 35, 73, 84, 136, 207, svetcu 72; fonetički: diče 2, dicu 188, sveca 87, sveci 92. — tč etimologički: otčevu 73, otčenaš 218, 226; fonetički: dičica 4, 58, 161, dičice 108, očino 84, očeva 143, 149. — tć : odgovoritćeš 7, probuditćc 32, vazetće 53, učinitće 80. — tđ: petdeset 63, 109. — ts: bogastva 16, 118, 151, bogastvo 118, proklestvo 79, 99. — YSt: kralestvo 53, 59, 78, 118, 147, kralestva 78, 147, kralestvu 117. — zč etimo- logički: razčiniti 53, razčinili 56, razčmaju 111; fonetički: raščinenja 155; složeno: rasčini 170. — zli etimologički: izhaja 21, izhodi 31, 83, 86, 140, 160, izhode 37, 156, uzhodi 56, 89, uzhodišće 126; fonetički: ishodi 68, 86, 184, ishode 69, ushodišće 125. — zk etimologički: uzkrišiti 106, razkoše 112,

148, 162, izkrnih 190, 219; fonetički: mrsko 49, 90, mrskost 177, uskrsnu 50, 57, 61, 116, 228, uskrsnuti 80, 113, uskrišenje 106, 109, 112, iskušenje 76, 77, iskrnih 81, 187, 224, iskrriim 82, iskoreniti 187. — zp etimologički: izpuni 151, izprositi 197, 221, 226; fonetički: ispoviđ 4, 185, 193, 229, ispovidi 78, 183, 184, 223, prespametan 12, 151, 206, ispuni 49, 137, ispuniti 52, 187, 190, 200, 211, ispuriena 77, 118, ispravi 92, ispravlena 169, isprositi 224. — zs: rasrdi 143, rasrditi 166. — ZŠ: raširuje 97, 146, raširujući 224. — zt etimologički: iztumačit 218 ; fone- tički: istumačenje 1, 27, 191, istumačiti 2, 47, 65, 113, istočje (fons) 16, 79, 85, 127, 130, isteče 74, ustrplenje 56, 207, ustrplenja

120

GON PALMOTIĆ 1670.

199, ulisti (inf.) 63,70/121, raštrkani 96. — žketimologički: težke 191; fonetički: teško 52, 100, 143, teška 102, teške 217, muško 107. Isporedi: mužskoj 214, — žt: mnoštvo 20, 23, 94, 171, mnoštvu 101, 171, uboštvo 45, 64, 225, uboštva 151.

GON PALMOTIĆ.

1S70.

CHRISTIADE TO' IEST XIVOT I DIELA ISVKARSTOVA

SPIEVANA PO GIONV PALMOTICHIV VLASTELINV DV-

BROVACKOMV. V RIMV. mdclxx.

Ovo je djelo izdano na svijet istom poslije smrti pisca, koji je umro god. 1657. Za to se ne može znati, je li pravopis ove knige posve Palmotićev.

AZBUKA. C = z: otaz, rasbludniza, ftuorzu, golubize, putnizima. — č = ci: funciana, ciudo, ciafti, ciouieka ; == c : plačna, cegliađi, način, ćuti. — . Ć = chi : viechie, nefrechian, chiudi, fmecbiu ; = eh: moćni, miflech, nemoehnika; = tehi: flatchienieh (,zlaćenijeh'), Smutchie- niema (,smućenijema'). — đ = ghi : dogbie, meghiu, pogargbiuie, hughia, graghiom ; — gh : Pogh (,pođ l ), ifnaghimo. Isporedi : dohb- diahu, rodieni, Pogardiuite, idiahu, gradiane, mladiahniem. — e obično se bileži znakom e, ali se kasto nalazi i znak e : bude (3. sing.), fcele (3. plur.), viecne (gen. sing.), krune (gen. sing.), maike (gen. sing.), zarkue (gen. sing.), fle (aceus. plur. fem.), zarkoune (acc. plur. fem.), oue (acc. plur. fem.), k§ (nom. plur.), velike "(acc. plur. mase). — g' obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh: draghe, ghrede, ghai, verighe, poghinu. — ^ = gi : GIONV (na naslovnoj strani). — iji = ij : ftarij, Doftoi- nij, Zakarij. — j = i : iur, moie, iefte, hudoi, Iedua ; = j : jadouno, boju, krije, biju, jama; = 0: faedno, prie, fuoemu. Isporedi : hotijo (partic), bijo, mijo (carus), dijo (pars), porodijo, priftrafcijo. — ji = ij : koij, moij, kraijna, ofnoijfce, Obicaij. — 1 = gli : femglia, vogliu, daglie, gliuđi, dieglialce ; = gl: kragl, hagliriom. — ii = gni: Pomgniu, gnioi, fuietgniake, fukgnia, klagniaiu; = gn: gnemu, ogagn, fukgna, kogna, kognika. — t = ar : fmarti, Ifukarftu, barfa, targouinom, marfi; = r : hro (celer). — S — f : flobode, febi, trefu, bifer, glafouita; = s: iskat, nebesa, raiski, liepos, Sadriifcio. — i = fci : Vafciu, nafeiom, pofpiefcian, flufciate; = fc: nafee, dufei,

GON PALMOTIĆ 1670.

121

boluiefc, fatarifeu. — u obično se piše znakom u, ali se nalazi i znak v : vfe (,uze'), vgrabit, vuriedi (,uvrijedi'), Vmoriti. — v na početku riječi piše se znakom v, inače znakom u: gradoue, duori, gliubau, kriuine, pieuat, vuriedieni (,uvrijedjeni') ; = vu (rijetko): vuremena, vuruchiu, vuruchie. — z = f: blifu, fakone, fufam (,suzam'), ifufti (,izusti') ; = s : neisbroini, poras, bes, Saplaka. — ž = fci : pofciudom, fcialoftan, fciamora, Strafcia ; = f c : mofee, drufebom, podlofci, tufean, pofeudu. — li = ie (obično) : rieka, miefta, vmrieti, biele, viđiet, vieru, diela (opera), fuieta (mundi) ; = ije (rijetko) : lijepe, odijelio, duije, lijepa.

UDVAJANE SLOVA. M> : nebba. — čč : očči. — ii (piše ij, kasto ii) : riike (flumina), tiila (corporis), kii (qui), bliiđe, griiba, sliide, ciilo. — kk: mukka (tormentum), mukke (tormenta), kakko. — 11: illi, alli, milla (cara).

— nn: krunnu. — tt: bratta.

AKCENTI. U Palmotića se nalazi samo znak v i taj dosta rijetko : glas, svjetlbs, tu (ibi), glava (capitum), truda (laborum), nebesa (coelo- rum), tvoja (nom. sing., tua), ovb (hoc), kada (quando), ima (habet), stb (centum), poslb (partic. od , poslati'), u crno, ti jedan, u žalosti, na žestoku, na grijeh.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. . bć: obćenomu 110, 184, 190, obće 123, 168, obćena 125, 279, obći 144, 389, obćen 147. — Ml : obhita (3. sing.) 27, obhodi 159, obbodit 192, obhodimo 267, 299. — Mk: lubko 32, 33, 169, 259, 287, obkruženu 59, obkružen 62, obkruži 94, 186. — 1)S: robstva 1, 287, obstrli 59, 94, obstira 85, 106, 267, obsjeni 115, obslužuju 125, obslužiti 155, grabsam (rapinis) 143. — bš : grdobština 15.

— bt: obtječe 7, 18, 32, 90, 384, obteče 188. — cvt: cti (fioret) 135. — čb: svjedožbu 196. — čt: poštene 24, 231, poštena 31, 34, poštuje 37, 308, 317, poštenja 222, 270, štuju 123. Isporedi: junačstvo 201. — eć: poću (abibo) 5, poće (abibit) 286, doće (veniet) 142, naćeš (invenies) 363. — est: mogućstvom 17, mo- gućstvo 116, 257, 263, svemogućstvo 37, 322. — dc etimo- logički: mladca 18, 38, 150, 158, 206, mladci 135, 225, sladci- jem 155, sudca 198, 205, 214; fonetički: srca 4, 6, 82, 170, 172, srcem 16, 48, 112, 131, 198, srce 33, 35, 78, 163, 174, srcu 46, 75, 83, 170, 182, mlaca (iuvenem) 188, 255. — dč etimo-

-_ia

122

ĆSON PALMOTIĆ 1670.

logički: mladce (vokativ) 211^ 317, 353; fon etički: srčano 83, 180. — dčb: srčbe 17, 52, 113, 216, 333, srčba 98, 113, 126, 137, srčbu 136, 189, 361, rasrčbe 52, 376, 396, rasrčbi 365, 367.

— dd: odijeli (3. sing.) 24 ; 75, 144, 377, odijelio 355. odavna 223, 259. — đh: nadhođi 129, 271, 312, 336, 395, odhraniše 142, odhranitel 219, odhodimo 254. — dk etimologički: sladke 5, 158, 314, 391, sladkom 74, 236, 296, 361, 378, sladko 158, 236, 237, 249, 316, sladku 164, 326, 338, 355, 398, odkri 11, 109, 174, 199, 376, odkriva 58, 174, 214, 218, 227, ođkle 16, 30, 43, 62, 235, odkupe 65, odkupi 354, iznenadke (repente) 97, 314, bridki- jem 137, bridke 183, bridki 187, 189, gladke 160; fonetički: slatka 49, 287, slatke 90, slatkom 393. — dp: podpunu 21, 22, 398, podpuno 340, 360, odpušteni 33, odpusti 282, odpravlaše 40, odpravi 98, 372, odpade 196. — ds etimologički: ludski 5, 14, 82, 178, 263, ludska 8, 72, 79, 105, 172, ludskijem 16, 308, 325, 329, ludsku 19, 110, 269, 277, 336, ludstvo 108, 144, 265, 328, ludstvom 43, ludstva 47, 124, 130, 338, gospodstva 86, go- spodskijem 156, gospodskom 166, gospodstvo 207, odskita (se) 115, odsiva (3. sing.) 167, 313, odstupa (3. sing.) 366; fonetički: gospostvu 8, 205. gospostvom 23, gosposka 93, gosposku 126, osi- ječe (3. sing.) 132, 188, }uski 198; složeno: ludcku 9, ludckoj 12. — dt etimologički: odtvrđnuti 77, odtvorenijem 266, liodte (venite) 155; fonetički: otirat (propulsare) 239. — đt: podte (abite) 21, 375. — gk: laka 380. — gš: oblakšamo 268. Isporedi: oblabša 367. — gt: noktim 353. — lit: ktje (voluit) 41, 56, 79, 94, 134, ktjeh 56, ktjesmo 111, 389. — kb : rekbi 64. — kd: svakdanem 71, 326, svakdanih 123, svakdanoj 168.

— kk: meka 31, 146, 217, meku 61, meko 252. — ksn: a) ckni (3. sing.) 65, 238, cknit 198, cknenja 299; (3) sknenje 261, zados- knio (se) 267. — nb: himbenima 19, bimbom 21, himbenoj 71, himbene 77, 82, himbena 102, 198. — nn: jedanadesto 260, 269, 275, 279, 287, istinu (veram) 283, istini (verus) 285, 334, 371. — ric: jaganca 185, 197. Isporedi: jaganca 303. — rič : jagaiičiće 79, 305. Isporedi: jagančića 275. — ris: sužanstva 7, 354, sužanstvo 180. Isporedi: suzne (u sliku sa: tužne) 29, 390, suzan (u sliku sa: tužan) 99, suzna (izvan slika) 258. — sn etimologički: s nima 41, s nim 138; fonetički: š nim 2, 15, 132, 241, 352, š nime 3, 44, 72, 103, 122, š nima 4, 80, 151, 156, 177, š nom 26, 250, 251, 261, 309. — SS etimologički: s srcem 3, s strane 362, 367; fonetički: strane (,s strane 1 ) 10, 208, 225, svijem

JURAJ HABDBLIĆ 1674.

123

T

?

i 4

(,s svijem') 120, vasaj (,vas saj') 328, 357. — stn: žalosne 4, 34, 173, žalosna 141, 211, časna 374, 382, izvrsne 28, 320, izvrsni 85, 300, bolesna 31, 377, bolesni 53, 299, kriposne 34, 125, lasno 35, 250, 312, 374, 400, namjesnici 86, namjesnika 200, korisnoga 140, napasnik 384, šesnaesto 399 — stn: lašne 24, 262. — sž : s životom 204, 290. — tb: ženitbenu 363. — te etimologički: bratca 34, krotcijeh 42, 146, 168, ostatci 164, kratci 267, djetetce 301; fonetički: oca 2, 166, oci 13, ocu 37, 397, djece 92, 304, djecu 269, 297, puce (globulus) 248. — tč: dječica 47, očine 49, 225, 364, svečane 76, 116, svečani 154, 158, 175, 309, 363. — tć: pogoditće 35, spovijedatće 85, bitće 85, 93, 263, izginutćeš 103, zagrlitće 153, kazatću ; 219, zatvoritće 244, pustitću 350. — ts : bogastvom 26, bogastvo 345, egipskom 123, egipska 163, 299. — VSt : kralevstvo 20, 395, 398, kralevstva 170, 207, 223, 385, 390, djevstvo 221, 231, djevstva 223, 238, 280. — z|: lubežlivo 33, 42, 215, 243, 309, lubežlive 34, lubežlivi 50. — zs: rasrčbu 21, rasrče (3. plur.) 191, rastruju (3. plur.) 82, rasap 99, raspa (gen. sing.) 203, rasrdjen 165, rasrdi 380, rastavit 175, 233, rasi- jane 304. — zš: raširi 261, raširenijem 303, raširijo 358. — zz: bezakona (scelesti, gen. sing.) 71. — zž: ražalena 315.

JURAJ HABDELIC.

PERVI OTCZA NASSEGA ADAMA GREH I SALOSZTNO

PO-NYEM VSZE CHLOVECHANSZKE NATVRE PORVS-

SENYE ... PO IURIV HABDELICHV. ŠTAMPANO VNEM-

SKOM GRADCZV. 1674.

AZBUKA.

C = cz: fzuncze, mefzecz, otczu, mladicza, czirkveni. — č=ch (obično): chlovechanfzke, moch, obrachanye, nachinil, chudno, ochima; = cf (rijetko): vekivecfnu, pticficzami, cfujes, pacfe, mi- lofcfa; = cs (rijetko): vekovecsnofzti, recsjum. — g piše se gotovo svagda znakom g, samo se riječ ,Bog' obično piše : ,Bogh'. — g* = gy: hergyava, zafzagven, pokugyen, potvergyava, regve, jegy. — i piše se gotovo svagda znakom i, znak j veoma je rijedak : nebefzkemj, pervj, mlađj, razdelj (divide), odpretj. — j =y: doyde, Bofyi, pokoy, kay, naypotlam ; .= j : jezikom, junak, Bolji,

124

JURAJ HABDELIĆ 1674.

jak, Jednu ; = : zaleal, blafenea, nadeal (se), pianfztvu, razbialo.

— ji = ij: boijm (se), đvoijm, opoijl. Ispoređi: dvoyiti, Duoiti. — liš = x : rexi, jaxe, proxene, povexavanye, vexi. Ispoređi : povek- ffanye, vekffega, jakfi, povekfati. — 1 = ly : zemelyzki, nevolyu, lyudi, odpelya, pozdravlyali. — m obično se piše znakom m, ali se kasto nalazi i znak ~ : fzaoga, pametju, glafzo, nektere, ludoor- fzki. — n obično se piše znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~ : ztvorjeya, vucheiki, zplete, preftimayu, sefzke. — n = ny : nyega, znanye, ribnyakov, konyem, konyu. — r = er : pervi, fzmert, fzercza, obernuvffi, kerfchenik. — S = fz : popifzati, fztuoril, mifzli, nafz, pifzecz; = z: oztanka, falozt, zkerbi, Gozpodina. — š=f: grefnik, pofteni, ifche, vofcfene ; = s : imaš, varaš, puške, Široko ; = ff: naffu, takayffe, fztraffne, doffel, gi'effni; = fs: nafsega, dufsu, fsirokom, vufsli, ifslo. — t piše se gotovo svagda znakom t, samo se riječ ,let' (annorum) obično piše: ,leth'. — v piše se često znakom v, ali često i znakom u : fzuet, oude, fztuoril, keru (,krv'), ouo. — vu = vu (obično); =: uu (rijetko): uufi; = w (rijetko): wchene, Wchenoga. — z piše se gotovo svagda znakom z, znak Iz veoma je rijedak: ofznanila, ufze (,uze') ; pofzuan, fzuezd (stel- larum). — ž = f : fitek, pobofnomu, tufne, Tele, dufe; =: s: nos, tusbu, Bosju, las.

UDVAJALE SLOVA. aa: vaali (undae). — đđ: adda (igitur, veoma često), podda (dat), podđati, poddali. — ee: deel (pars), velikee (accus. plur.).

— ff: uffane. — 11: telle (vitulus), telleta, selio. — nn: gosponnu, gosponne, gosponnovo, obšanne (turpis, gen. sing. fem.). — tt: letto, lettu, hotte (volunt). — uu: suuz (lacrimarum).

AKCENTI. Habdelić upotreblava znakove x , 'i *, od kojijeh su prvi i treći veoma rijetki, a drugi je nešto običniji : razložno (adverab), odurnb (adv.), b (uzvik), 6 (uzvik), glad, daja, bok (femur), ludi (homines), daje (dat), pregledala, del (pars), čuti (nom. plur. sensus), stalen, visinu, prehajal, puku (populo), težati (laborare), svet, pomočjum.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

1)C: prekorubce 13, 97. — bč etimologički: občinskem 162,

212, 330, občine 191, 205, 209, 283, 355, občinskoga 242, občinska

428, občuvane 33, 62, 67, 86, 524, občuva 370; fon etički:

opčine 169, 400, 412, 457, opčinu 170, opčinskem 316, opčina 390,

JURAJ HABDELIĆ 1674.

125

f

tfte

b

općinske 425. — bh: obhaja 285, 370, obhajala 310, obhajali 339.

— bs." sobstvu 3, obstal 29, 242, 381, obstati 294, obstrl 82, 130, obstre 162, 478, obstiraju 362, obslužava 251, 276, obskakuvati 257. — bš: obšanost 11, 18, 139, 209, 276, obšanosti 72, 168, 327, obšit 142, potrebščine 271, 476. — bt etimologički: obtekal 80, obteče 306, obtužil 108, 109, obtužen 169, 413, hrbtu 145, hrbta 282, 313, hrbtom 401, drobtine 245, 251, đrobtinice 255, drobtinicu 501, 503, obtršeno 281, obtršene 282; fone tički: hrpte 189, hrptom 398. — bv etimologički: obvršavali 192, obvršavaju 217; fonetički: obesili 535. — čt etimologički: svedočtvom 19, svedočtvo " 63, 212, 231, težačtvo 39, divojačtvo 68, 86, 531, vračtvo 86, 155, 255, prodečtvu 145, prodečtva 325, 348, čti 214, čteti 267, junačtva 336, junačtvo'434 ; fonetički: štavcu 1, šteš 3, 92, stati 67, poštuje 4, poštene 7, 207, poštuvane 81, pošteno 466. — dc etimologički: sudca 22, 82, 192, 201, 381, sudcu 80, 200, 435, sudce 192, 193, 198, 293, sudcem 398, 472, srdcem 80, želuđceh 174; fonetički: srca 17, 58, 81, 100, 179, srce 18, 20, 64, 77, 101, srcu 67, 102, 104, 123, 376, srcem 225, 285, želuce 172. — dč: srčenu 15, srčeno 57, 72, 121, 136, 188, srčeneje 157, srčene 333, 344, 365, sučiju (munus iudicis) 205.

— dh : odhitila 8, 170, odhitil 284, 527, odhajali 148, 357, od- hajaj 280, 549, odhranil 225, 226, odhranite 228. — dk etimo- logički: odkupil 13, 27, 95, 512, odkupiti 59, sladkoče 33, od- hodku 126, dohodke 185, 297, 303, 428, dohodki 276, 406, do- hodka 465, napredka 188, odkrivši 228, odkrije 550, odkopa 416, odkrhavaju 456, redko 484, redki 488, zamudka (cunctationis) 507; fonetički: britke 8, slatko 32, 84, 130, 222,502, slatke 38, 97, 183, 262, slatkemi 75, 80, 103, 255, slatki 78, 84, 279, 350, do- hotka 197, dohotkeh 281, dohotki 377, retko 401, 488. — dp eti- mologički: odprt 14, 134, odpreti 95, 98, 151, 498, odprl 107, 289, 297, 480, odpravivši 21, odpravil 549, pođpunoma 31, 35, 41, 55, 63, odpela 50, 548, odpelal 157, 352, podplate (accus. plur.) 138, odpustil 150, 404, 448, 463, odpustiti 482, podpisanem 191, odpisal 292, podpirali 458; fonetički: potpunoma 39, potplati (nom. plur.) 478. — ds etimologički: odseči 12, 178, 190, odsekel 86, 247, 536, gospodstvo 35, 38, gospodstva 93, 494, go- spodska 191, 201, 243, 272, gospodskeh 221, 355, susedstvu 39, susedstva 212, 424, carigradskom 168, odskočila 229, gradska 335, 472; fonetički: a) lučku 12, 76, 145, lučki 22, 174, 340, luctvu 31, 154, 194, 457, luctvom 70, 194, 359,' luctva 82, 92, 143, 207,

126

JURAJ HABDKLIĆ 1674.

JURAJ HABDELIĆ 1674.

127

337, gospocke 19, gospocko 53, gospockeh 59, gospoctvo 90, 102, preče 53, 136, 146, 190, 202; (3) gospostva 266; složeno: go- vetske 494. — dš etimol ogički: popadši 12, 51, 79, 143,472, opadši 154, 290, našedši 138, došedši 167, sedši 348, slobodščine 186; složeno: «) došetši 78, 151, 199, 359, došatši 342, prišetši 151, našetši 463; (3) došetči 352. — dt: odtrgnuti 72, 75, 290, odtrgne 238, odtrgnu 282, 427, 452, odtopil 134, odtira 138, od- tiraj 228, pođtekne 198, podteknuvši 461, 502. Isporedi: itte (,idite') 205. — gC: ubogcu 123, 256. — gk: lahko 29, 36, 57, 96, 114, lehko 311, 408, lehka 114, zlehkotiti 152. — gš etimologički: dragše 33; fon etički: drakša 61, 480, drakše 276, dukše 235.

— gt: nohtov 111, 471, nohti 293, nohtmi 313. — gt etimo- logički: vigte 469; složeno: vičte 290, povečte 338. — kd vsagdašnem 264, vsagđašnu 445. — • kg: k gosponu 429, k go- spodinu 430, 449. — kk etimologički: k komu 164, k krščan- skomu 260, k kuge 493; fon etički: mekkeše 96, mehke 123, 483, mehka 182, 475, mehki 193, žnhko 390. — nb etimolo- gički: precenbe 312, 361, hinbe 387; fonetički: precembe 3, 53, 148, 171, 272, precembu 69, obrambu 60, 135, 323, 399, himbe 106, bimba 399. — nn: jedennadeste 86, 282, 356, jeden- naesti 149, jedennajesti 320, jedennadesti 466, vremennu (tempo- ralem) 517. — ns: pijamstvu 278, zakomsku 312. Isporedi: pi- janstva 279, pijanstvom 321. — ne: janci 425. — lis: sužanstvo 58, sužanstva 95, sužanstvu 180, kuhinski 158, konska 172, siro- tinske 203, sirotinsko 428, sirotinska 473, svinsku 493. — nš : menšega 12, 89, menše 26, 236, 424, menši 28, 499, pomenšan 34, pomenšati 281. — std: šestdeset 20, 99, 146, 234, 395. Ispo- redi: ,fefzdefzet' 359. — stk etimologički: prišestka 1, 125; fonetički: kocka 168; složeno: kotcka 184. — stm : na- sladnostmi 44, vustmi 75, krepostmi 270, mastmi 273, prstmi 431.

— stn etimologički: vrstne 8, 226, 263, vrstni 100, 291, ža- lostno 16, 282, žalostni 127, 137, 148, 253, 329, žalostnu 399, prišestni 27, prišestnoga 63, prešestnoga 101, 147, 225, prešestna 353, vustnicu 77, vustnice 235, častniki 181, častnik 326, šestnajest 190, šestnadest 531, namestnikom 198, namestnik 209, namestniku 358, mastnemi 420; fonetički: neprešesnu 1, žalosni 202, vus- nice 211, 235, masnem 424, masnemi 538. — th : tatbine 218, 406, 411, 415, tatbina 277, 412, 424, 454, tatbmum 321, 369, tatbenoga 413, 470, vkanitba (fraus) 392; fonetički: svadbene 67, 151, 273, svadbe 80, svadba 227, svadbu 274, 354. — te

t

etimologički: otca 1, 12, 55, 79, 127, otcu 3, 22, 223, 285, 360, otci 36, 56, 91, 307, 419, otcem 44, 65, 89, 248, 298, svetcev 15, svetci 62, svetce 393, batci (baculis, instrum. plur.) 81, falatce 85, 234, 511, detcu 113, 230, 254, 480, detca 229, 358, 386, 468, detce 230, 371, 468, detcum 546, bogatcem 247, bogatca 250, 252, 472, 484, 488, bogatci 251, 257, 484, 489, bratcev 367; fone- tički: deca 5, 65, 184, 214, decum 64, decu 104, 127, 188, 228, 295, dece 421, neroscu (dat. sing. od merostec' aper) 400. — tč etimologički: detčice 227, 230,284, detčica 230; fonetički: dečice 57, 66, 104, 430, dečica 100, 119, 120, 160, 295, dečicu 222, dečinske 359, 382, dečaki 420, očinske 79, 440, očin 83, 420, očinskoga 83, 385, očinstvo 144, 338, 409, 449, očinstva 513, Be- nečani 135, falačeci 232, falačece 246, falačec 482, žičeca (gen. sing. frumenti) 390, 508. — td etimologički: petdeset 164, 165, 196, 210, 358; fonetički: pedeset 99, 358, devedeset 359. — ts etimologički: svetske 8, 16, 67, 84, 185, svetskoga 11, 307, 467, 520, svetska 15, 64, 338, 456, svetsko 63, 325, 424, 492, prokletstvo 111,406, 516, bogatstva 126, 164, 247, 280, 354, bogatstvu 163, 259, 264, 278, 484, bogatstvo 252, 297, 331, 371, 467, tatski 198, tatske 412, horvatskom 242; fonetički: 'a) bogactvo 32, 205, proklectvo 110, 253, horvacka 265, hor- vackoga 460; |3) bogastva 284, 480, bogastvo 337, 422, bo- gastvu 355, proklestvo 516, 520; složeno: svetcku 316. — vst etimologički: kralevstvo 58, 284, 332, kralevstvu 58, kra- levstva 84, 192; fonetički: kralestvo 66, 148, 166, 284, 335, kralestva 164, 242. — zs etimologički: razsvečuje 66, raz- svečeni 357, razsvečen 360, razsrditi 102, 405, razsrdil 104, 140, 337, razsrdivši 160, 491, 542, razsipane 183, razsiple 189, 390, razsipnik 498, 500, 506, izsipala 263; fonetički: rasvečuje 6, rasrdi 18, raseči (dissecare) 79, rasipavaju 284, rasipal 413, rasip- nike 468. — zš etimologički: razširi 340; fonetički: raši- širilo 56. — zz: izzidala 171. — zš etimologički: razžalostiti 96, 103, 124, 550, razžalostil 102, 104, 131, razžalostili 531, z ženum 449; fonetički: ženum (,z ženum') 63, 130, 449, 542, ženami (,z ženami') 115.

128

GABRIJEL JURJEVIO 1675.

GABBIJBL JUKJEVIĆ 1675.

129

GABRIJEL JURJEVIC.

LISZTI HEROOV TOIE VEL1KEH NA GLASZV LYVDIH.

Po Plemenitom JURIEVICH GABEIELV. . . Štampani u- Bechu

vu Auftrie". mdolxxv.

AZBUKA. C = cz : otecz, liczem, fzuncza, fzlepczi, zaruchnicza. — č = eh: oehi, hocbete, tochiti, chloveka, ehudo, vech, obechanye, neehu. — Š = gy = Zapouegy (iube), đefgy (pluvia), jegy (eđe), vigyen, vo- gyem (duce) ; = gi : hogiaffe, vigiavati, tugiem, vogia, ofzlobogien ; = g: vigena, hogenye, tuginami, vigenye. Ispoređi: odhajati, na- hajal, feje (sitis). — j obično se piše znakom j, ali se nalaze i znakovi i, y, za tijem : ia, tiraiu, moria, takvoy, dofztoyno, nazay, priatel, popiemo, zleati. — ji = ij : moijma, koij, zataijti, tuoijm. — 1 = ly : polya, lyudmi, lynto, nevoly (calamitatum) ; = li : zemlie, zprauliali, zemlia, prifzpodablia. — m obično se piše znakom m ; ali se kasto nalazi i znak ~ : vruehinu, domo, nayđe, oteze, prebiva. — n piše se gotovo svagda znakom n, znak "" veoma je rijedak : neprefztacze, Nezreche, proftra. — n_=ny: nyega, ognya, nyu, konyzkimi, imanya; = ni (rijetko): premeniaffe. — lii = ny : nym, ogny, gornyh, knyg (librorum). — f = er : fzerditi, pervo, berze, terpel, gerlo. — S = fz : pifzmo, fzvoga, gofzpon, mefzto, vafz, fzile ; = z (ispred h, p, t) : pogan- zkom, zkerb, zpati, ztrahu, ztoliczu. — Š = f : vekfi, pobolfati, fefztu, ftimati; = s: pitaš, Išla, budeš, puskami; = ff: daffe, vaffim, proffnye, vaffe ; = fs : dufsa, f sereg, fsumeti. - — V obično se piše znakom v, ali se nalazi i znak u: gradou, kuar, zuati, daual, pokriuala. — 2 = 1: polofilo, derfati, falofzti, pobofen, fgati; = s: tusbe, mus, frisek, seyanye, Siui.

Dodatak. U gen. plur. piše se kasto h na kraju: lyudih, rechih, oebih.

UDVAJANE SLOVA ff: uffane, uffajuč, uffal. — ii (piše se ij); liic (gen. plur.), hitii (festinat), hiiž (gen. plur.). — mi: gosponnu. — M: ,men- nye' (minus).

AKCENTI. Znakove s i ' upotreblava često Jurjević : meda (gen. sing.), hale (vestes), ove (has), desne (gen. sing. fem.), korune (nom. pl.), zove

(vocat), sede (sedent), koje (quod), je (est), držati (inf.), onde" (ibi), be"hu (erant), ovde" (hic), lepšu (pulehriorem), venec, bdleši (albior) želeje (optat), delo (opus), mćsto (locus), ve"ke (saecula). Ispoređi: 6 (uzvik), koje se često nalazi.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bc: rubcem 137, gubee 141. — bč: občinen 29. — bh: obhaja 6, 19. — bk : šipke 107. — bs : obsinu 17, obsinuti 17, obsilivši,

25, obsiliše 64, 109, obstrevši 64, obstira 147, 153, 160, obstoji 177, obstati 92, 105, švabski 99, švabskih 105, zagrebsti (infinitiv) 115. — bš: obšanosti 62, obšanil 101. Ispoređi: pšanene 16. — bt: hrbtu 20, hrbtom 84, 103, hrbte 96, 97, drobtinice 24, 94, drobtine 80, 122, obtekati 61, obtekuju 159, obtršena 62, obtršil 83. — bv etimolog ički: obvršiti 101; fonetički: obrnem 142. — ct: vleete (trahite) 137. — ČC: klobučci 75. — čt e ti- nti o logički: junačtvom 88; fonetički: štem (lego) 2, šteš 38, stati 79, 85, poštene 8, 171, težaštvo 123. — dc etimologi čki: sudca 11, 12, 104, sudcu 13, želudci 123; fonetički: srce 5, 12, 21, 57, 92, srca 7, 40, 66, 102, 132, srcu 112. — dč: sud- čevu 10. — dd etim olcgi čki : poddati (subdere) 59, podda- vati 96 ; fonetički: odurnoga 2, odurnimi 74, odureni 110, odu- riti 121. — dh : odhajati 6, 103, 155, odhajamo 56, odhajam 125, odhititi 72, odhiti 97, odhičen 149. — dk etimolo gički: odkud 10, 107, 137, -odkrito 13, odkrivaju 112, odkrit 161, sladka 14,

26, 46, 89, sladke 18, 34, 123, sladkih 22, sladko 26, 82, 153, dohodkom 68, dohodkeh 146, pribrodka 111; fonetički: retko 120. — dp : odpraviše 7, odpravlati 56, odpravi 146, odprehu 13, odprt 81, odpelala 57, odpasti 101, odpal 126, odplesti 114, pod' pora 165. — ds eti m ologički: odseči 72, odsečene 77; fone- tički: luctvom 3, 83, 104, luctvo 11, 15, 62, 99, 139, luctvu 16, 136, 137, 163, luctva 65, 72^ 107, 110, 134, lučka 86, 100, 135, prec (valde) 6, 13, gospockeh 90, gospocki 97. — dš: zpadši 79, popadši 125. — dt etimologički: odtirajte 6, odtiran 68, od- tirana 131, medtemtoga 6, 9, 55, 85, 137, odtud 7, 12, 17, 79, 112, hodte (venite) 20; fonetički: otrgati 6, 70. Ispoređi: odtide 3, 57, odtidete 34, 142. — dž podžigavala 119, podžigati 154. — gk: lahkim 63, lahko 93, 165. Ispoređi: legek (facilis) 58. — gš: podigši 11, 92, odvrgši 30, 36, 85, 112, 123, vrgši 37, 45, 61, 149, premogši 32, pretrgši 52, raztrgši 113, dragše 31, 35, 68, 91, 151, dragša 76, dragši 91, 102, 161, dugši 100. — gt: nohtmi

Istorija hrvatskoga pravopisa. 9

t

130

IVAN ANČIC 1678.

147. — kd: vsagdešne 106, 133. — kg: kakgode 34, k gosponu 170. — kk: žuhkoči 2, žuhka 26, 89, žuhke 56, mehke 17. — nb : precembu 8, precembe 31, 166, obrambu 138, obrambe 154. — nk: zmenkati 45, pomankati 118. — M: zakonnomu 39, ka- menne (lapideas) 134. ■ — nš : menši 34, 57, 86, menša 49, 66, 80, menšega 71, 72, 148. — skn : pritisnen 15, ztisnene 103. — std: zdenec 30, 33, 54, zdenca 166. — stk: kockami 120. — stm: vustmi 23, 82, 151, -kostim 41. — stil etimologički: žalost- riomu 68, žalostneši 129, žalostna 147; fonetički: žalosni 1, žalosno 3, 57, žalosnoga 6, vusnice 41, šesnajst 73, 81, prišesnoga 128. — tb: tadbine 67. — ■ te etimologički: otcem 1, 69, otcu 2, 60, 69, 118, 126, otca 7, 23, 59, 105, 119, detetce 59, 114, bratcem 59, hitca 96; fonetički: decum 57, 108, 116, 148, dece 58, 68, deca 83. — tč: dečec 44, dečice 55, 57, dečicu 57, dečica 112, 114, očinskeh 56, očinskoga 104, 144, 153, očinske 105, 145, očinstva 118, falačec 83. — ts etimologički: elefantskoga 41 ; fonetički: sveckoga 158, svecko 162; složeno: elefantcke 14, bogatctva 108. — vst : kralestva 79, 88. — ZC: zcifran 90. — zf : zfaliti (deficere) 46, 146, zfali 76. — zk: pasku 8, 142, nisko 39, niska 97, niskoga 136, mrsko 122, mrsku 136, mrska 158. Isporedi: ,zkazati' 17 itd., gdje se ne zna, je li pisano etimolo- gički ili fonetički. — ZS etimologički: z svedokom 13., z sre- brom 20, z suzami 39, 68, 103; fonetički: rasip 118, rasipnik 122, rasekši 139. — ZZ: z zimum 8, z zidinami 19, z zvezdami 41. — zž : z živum 30.

IVAN ANČIĆ.

1S7S. PORTA CAELI ET VITA AETERNA. Vrata Nebeska, i xivot vicchni. KOYE SLOXI OTAg FRA IVAN ANICIO, To yest Ancieh, iz Dumanskoga Biskupata, Provinciye Bosanske ......

tJ IAKINU 1678. Ova kniga ima xl strana predgovora (latinski i hrvatski), za tijem strana 330. To je prvi i drugi dio, a treći dio ima 106 strana. Za ovu je radnu upotreblen samo prvi i drugi dio. U Ančićevoj knizi ima dosta štamparski] eh pogrješaka.

AZBUKA. C = c (obično se razlikuje malo u štampi od 9, koje je = č) : carkva, otac, nevirnici, divicami, tamnicu. — č = 9 (razlikuje se

IVAN ANČIĆ 1678.

131

4*

malo u štampi od 9, koje je = c): svido9anstvo, po9e, po^nili, 90vi9anstvo, ri9- — Ć = eh: vraehavu, naehi, slipoeha, nemoch, 9istochu; = ehi: ochiuti, 9ichia; = chj : mechjemo, kuchju. — đ = g: porogenja, takoger, pogargeni, oslobogeni, naslagivati ; = gi : lagia, prigiofe, smargiafe, gragia; = gj (rijetko): sigjafe, zagju; — ehi: takoehier, nachiofe, potvarchiuje ; = eh: izachi (,izađi'), mechu (,medu') ; xechu (sitim), xuchafe (cupiebat), po- tvarehuje. — g obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : mnoghe, tughe, razloghe, poghibe, drughi. — g = 9 : je9ek (esca). — ij = y : nye, grye (peceatum), pogarđnyu, za- pustyo; = j: pogardnjom, grju Ggriju' t. j. ,grijehu'). — j = y: zlamenyem, yos, yer, dobivayu, day; = i: razboinika, dostoini, obi9ai (,običaj'), ftuiemo, virui ; = j : ftujemo, sjedini ; = : likariu, zazivau, zlamenue, gledauchi, pitauch. — } = chl: nepriatechli, zemachlsko, chludi, chlubiti, zemclila, krachl. — m piše se gotovo svagda znakom m, znak ~ veoma je rijedak: seda, na, Ražu. — li = chn: chnemu, klachna (se), zabraehneno, ogehna, machnkati, kehniga. — i" = ar : karsti, parvo, darvu, smarti, zagarli ; = r : proxdro, umro. — š = f (i u majuskulama i u minuskulama) : bife, poslufan, dufe, fto, naf, grilnika. — t piše se obično znakom t, samo se katkad nalazi znak th: smarth, peth, 09ath, bolesth, Bo- gath, pitha (nutrit). — U obično se piše znakom u, kasto se na- lazi znak v : vmro, V9echi, vffanie, vxivati, Vze (uze). — V obično se piše znakom v, a kasto se nalazi znak u : uele, slauiti, uafega, stuar, suoja. — Ž = x : krixa, lupexa, blaxeni, laxu, duxni.

Dodatak. Glasa h nije Ančić izgovarao, za to ga nije znao ni biležiti kako vala. Protiv pravoga upotreblavana znaka h griješi Ančić trojako: 1) meće ga onamo, gdje mu nema mjesta, 2) izo- stavla ga, gdje bi ga trebalo pisati, 3) premješta ga s pravoga mjesta na krivo. Primjeri: 1) glahs (vox), puht (via), glahd, sihn (filius), satarh (contrivit), umroh (partic.), duhfu (animam), vlahda (regnat), buhdi (excitat), U9inih (fecit), stoh (centum), pohost (ieiu- nium), svihit (mundus), siht (satur), goh (nudus), duhg (longus), Bohog (deus), duhug (debitum), hudo (membrum), vikovah (gen. plur.), darovah (gen. plur.) ; — 2) prokleti (gen. plur.), biau (erant), mogau (poterant), poslua (obedientiae), oehemo (volumus), odila (,hodila'), griye (peceatum), naranili (,nahrahili') , duovne, Mua (musca), dobrie (gen. plur.) ; — 3) svaruh (supra), Rhane (cibi), vhaliti (laudare), vhala, povhali, rahniti (nutrire), vahr (cacumen), kruah (gen. sing. panis), svareh (gen. sing. finiš).

132

IVAN ANČIĆ 1678.

UDVAJALE SLOVA sasma je rijetko : dd: znadde (3. sing. aor.). — ff: uffanje, uffaj.

— ii : viid (visus). — 11 : dillo, dilla, illi, tillo (corpus), tilla (cor- poris), tillesna, tolliko, malla (parva). — mm: imme. — mi: ranno (mane). — pp: slippi (caeci), lippo (pulchrum), opprostiti.

— rr: terre (etiam). — tt: ottvoriše, matti (mater). — UU: suud (iudicium).

AKCENTI. U Ančića se nalazi samo znak ' , a i taj je rijedak : protiva (contra), uprave (gen. sing.), nu (ecce), ako, utrobu, u Isusu, u križu, u vike, u kazane (,ukazane'), u moriše (,umoriše'), pb križu, ne (non), a, (partikula).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc etimologički: libca (nom. dual. panes) 83; fonetički: zipci 6. — bć: općinu 25, 37, 60, 176, općenu 45, 137, općeno 54, 127, opoeći 85, općiti 165. — bk: zipku 7. — bs: obslužuje 8, obsluži 89, 104, 137, bogolubstvo 229, 230, 236. — ct: osta (aceti) 100. — cb: svidočbe 144, svidočba 180, svidočbu 180. — čc: ditešce 7, ošce 226. — < čt etimologički: misničtvu 196; fonetički: štovati 11, 48, 102, 110, 195, poštenje 11, 18, 45,

103, 127, poštenja 13, 16, 105, 195, 224, poštovani 95, 219, mis- ništvo 205. Isporedi : misničstvo 213, 214. — ćć: odvrće (,odvrći će') 8, izaću (exibo) 74, moćeš (poteris) 131, doće (veniet) 159, naće (inveniet) 164, rećemo (dicemus) 228. Isporedi: potući ćeš 51, prići će 137. — ćst: mogućstva 7, 78, 180, 236, mogućstvu 16, 66, 76, 189, mogućstvo 32, 37, 40, 159. — dc etimologički: sudcem 42, 147, sudci 51, 208, 219, 249, sudca 196; fonetički: srcu 2, 19, 65, 142, 182, srce 46, 48, 90, 114, 148, srcem 47, 86,

104, 170, 179, srca 55, 62, 89, 103, 144, pri crkvu (,prid crkvu') 112. — dčb: srčbe 43, 50, 71, 245, srčba 55, 70, srčbu 70, 132, 181. — dć: odkućemo (,odkud ćemo') 173. — dd etimolo- gički: oddiliš (2. sing.) 56; fonetički: podjakon 219. — dk etimologički: odkupi 3, odkupiti 8, 24, 58; fonetički: ritko 75, prislatki 86, 88, 99, 129, 133, slatki 93, 100, 148, slat- koga 106, slatko 117. — dp: odpađnik 7, ođpusti 56, pođpuno 141, 185. — ds etimologički: odsiče 51, 54, odsići 52, odsle (abliinc) 116, podsicati 160; fonetički: a) lučkoj 16,241, lučka 239, 240, lučke 43, 107, lučkim 87, 88, gospocko 176, gospocku 226 ; (S) gospostvo 9, 39, 80, gospostvu 66, gospostva 87, 145, 225,

IVAN ANČIĆ 1678.

133

I.

T

226. — dsd: ozđala 6, 218. — dsg: ozgara 6, 26, 96, 113, 139, ozgora 111, 122, 134, 165, 199. — dš: ošta (,od šta') 204. — dt etimologički: odtvorivši 79, ođtvrdnuvši 108; fonetički: otirali 5, otebe (,od tebe') 145, 169, otoga (,od toga') 240. — gg: Boga (,Bog ga') 91. — gš : oblakšane 145. — j j : kojoje (,kojoj je') 11, rajeGraj je') 62. — kd : svakdarii 56, 172, 185, 220. — ksil: docna 11, 41, docneći 238. — mč: zamčicu 3 6, zamčica 226. — mt: upanti 80, 135. — nb : imbeni 131, 224, 233, imbe- nim 147, imbenomu 224. — nn : , jedanajesto 120, 245, jeđanajest 133, 170, danas (,dan nas') 111, jesena (autumnalis) 223. — np : stranpuci (devii) 29. — ric : jaganca 250, jagancu 250. Isporedi : jaganca 95. — ris : izvariskim 103, ' izvanska 105, 220, 223, iz- vanski 218. Isporedi: izvanskim 218. — - sb etimologički: s Bogom 116, 120, s božjom 157; fonetički: z Bogom 7, 46, 73, 101, 120, z božjom 157, 164, 171, 210, z bratom 247. — sd: zdrže 2, 27, 99, 206, vazda 6, 19, 71, 103, 135, združuju 122, z družinom 7, z družim 29, 209, z dobrim 75, 88, 89, 122, 153, z dušom 130, 137, z drage 139, z dopuštenjem 162, z Davidom 165, 235, vazdan (tota die) 106. — sg: zgađaju 40, zgoditi 84, 88, 224, zgodi 94, 136, 199, 224, 242, z grijom 45, 92, 145, z grišnici 85, 86, z Grgurom 175. — sri etimologički: s nego- vim 17; fonetički: š nima 17, 85, 119, š nim 50, š nime 63, 86, 87, 106, 154. — SS: svetim (,s svetim') 86, 171, 189, 229, sinovmi (,s sinovmi') 89, svojom (,s svojom') 96, uskrse (,uskrs se') 119, vaše (,vas se') 160. — stb fonetički: jizbinu 86, jizbina 122, 130, 136, 174, jizbinom 127; složeno: jisbine 126, 175, jisbina 130, 143, 174. — stć: izvešće (educet) 47. — stil: bolesne 3, bolesnik 68, namisnik 15, 34, 125, 134, 207, namisnici 19, 96, lasno 19, 51, 55, 182, 185, kriposna 30, 55, 103, 119, 150, kri- posnim 103, 150, žalosni 63, 199, napasnici 85, izvrsnosti 102, radosno 123, korisno 140, posni 134, oprosni 230, — stil etimo- logički: napastnake 85; fonetički: lašrie 7, 38, 58, 120, napašiiak 112. — sž : s Žudijami 82. — te: oca 2, 40, 48, 101, 141, oci 8, 31, 62, 138, 185, ocem 15, 57, 58, 116, 187, ocu 15, 30, 34, 112, 161, sveca 23, svece 86, 112, 144, dicu 23, 62, 243, đica 80, 228, mrča 26, bogaca 42. — tč: đičice 6, oče (vokativ) 10, 30, 58, 137, 153, očenaŠa 21, 56, 102, 154, 174, očine 29, 63, očinstvo 41, 60, 62, svečan 23, svečano 122, svečanoga 243, — tć: biće 2, 8, 88, uzvisiće 11, obraće 30, zatajaćeš 34, poslaću 38, izprosićete 45, primičete 46, govoriću 70, viđiće 74, 203, daću

V:

134

IVAN ANČIĆ 1678.

76, 84, 213, vidićemo 96, 110, 197. — td: pedeset 6, 136, 243. — ts etimologički: ponositstvo 192 ; fonetički: a) pecat (,500') 50, egipcki 100; (ž) proklestvo 2, 50, 74, 192, 209, proklestvu 101, 192, bogastvu 16, bogastva 16, 25, 70, 103, 145, bogastvo 222. — vst: kralestvo 6, 39, 49, 136, 142, kralestva 77, 84, 136, 149, 153, kralestvu 93, 173, 221, bistvo 59, 65,' 97, 223, bistva 66, 76, 97. — ZC: mrsci (odiosi) 37. — ZČ: uzčiniš 149. — zk etimo- logički: razkošja 10, 87, razkošje 17, 62, izkrnega 16, 42, 92, 140, 177, izkrni 23, 24, izkušati 17, 36, 85, 211, uzkrsnuli 35, 220, uzkrisi 53, izkvario 91, izkopa 99, izkazati 222; fo netički: iskrnega 24, 89, 150, 152, 177, iskrnemu 39, 150, 248, raskošju 62, raskošja 84, 177, 226, iskušanja 70, uskrsnu 80, uskrisi 215, mrska 107, 246, mrsko 137, 139, 143, 196, 224. — zp etimo- logički: izprositi 4, 43, 45, 137, 182, izprosi 33, 50, 52, 96, 132, izpoviđi 5, 23, 29, 95, 108, izpoviditi 113, 119, 135, 229, izprazno 16, 104, 146, izpraznosti 54, izpuni 35, 48, 86, 170, izpu- niti 46, 106, izpasti 90, uzpomenu (memoriam) 95, 182, 214, uzpo- menom 144, 189, izpraviti 146, 191, razpisuje 198, razpustiti 210; fonetički: uspomenom 5, 58, uspomenu 100, ispovisti 230. ■ — ZS etimologički: razstavilo 46, razstavio 46, razstavla 115, razstati (se) 211; fonetički: rastati (se) 46, 211, rastaviti 131, rastavla 210, rasuti 70, 128, 133, rasap 115, rasutak 175, rasipaju 225, rasude (3. plur.) 250. — zš : raširena 1, raširuje 76. — zt etimologički: iztočnomu 1, izteče 206, uztrplenje 9, 225, izto- mačiti 56, 70, 222, iztomači 190, uztegnuti 121, 130, 134; fone- tički: istok 3, istoka 8, 9, ulisti (ingredi) 8, 32, 61, 89, 149, ustrpleni 10, ustrpleno 27, 204, ustrplenje 85, 128, 230, istomačiti 15, rastresa 123, istirati 133, bres tila 65. Isporedi: iztiniti (verus) 96. — ZŽ : ižeže 243. — žc etimologički: lažcem 13, lažce 92; fonetički: tešci (graves) 116, 145. — žč: oteščala 145. — žk: muško 18, 207, 210, teško 62, 79, 145, teška 145, biliška 217, biliške 218. — žt etimologički: ubožtvo 11, množtva 80, množtvo 228; fonetički: uboštvo 81, uboštva 222. Isporedi: lupežstvu 9, lupežstva 149, 243, množstvu 16, množstvo 29, 46, 228, družstvu 52, ,ubostua' 175, ,mnostva' 228.

MIHAJLO EADNIĆ 1683.

135

Jk

MIHAJLO RADNIC.

1SS3.

POGARGEGNE IZPRAZNOSTI OD SVIYETA . . . Sloxeno, i

izuageno u Iezik Slouinskj Bofanskv, iz fuetoga Pifma, i Razli-

kye izkufcanie Naucitegla, i Pifaca. PO' FRA MIHAYLV RAD-

NICHIV BAQANINV . . . ROMAE mdclxxxiii.

AZBUKA, c = c (kvačica je drukčija nego li u onoga c, koje je = č) : sunce, ouce, sudac, suidocima, caru (,crv'). — č = c (kvačica je drukčija nego li u onoga c, koje je = c): cinechi, igraća, obicav, pripo- rucuve, članak. — ć = cbi : plechia, plachiu, obrachia, nemochian, vechiom ; = eh : hochefc, vechma, pomoehi, vrachayu, okreehe. — đ = gi : tugia, pogargiuve, ottigiofce, prohogiafee, nahogiahu ; = g: naslagegna, sugenu, otigi. — e obično se piše znakom e, ali se dosta često nalaze i .znakovi' se, e: rsecenva, gliudskas (gen. sing.), vrimenitse (gen. sing.), pokorse (gen. sing.), raftse (crescit), sluxse (serviunt), jede (3. sing.), gouore (dicunt), texak (gravis), lippote (gen. sing.), veche (plus), med (mel). — g obično se piše znakom g, ali se pored toga nalazi kasto i znak gb : drughiem, mnoghe, mnogho, dighnu, nighda, tugha. — g = 9 (onakva je kvačica kao u znaka za č) : jecek (cibus), bucacih (lokal plur.). — i obično se piše znakom i, ali se pored toga nalazi i znak y: dym, nebesky, koliky, lykaria, byffer, yzpraznofti — j = y: zayedno yakoft, broyu, yeft, doftoyan ; = i (rjeđe) : koiu, voinika, tuoioy, boiahu (se); = 0: prauednia, piuchi, nie, biahu. Isporedi: biyo (partic), skupiyo (partic), diyob (pars). — ji = y : koy (,koji'), ftoy (,stoji') ; Boxy (,božji'), ifpokoyti. — kv bileži se obično znakom kv, ali se nalazi i znak qu: nikaque, nikaquu, carqui, loquse. — J = gli : gliubiti, gliute, pofaglien, seglianina, progoniteglia ; = gl : zemglu, xeglno. — A = gn : klagnahu, bragnafee, magne, puftie;nu, nepomgnu. — V = ar : gardeehi, barzo, darxi, sarditi, vario ; =jn (rjeđe): sriditi, turido (,tvrdo'), mrize (,mrze'), mrimgliayu, priuo (iprvo 1 ) ; = r : vmro. — s = f : gofpodarom, pifmo, ftaiati, mifao, yefu; = s: iskre, suakoga, samu, sinouskiem, posla; = z (veoma rijetko): vizoka, ztakla, nazliđouati. — š =-fc: dulce, nafea, dofeli, grifenik, nifeta; = s : immas (habes), darxis, kiuiches (vives). — t piše se gotovo svagda znakom t, znak th veoma je rijedak : bo- gatbia, vftha, suprotb, tbii (isti). — u u majuskulama i na početku riječi piše se V — v, inače se piše u: Vzmi, vgoditi, vbiti.. — v

«f>

136

MIHAJLO KADNIĆ 1683.

MIHAJLO RADNIĆ 1683.

137

u majuskulama i na početku riječi piše se V — v, inače se piše u: fuakoga, priuarifce, gnihoua, glauu (,glavu'). — Z piše se gotovo svagda znakom z, znak f veoma je rijedak: ifuan, pofnayelc, izpraf- nofti. — ž = x : duxan, ruxno, poxude, sluxiti, rtruxe. — fe = ie : sliediti, grieha, vmrieti, niefi, vrieme; = iye: suiveta, cuivet, suiyechiu ; = i : vrime, zapouidio itd.

Dodatak. Glasa h nije Badnić izgovarao, za to ga nije znao ni biležiti kako vala. Protiv pravoga upotreblavana znaka h griješi Eadnić dvojako: 1) meće ga onamo, gdje mu nema mjesta; 2) k- ostavla ga, gdje bi ga trebalo pisati. Primjeri: 1) ftuarili (nom. plur.), diyoh (pars), duah (duo), zmihi (serpenti), uhifti (mordere), suuh (omnem), pofcaho (,pošao'), varah (decipit), poslih (postea), ichih (ire), velleh (valde), daho (,dao ( ), pittih (bibere). Isporedi: goh' (nudus), suduh' (iudicio), mruh' (moriuntur), obrah' (elegit), hotih' (voluit) ; — 2) ottiuchi (volendo), zaodechi, reko (dixi), pole- pan, martuie (gen. plur.), vifokye (gen. plur.), gnihouie (gen. plur.).

UDVAJALE SLOVA. aa: zemalskaa (nom. plur. neutr.), prijatelaa (amicorum), glaas, plakaa (flevit), jezikaa (gen. plur.), đaan (dies), laaž, graad (urbs), oblaak (nubes), saam. — bb : nebbo, nebba, zubbi (dentes), sebbe, ribbe, gubba (lepra), robbovi, slabb, srčbbu. — CC: udovicca, iz- bacci (eiee), oecu (patri), licce (vultus), srcce, ručci (manu), ptieca, zecca. — čc: oččitnika, očči, oččitu, rečče, plačči (nom. plur.), mučči (torquet), mačč, mačča, počče, naččin. — ćć: ,hocche' (vult). — dd: čuddan, čuddo, vođde (aquas), vođdu (aquam), viddi (videt), vidditi, bodđe (pungit), jedđi (imperat.), hoddi (ambulat), ziđdu (muro), znaddu (soiunt), zgradde (aedificia). — đđ: ,dogge' (venit), ,leggia' (tergus), ,iggefc, (pergis), ,voggi' (duoes), jineggiu' (inter), ,roggeni'. — ee: zlee (malos), peet. — ff: uffati (sperare), uffanje, uffanju. — gg: razloggom, tuggom (dolore), iggraju. — ii (piše se ii, ij): dobiitke (accus. plur.), tii (tu), svetii (sancti), podnesii (imperat.), mudrii (sapiens), budii (esto), siin (filius), otvorii (3. sing. aor.), čiin (actus), prohodii (transit), viino, lažii (gen. plur.). — kk : mukkom (tormento), mukku (tormentum), okku (oculo), bukku (clamorem). — 11: milio, malli (pauci), mallo (parum), illi, žille, zllo, zlle, zlloće, želli (optat), golli (nudi), tijello (corpus), velli (dicit), djella (opera), falla (laus). — mm: immaju, imma, imme, rammenu, nemmoj, brimine, dimma (fumi). — nn : stanni (imperat.), onni (illi), onna (illa), punni, učinniti, hrannu (cibum), istinne (veri-

tatis), ženne (mulieris), ranne (vulnera), ranno (mane), punn, onn, sann, snna. — ■ 00 : sook, proost (liber), soo (sal). — pp : kippove, stoppe (vestigia), lippota, lijeppoj, Stippan, lippa (tilia), stuppa (columnae), koppati, štapp, kipp. — rr: ,uzdrrixifc', ,mrrizifc', ,brrizo'. — rr : tirra (pellit), morre (mare), narrodom, varraš, korra, gorrak. — SS : jessu, jessi, okussiti, nissu (non sunt), ossuđiti, spas- sene, vissokomu, tilessa, bisser, ossam, possao, vass (totiis), da sse (ut se). — tt: ottac, patteći, sramotta, dobrotta, bogattu, blatta, bratta, bratt, svitt (consilium), čutti (auđire), vittar. — UU: puut (via), puuk, luud, truud, duub (spiritus), muuž, truuda (laboris).

AKCENTI. U Radnica se nalazi samo znak v i to dosta rijetko: a (parti- kula), utišena, duhovna, sud (vas), tvoju, kolb (rota), ide (3. sing.), ima (habet), dan (dies), put (via), pak (tum), prošastb, prost, duša (animarum), po stvari.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općenje 1, 29, općiti 2, 194, općenimll, općenja 20, općili 183. — bk etimologički: lubko 12, obkolena 19; f onetički: šipka 23, 25, 45, 189, 384, šipke 186, 385. — bs : obslužuju 27, obslužiti 29, obslužuje 376, 377, 387, bogolubstva 49. — ČC: šte- nešce 18. — čt: poštena 2, 5, 21, 194, pošten 8, poštovan 9, 196, poštovati 26, 388, štiti (legere) 7. Isporedi: misničstva 189. — ćć: naćeš (invenies) 6. Isporedi : naći ćete 209. — ćst : mogućstvo 3, 9, 43, 204, 377, mogućstvu.3, mogućstva 6, 43, 380. — đc eti- mologički: napridci 5, 13, sudca 8, 384, mimohodci 198; f one- tički: srca 1, 13, 46, 186, 375, srce 3, 25, 188, 191, 210, srcu 3, 14, 40, 207, 371, srcem 369, 375. — đč: srčanoga 3, srčana 21, srčano 371. — đčb: srčba 13, 27, 383, srčbu 39, 387. — dd etimologički: oddalečiste 29;. fon etički: odili 10, odijeli 212. — dh : nadhode 209, nadhodi 377. — dk etimologički: odkupitel 1, 17, 36, 205, odkupio 16, 186, odkriva 4, 28, 39, od- kriti 10, 383, prohodkom 6, napriđku 27, 28, 375, napridka 27, 185, 206, dohodke 40, 49, odkuda 49, 374; f onetički: slatko 1, 8, 209, 380, slatkosti 3, 6, 42, 184, 189, slatkost 4, 183, 209, 377, slatka 8, 187, 197, 369, posletku 13, ritko 26, ritka 29. — dp : podpuno 2, 3, 189, 203, 369, podpuna 199, 206, 376, odpravi 13, pbdplat 185, nadpodpuniti (complere) 374. — ds etimo- logički: ludsko 2, 7, 38, Judski 8, ludskoga 15, 18, 35, ludska 19, 21, 30, 204, gospodstvo 3, 42, gospodstva 42, odsude 14, od-

138

MIHAJLO RADNIĆ 1683.

VITAL ANDKIJAŠEVIĆ 1686.

139

sikavši 47, odsići 384; fon etički: Iuski (humanus) 37, 203, luske (humanae) 203. — đsđ: ozđo 9. — dsg: ozgor 20 ; 187, ozgora 35, 375. — đš etimologički: našadši 26, 31, prošadši 31,47, 188, 196, došadši 32, 186, 195, 202, 211, gospodština 43, 193, slobodštinu 204, 208; fonetički: sloboština 11, sloboštinom 22, gospoštinami 43. — dt: odtirati 38, odtjeran 204, odtjera 204. — gk fonetički: lahko 193, 195, lahka 378, 380. Isporedi: lako 24. — gš: oblakšavajući 24, oblakšati 197, lakšinom 195, lakša 195, 208, lakšega 208. — ht : nekti (noluit) 5, 12, 31, 376, nektiše (noluerunt) 196. — hv: fale 4, 13, 36, 388, fali 5, 19, 193, faleni 14, 15, 38, 196, ufaćen 27, 29. — kb etimologički: k Bogu 207, 374, 379; fonetički: g Bogu 15, 16, 31, dog bi (,dok bi') 48. — kd etimologički: svakdašnijein 193, svakdani 376; fonetički: g dolinami 29, g dilom 45, g domu 202, svag- dašnemu 203. — kg etimologički: k građu 44, k gostionici 198; složeno: g gospodinu 29. — kk: k kraju 17, 195, k kući 212, 374. Isporedi: mehko 380, za koje se ne zna, je li pisac izgovarao ,mehko' ili ,meko'. — kz etimologički: k zemalski- jem 2; fonetički: g ziđu 25. — kž: g živinami 12. — mč: zamčicu 191, zamčica 191. — mk: zamku 191, zamke 191. — nb: himbami 24, himben 29, 192, himbeni 188, himbeno 191. — nk: pomankati 369. — nn: istino (verum) 6. — np: stranputice

5. — ric: jaganca 32, 379, jagance 45, 186. — ris: sužariskoga 192. Isporedi: sužanstvo 16. — sč: š čijem 39. — si etimo- logički: posletku 13; fonetički: nepodnošliv 206. — sA etimologički: s riegovim 11; fonetički: š nega 5, š riime

6, 26, 47, 202, 379, š nima 13, 38, 184, 195, 205, š nihovijem 16, 17, 38, š nim 16, 23, 183, 193, 201. — SS: s svojijem 3, 199, 204, s suzami 10, s samijem 18, s svetom 23, s stvarma 184, s sobom 377. — stb: jezbine 8, 375, jezbina 11, 44, 370, 382, jezbinami 186. — stm: izpraznostma 10, 209, dragostma 11, 184, ustma 19, 22, 42, kripostma 45. — stn etimologički: izvrst- nost 193; fonetički: kriposnu 3, kriposno 19, 45, korisno 7, 188, 388, korisne 34, 372, lasno 7, 14, 30, 199, 377, namisnik 9, namisnikom 48, vrsni 18, bolesni 23, 47, 386, bolesnik 40, 371, 373, 377, bolesna 43, 374, žalosne 192, radosno 211, radosna 383.

— stri: lašiie 195, 372. -- šb: zađužbinu 209. — tb : svatbi 203

— tc etimologički: otca 23, 35, 186, 202, 210, otcu 190, 374, mrtca 49, 385, 386, priđobitcima 199, bogatcu 200, 203, 209, bo- gatca 205, 382, bogatci 369, svetci 381; fonetički: ocu 10, oca

i f

27, 29, djeca 17, 186, 205. — tč etimologički: otčine 385; fonetički: dječicu 17, dječica 18, 185, očenaša 376. — tć: ima- ćeš 3, dostignućeš 3, vidićeš 4, 12, 49, bićeš 8, 25, prosuće 13, pokazaće 15, bižaćete 18, platiće 22, pridobiću 32, izpoviđiću 39, ostaćemo 42, dignuću 203, obastrijeće 370, trčaćemo 380. Isporedi : zagrliti ću 203, učiniti ćemo 189. — td: pedeset 25. — ts eti- mologički: bogatstva 4, 5, 20, 188, 201, bogatstvo 19, bogatstvu 36, prokletstva 378; složeno: egiptckijem 9. — vst: kralevstvo 4, 5, 23, kralevstvu 42, 190. — zl: uzlubiš 3, uzlubimo 27, uz- lubite 381. — ZS etimologički: uzstidi (se) 18, uzstojiš 42; fonetički: uslužiš 3, rasrdio 3, 202, 384, rasrđiti 19, rasrdiše

28, rasutka 6, rasutja 198, rasuta 382, rasipaš 384, rastanku 204. — zš: ištećen 1, 199, ištećeno 23, raširi 370. Nalazi se i tako pisano, da se ne zna, ima li se čitati -sš- ili -zš-. — ZZ : uzzapo- vijedaš 43. — zž etimologički: uzželi 30, razžaliti 50; fone- tički: ižeženu 186. — žc: lažcima 187. — žč etimologički: dotežčavaju 184; fonetički: đoteščati 49, oteščane 373. — žk etimologički: težkoću 4, 207, težke 25, težko 41, 189, 206, težka 186, 208; fonetički: teško 2, 19, 27, teški 9, teška 11, 371, 381, teškoće 15, muška 35, viteško 37. — žt etimolo- gički: družtvo 16; fonetički: uboštvo 26, 39. Isporedi: ubož- stvo 5, 202, 369, družstvo 8, 36, 208, množstvo 192, množstvom 201, množstvu 375.

VITAL ANĐRIJAŠEVIĆ.

16SS.

PVT OD RAIA NAILASCGNI . . . Pd Ozu Fra VITALV AN-

DRIASI Is Dubrounika, Reda Suetoga FRANCESCA Od male

bratie. IN VENETIA mdolxxxvi.

Pisac, koji se u ovoj knižici piše Andriasi, taj se u kiiižici ,pravi način' itd. (1664) piše Anđrijašević. Za to ga i mi u ovoj radni zovemo Anđrijašević. Negova knižica ,put od raja' ima dosta štamparskijeh pogrješaka.

AZBUKA.

C = z: rezi, kuzam, pokorniza, vierenizu, vienaz. — c = ci: cias, ciuuam, velicianltua, ciudan ; = c : mučenika, cuie, prouodic, odlucuiem. — ć — chi: hochie, fmuchiena, goruchiom, vechiu, obe- chiah ; = eh : koreehi, vechma, moch. — đ = ghi : odreghiena,

i

140

VITAL ANDRIJAŠEVIĆ 1686.

141

sueghier, vrieghiati, oslaghiuie, odreghiuie ; = gh : Grofpoghi, fuegh.

— e obično se piše znakom e, ali se pored toga nalaze i znakovi : se, e: msefo (caro), fouas (vocat), vecchiae (maius), fiisedi (se- quere), pifcaa (scribit), vodaš (gen. sing.), slughas (gen. sing.), tuoiaa (gen. sing.), inas (nom. plur.), dara? (dona, accus. plur.), pam§t, temeglitoin, griehe, vfcefce (užeže, 3. sing.), moie (gen. sing.), dufce (gen. sing.), Suete (sanctos). — g obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : pridraghi, dughe, ghinu, blagha, pridragha.

— g =g: sargbe, sargbu, fargbom. — iji = ij : Marij, ofctrij, milofardnij, fmij (,zmiji'). — j=i: moiu, iednoi, oftaie, koioi, leđna; = 0: niednoga, posuoih, ugodnia, moieh (,mojijeh'). — ji = ij : koij, moij, boijm (se), ofuoijo. — 1 = gli : kraglia, gliubau, fpafitegliu, femgliom, nepriateglia ; = gl: priateglftuo, temeglita, fpafitegl. — m obično se piše znakom m, ali se kasto nalazi i znak ~ : sa, gorko, urieti, farce, molite (,molim te). — n obično se piše znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~ : ieda, fuiedociaftuim, fakrameti, doftoiaftua. — n = gn: ogagn, naslagnam, poingnu, fziegnahu, profiakigna. — r = ar : karui, potuarđi, fmarti, garliti, milofardan; = r: fatr (contrivit). — 8 = f : vefelo, podnefe, fin, famoga, ofobitu ; = s: Nebeskoga, sliediti, suetomu, iskre, oholas.

— Š = fc : ifctem, iofc, dufcom, nafci ; = se : proseli, prosetenie, grescnicze, pritefeese (,pfitežeš ( ) ; = fci: ftrafcian, dufciom ; = sci (rijetko) : pasciu ; = x (rijetko) : grexnu, ixte, liepxe, priuixgnemu.

— U na početku riječi i u majuskulama piše se v — V, inače je = u: vuefti (,uvesti'), vurieđiti (^uvrijediti'), vmiefc, Vfam. — V na početku riječi i u majuskulama piše se v — V, inače je = u: oudi, dobrouoglno, otuori, ocitoualo. — z = f : vkafati, rafabrala, fapouied, iakon; = s: sla (,zla'), usdam, vsroka, rasgouore. — ž = fc: fcegliu, fciue, nmofe, kafcuchi; = se: usciuati, kasci, po- niscena, ufcesci (,užeži'); = fci: priblifciati, fciudim, fufcianftua, ftrafciu; = sci (rijetko): orušciana; = x (rijetko): mnox, krix, sluxbenicza3, rafxalifce (,razžališe') ; = g (samo u riječi , žestok' vehemens) : geftok, geftoka, geftoke, geftoku itd. — 'b = ie : tielo, viek, odriefciti, niefam, diello, viekouati, vieruiem, couieku.

UDVAJALE SLOVA.

aa: čaas (honor), vječnaa (aeterna, plur.), tvrdaa (dura, fem.), obraanena (defensa), mramornaa (nom. sing. fem.), grijehaa (gen. plur.), nebesaa (gen. plur.), suzaa (lacrimarum), zlobaa (gen. plur.).

— ČČ: rečče (dixit) ; očči (oculi). — dđ : jaddi (nom. plur.). — ee:

<*^

r

brojee (3. plur.), onee (illas). — ii (piše se *;' ; U): prsii (pectorum), učii (docet), krepostii (virtutum), onii (ille), riječii (verborum), bii (fuit), milostii (gratiarum), bježii (fugit),be' 89. — nk: pomenka 141, pomankana 145. — nn : dragoceni 44, 92, — što se piše : jeđennadesta 42, dugovre- mennoga 77, tu se ne zna, je li nn pisano po etimologiji ili poradi udvajana. — ris: sužanstva 5, 126. — riš : menšega 23, menša 31, 84, menšemu 68, 157, menše 139, — skri: pritisnenoga 63,

1

f

I

PAVAO VITEZOVIĆ 1696.

151

pritisnen 137. — std etimologički: šestdeset73; fonetički: zdenec 34, 38, 59, 135, zdencu 37, 116, 129, zdenca 59, 89, 107. — stk: kockaria 97, kocke 97. — stm: napastmi 57, pobožnostmi 73, vustmi 77, 149. — stn: žalostnu 6, 147, žalostne 79, 109, vustnice 12, vustnicami 140, prišestna 27, prišestnom 30, prešestnu 117, šestnadestu 32, šestnadesta 58, častniku 40, 139, bolestnomu 53, bolestniku 80, koristno 77. — tbetimologički: molitbenu 60, 73, molitbu (orationem) 112; fonetički: svadbenum 17, svad- benu 18, svadbenom 127. — te etimologički: otca 10, 18, 46, 62, 114, otcu 11, 100, 123, otcem 18, 48, 153, 164, pripetce (fortuito) 10, bogatca 10, bogatcu 70, svetca 23, 101, svetcev (sanctorum) 23, 28, 51, 115, svetci 24, 25, 47, 67, 90, svetce 46, 49, 123, detca 39, detce 69, 120, detcu 69, 85, detetce (infans) 59 ; fonetički: sveci 16, 158, detece (infans) 50, 64, 80, 100, 164, dece 149. — tč: očinskoga 10, očinsku 47, 136, očinstvom 62, dečice 14, dečicum 149, dečicu 150. — td: petdeset 5, petdeseta 155, 159, 162. — ts fonetički: horvacki 3, horvackoga 3, bo- gactvo 27, 63, bogactvu 62, 89, bogactva 63, 71, 114, svecke 85, 158, sveckeh 95, proklectva 106; složeno: horvatcki 1, svetckeh 58, 60, svetcke 62, 110. — vst: kralestvo 24, 111, 132, 149, kra- lestva 84, 118. — zf: nezfalitno (infallibile) 34. — zh: izbod 15, 137, izhaga 19, izbagati 49, 76, 156, razhladi 32, izbititi 41. — zs etimologički: razsvečen 18, razsvetlil 74, razsejano 35, raz- seje 59, razsiplivca 62, razsipal 95, razsrdil 82, z sinkom 79, z slastjum 85, z sobum 154; fonetički: rasipom 89. — zš: razširila 3, razširjena 117. — %% etimologički: z zemlum 69, z zaručnicum 127; fonetički: zločestemi (,z zločestemi') 72. — ZŽ : z žarkim 24, razžalostiš 42, razžalostim 135.

PAVAO VITEZOVIĆ.

1S9S. KRONIKA Aliti SZPOMEN VSZEGA SZVIETA VIKOV, u dva Bela razredyen . . . Szlofhen i nafvitlo dan PO PAVLU VI- TEZOVICHU ... u ZAGREBU 1696. Vitezović piše mješavinom čakavskoga i kajkavskoga govora. Paginacija u negovoj kronici teče uredno do strane 128, ali onda mjesto 129 dolazi 127, za tijem 128, 129, 130 itd. Tako se dakle brojevi 127 i 128 nalaze dva puta. Ta je paginacija zadržana i u ovoj radni, samo se brojevi 127 i 128 na drugom mjestu bileže, 127, 128.

152

PAVAO VITBZOVIĆ 1696.

153

AZBUKA. C obično se piše znakom c, znak cz sasma je rijedak : Oezu, Oflicza. — Č = cf : nacfini, zacfel, vekiveefnoga; =cs: csloveka, zarucsi, Rics, csafte. — ć = eh : pomoch, keher, goruehim, obecha, nefreehan ; = ty : podmityen, Szplityani, vratyajuchi. — đ = dy : zgradyena, rodyen, građyani, orudyen, medy (inter) ; = dj : pofudjavati, oflobodjeno, rodjen. Isporedi: rojen, zgrajen, oflobojen, nahajati, pervorojenoga. — g = gj: hangyarom. Isporedi: finshirmi (,sinžirmi')- — j obično se piše znakom j, ali se dosta često i ne piše : nieden, imease, preliali. — kv = qu : Cirqui, loquu, quara, Cirque; = kv (rjeđe): Cirkve, Cirkvu. — } = ly (obično) : lyudi, Kralyica, Bimlyanina, dalye, nepriatelyf ki ; = 1 (rjeđe) : Rimlani, Kerftitela, zemlu, najbole, najpervle. — m piše se gotovo svagda znakom m, znak ~ veoma je rijedak : Egiptofkom, fobu, deczil. — n piše se gotovo svagda znakom n, znak ~ veoma je rijedak : shallofta, Alexadra. — n = ny : nyih, ognyeneh, naftanyuvati, klanjaju, konyanikov. — f = er: pervi, fmerti, zatert, pogerdil, eseterti. — s = f: vfa, finovi, famo, nof, Gofpodu, popovf ki ; = z (rjeđe) : ztupi, ztolu, ztolnom, zkupo ; = Sz (u majuskulama) : Szudec. — š = s : šatore, varaš, Nem- skomu, poruši, prebivalisehe ; = ss : rodisse, visse, obujasse, nassel, issal. — ž = f h : tef hak, Bof hje, Muf hevi, f hivuche, muf ha ; = sh : shene, vushgati, shidovfki, shallofti, ođvershe.

UDVAJANE SLOVA.

bb: obbe (utraque), gubbi (lokal, sing.), slabbo, ribbam, grabbe (rapiunt). — đđ : middenim, podseđdoše, ponuddiše, paddoše, euddo, viddilo (partic.) — ff: uffane, uffaše, uffal. — gg: drugga (alia), druggih, druggi, nogge (pedes), kugge, duggo. — kk : vikke (cla- moris), mukku (tormentum), mukkami, zasikkal (partic.), posekkoše. ,.-^■11: znalli (partic.), čulli (partic.), bili (partic), dolle (infra), mallo (parum), žille, žallosti, sillu, sillom. — mm: slammu, kommaj. — nn: poginnuše, ranne (vulneris), punno, punna. — pp : oppoji (3. sing.), oppade (3. sing. aor.), skuppivši, skuppiše, odstuppiše, topp. — rr : zatirra (conterit), zatirraju, porruši, tirra (pellit), por- robi (spoliavit), terre (conterit). — ss: nossi (portat), donessal, messec, messeca, desset, vesselu, poklissari, prossi ;'(precatur), obis- siti, possići. — tt : letto (annus), ottide, bratta, ratti (belli), zetta, čette, vettar, datti, kopatti, držatti, pisatti, nitti (neque). — VV: spravve (instrumenta). — zz : mrazzil (partic), mrazza (gen. sing.).

«9>

AKCENTI. Vitezović dosta često upotreblava znakove A , ' i ' : be (fuit), ka (quae), kupi (emit), l^t (anno.rum), a (partikula), umre (mortuus est), koga (quem), rodi (3. sing. aor.), poče (3. sing. aor.), sada (nunc), čini (fecit), da (partikula), na severu, na putu, u pustini, h Betlemu, zvan (vocatus), nebe"s (caelorum), zov4 (appellat), ja- kostju., jezer (gen. plur.).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bč: Grubčeva 160, Grubčeve 161. — bć e timologički: obćini 25, obćinsku 43, obćinski 48, 51, obćinskim 50, obćinakih 171; fonetički: općini 19, općinskom 84, općinski 189, općinom 206, 213. — bk: zibki 135. — bs obspa (perdormivit) 51, obslužavati 53, obslužava 104, 112, obsede 61, 128, 140, 192, obseđenim 133, 211, srbska 74, 216, srbski 75, 117, srbskoga 78, 91, 124, robstvo 96, robstva 141, obstati 176. — bt: obtužen 127, obtuženoga 136, obtužil 166. — bv e timologički: obvršava 36, 130, obvršaval 46; fonetički: oblada 42, obesi 43. — čc etimologički: Otočcu 145; fonetički: detešcem 18. — čt etimologički: čtali (partic.) vn, poglavničtvo 3, 26, poglavničtvom 69, zapovid- ničtvo 19, 40, 44, 135, zapovidničtvom 60, zapovidničtva 72, 153, počteiie 28, okrutničtva 33; fonetički: poglavništvo 19, 36, 41, 115, poglavništva 63, zapovidništva 27, 30, 99, 106, 117, zapovid- ništvo 61, 96, 104, 192, poštene 32, poštuval 58, pošteno 105, po- štene 145, vojništvo 90, vojništva 145, junaštva 131, šte (legit) 218. — đc etimologički: sudci 18, 19, 25, sudca 41, Gradcu 172, 189, 199; fonetički: srce 111, 219. — đč etimologički: Carigradčani 55; fonetički: srčeniji 131. — đđ: oduren 34, 187. — đh : podharačil 17, 95, 109, podharači 61, podharačiše 92, 164, odhititi 32. — đk etimologički: odkud vin, 2, 27, 57, 147, dohodke 41, 58, odkupi 53, 123, odkupe 185, napridkom 128, podkove 166, odkapati 218; fonetički: Tvrtko 106, 107, 110, Vlatko 111, dobotkmi 123, rotkvi 188. — đp : odpela 9, 101, 109, 125, 191, odpelavši 13, 100, 142, 150, odpusti 16, odpušćene 31, odpriti 40, ođpriše 119, podpunoma 62, 105, 116, 201, 210, od- pravi 120, 122, 141, odpravil 124. — đs etimologički: pod- sede (3. sing.) 13, 19, 27, 46, 158, podsedoše 9, 55, 61, 80, 130, Medski 15, 16, ođsiče 16, 101, 201, odsečena 23, 34, 94, 152, odstupiše 21, 62, 105, 159, 174, odstupi 25, 116, 175, 189, odsudil 32, carigradski 45, 46, 48, 55, 68, gradskih 51, gradske 206,

154

PAVAO VITEZOVIĆ 1696.

MIHAJLO ŠIMUNIĆ 1697.

155

gospodstvo 59, gospodstvu 67, gospodstva 134, longobardskomu 59, 60, vojvodstvo 63, 183 ; 184, vojvodstva 73, 108, nadskočiše 65, luđstvo 109, luđstva 137, lu, sdružit 123, sdruževaše 153, sdružio 200; fonetički: vazda 3, 10, 23, 77, 174, zdvigni 175. — Sg etimologički: sgrabiti 33, 48, sgriših 116, sgrišiti 118, sgri- šiše 235, sgraditi 210, 251; fonetički: zgodi (se) 25, 38, 110, 133, zgoditi 103, 295, zgodila 243, zginuti 30. — skl: pritisklo (partic.) 92. — skn etimologički: tisknim 9, tisknija 9, tiskni 114; fonetički: tisnuti 28, 48, 167, 171, stisnul 40, stisne 93, 201, 211, pritisne 108, 208. — SS: slugom (,s slugom') 26. — Stb: jizbinu 41, 48, 161, 231, jizbin (gen. plur.) 128, 165, 246, jizbine 196, 245. — stm : ustmi 38, 44, 65, 98, 148. — stn eti- mologički: častni 2, prišastne 3, 28, 144, 179, prišastna 16, 131, žalostni 4, 87, 131, žalostna 128, 291, namistnike 12, 201, 205, namistnici 140, 269, koristne 28, koristno 68, 173, ustnom 38, 41, 62, 184, ustne 38, 91, 122, 157, 184, radostno 45, radostni 128, 143, 191, prošastnih 46, 86, 255, 289, prošastne 49, 72, kri- postnoga 112, kripostna 131, 139, 228, bilokostne, 139, namistnici 140, 269, napastnici 182; fonetički: časna (u sliku s , glasna') 2, časne (u sliku s ,glasne') 5, lasno 14, 35, 57, 85, 117. — stA: lašne 118. — sz: s zubi 102, 104, 110, s zlobe 209, s zemle 279.

ANDRIJA VITA^IĆ 1703.

161

— štb: uvižbani 205. — te etimologički: oteu 1, 8, 57, 63, 107, otcem 9, 15, 120, 131, 203, otca 12, 15, 35, 56, 120, otci 64, 121, 132, 243, 248, krotci (mites) 28, 98, 197, 238, krotcim .110, bogatci 98, 99, bogatcem 108, bogatca 268, dospitci (fines) 113, svetcem 160, dobitci 164; fonetički: diče 27, 187, dica 28,

105, 112, 232. — tč etimologički: otče 1, 2, 16, 53, 122, otčeve 1, 46, otčev 112, otčine 206, krotčini 136; fonetički: dičice 26, 27, dičica 188, pričica 109, pričici 207. — tčb: otačbini 276, otačbinu 277. — tć: bit će 17, 39, dat ćeš 30, bit ću 31, spominat će 67, spovidat ću 82, 88, imat ćete 99, vidit ćemo 107, slavit ćemo 209, hvalit će 231. — ts etimologički: egiptski 200, 205, egiptskoga 229, egipatski 266; fonetički: bogastvom 111, 236, 299, bogastva 146, 149, 155, 201, 224, bogastvu 148, 226, 238, proklestvo 280, proklestva 281. — vst etimologički: kralevstva 63; fonetički: kralestvo 2, 12, 29, 135, 178, kra- lestva 45, 70, 113, 129, 177, kralestvu 139. — ZC: neizcrplenu

106. — ZČ etimologički: razčiniti 36, izčisti 240; složeno: rasčinit 182, rasčiniše 272. — zli: uzhođahu 2, uzhodi 71, 183, 196, 198, 269, izhodi 11, 32, 63, 98, 112, izhode 38, 242, raz- hladila 119, izhiti 296. — zk etimologički: izkorenit 159, izkušujući 239; fonetički: uskrsnul 4, uskrsnuti 11, 17, 45, 238, iskopaše 25, 170, raskošna 32, raskoše 37, 227, raskošah 137, 150, 226, 246, iskrnemu 43, iskrnega 147, 148, 159, 201, mrsko 48, mrski 108, iskoreni 102, uskratili 122, iskuševat 245, raskopan 258. — z}: bojazliv 235, razlutiše. 248. — zp etimo- logički: uzpita 62, izpituju 103, izpituje 117, izprosil 118, 294, izprositi 277, izpušćena 187, izprazniti 235, uzprosit 265; fone- tički: ispuni 11, 60, ispuniti 29, 33, 126, 160, 173, ispovida 21, 28, 49, 86, 114, ispovidati 144, 169, 283, raspuče (se) 52, ispušćuje 57, uspojmo 80, uspivajte 144, 200, uspomenutje 243, 296. — ZS: rasijalo 4, raspa (điscidii) 4, rasap 74, 121, 168, rasrđiše 20, 245, rasrduje 25, 230, rasutje 45, 87, 225, rasutja 185, iskočil 46, rasičene 100, rasice 230. — ZŠ : raširio 54, raširili 104, raširuje 142, 273, raširil 261, 262. — zt etimologički: nlizti (ingredi) 8, 42, 183, 273, raztvorite 71, izteče 151, izteći 220, iztumačiti 177, uztresti 236, iztirati 249; fonetički: raštrkan 11, rastrkati (se) 175, 196, ustrplene 28, 108, 214, 238, ustrplenem 73, 295, rastrova 38, rastvorile 52, rastapa (se) 65, ulisti (ingredi) 71, 110, 139, 150, 187, istočnoga 84, 120, 185, 211, 278, istoka 152, 188, 217, 221, 298, ustegnuti 135, ustegnul 277, istumačenoj 212, istu-

Istorija hrvatskoga pravopisa. 11

162

LUKA TERZIO 1704.

mac ltl 289, 290 gristi (mordere) 255. - zž : ražižući 85, ražežte

108 m^AJ 6 đn01 a ° ŽC f A f' 85 ' 251 > 254 " ~ žk: teška 4, 59, 93, 108, 115, teškom 8, 105, 114, 206, 266, teško 28, 68, 92, 101 151 teški 33, 119, 161, 208, 248, muški 27, 68, 94, 107 148 muške 41, 161, muškim 181, viteški 69, 92. - žt etimolo-

ftollife) : 7: U Z 8 % mn ° Žt ^ 201 ' raŽ6Žte (inCenđit6) 194 ' Uzdvižte (tollite) 237, 264; fonetički: uboštvo 4, 103, 108, 123 269

uboštva .0, 109, 295, mnoštva 4, 35, 49, i 35 , 186, mnoštvo S

22, 37, 83, 111, mnoštvu 19, 61, 110, 165, 167, viteštvu 178.

LUKA TERZIĆ.

POKRIPG LIENYE UMIRUCHI I ftuma ceno skučeno, i

na do fta 9 lyeno ^aiUCI TERZICHIU Popu .od skupLhine &. Fihppa Nena BISCCANINU Provinđe Pogliohe, fplitske dar- ocave . . . IN VENETIA. Godina štampana (1704) nije na naslovnoj strani zabiležena, već pod potvrdom ispred koledara. U krii z i je dosta štamparskih pogrjesaka. Jez lk je Terzićev čakavsko-štokavski, onaki, kako se u ono doba govorilo oko Spleta; o tom pisac veli sam u predgovoru- govorim u ovi kriiga po oni način, kako se govori u državi splitskoj'.

AZBUKA, c = 9: kraglice, voyni 9 i, lica, cuilechi, ovci ? a; = 9 z: Udoviczu, uro9 2 i, konacz, defniozom ; = cz : tamnicze,. priteczi, konacz, koncza

- z: bvetaza, slavodobitniza, tamniza, znanaz, molitvize. - č = c- lacuvati, učenik, običaj, odlučujem, mac. - ć = chi- kuchiu' goruchiega, ochiuti, frichia, obechianya; = c h: nemochnika, noch' pomochi. - đ = di: oslobođien, rođien, pohodien, potvarđiuve

- dv: potuardyenye),prihod 7 afce, ođređyene, potuardyuyem ; = « • xugienom, naslagienya, oslobogiena; = dii : fuchien, oslobochiŽ narechmvem p ogarchiuyem, ofvachiayuchi. - g obično se piše znakom g ah se kasto nalazi i znak gh: drughe, mnoghi, poghi- nul, slughe, slughu. ~ ij=y: nye, byo (particip), nyednomu, zmya. - J _y : pomiluy, yakofti, moyom, yeiam, doyđe; = i- voiska, pravoi, tvoi (,tvoj<), ieđinftvo, obicai (,običaj') ; = vi -uka- zuju, yiamme, tuoyiu, znoyia, naftoyiati; = i y: znoiy (, zno j.) P riporucuiyem, moiyu; =0: likaria, nepriategl, sfoimi, biah. -- Jl - y: moym, tuoym, koy (,koji'), ftoyte (,stojite'), đoyti (,đojiti<).

LUKA TERZIĆ 1704.

163

— kv '= kv : neoskvargnieni ; = qu : loque, Czriqua, neofquar- gnieno. — 1 = gli : gliubav, kragliuye, cegliadi, zemgliu, kraglia ; = gly : kraglya, xeglyu, poftavglyen, fpafiteglya, kraglyu ; == gl : vogli, dobrovoglno. — li = gni: oggnia, fukgnia, fumgnie, gniemu; = gny : gnyemu, fmutgnve, gnyu ; = gn : ghignafce, zadgnom, kogn, napugnuye, vicgni. — i = ar : fvarhu, martva, parfi, darxi, pro- ftart ; ' = ' r : umro.. — s == f : napaft, vefeglve, famoga, pifati, no- fechi; = s: nas, sluxiti, oslobodio, skrovito, s' mnozimi ; = fi (rijetko i samo u kursivi): osamdeset, fpa&enyu, da&e (,da se', ut ' se). — sv = fv : Tvoga, fvetim, fvidoci, fvakoga, fvitloft, fvarhu; = sf: sfakomu, sfite, sfoyu, sfidocanftvo, Prisfeti, sfichie, sfarhu, sfezana, sfucenih. — š == fc : nafcega, uzefce, slifcate, pofcaglye, dufcu; == f: fto, grifnike; = s: yos, škoda, pribivaš. — 11 obično se bileži znakom u ; znak v — V sasma je rijedak : navditi, Vglie.

— V obično se bileži znakom v: kasto se nalaze znakovi u, f: oduratio, urime, tuoga, karu, ouzu, frutak, ftforenje, ftforenyu. — Ž = x: priloxio, ftraxanina, xivoga, lexati, krix. • -

Dodatak. Glasa h nije Terzić izgovarao, za to ga nije znao ni biležiti kako vala. Protiv pravoga upotreblavaiia znaka h griješi Terzić trojako: 1) meće ga onamo, gdje mu nema mjesta, 2) iz- ostavla ga, gdje bi ga trebalo pisati, 3) premješta ga s pravoga mjesta na krivo. Primjeri: 1) pomilovano (,pomilovao'), harvatti (se), hudo (membrum), topili (3. sing.), sfih (omnes), hodichie (vestis), grihfcnik, Svetih (sancti), uveho (,uveo', partic. od ,uvesti'), rahne (vulnera), kripoftih (gen." plur.), xaloftih (gen. plur.), mukah (gen. plur.), rukuh (manuum), noguh (pedum) ; — 2) ottio (partic. ,hotio'), ochie (vuit), molba (lokal plur.), rabreno (fortiter), uzdvigo (1 sing. aor.), tuoyi (gen. plur.), moyi (gen. plur.), martvi (gen. plur.). — 3) farahnilo, farahni, govorauh, fvaruh (, svrhu'), thio (,tiho), huo (,uho'), posluah (, posluha', gen. sing.), naohdi (,nahodi'), cigniauh (,činahu'). Isporedi : ftrah (, straha', gen. sing.).

UDVAJANE SLOVA.

aa : divicaa (virginum), svakaa (omnia), ovaa (neutr. plur. haec), otaac (patrum). — l)b : tebbi, tebbe, sebbe, nebbo, nebba, đobba. — cc: recci (dic), licca (gen. sing.), occat, dicca. — čč: očči, oččima, ričči (verba), rečče (dixit), uččenici. — đd : budde (3. sing.), sadda (nunc), vodđa, voddu, viddi (videt), sudditi (iudicare). — ee : peet (quinque), peeć (fornax), umree (3. sing.), želee (cupiunt), kojee (quos), rečee (3. sing.). — ff : uifana, uffajućega, uffam. —

164

LUKA TKRZIĆ 1704.

gg: neggo. — ii: tii (tu), tiila (corporis), tiilo, ciića (propter), siin (filius), niisam, kriiža, kriilo, miir, riiči (verba), miisto (locus). — kk: akko, kakko. — 11: millosti, illi, dillo, molliti, mallo, velle, dalli (partic. od ,dati'). — mm: imma (habet), imme, jainme (fossae), simine (semen). — im: onni (lile), onnomu, ranne (vul- nera), menni, menne, istinne (veritatis), žennu (feminam). — 00: Boog, Booga, Boogu, moore (mare). — pp : lippo (pulchrum), lippa (pulchra), lippša (pulchriora). — rr: virrovali, virrovati, virru (fidem), morra (mariš). — ss : ossobito, vessele, da sse (ut se), prossim, spassitelu, desset, messa (carnis). — tt: svitta (mundi), datti (inf.), bitti (esse), putti (mn,™), četta, matti, ottmi (eripe), puttu (lokal sing. via), ditte (puer). — uu : puut (via), puutu (lokal sing.), puute (vias), puuku (populo), sluuge (servi). — zz: suzze, obrazza, ulizzi (ingredere), vezzan (ligatus).

AKCENTI. Terzić upotreblava samo znak v ali rijetko : stb (100), štb (quid), ti tebe, u riemu, ti vrime, ii život, pb putu, pb dostojanstvu, pb ovomu, za oskropiti, na zemlu, na ovomu, a (partikula), da (ut).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč: dubčići 305. •— bć: općenje 10, općene 20, 270, općenja 38, 245, 255, 310, općiti 76, općenoga 240. — bk : obkružilo 19, obkruže 84, obkružile 91, lubko 152. — bs: obslužiti 11, 64, 140, 235, 267, obslužili 23, bogolubstvom 36, 200, 218, 235, bogolubstva 55, obsinuti 188. — ct etimologički: octa 30; fonetički: ostom 32, 56, 86, 87. — ČC: ditešce 162, 169. — čt: poštene 35,

44, 74, 156, 183, poštenu 41, poštovana 48, štovati 58, redovništvu 101, redovništvom 292, štiti (legere) 106, 126. — dc etimo- logički: srdca 18, 52, 56, 75, 105, srđcu 45, 166, srdcem 46, 76, 82, 123, 184, srdce 51, 53, 94, 126, 156, sudca 27, 47, 57, 114, 170, sudci 132, odcipi (3. sing.) 89, 113; fonetički: srcem 2, 11, 46, 58, 122, srcu 3, 39, 113, 151, srca 42, 43, 92, 105, 166, srce 52, 57, 88, 113, 155. — đč: sudce (vokativ) 79, 113. — dčb: srčbi 90, 92, 187, srčbe 92, 95, 100, 158, srčba 158. Isporedi: sržbe 16, sržba 22. — dd: odili (3. sing.) 37, 44, 84, 111, 122, odiliti 142, 164, 276, 297. Isporedi: oddrišio 19. — dk etimologički: ođkupitela 19, 235, odkupio 32, 34, 43, 77, 114, odkuda 29, 264, 303, odkle 78, redki (versus) 126, sudkom (instrum. sing. od ,sudak') 172, podkopan 305; fonetički: slatko

45, slatka 51, 280, prislatka 56, 58, slatki 76, 80, 108, 109, 126,

LUKA TERZIĆ 1704.

165

P«3

nutkam (admoneo) 47. Isporedi: ostadke (reliquias) 150, — ali i: ostatke (reliquias) 147. — dp : odpušćenje 6, 11, 42, 79, 105, od- pušćena 70, odpusti 91, nadpis 30, podpunomu 39, podpisano 67, 71, podpomogla 209. — ds etimologički: ođsiče 27, ludskoga 38, 198, 255, 297, ludske 84, 122, ludski 120, 226, 244, ludsku 307, 310, rodstva 175; fonetički: ostupio 155, ostupite 287, gospostva 196; složenfo: lutskomu 296, 298, tiberijatskomu 281.

— dsg fonetički: ozgora 175, 242; složeno: odzgora 29, odzgar 71. — dt etimologički: odtisnuti 283; fonetički: otvorila 22, otvori 34, otvoriti 94, 1 35. Isporedi : odtide (abiit) 303.

— gš: oblakšane 138, oblakšati 146. — ht: nektio 144, 272, nektiti 269. — hv: hvale 69, 85, 207, 292, zahvalujući 71. Isporedi: zafalujem 41, 42, falu 54, 94, 208, faliti 84, 95, 198, fala 106, 132. Nalazi se i hf: hfala 235, 239, hfalili 286, hfale 287, hfalu 287, — ali kako se znak f kasto nalazi u Terzića da služi za glas v, tako je moguće, da se u tijem primjerima hf ima izgovarati hv, a još je prije moguće, da se u navedenijem primje- rima h nikako ne izgovara. — kd: svakdanu 151. — kg: k grebu 159, k grobu 163. — kk : k Kajfi 27, k kršćenici 170. — mč: zam- čica 20, zamčice 188. — nb: himbe 91, himbenosti 92, himbu 127, himbena 128, himba 248, 249. — nč: junčića (vitulorum) 94 (bis). nk: pomankana 3, 41, 78, 109, 125, pomankane 74, pomankati 79, 96, 155. — lin : dragocino 60. Isporedi: istinnomu 169, istinno (verum) 170, 234, gdje se ne zna, da li nn znači etimologičko pisane ili prosto udvajane. — ne: janca 115, 208, 211, 301. Isporedi: jaganca 208, 266. — lič: janče (vocat. sing.) 50, 102. — ris: izvansko 75, izvanska 186, sužanstva 78. — sb etimologički: s Bogom 164; fonetički 1 : z Bogom 7, 258, z bonikoni 151, z brojem 173, z blagoslovom 178, zbiraju 26. — sd etimo- logički: sdružiti 8, sdružio 264, s duhom 10, 23, 35, 86, 104, s dilom 41; fonetički: z duhom 1, 7, 38, 50, 106, z dušom 53, 119, z Davidom 76, z družbom 84, z dvima 162, z dobrimi 219, vazda 2, 20, 35, 75, 103, združe (3. plur.) 8, združiti 136, 273, združio 265, zdola 12, 274, zdvignuti 82, vazdan (tota die) 91, 92, 304. — sg: zgora 6, 36, 71, 143, 149, zgodilo (se) 66, 149, zgodi (se) 71, zgrčio (se) 92, zgrozi 117, z grisi 134, z glavom 134, zgrade (aedificia) 224, zgrada 224. — sn etimologički: s nim 19, 20, 75, 200, 249, s nimi 24, 25, 207, 254, s nihovim 43, 143, s nom 178, 259; fonetički: š nim 27, 31, 283, 303, š nima 310.

— SS etimologički: s sakramentom 146; fonetički: svitnaci

166

LUKA TBEZIĆ 1704.

(,s svitnaci') 25. — stb: gozbo (vokativ) 7, jizbina 209, jizbini 242, jizbinu 252. — stm : ustmi 122. — stil etimologički: prošastnih 3, prošastnoga 73, radostni 80, ustne 94, bolestnikom 112, bolestni 193, kripostna 198, koristna 200, došastnoga 217,; fonetički: lasno 4, 9, 46, 284, radosni 19, 285, radosno .52, 115, 120, došasnoga 39, 259, 284, đošasni 155, bolesnik 45, 146, 149, korisna 47, korisno 108, 137, izvrsnu 58, izvrsno; 58, namisnika 69, namisnik 146, 186, 196, 250, 255, prošasnih 112, žalosni 119, žalosno 272, propasni 262. — sto: lašne 194. — sž : s žaknom 165, s ženidbom 265. — štb: uvičbati 91, 137, uvičban 167. — Isporedi: uvižbanih 171, uvižbana 173, uvižban 175. — ti): že- nidbu 174, 176, 264, ženidbe 175, 264, 273, ženidba 175, sidbe (sementes) 285. — te etimologički: otcu 1, 33, 34, 59, 103, otca 2, 12, 39, 65, 111, otcem 7, 10, 35, 86, 116, svetci 23, svetca 42, 166; fonetički: ocu 91, 307, ocem 123, dica!48, 149, dicu

165, diče 257, sveca 152, mrča 156, 157, 162. — tč etimo- logički: otče 1, 7, 88, 98, .113, otčenaša 35, 36, otčenaš 35, 38, 107, 158, otčeva 228, otčina 296, vrutče (vokativ) 77, 114; fone- tički: očenaša 36, očeve 88, dičice 162, dičica 162, 181. — tčfo: otačbine 154, otačbinu 154, 159. — tđ: petdeset 282. — ts eti- mologički: bogatstvu 202; fon.etički: proklestvo 48, 144, proklestvu 143. — vst etimologički.: dobrostivstvo 68, bivstvu 139; fonetički: kralestvo 22, 28, 45,' 80, 133, kralestva 22, 52, 222, kralestvu 57, 115, 122, 164, 182, bistvo 46, bi'stvu 198. — ZČ etimologički: razčina (3. sing.) 174, razčini (3. sing.) 183, 227, 244, razčiniti 270; fonetički: raščinam 66. — zh: izhode (3. plur.) 151, 284, izhođi 275. — zk etimologički: uzkrsnutje 17, izkrnemu 41; fonetički: iskrnemu 42, 58, 66, 142, iskrriega

166, uskrsnutja 51, 54, 209, uskrsnuo 53, 309, mrsko 57, 73, mrskoću 82, iskorenuti 62, 250, iskorene 242, raskoša 171, iska- mena (,iz kamena') 223. — zp etimologički: izpunilo 24, izpu- nene 235, izpusti 31, izprid (prijedlog) 36, izprazno 43, 152, izprazne 57, izprosi 57, brezpametno 61, izpoviđam 81, izpokojiti 122, razpetim 134, razplodene 178; fonetički: ispuniti 3,-64, 174, 267, ispunilo 26, 111, ispoviditi 4, . 9, 41, 76, 146, ispovidi 4, 66,. 72, 117, 135, ispovidnika 17, 203, 204,. 294, raspršali 19, isprositi 39, 44, 56, 85, 200, isprosili 42, ispraviti 206. — ZS: rasuto 18, rasuti 98, rasiplu 246, rasiplem 256, 274, rasuđena 79, usluzi (3. sing.) 167, rastavi 244. — zš: razširi 221, ulizši 283. — zt etimologički: iztočnoga 56, 151, izteče 123, izteći 291 ;

IVAN GRMOIĆ 1707.

167

fonetički: ustrplenjem 4, 68, 71, 200, 292, ustrplenje 37, 46, 58, 111, isteklo 48, isteče 119, istoka 242, 257, 270, istumačila 65, rastegnute 87, ulisti (ingredi) 97, 118, 121, 166, 182, rastrgne (3. sing.) 113, rastrgni 157, ustegni 244, 307, istebe (,iz tebe') 261. — zž : ižeže (3. sing.) 80. — žc: tešci (graves) 79. — žk: teško 92, teške 225, muško 165, muški 173, muška 271. — žt etimo- logički: ubožtvu 278, množtva 282, množtvo 283; fonetički: mnoštvu 18, 33, 93, 128, 161, mnoštvo 19, 284, mnoštva 20, 67, 307.

IVAN GRLICIĆ.

1707.

PUUT NEBESKI .... TO JEST NAVK KARSTJANSKI V Kratku obilato, i razborito iftomacfen u jezik Bofsanskl. Pb D. IVANU GARLICSICHIU Xupniku Djakovacskomu . . . VENE-

TIIS MDOCVII.

AZBUKA.

C = cz: uđarczem, Otacz, novaczab, jeziczi, defniczu. — č = cf : cfovik, cfas, priporucfujuchi, ucfiniti ; = cs : ucsi, rics, ucse, Djacs- koga, jacsi ; = cfi : fvidocfianftvo, obicf iaja, prilicfian, prorocfianftva. — Ć = chi : pofvechiene, odjechia, vechiu, trechie, obechiao ; =■ eh: imajuebi, pomoch, misleehi. — đ — gi: odregiene, potvargienve, tugiu, megiu, pogargiu]e; = g: zapovigeno, probugeni, mlagi. — g obično se piše znakom g, ali se , dosta često nalazi i znak gh : mloghim, Bogh, gbrih, natragb, poghine. — g = gi: Magiari. — i piše se gotovo svagda znakom i, znak j veoma je rijedak : cfovjk, jmat, ucfinjli; u majuskulama se piše: J. — j = j (obično); = 0: niednim, razumiucbi, obilnie, filnii, koim. — kv = qu: Czarqui, Czarqua. — J = gli : vogliu, boglie, zemgliu, priateglia, ftavglia- juchi; = gl: zadovoglnu, laxgliva, kragl. — n = gn : zabragnuje, ogagn, gnima, kogna, ragnen; = gni (rjeđe): zakligniajuchi, gniu, kogniu. — r = ar : karftjanskoga, parvo, martvih, karv, tvard ; '= r: proxdro, umro. — s=f: febi, Gofpodinu, defno, upifane, jefu; ■= s: sluxit, nas, iskat, nebeskoga, poslie. — š = fci : izi- fciao, nafeioj, fciale, umiefciali, poslufcian ; = fc: feto, lipfei, dufei, nafee, nagiefc. — ž = x : duxan, uzdarxao, xivotom, moxe, sluxba. c — ili = je: vjeran, mjerom, djetetu, pjevat, hotjeli; = ie: tielu, niefu, sliede (3. plur.), podniet, umiefciali, viera, vietar. Isporedi: vrime, vridan, potribno, vira, naslidnike, zapovid, rics.

168

IVAN GRLIČIĆ 1707.

Dodatak. Grličić nije stalno izgovarao glasa h. To se po tomu vidi, što kasto meće znak li onamo, gdje ne treba, a kasto ga izostavla, gdje bi trebalo da stoji: ricfmah (,riječima'), u fvimah ftvarmih, slovmih (literis), gb.rib.fi (peccata), gnibma (,nima'), ranit (nutrire), odranit (educare), Rekko (dixi). Cesto se nalazi isti znak na kraju gen. plur.: kgnigab, ricfih, mukah, gliudih, Duhovah> jezikah itd.

UDVAJALE SLOVA.

aa: račtaa (3. sing.), naas, dobraa (nom. plur. neutr.), privelikaa (nom. sing. fem.), mlogaa (nom. plur. neutr.). — bb : nebbo, nebba, nebbi (,ne bi'). — dd : buddi (esto), stadđa (gregis). — đđ : ,meggiu' (inter). = ee: peet, peeć, svetee (accus. plur.), odredee (3. plur.).

— ff: uffanja, uffanje, uffati (inf.). — gg: neggo, oggrađena. — ii: pravii (verus), viid (visus), hromiim (claudis), blaženii (beati), prokletii (maledicti), svetiim (sanctis). — kk: lakko (facile), rekko (dixi), akko, nekka (partikula), rokka (gen. sing.), okko, mukku (tormentum). — 11: djello, djella, djellab (gen. plur.). — mm: imme. — nn: ranne (vulnera), rannu (vulnus), ranno (mane), laganno. — 00: hood, rook. — rr: ,fvarrhe', ,fvarrhu', ,fvarrhi'.

— SS: prossit (orare), jessu, čudessa, ossam, nossi (portat), ossuden, čassa (gen. sing.), desset, possao, ossobiti. — tt : bitti (esse), znatti, datti, imatti, bratta, blatto, matti (mater). — uu : puut (via), puut- niku, puut (caro), puuk (populus), puuku, truud, kruub, suuđ (iudi- cium), suuda (iudicii).

AKCENTI. Grličić upotreblava samo znak \ ali dosta često: lagle (facilius), zabludi (3. sing. praes.), govori (dicit), mogu (possunt), sada (nunc), pišu (scribunt), izgovara (3. sing.), ima (habet), svega, svemu, ovoga, pokazuju, nebeske (accus. plur.), matere (matris), naredbom, a (partikula), ii ovomu, u svetomu, pb kriposti.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općinu 15, općenskim 16, 193,274, općiti 31, 197, općinski 31, 41, 264, općinsko 56. — bs : obslužit xvm, 5, 30, 77, 114, obslužuje 82, 83, 245, 250, 289, sobstvo 8, 9, sobstva 10, 29, bogo- Jubstvo 116, 154, 160, 209, 253, bogolubstvom 214, 254, 283. — čb: sviđočba 199. — čt: poštenje xix, 1, 19, 70, 109, poštuje 6, 167, 245, pošteno 23, 53, 159, 165, 200, poštenja 26, 39, 51, 115, 126, štit (legere) xxn, 31, 162, vojništvo 59, misništva 162. Ispo-

IVAN GRLIČIĆ 1707.

169

ai

redi: junačštvo 57, misničštva 162. — ćst: mogućstvu 5, 149, mogućstvo 8, 85, 109, 216, mogućstva 9. — dc etim ologički: sudcu 282; fonetički: srcem 2, 44, 47, 96, 103, srca 7, 103, 143, 155, 208, srce 24, 29, 116, 122, 152, srcu 36, 122, 124, 132, 153. — dč: srčano 232. — dčb: srčbu 118. — dd: oddužen 140, oddužit 214, naddobijamo (superamus) 214, naddobit (superare) 213, 214, 241, 289. — dk etimologički: odkupio 10, 278, odkupiti 194, 251, odkrit 133, podkovane 268; fonetički: slatko xxi, 200, 206, slatkost 129, 195, 268, slatkosti 151, 285, slatka 258, 285. — đp: podpuno 4, 27, 67, 134, 139, podpis 5, ođpusti 24, odpustite 92, 120, 141, odpravla 120, odpraviti 183. — ds eti- mologički: odsječena 16, pođsječeno 243, odstupite 263, ludska

59, ludskoga 61, 227, ludski 93, 230, 273, ludskoj 118, rodstvo

60, 101, 102, 105, 174, gospodstva 283 ; fonetički: gosposke 56, gospostvo 202, 205, 267, gospostva 211. — dsd: ozđol 280. — dsg: ozgor 6, 21, 35, 104, 216. — dt. odtiraju 54. — gk: lako xxii, 81, 187, prilaki 154, laka 260, 295. — gt: nokti 33, noktmi

265. — ht: nektio (partic.) 37, 104, 111, 169, nektjet (noluisse) 41, nektjeli 99. — hv: fali xxn, 211, zafaluje 36, pofali 60, 71, taleći 71, 136, 245, zafalit 125, 147, 149, 167. — j j : joje (.joj je') 86. Isporedi: jojje' 261. — kd: svakdani 23. — llb: himbenoj 151, himbene 276. — ris: sužanstva 12, 156, 194, 278, sužanstvu

266. Isporedi: suzan 59, suzna 12, 156, 194, 278, sužanstvu 266. — Isporedi: suzan 59, sužria 251. — sd etimologički: sdružit 168, s dogovorom 180; fonetički: vazda 9, 21, 165, 195, 200, zdrži 29, 40, 93, 100, 119, zdrže 53, 232, 235, 278, združit 169, z drugim 170, 254, z dogovorom 180, z druge 259. — Sg: zgle- davši 173. — Sli: š nim 9, 10, 34, 101, 116, š nom 27, 60, 99, 170, 176, š nima 31, 41, 52, 200, š negovim 79, 108, 120. — SS: s strahom 116, s sestrom 176, s svojim 179, 255, s sobom 186, 239, s sinom 284. — std: šestdeset 9, 78, 286. — stm: kri- postmi 18. — stn etimologički: bolestnikom 4, 158, bolest- nika 112, 157, bolestna 287, namjestniku 15, koristna 16, 51, 121, 130, koristno 103, 129, 134, 144, žalostno 17, 128, 266; fone- tički: lasno xvi. 3, 21, 53, 90, korisno xix, 35, 40, 71, 136, korisna 25, 81, 82, 133, 232, vrsni xx, 88, 201, vrsno 68, 97, bolesnika 50, 159, bolesna 52, kriposno 98, 99, 137, usne 116, radosna 287. — sž: s ženom 173, s životom 227, 230. — tb: ženidbi 34, 93, ženidbe 80, 82, 168, 173, 295, ženidbu 88, 101, 174. — te etimologički: otca 2, 10, 51, 77, 104, otcu 13, 22,

X

170

IVAN GRLICIĆ 1707.

PETAR MACUKAT 1708.

171

39, 75, 162, otcem 15, 21, 101, 102, 105, djetcu 35, 96, 172, 215, djetce 50, 178, djetca 53, 78, 96, 115, 176; fonetički: djeca 101. — tč etimologički: svetčani xix, 48, 51 ; 75, otčenaš 2, 21, otčenaša 19, 25, 286, otče (vokativ) 22, 156, 272, 273, 284, ukrotčit (infinitiv) 118; fonetički: očenaš 24, 286, očenaša 280, 287, oče (vokativ) 154, 284, skračaje (3. sing.) 268. — tć: raz- grizat će 259, poznat će 260, iznijet će 261 ; obično se piše u tijem slučajevima : -ti će. — tđ: petdeset 9, 286, devetdeset 9. — tS: bogastva 1, bogastvu 30, bogastvo 57, 200, 201, 268, proklestvu 37, 115, 140, 164, 177, proklestva 140, 146, proklestvom 164, 197, 198. — vst: kralestvo 12, 23, 95, 127, 229, kralestva 19, 195, 234, 236, 241, kralestva 23, 141, 252, 288. — zli: izhodi 166. — zk etimologički: izkušat 37; fonetički: uskrsnuo 13,

49, uskrs 248, iskniega 29, 30, 71, 239, 251, iskrnemu 40, 70, 149, 188, 215, : mrska 74, 130, mrsko 135, 270, mrsku 135. — zp etimologički: izpravi xxn, izprosi 20, 94, izprosit 28, 39, 77. 167, 246, izpraznost 43, izpuni 48, 156, 282, izpitat 58, 144, 190, razplođenje 61, izpečen 110, brezpametnim 115, 163, brez- poslen 239; fonetički: ispovidit xix, 12, 79, 103, 121, ispovidi 16, 35, 60, 87, 120, uspomenu 2, 49, 248, uspomena 29, 118, 119, ispunio 2, raspet 11, raspina (3. sing.) 193, ispravit 66, 68, 143, raspada (se) 122, 152, isprositi 272. — ZS etimologički: raz- srdena 12, 118, 128, 196, razsipat 52, razsipa 53, razsipaju 59, razsuo 212, razstane (se) 90 ; fonetički : rastavleno 11, 89, rasta- vit 172, 258, rastavi 227, rastao (se) 151. Ispoređi: raztavi 230. ~— zš : razširit 4, razširena 16. — zt etimologički: iztomačen '1, iztirivao 5, iztirao 278, iztekao 95, 187, iztječu 200, 232, raz- težu 128; fonetički: istomačit xvnr, istomačio xvni, istiruju 5, ulisti (ingredi) 12, 31, 95, istočnoga 95, istočni 95, 186, 290, ustrp- lenjem 136, 144, 161, 211, 212, ustrplenje 209, 254, 295. — ZŽ : izžežene 262. — žk: teško 42, 196, 261, teškoće 50, 127, 180, 210, 214, teškoću 56,. 135, 136, 153, 208, teška 119, 197, 209, 258, 274, muškom 60, 168, muškim 61, 158, mušku 61, 106. — žt: mloštvo 4, 126, 265, 267, mloštvom 8, 262, uboštvo 25, 65, 82, 150, 255, uboštvu 42, 213, uboštvom 171, lupeštvu 48, društva

50, 68, 207, društvu 54. Ispoređi: lupežstva 123, lupežštva 170) lnpežštvo 171.

sqo

«©

. ' PETAR MACUKAT.

170S.

XIVOT S. GIOSAFATA OBEACHIEN OD BARLAAMA . . . PO' PETRV MACVKATTV Pucaninu Splitskomu. IN VENETIA

MDCOVIII.

Macukat piše jezikom dalmatinsko-štokavskijem zapadnoga go- vora (h = i).

AZBUKA.

Č = c: rečeno, učini, covika, vicgni, priporucam. — ć = chi: trecbiega, frichiu, karfcchianin, vocliia, obracbiafce ; = eh : buduehi, Mladich, imayuchi. — • đ = gi : rogien, takogier, pogargievafce, naslagienye, dogagialo (se) ; = g : rogeni, naslagenya, pogargivati ; = dy : cudyafce (se), ofudyeni, rođyaka, odyafce (ambulabat). — g obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh: noghe, draghi, dragboga, Bogh,' ubogbim. — iji=:yi: mudryi, mirnyi. Ispoređi :,oholiyi. — j..== y: koyi, doyti, moya, yedan, tvoy (,tvoj l ); = 0: biafce, nepriategl, niedan, koi. — kv = qu: Orique; = qv: Criqvu. — 1 = gli:. voglie, veseglia, mifcgliafce, xegliu, cegliadeta; = gl: kragl^ zemaglski. — JU bileži se gotovo svagda znakom m, znak ~ veoma je rijedak : sa, zegli. — n bileži se obično znakom n, ali se kasto nalazi i znak ~ : naslageye, vaka, karfccliiaske, o, onomu (t. j. ,onnomu'). — A = gni : gniegov, kognia, Puftigniak, marmgniafce, Puftigniu ; = gn : kgniga, ogagn. — t = ar : darxi, fvarhu, umarli, zagai-li, karv; = r: umro. — s = f : vefeo, vriđ- nofti, fvemu, yefu, mefo, vaf ; = s : posla, cas, sramotu, skerlet, s' eovikom. — š = fc: rekofee, feto, đopuftifc, nafeu, đofeo. — V bileži se obično znakom v, ali se kasto nalazi i znak u : uratar, uitez, uogliu, Urilo. — ž = x : xivota, moxemo, xudinskomu, služ- benica, Lupexa.

Dodatak. Glasa h nije Macukat izgovarao, za to ga nije znao ni biležiti kako vala. Protiv pravoga upotreblavana znaka h griješi Macukat trojako: 1) meće ga onamo, gdje mu nema mjesta, 2) izo- stavla ga, gdje bi ga trebalo pisati, 3) premješta ga s pravoga mjesta na krivo. Primjeri : 1) falih (lauda), svih (omnes), trili (tres), tih (tu), imah (habet), imaho (partic), fvahrfi (,svrsi) ; 2) sveti mo- litva (loc. plur.), gniovi (,nihovih'), ochiu (volo), naodim, pakleni

?'

172

PETAR MACUKAT 1708.

PETAR MAOUKAT 1708.

173

(gen. plur.), dobri dili (loc. plur.), ođiti (ambulare), oftali (gen. plur.), ftau (stabant), pitau (rogabant), naslidovau (sequebantur), eekau (exspectabant) ; 3) farahnio (,sahranio l ), farahnile (,sahranile ).

UDVAJANE SLOVA.

aa: bijaaše (erat). — bb : nebbo, nebba, ribbe. — čč: očči, oččima. — đđ: viđditi, viddim, buddeš, buddemo, uddil (statim).

— ii : ovii (hic), bii (fuit), sviim (omnibus), vii (vos), tii (tu), tiilo.

— 11: vellike, velliko, alli, mallo (parum), velle (valde), dilla. — nn: onni (illi), onnomu. — rr: morre (potest), virru (fiđem), gorru (montem), gorre (montcs), gorre (peius). — tt: bitti (esse), pitti (bibere), dittić (puer). — uu: rnolbuu (orationem).

AKCENTI.

U Macukata se nalazi samo znak ' , i taj sasma rijetko : pri- pravan, usta (3. sing. aor.), a (partikula), u slavni, u kojoj, u na- slađenju, pb svih, po svemu, pb jednoga.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

bć: općinu 3, općeni 36, općena 89, opći 90. — bs: obslužiti 9, obsluživati 53, 55, 60. — bv etimologički: obvladati 8; fonetički: obratiti 22, obeseliti 36. — ct: octom 32, octa 32, 33. — čt: štiocem 3, štiti (legere) 8, 12, 62, poštenje 38, 51, 72, 73, 87, poštenja 40, poštenju 68, poštene 96. — ćć: reću (dicam) 7, moću (potero) 44. Isporedi: reći ću 23, uteći ću 44, reći ćeš 55.

— dc etimologički: sudca 34; fonetički: srce 9, 11, 31, 43, 71, srcu 18, 19, 88, srcem 22. — dčb: sržbu 9, 45, sržbi 44, sržbom 58, sržbe 95. — dd etimologički: oddiliti 7; fone- tički: odili (3. sing.) 15, 37, 45, 52, 58, odiliše 83, odrveta (,od đrveta') 27. — dk etimologički: odkrivahu 31, odkupiti 33, 35; fonetički: prislatka 29, slatki 32, slatka 33, ponutkovaše 46, nutkovati 50, ponutkovanje 88. — dp: odpadaše 31. — ds etimologički: odsić 14, 56, ođsičena 94, odsikoše 96, odsudio

38, odsle (abhinc) 70; fonetički: gospostvo 29, 67, 75, gospostvu 68, 70, 74, gospostvom 70. — dsg: ozgor 6. — dt: otvoriti 14,

39, otvorio 22, ote (venite) 36, otle (inde) 80. — ht: ktijaše 13, nekti (noluit) 29, 67, 76, 83, nektio (partic.) 52 — hv: zafaliti 18, faliti 56, zafabvati 58, 79, 81, falaše 68, ufati (cepit) 36, 40, 57, ufaćen 40, ufatiše 54. — j j : nemoje (,nemoj je : ) 41. — kk: meke 90. — mč : zamčica 89. — nb : imbe (,himbe') 93. — lik:

W

pomankanja 67, pomankaše 93. Isporedi: pomankanje 44, poman- kanju 44, pomankanu 71, 72. — sb etimologički: s bratjom 90, s božjom 93; fonetički: z Barlaamom 85, zboriš 90, zbore 96. — sd etimologički: sdružen 35; fonetički: vazda 3, 8,31, 42, 59, z dobre 6, 43, 55, 61, z drugom 9, združiti 15, združen 17, vazdan (tota die) 19, 42, z dobrim 22, z dvora 39, 40, z druž- bom 66. — Sg etimologički: sgrčen 46; fonetički: z go- spodom 17, zgrišiti 61, zgrčene 69, zgodi (se) 91. — sn : š riime 9, 11, 17, 43, 57, š negovim 13, š negovom 33, š riima 61, 67, 88, 93, š riim 76, 88, 91. — SS: svojom (,s svojom') 71, 72, starci (,s starci') 90. — stb : jizbine 76. — stć : izišće (3. sing. comedet) 74. — std: šesdeset 21. — stil: radosni 66, prošasne 74, prišasno 77, bolesna 84. — SŽ etimologički: s ženom 89, s žene 89, 92, 94; fonetički: ženom (,s ženom') 88, 90. — štb: uvižbati 3, 43, uvižbaš 12, uvižbam 24, uvižba 36, 74. Isporedi: uvičbaš 11. — tC etimologički: otca 14, 17, 24, 62, 68, otcu 25,43, 48, 69, 71; fonetički: diče 31, 63, dicu 95. — tč: oteeve 15, otče 32, 36, 42, 47, 57. — tć: učinićemo 6, 52, biće 7, 9, 28, imaće 7, činićeš 8, 10, 34, vidiću 11, daće 14, pustiću 17, vidićeš 26, pokazaću 39, prostiće 51, branićeš 55, obratiće 59, vidićete 93. Isporedi : imati će 8, uživati će 9, dati će 37, činiti ću 63. — td : pedeset 34, 81. — ts etimologički: splitskomu 1; fonetički: bogastvo 20, 32, 48, 50, 81, bogastva 21, 40, 74. — tt: vidite (,vidit te') 51. — VSt etimologički: divstvo 61, 64, divstva 65; fonetički: kralestvu 5, 35, 39, 53, kralestva 6, 50, 67, 68, 80, kralestvo 25, 29, 37, 50, 67. — zk : pros koje 8, uskrsnuše 32, uskrsnuo 34, iskopa (3. sing.) 83, is kojizi (,iz kojijeh') 90. — zn: izpraznena 25. — zp etimologički: izpraznena 25, izpi- sana 39; fonetički: isprositi 14, ispita (3. sing.) 31, ispunena 32, raspadoše (se) 32, raspukoše (se), ispravio 46, ispravlaše 69, ispovidam 70, uspomena 93. — zs : rastavi 93. — zt : istumačene 1, 3, istumačiti 3, ulisti (ingredi) 22, 27, istira (3. sing.) 25, 26, istirani 25, ustrgne 33, rastegnute 33, ustrpjenje 81. — žk: muška 15, tešku 88, 90, teške 89, 90, teško 95. — žt etimologički: družtvu 67, 82, 85, družtvo 68; fonetički: uboštvo 9, 81, uboštva 15, uboštvu 32, društvu 36.

f

174

STEFAN ZAGREBAO 1715.

175

STEPAN ZAGREBAC.

1715.

PABTTLUM SP1EITUALE OVIDM CHRISTIANARUM ... A R. P. STEPHANO ZAGRABIENSI . . . HRANA DUHOVNA OVCHICZ KERSCHANSZKEH Uliti Prođechtva chefz ufze czeloga leta Nedelye . . . Od V. P. P. STEFANA iz ZAGREBA Prode- katora Capuczina. PERVA SZTRAN... vu ZAGREBU,,. mdcoxv.

AZBUKA. C = cz : dolecz, koncza, temnicze, traviczam, liezu. : — č = eh : chifzta, rachun, milofeha, preteclii, poeheti, hochu, oehi, nefzrechu; ■= teh : naputchenyu, fzkratcheno, fkratchuvati, hitehen. — g' = gy : pohagya, Rbgyakou, vigyeni, ofzugyeval, zmegy (inter); ==. g: proviguie, potverguie, ofzugena. Ispoređi : ponuial, ugaial, izhaia.

— i piše se obično znakom i, samo riječca i (et) piše se znakom y- — j = i: koiega, iedno, moie, nikai; = y: poyti, doyde, tvoy, rayffi; = j (dosta rijetko) : ja, nijednoga, jakofzt; = 0: priatelmi, polean, nadeati (se), priela. — jl = ij : koij, dvoijm, tvoij, taijti, boijm (se). — kš = x: vexi, vexu, vexeh; ■= kff: vekffeh, rekffi.

— 1 = ty : vo lja, lyudem, "nevoljnoga, zafzlepljuie, bolje. — |i = ly: fzmerdlyve. — ri == ny : ogenv, ognyu, nyegou, klanyali, odganvaiuch.- — rii = ny: nyhovem, gnyla. — r = er: kervi, perfzi, zverhu, terpimo, podverfeni. — s = f z : jakofzt, fzama, ifztina, profzim, vafz, Nebefzki ; = sz : poszle, szitoszti, vasz ; .= z (rijetko i to samo ispred lt, p, t) : izkricza, Gozpodin, Goz- ponu, oblazt, goztili. — š = f : grefnika, kaftiguie, danafnyega, jofche; = "s: fztalis, došli, razmislyaiuch, naškoditi; = ff: naffa, pobolffanye, piffe, doflel ; = fs (rijetko) : izmifslyaiu, grefse. — t piše se obično znakom t, ali se kasto nalazi i znak tlu leth (annorum), urath (portarum), laketb, Dobroth (bonitatum). — V obično se piše znakom v, ali se kasto nalazi i znak u: ureme, oude, lyubau, Urag. — ž. = f: dufnofzt, fzlufechi,' Bofanfzke, derfim, obderfavala; = s: leseche, Bosjega, bese, fzlusbu, Kris.

Dodatak. U gen. plur. piše se na kraju često znak h: mifzlih, rechi.h, nafzladnofžtih, kletvih, fztvarih. Ispoređi : izkazah (3. sing. aor.) 47, bih (fuit) 65, 80, 562.

UDVAJANE SLOVA.

1)1): žabbe (rannae), žabbami. — đđ: adda (igitur). — ff: uffaju, ufl'a, uffam. — 11: spolla (gen. sing.), bolli (doloris), illi, dello. — Ml : ranne (vulnera), ranniti, ran na (vulaus).

-t

i,,.

AKCENTI. Zagrebao upotreblava znakove v i ' dosta rijetko, a znak * samo na uzviku o (6) : neprestance, svetu (mundo), moje (meae), trpe (3. plur.), žele (cupiunt), napajan (partic. pass.), idiičega, dari (dona), rđdi (propter), znaju (sciunt).

KONSONANTKE KOMBINACIJE.

"bc: gubeu 56, rubeu 83. — l)č: občinskoga 1, 13, 557, občinski 3, 506, občinsku 37, 62, 572, občinske 49, občine 58, 59, 542, 579, potrebčinah (lokal plur.) 81, 90, 95, občuva 600. — lbk: zibku 26. — 1)S: obstati 49, 56, 517, 578, obsedenoga 64, obse- „dena 65, obstreti 91, obsuditi 508, obsiliti 535. — bš : obšanost 4, 24, 73, 87, 523, obšanosti 572. Ispoređi: pšanil (partic. od ,pša- niti' sramotiti) 5, pšani (3. sing.) 62. — l)t e tim ologički: hrbtu 76, hrbtov (gen. plur) 502, hrbtom 577, obtužiti 508 ; . obtršeni 554; fonetički: đroptinice 32, 33, droptinicu 32, 565, droptine 95.

— ct: octa 18, octom 23. — ČC: detešce 58. — čt e tim olo- gički: čtel (partic.) 6, čtem 16, prodečtvu 45, prodečtva 542, vračtva 49, 592, vračtvo 58, 503, đivojačtvo 535, divojačtva 565 ; fonetički: pošteno 5, 21, 34, 80, 529, poštene 5, 34, 55, po- štena 16, 35, 87, 559, 586, poštuvani 17, 28, 63, 545, 558, štem (lego) 43, 50, 68,. 97, 520, štel (partic.) 76, 542. — dc etimo- logički: sudca 1, 7, 88, 502, 531, sudcu 2, 8, 537, 578, 585, sudcem 7, 9, 539, 581, želudce 78, 98; fonetički: srce 1, 19, 41, 81, 503, srca 2, 22, 45, 79, 510, srcu 17, 20, 51, 70, 517. — dč: srčen 14, srčeno 52, 521, srčenoga 69, srčenosti 595. — dd: odurni 5, 558, odurne 12, 39, 503,547, odurnem 15, odurjava 28, 67, 532, 567, 568, odružiti 561. — dli: odhraniti 10, odhrariene 599, odhagajte 11, 12, odhagaj 57, odhagati 502, odhitili 502. — đk etimologički: odkupitela 2, 23, 517, odkupiti 44, odkrivati 6, odkrivena 7, sladke 15, 57, 569, sladka 15, sladkoče 524, 526, slađku 526, odkud 29, 31, 52, 72, 524, dohodki 18, prihodku 42 ; fonetički: slatkeh 16, žitknm (šibum) 591. — dp: ođpuščene 2, odpušča 88, odpusti 578, odprl 3, odpreti 7, 70, 594, odpira (3. sing.) 594, 597, odpravil 48, 536, 585, ođpela 578, podpisala 589.

— ds etimologički: podsecete 40; fonetički: luctvu 2, 29, 508, 533, 542, luctvo 2, 29, 92, 505, 507, Juctva 27, 565, lučko 5, 34, 88, 505, '564, lučka 538, gospocke 10, 54, 586, 588, go- spockoga 501, 551, 598, gospocko 552, preče (adverab) 54, 594. — - dš: sloboščinum 33, sloboščine 71. -— dt etimologički:

176

STEPAN ZAGREBAO 1715.

ođtuda 64,. 509, ođtrgavano 501, odtiran 545; fonetički: hote (venite) 538. — đž : podžigaiia 544, podžiže 555, podžižu 563 — gk: lahko 9, 20, 69, 534, 551, lehko 10, 20, 47, 569, 577, lebka 517. — gš: dragše 97, dragšu 97, dragši 516, 550. — gt etimo- logički: vigte 51, 99; složeno: povečte 19, 51, 518, 519, 576. — kd e tim o logički: vsakdana 17, vsakdašnu 73; fone- tički: vsagdašnemu 37, 81, vsagdašnem 79. — kg kakgoder 15, 40, 86, 528, 545, k gospode 508. — kk etimologički: k ko- jemu 45, 592, k kocem 79, k kojoj 501; fonetički: žuhke 2, 15, 73, 98, 503, žuhka 15, 24, žuhko 72, 522. — me: hotonce (sua sponte) 42, 43, 83, 529, 597. — mđ : vendar 4, 17, 27, 70, 519. — nb : precembe 38, obrambu 97, himbami 564. ' — 'nk • mankalo (partic.) 28, pomankane 72, 544, pomankana 528. — ric: janca 578. — ns: sužanstvo 31, 546, 575, detinstva 64, 562, de- tinstvu 65. Isporedi: suzna 78. — nš: menša 25, 555, menšega 27, 518, 566, 597, menši 43, 517, 519, 529. — std etimolo- gički : šestdeset 69; fonetički: zđenec 32, 556. — stm: na- sladnostmi 10, 19, 501, vustmi 535, 545, 573, častmi 542, 550. Isporedi: ,Nafzladnofz-mi' (prepolovleno, jedan dio u jednom retku, drugi u drugom ; valada je i griješkom izostavleno) 547. — stil etimologički: žalostne 1, žalostni 1, 32, žalostna 12, 72, 599, mastae 57, šestnajsta 504, 514, častnik 517, namestnik 573, pre- šestne 596; fonetički: namesniku 7. — tb etimologički: tatbinah 5, tatbinu 84, 89, tatbine 521, 554; fonetički: svad- bah 50, svadbe 53, 70, svadba 69, svadbene 540, 541. — te eti- mologički: otca 6, 28, 52, 520, 522, otcu 23, 27, 63, 512, 545 otci 60, 63, 68, 506, 522, svetci 6, 16, 50, 576, svetca 17, bogatca 32, 582, 587, bogatcem 32, kotcu 89, srditci 569; fonetički- dece 17, 59, 66, decu 17, 58, 67, đeca 31, 72, 80, detece 48. — tč etimologički: otčinsku 21, otčinska 64; fonetički: izpri- čati 2, 511, 541, izpričal 44, dečice 58, 533, 562, dečicu 60, 61, đečica 587, očinska 59. — td: devetdeset 562. — ts etimo- logički: svetskoga 2, prokletstva 6, protuletskemi 600; fone- tički: prokleetva 9, 27, 541, prokleetvo 12, 67, 526, prokleetvu 100, bogactvi (divitiis) 35, 38, 525, 550, bogactva 61, 75, 501, 553, 584, bogactvo 72, 77, 572, sveckeh 94, svecki 513; složeno' kmeteke 54, sveteke 505, sveteki 507, 561, 577, svetekoga 517, soldateke 551. - vst: kralestva 8, 13, 43, 526, 538, kralestvo' 11, 35, 40, 518, 525. — vš : počevši 72, razumevši 83, vučinivši 556, itd. Isporedi: preobrnufši (biće griješka) 70. — zc: razevrtem 5,

LOVRO LUBUŠKI 1727.

177

524, 547, razevrto 544. — ZČ: razčinali 12, 561, razčini 592. — zh etimologički: izhaga 21, 32, 55, izhoda 59, 582, izhagaju 528,549, razliladiti 32, razhlaguje 90, izhitila 548; fone- tički: shrani (imperat.) 592. — zk: skvarjeni 9, skvariti 522, 523, 562, skušavane 52, mrska 54, mrsko 506, 509, 586, mrskoga 537, skratil 70, 597, skončavaju 510, skončavati 561, 591, skupa (una) 515, 584, skrivati 524. Dosta se često nalazi pisano zk, n. pr. ,izkazati', ali se ne zna, je li fonetički ili je etimologički. — zn: ž nim 15, 588, ž num 581, 597, ž nimi 572, 593. Isporedi: z žnimi 12, 29, 32, 78, z žnim 22, 52, z žnum 77, 99, z snim (,z-fznym') 83, z snimi (,z-fznymi') 83. — zp: spoznavajuč 13, spoznati 41, 583, spomeni 13, 503, raspetomu 24, spovedi 49, 552, spravili 72, spraviti 559. Često se nalazi pisano zp, n. pr. ,izpuni', ali se ne zna, je li fonetički ili je etimologički. — ZS eti- mologički: z svojemi 6, z svojem 17, 23, 38, 65, 545, z smrtaem 13, z svetum 15, z svetlemi 37, z suzami 41, razsrde 566, razsrditi 567, razsvetila 596; fonetički: rasrdil 43, 83, 567, rasipava 82, rasvetiti 539. — zš etimologički: razširivši 548; fonetički: raširila 507, raširiti 524. — zt: ulesti (ingredi) 11, 15, zgrizti 12, gristi 513, 547, stvoriti 28, 37, stvoril 74, 75, stisnu 55. Dosta se često nalazi pisano zt, n. pr. ,iztekla', ali se ne zna, je li fonetički ili je etimologički. — ZZ: z zelenimi 42. — ZŽ eti- mologički: z ženami 54, z žitkom 62, z žalostjum 70; fone- tički: ražalostiti 67.

LOVRO LUBUŠKI.

PISMA OD PAKLA Navlaftito od Paklenoga oggna, tamno/ti i

vignofti, Koju . . . izvede.. . OTACZ F. LOVRO OLIUBUSCKOGA

. . . V Mneoi godiseta gosp. mdccxxvii.

Iza latinski pisane posvete potpisuje se pisac (na str. 9) : Fr. Laurentius a Gliubujchi Ord. Min. Observantium Prov. Bofnae Argentinac Knižica je pisana u Makarskoj (str. 72.), jezik je kao i u drugijeh Dalmatinaca onoga vremena.

AZBUKA.

C = c: procignivati, bradavice, otac, bludnicu, kapglica, Qvili. — č = ci : Saciuvat, divicianftvo, ciudnovata ; = c : Naucitegl, cegliadi, mučno, počeli, plačne; = <?i: cias, tociak, Ciovik;^= c:

iBtorija ^hrvatskoga pravopisa.

12

178

LOVHO ^UBUŠKI 1727.

činiti, učinila, gorčine. — ć = chi : Kraglevichia, plachiu, Zmae- vichia; = eh: nechefc, Srichno, mochi, opehenu. — đ '= gi : vri- giali, tvargia, ođregiuje; = g: doge, povagene, otige. — e piše se obično znakom e, ali se kasto nalazi i znak sb: Tvojas (gen. sing.), pifnse (gen. sing.), paklenae (gen. sing.), pokora (gen. sing.), nafcffi kattolickaB virae (gen. sing,), ovse (aceus. plur. fem.). — g piše se obično znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : Draghi, drughim, oxeghli, mnoghe, nighda. — i obično se piše znakom i, ali se kasto nalazi i znak y: Tylo, Svyt, uboghym, godyn (anno- rum), xelymo, yftoga, đomyflyo. — j = y : boyati (se), odbiye, yeft, tvoyu, narediyo; = i,: naiposlidgnih, prikofiutra, Moi (,moj'), Boxiu; = j: jer, jedan, jade, kazujueh; = 0: Vapiafce, biafce, prorokuefc. — ji = y: Svoym, Uboycu, vraxy, ydovni, boyfc (se).

— kv = qu: Qarquom, Qarquu, 9 ar( l u i- — } = gli'- gliubav, pofteglia, razmifcglianie, gliuto, zemgliom; = gl: udigl, bogle, pogliubgleni. — m piše se gotovo svagda znakom m, znak ~ sasma je rijedak: suporske, oggne, grifeniko, Graggiano. — n = gn: Puftignak, ogagn, glavgnom gnoi Gnoj'), pomgnu. — r = ar: parft, tarpiti, varti, barzo, martvo; = r: umro. — S = f : milofti, famo, febi, defnica, pfovkae; = s: oslobodi, misli, iskrica, nebeskoga, s' tobom, s' parva. — Š ■= fci: nafeiu, Dufciu, dufcia, zafciao: = fc: grifeiti, znafe, dufese; = ff: doffao, doffafte, sluffa; = 'x (veoma rijetko): grixnika, grixnikom, laxgne. : ■' — t piše. se obično znakom t, znak tb sasma je rijedak : nadahnuthie, Brathio, Brathie, thia (usque), thya (usque). — ž = x : namaxu, darxati, xivi, xelim, blaxen, pridruxuye.

Dodatak. U gen. plur. nalazi se na kraju znak li : mukkah, gla- fovah, liftovah, cvitovah, dlakah.

UDVAJANE SLOVA.

aa: sažigaaše. — bb: obbori, nebba. — CC: dicei, diceu. — čč: rečče (dixit), ričči (verba), počče, očči, oččima, veččer, mučče (torquent), mučči (torquet), muččiti (torquere). -— ćć: ,kucchiu', ,hocchiu'. — dd: ledde (aceus. plur.), middi (aeris). — đđ: ,vaggiafce', ,Mlaggym', ,nagge' (,invenit'), meggiu (inter), vrig-! giafte, prihoggiafce , graggiani. — ee: tee (aceus. plur.), leed.

— ff: uffam (se), uffate (speratis), uffatila. — gg: oggan, uggrijane, diggnuti, neggo. — kk: mukkah (loc. plur.), mukke (nom. plur.), mukka (tormentum), stekkoše, okko, pakkao, svakki, nikki (quidam), nikko (nemo), čekkaju, žestokku. — 11: illi. — -

LOVRO ^UBUŠKI 1727.

179

im: rannio. — 00 : noos, goo (nudus), kumoom (instr. sing. fem.).

— pp : skuppila, opprane. — SS (piše se obično ff, slabo kada fs) • grissih (lokal, plur.), da sse (ut se), premda ssam, blagossivam, desset, nassuo, tilessa, vissokih, nissu (non sunt), vesselo,- jessi, pissao (partic). — tt: bitti (esse), datti, slatti, znatti, otteti, lipotte, bratte (vokativ), nitti (neque), hottijaše, hottiše.

AKCENTI. ]Jjubuški dosta često upotreblava znak " : da (ut), a (partikula), u redu, u paklenomu, u ognu, ti Boga, na gorući, na okolo, za duše, pb službi, medu sobom, upasti, žestinu, sud (iudicium), pu- baju, bbrazu.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općeno (na naslovnoj strani), općenu 12. — bs: obslužuje 12, obslužili 46, obstire 40, sobstvenomu 74. — čt: štiocu 10, štiti (legere) 11, poštovana 11, junaštva 12, poštenje 44, 73, štu- jete 45, štovati 74. — dc: srcu 34, 48, srce 69, 71. — dčb : sržbenici 37, sržbu 37, sržba 42, sržbe 56. — dd: ođdili 66, 10.

— dh: nadhodi 71. — dk etimologički: odkupitel 53; fone- tički: slatkosti 19, 27, 50, britkima 64. — dp: odpustio 38, od- pustiti 39. — dt: otira (reppulit) 11. — ht: ktijaše 43. — hv : hfajen 74. — kd : svakdaiia 55. — kz : g zidu 38. — nb : himba 28. -— sb: z Bogom 28. — sđ: z drugim 10, z družinom 18, 29, z dičicom 22, z drugom 51, vazdi (ubique) 12, 72, vazda 19, 48, 53. — sg: zgrist 13, zgrijane 22, zgrijali 27. — sn: š nime 34,. š nome 41, š nim 42. — stm : ustmi 71. — stn etimologički: napastnicu 11, brezkoristnih 12, koristna 12, bolestnike 32, bolest- nika 32; fonetički: korisna 13, korisne 66, žalosna 38, kri- posnici 55. — sž : z ženom 22. — te etimologički: svetce 45, otci 48, otca 48, bogatca 70;. fonetički: dići 29, dicu 29, 45.

— tč etimologički: otče (vokativ) 37; fonetički: dičicom 12,22, dičice 36. — te .etimologički: bitćeš 12; fonetički: zauzdaće 11, biće 12. — ts etimologički: hrvatski (na naslov- noj strani), splitskoga 11;. fonetički: bogastvo 34. — vst:kra- lestvo 53, kralestva 73. — zh: izhoditi 39, izhodi 57, uzhodi 50, uzhoditi 59. -- zk etimologički: brezkoristnih 12, izkazati 57; fonetički: raskipila (se) 23, iskrne 30,, iskrnim 35, iskrnemu 37, mrski 45, uskrisi 69, uska 70. — zp etimologički: raz- puhane 22, izparaše 25, izpraznu 68, izprazno 69; fonetički: ispunit 11, ispisao 12, raspuhan 18, rasparali 24, uspiva (cantabit)

180

IGNA.CIJ ĐORĐIĆ 1728.

72. — zs etimologički : razsrdene 18, razsicati 64, uzsliša72;- fonetički: rasikovaše 25. — zt etimologički: iztomačit 20, raztoplene 22, 36, raztopleno 47, raztriznite 40, raztužilo 56 ; fon e- tički: zgrist 13, rastopilo 23, ulisti 35, istira 43, istoka 62, istočne 70. — zž : ,raxxexen' 37. — žk : teškoga 25, teške 47.

IGNACIJ ĐORĐIĆ.

172S.

U/DASI MANDALJENE POKORNIZE U SPILLI OD MAR- SIGLJE Spjevani po D. IGNAZIU GJORG-I OPATU MELI- TENSKOMU . . . IN VENEZIA mdccxxviii. AZBUKA. C = z : liže, ptiza, zvili, mjesez, grescnizima. — č = ej : cjas, sunejani, cjudim (se), cjovjeku, cjavli; = c: jace, dičio, vječnoga, čekat, Mac. — ć = chj: srechjom, vochja, vechje, odjechju; = eh: noch, naehi, Chjachku;. = tj; pokratjeniem, /latjenieh, uhitjeno. — đ = ghj: poghje, gospoghja, vrjeghjan, uvrjeghjen, naghjoh; = gh : svegh, vigh, naslaghivat, Prisaghivam; = dj (rijetko): Po- mladjena, ra/bludjena, /aejudjeni, porodjene. — g obično se piše znakom g, ali se dosta često nalazi i znak gh : tughe, pristighnuti, Bogh, poghinuti, maghle, ighre. — g = g : sarg.be r sargbu. — i obično se biježi znakom i, ali se u 2. i 3. licu sing. aorista na- lazi na kraju znak j : pogubj (perdidisti), stvorj (creavit), odredj (praecepit). tom piše sam Đorđić ovako (u predgovoru, str. v): ,Riječima od minutoga vremena (preterito), koje slovom I svršivaju, pristavih zlamerie, da se od inijeh vremena na očigled razaznaju. To jes, minuto vrijeme zaglavih slovom J dugijem, a svijem inijem I kratko ostavit. Na priliku: Ti svjet gljubj, Nebbo ostavj — amasti il mondo, il Cjel lasejafti. Onte hvalj, slavj, u/nosj — egli ti lodb, glorificb, inalzb. On gljubi — egli ama. Ti gljubi — ama tu. Ah da on gljubi — o egli amasse. Kad on u/gljubi — quand' egli amera &c'. — j obično se piše znakom j, ali se nalazi i ne- pisano : ra/bia, gorcia, kriem, osvoit, i/viat. — 1 = glj : gljubavi, skupgljen, /emglju, kragljevina, Poglja. — n : gnima, Klagnaju (se), progognen, pomgnu. — r varhu, pogarđih, vargoh, dar/jana. — s = s (obično) ; = f (rjeđe) : iftine, iftoga, neftavno. — š = scj : duscja,v Vascjoj, pisejuehi; = se : odisce, vođisc, nasci. — V obično se piše znakom v, ali se kasto nalazi i znak u: uidi, urata, stuori," naraui. — z =/(i u majuskulama i u minuskulama) : su/ami, ra/bie, /atvoru, ,/i-ak, ,/ima,

jn : spo/nagna, ar: neumarloj,

IGNACU BORĐIĆ 1728.

181

n

HfS

• u/e ; = š (rijetko) : slatno, srak, raslogu. — ž = /ej : /cjudi, /cjale, u/mna/eja, ka/eju, u/dar/ejo; =fc: dar/ci, /biva, druc/bo, mo/cesc, dru/ce. — J> = je: bjela, sijedi, zvjet, rjeka, vjetri, svjedoka, tjera, mjere.

UDVAJANE SLOVA. aa: uzrokaa (gen. plur.), dvoraa (gen. plur.), ponoraa (gen. plur.), đaraa (gen. plur.), vilaa (gen. plur.), stranaa (gen. plur.), čaas (honor), paas (cingulum). — bb : nebbo, nebba, nebbu. — CC : mućci (tormento). — čč: plačču (3. plur.), plaččem (1. sing.), očči, oččito, dračča (spina), muččim (torqueo). — ■ ĆĆ : ,nakittjeno', ,na- sittjena', ,pecchi' (dat. sing.). — dd: radda (libens), buddi (esto), graddi (grandines),' jadda (doloris), jaddati, jaddu (loc. sing.), vodde (nom. plur.), stadda (gregis), leddom, plodda. — ee: svee (suae).

— gg: blaggo (adv.), vlagga. — ii (piše se ji): ludii (hominum), bii (fuit), stvarii (rerum), umriiti (mori), lutiim (acerbis), odiiva (vestit), htiiše (volebat). — kk: mukke (tormenta), mukka (tor- mentum), mukkom (tormento), zrakka (radius), zrakku (radium), vikka (elamor), bukkom (elamore), okkom (oculo), plakkat (flere), svakkomu. — U: silluje, silla, djello, djella, djellovati, millos, mil- losti, milli (carus), mallo (parum), alli, illi, kollo. — mm: slamma.

— mi : sjennu (umbram), sjennom, krunna, krunnu, punna, pjenna, ranna (vulnus), ranne (vulnera), ranniti (vulnerare). — : pp : skupp (concilium), skuppa (concilii), skuppi (collige). — rr : vjerra, vjerre, vjerru, morre (mare), morru (lokal sing.), parra (vapor). — SS : odissat (infin.), plassi (vehementes), vissi (haeret), čassom, čassa. — tt: matti, putti (tmi.th), čette (copiae), svjetta (consilii), bratt, bratta, ratt, sitt, putt (njiiiTB), znatti, datti, zvatti, opratti. — vv : pravva (iusta), pravvi (iuati) , pravvo (rectum) , spravvu (instrumentum).

AKCENTI.

Dorđić upotreblava znakove * i \ a o nihovoj porabi veli sam ovo (predgov. str. v): ,nadstavih klobučac riječima pokraćenijem, na priliku: ka, tve, mu &c to jes: koja, tvoje, moju &c. Priložili mnokrat nadslovak (aecento), gdi jesu riječi sjedihene, kako za rijet: ovbje — quest'e, mismo — noi siamo, dragmisi — mi sei caro'. Isporedi još: daćuti (da ću ti), tebije (tebi je), kolikbjoj, svde, ko (kao), proš6je (proso je) itd.

KONSONANT8KE KOMBINACIJE.

t>ć: općene m, 49, općili vi, općene vn, 30, općeni 63, 129, 201, općenoga 191. — Ml: obhodi 86, neobhitno 105, obhititi 207. —

182

IGNACIJ Đ0RĐIĆ 1728.

bk: prilubka vu, lubko 26, 186, 198, obkružilo 41, obkruži 114. — bs : obsinu 4, 34, obsine 9, obsluži 36, obsjeni (3. sing.) 37, obsjenen 110, robstvo 40, 131, 151, robstva 132, robstvom 133, hudobska 74, hudobskomu 199, obstrijeti 114, obstira 191. — bt: obtječu 47, obtječe 86, 112, obtječeš 95. — čc: tanačcu 19. — čt etimologički: redovnictvo vn ; f o n e t i č k i : prostiti viri, štiti (legere) 19, 29, pošteni 27, štuje 123, 194, štuj 188. — ić eti- mologički: naćće (inveniet) 95, stećće (aoquiret) 134, doćće (veniet) 134; fonetički: naće 48, naćeš 180, 186, doću 99, poću (abibo) 149. — ćst: svemogućstvo 70, 79, 138, svemogućstvom

106, 115, mogućstvo 89, 126, mogućstva 192. — dc etimolo- gički: mladci (iuvenes) 6, 38, 98, sudca 16, 77, 79, mladce 22, 185: fonetički: srca iv, 7, 26, 62, 84, srcu 4, 9, 33, 64, 78, srce 22, 25, 47, 72, 82, srcem 23, 29, 108, 122, 127. - đč eti- mologički: sudce (vokativ) 89, 134; fonetički: srčano vm, srčanijeme 92. — dčb : srgba 11, 144, rasrgbo 94, srgbe 135, 144, srgbu 200. — dd: odili (3. sing.) 75, odijeli (3. sing.) 183, odah- nuti 78, odavna 180, 193. — dh : nadhodi 33, odhodim 77, odhodi 112, 141. — dk: sladko 20, 36, 89, 94, 103, sladkoj 61, sladka 65, 70, 78, prisladki 194, odkle 46, 82, 112, 135, odkupitel 50, odkup 63, 73, 109, 121, 190, ođkrivam 93, odkriva 104, 109, odkud 150. — ' dp : podpuno v, 207, podpuna 123, nadpisom vn, podpo- maga 68, podpisana 70, podpisano 106, odpravlen 82, odpušteiie 191, odpiva (3. sing.) 194. — ds etimologički : gospodstvu ni, odstranih vn, luđsku 7, 73, 193, ludskijem 43, 107, ludska 68, 135, 138, ludske 133, 135, podsunčane 14, 94, podsunčanom 62, nad- siva (3. sing.) 142, odstupi 199; fonetički: gospostvu 18, g'os- postvo 133, gosposko 19, gosposke 24, gosposkijem 179. — đsd : ozdala 17, 195. — dsg: odzgara 41, 44, 115, 152, 187, odzgora

107. — dt: hodte Cvenite) 13, 201, nadtječe (se) 41, odtuda 46. — dz: nadzemalska 156. — dž: podžižnć 68. — đt: viđte 17,

179, pođte 57. — gk: lako 47. — kć: bćeri 70, hći 91, hćerce

180. — kd: svakdani 6, 184, svakdanu 92, svakdane 126, svak- dariime 194. — ilb : himbena 9, 54, 57, himben 27, himbe 29, himbenos 51. — ne: jagancom 126. — M: jagančić 86, jaganče 201. — sb: zbiramo v, zbiram 64, zbiraj 106, zbor 133, zboru 133. — Sd: združi 76, 177, 195, združenime 115, združen 181, 199, vazdan (tota die) 96, vazda (semper) 112. Kasto se nalazi sd, ali se ne zna, je li fonetički ili je etimologički. — sg: zgar (desuper) 10, 68, 116, 191, zgrađam (aedificivira.

Dodatak. Baćić nije pravo svuda izgovarao glasa h, dok znak toga glasa krivo upotreblava pišući ga gdje ne treba, a izostavla- jući ga, gdje bi valalo pisati. Potvrde: 1) nabuditi (nocere), opra- fetah (3. sing. praes.), fvah ovah (haec omnia), osobito u gen. plur. : razlogab, Bogovah, gufiniczah, redovah, mukah itd. 2) Rana (cibus), Ocbie (vult), otio (,botio', — partic), naody (invenit), gniovu, gry (peceatum), itar, polepni (avidi), ooloft (superbia), osobito u gen. plur. : gni (eorum), vrimeniti (temporalium), potribiti, nafeije (no- strorum), drughje (aliorum) itd.

UDVAJALE SLOVA. bb: gubba (lepra), gubbav. — dd: redda (ordinis), upadde (in- cidit). — ff: ufFajući, ufFa (sperat,) uffane. — gg: oggan. — ii (piše se ii, ij) : prignutii (nom. plur.), mudrii (sapiens), većii (maior), naravniim (naturali, instrum. sing.), liice (vultus,) velii (dicit), iz- hodii (exit). — 11: dillo, dilla, dillu, dillab (gen. plur.), illi, alli, ullita, billiži (3. sing.), kolliko, velliku, velliko. — mm: šummu (silvam). — mi: ranniti (vulnerare), ranni (vulnerat), menne. — OO: sook (sucus). — pp: skuppa (concilii). — SS \bileži S&..J): possao, ossobito, nossi (fert), ossam (octo), ossuđuju. — tt: nitti (neque), putti (nxtTH), matti, ottimati, datti (dare), bitti (esse). — UU : puut (,jedan puut' — semel), puuk (populus).

AKCENTI. Baćić upotreblava znakove ' i ', od kojijeh je prvi posve običan, a drugi je rijedak: vala (valet), rađa (gignit), poslije, druga (alia),

190

ANTUN BAĆTĆ 1732.

može (potest), ovoga, ima (habet), veća (maior), nebeske, odgovo- riće, neprocineni, , da (ut), u Bogu, u poglavju, na priliku, pb stvarma, u razumu,: stvar.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općeni 25, 107, 153, 236, 256, opeensko 80, 264, općena 83,. 139, 148, općenu 112, 157, 236, 245, 304, općinu 114, 162. — • bs: obsluživši 1, 72, 82, obslužene 2, 177, obslužiti 68, 69, 120, 140, sobstva 6, 7, 30, sobstvo 8, 19, sobstvu 9, 50, bogo- lubstvom 51,, obsio 236. — bš: hudobštine 302. — eb: svidočbu

21, 245, 255, svidočbe 25, 124, 163, 242, 319, svidočbi 67, 129, svidočba 127, 286, 305, 334. Isporedi: svidožbu 38. — čt etimo- logički: misničtvo 166, dioničtvo 198, 295, odmetničtvo 238, redovničtva- 257 ; f onetički: štije (legit) 6, 14, 98, 152, 326, poštovani 10, 16, 333, poštenem 19, 68, 246, poštovati 42, 196, 212, 327, poštene 51, 53, 77, 115, 244, vragovništvo 57, nevir- ništva 255, dioništvo 304. — ćst: mogustvom 6, 30, 44, 143, 159, mogustvo 30, 32, 63, 74, 120, mogustva 141, 217, 275. — dc etimologički: sudci 48, 256, 257, sudce 96, sudca 130, 171, 196; fonetički: srca 6, 8, 45, 135, 180, srce 14, 32, 82, 173, srcu 44, 47, 92, 124. — dč : srčano 86. — dčb : srgbi 71, srgbe 348. Isporedi: srčbe 71, 216, 221, 248, srčbu 93, 103, 180, srčbi94, 98, srčba 97, 208, 225, 339, sržbe 103. — dh: nadhodi 108. — dk etimologički: odkud 5, 87, 167, 238, 312, od- kupio 62, odkupleiie 70, 338, odkine 84, odkinuti 336, odkriva 242, ođkri 249; fonetički: slatkost 26, slatkosti 316. — dp : podpuno xn, 5, 24, 66, 146, pođpisali 15, 237, 248, 253, odpuste

22, 330, odpusti 48, odpuštene 297, 315, 330, podpomoći 125, 228, pođpomože 136, podpasuju 159, nadpis 170. — ds: carigradski

11, 13, 116, 148, 159, carigradskomu 27, 148, 176, 240, cari- gradskoga 28, 159, ludskomu 43, 194, ludska 127, 150, ludski 140, odsići 100, 202, odsikavši 114, odsice 180, 202, gospodstva 120, gospodstvo 274. — dsd : oadol 289, 340, 341. — dsg: ozgor

12, 14, .24, 65, 89. — dš etimologički: slobodštine 221, slo- bodštini 225; fonetički: sloboštinu 203. — dt: odtiraj 176, 319. - gk: laki 54, 90, 209, lak 57, 71, 111, 136, 217, lako 65, 93, 94, 215, lakoga 71, 214. — gš : oblakšaje 75, oblakšati 180, oblakšaju 348. — ht: nektijući 60, 82, 87, 130, 171, neklio 77, 200, nektiti 220. — hv: pofalen 5, 227, faleći 41, 82, fali 53, 147, fale 83, 153, 295, ufaćen 88, 117, 344, prifatiti 223. —

ANTUN BAĆIĆ 1732.

191

jj: kojoje (,koioj je') 35, joje (,joj je') 37. — kd : svagdanemu xi, svagdani 85, 86, 317, svagdana 1.26, svagdanoj 281. — mk: zamku 229. — nb: himbenom 163. — nk: pomankana 81, 95, 175, pomanka 161, 268, pomankalo 225, pomankati 249. Isporedi: pomaiikalo 113, pomankaiie 201, pomankati 256. — nn: jeda- naesti 323. — ric: jagancem 59, jaganca 298, 299, 302, 329, jance 193. Isporedi: jaganac 300, 302. — lis: sužanstva 339, sužanstvu 344. — sb :, zbirajući 31, z božanstvom 40, 244, z bogolubstvom 51, z brimenom 119, z Bogom 146, z biskupom 283.'— sd eti- mologički: s dušom 313; fonetički: z duhom 31, z drveta 56, z dopuštenem 64, 343, 350, z dobrom 95, 219, z dušom 100, 265, z dogovorom 121, z drugima 145, 175, 177, z ditetom 294, z dvora 313, zdrži 79, 314, 339, vazdan (tota die) 101, vazda 104, 155, 173, 239, 263, združemrl07. — Sg: zglavke (accus; plur.) 3, zglavak 3, zgodila 40, z gubom 100, z grihom, 264, 265, 275, 348. — sii etimologički: s nim 273, s nimi 280; fonetički: š riom 38, 113, š riim-40, 41, 63, 197, 228, š rie^a 72, 344, snima 167, 252, š iiegovom 314. -r- SS etimologički: s sinom 14 ? s sotonom 58, s svetim 149; fon etički: slobodnom (,s slobodnom') 106, 107,.svetijem (,s svetijem') 164. — SŠ: s štetom 131, s šestom 134, s Šimunom 145. - stb: jezbinu 47, 264, 318, 321, jezbina 179, 190, jezbinama 180, 182, 186, jezbine ,232, 309, 317, 322. — Stm: ustma 130, vrstma 296. — stn etimologički: oblastno 32, napastnika 87, priprostnost 148, 160; fonetički: korisno xn, 322, korisna 130, 193, 325, korisni 254, 255; kriposno 4, 268, 269, kriposna 32, 184, lasno 11, 29, 74,- 132, 168, žalosna 39, žalosni 146,258, bolesnika 47, 335, 336,350, bolesna- 48, bolesni. 92, 184, usnama 101, usne 133, posnijem 182. ;■— stn : lašne xn, 2, 34, 95, 137, — SZ: s zavitom 75. — sž: s živinom 109. — tb : ženidba 71, 263, 265, ženidbe 108, 178,275, ženidbi-204,. 263.— te etimologički: vrutci ; (fontes) 225; fon etički: ocem, 6, 12, 44, 155, 239, oca 7, 13, 72,.120, : 144, ocu 8, 17, 91, 130, 242, oci 26, 28, -.95, 104, 149, dica 44, 47,- 71, 120,. 183, diče 56,- 58, dicu 173, 348, mrča (mortuum) 48. — ts : oče 8, očenašu 48, Oče- naš 81, 82, očina 8, 26, 112, 251, 252,:oČine 10, 93, .očinu 18, svečan 73, svečano 282. — tć: iikazaće 3, poslaću 9, 16, 86, go- voriću,58 V: govorićemo-79, 178, 277, oprostiće 87, istiraće 101, skupićeš 104, vidićemo 108, 279, sagradiću 162, imaćemo 178, 260? razabraćete 191. Isporedi: roditi će 38, biti će 123, biti ćete 123, sazidati ću 160. — td: pedeset 239. - ts etimologički: pro-

192

ANTUN BAĆIĆ i732.

kletstvom 10, 195, 347, prokletstvo 29, 63, 170, 194, 200, pro- kletstvu 28, 100, 196, 20], bogatstvo 85, bogatstva 114, 228. čifutska 161, čifutskoga 188, čifutskomu 299, 300; fonetički: proklestvu 28, 204, 205, 339, proklestva 63, 205, proklestvo 65, 194, 200, 205, egipskoj 154, bogastva 228. — vst: bistvo 4, 23, 44, 238, bistvu 6, kralestvo 13, 83, 84, 98, 144, kralestva 41, 117, 162, 223, 339, krajestvu 51, 106, 198, 309, 346. — vt: jevtino 125. — ZC: razčiniti 59, uzčuva 88, izčistite 302. — zh: izhoda 1, 54, 79, izhodi 9, 15, 20, 141, 234, ishode 51, 81, 107, 135, 202, izhodak 261. — zk etimologički: mrzke 10, 133, mrzko 109, 116, 215, 224, 231, mrzki 109, 132, izkoriiiivali 254, brezknižne 258, ulazka 284; fonetički: iskrnega 1, 45, 91, 130, 209, iskrnemu 49, 58, 67, 208, 325, uskrisi 15, uskrsnuo 40, 79, uskrs 320, 322, iskuša 87, 178, iskušaj 275, 318, mrska 103, ingleskomu 190, iskoriniti 255, iskvari 268, is koga 218. — zl: uzlubite 103. - — zp etimologički: izpunuju 1, izpunivati 228, izprazni 2, 144, izprazna 55, 72, 218, izprazno 57, 176, 306, brez- pametan 4, brezpametni 258, izprose 184, izprositi 194, Uzpijete 322; fonetički: ispunuju 2, ispuniti 69, 73, 81, 120, 246, ispo- vidi 11, 78, 107, 131, 213, ispoviditi 44,9

338, stvoril 81, 124, 127, 146, 162. Često se piše zt, ali se ne može znati, je li to fonetički ili je etimologički. — zž : z že- nami 333.

JOSIP BANOVAC.

1747.

PRIPOVIDAGNIAH NA' SVETKOVINE KORIZMENE PO

OTCZU FRA' JOZIPPU BANOVCZU ... U' MLECZI mdocxlvii.

U toj Banovčevoj knizi ima mnoštvo štamparskijeh pogrješaka.

AZBUKA.

c = cz : czarkva, otaczah, reczi, fudacz, Smutglivacz. — C = c :

katolicanska, ricma, pače, čuvati, čekaju; = c (rijetko) :^ cuuamo,

Covik, koracaje; = ci (rijetko): innacie, ciovik. — ć = ehi:

harvachiani, hochie, obechiaje; = eh: vech, pomoebi, xelechi.

— ct = gi: uvrigieni, potvargiuje, megiu, povagiate, nagiefc ; = g: uvrigen, uvrigivaju, mlagi. — g obično se piše znakom g, ali se dosta često nalazi i znak gh: poghinemo, vragb, nighda, mnoghe, razlogh. — g = x: oxaczi, oxakah, panxe.

— i obično se piše znakom i, ali se kasto (na početku riječi) na- lazi i znak j : jskargni, jmma, jzvarfno, jmmade, jzagi. — j = j : dajem, grizijafee, ja, jofe, boxje; = i: nemoi, potainolti, pokrai, voifczi, maika; = h: uhidamo, grihati, ogovarahu (,ogovaraju ( ), izgovarahu (,izgovaraju c ), ubiha (,ubi]V) ; =■ : koi (,koji'), zmia, fviu, nie, fctiuchi. — ji = ij : koij, tvoij, goijo (,gojio'). — } = gli: gliuto, gliude, vaglia, moglien; = gl: naucitegl, udigl, zemaglska, temeglita. — ri = gni: govoregniem, gniemu, gnioj, jagagniacz; = gn: kgnigam, fuxgnićzu, gniovo. — p piše se gotovo svagda znakom p, znak ph veoma je rijedak: ftuph, kiph. — t = ar: karv, parva, tarpi, pogarde; = er (rjeđe): tergovine, tergoveze, verfte, Gergur; = r: umro. — S = 1: famo, nifam, ifti, naravfke, opfova ; = s : slugam, s' Bogom, iskat, osloboditi, 9as. — Š — fc : leto, nafee, dulce, fcatorom, budefe : = s (rijetko) : praudas, poka- zuješ; = fch (rijetko): vafchi, vfchihu (.ušiju'). — U obično se piše znakom u, kasto se nalazi i znak v: vđa, vdovicza, nafev, vfkarfnuli. — V = v (obično); =u: zdrauje, otrou, fuaka, luoie, umriufei; = h (samo u jednoj riječi): euha (servat), euhaju, cu- hana; = (samo u jednoj riječi):, cualacz, ucua, U9uat. — ž = x : xelechi, moxe, lax, boxje, sluxbe.

Dodatak. Banovac nije izgovarao glasa h, dok nije znao pravo upotreblavati znak za taj glas pišući ga, gdje ne treba, a izostav-

200

JOSIP BANOVAC 1747.

lajući ga, gdje bi ga trebalo pisati. Primjeri: 1) harvagnie, onnah (illa), hodichiu (vestern), hodofce (abierunt), fvitoveh (mundos), do- puftaho (,dopuštao'), fvih narodih (omnes populi), vih (vos), mili (nos), hodoliti, bih (fuit), hargia, prikazaho (,prikazao l ), dobrah dillali (accus. plur.); 2) gniovu, saraniti, ftraota, neposlu, ochiu (jhoću), nađanutia, oladi (,ohladi'), netifce (noluerunt), u vafchi nepravda.

UDVAJANE SLOVA.

aa: naas, vaas. — bb: tebbi, tebbe, sebbi, sebbe, nebbo, nebba, nebbesa, nebbeske, potribbe, dabbi (,da bi'), nebbi (,ne bi'), grobbi (sepulcra), obbe (utraque), dangubbu. — čč: bičči (flagella). — dd: vidđi (viđet), kudde (vituperant), huddoba. — ■ ff: nffane, uffahu, uffati (sperare), uffati (prehendit), poffata. — gg: oggan. — ii: sviit (mundus), sviitu (mundo), mii (nos), vii (vos), griih, psii (canes), smiih. — kk: okko (circa), mukkom (tormento). — 11: alli, illi, dalli (sed), millost, millosti, millosrdna, dillo, dillom, mallo (parum), silla, sillu, strillama, strille, strillu, kolliko, tollike, sella (vici). — mm: immam, immajući, immao, imme, immena. — mi: opna, onno, onnako, ran.no (mane), ženna, ženne, ranne (vulnera), izran- niše (vulnerarunt), innad (rixa), innaditi (se). — 00 : poost. — pp : Jozippa, Jozippu, oppačina, izoppači, kippa (imaginis), toppi (3. sing.). — tt: sitto (cribrum), hotti (voluit), bitti (esse), matti, brattom. ' — lili : suud (iudicium), suuda (iudicii), suudae, luuk (arcus). — zz : ovizzim, ovizzi, tizzim, onizzim.

AKCENTI. U Banovca se nalazi samo znak , , koji stoji veoma često na partikulama, rjeđe na drugijem riječima: na, sunce, na zemli, na, ovome, za koju, za, pridati, u ovom, u mogućstvu, u gospodinu, pb zidu, pb trudu, ne virujete, a (partikula), da (ut), kakb, toliki, tolikb, žalosna, zamukoše, grihe (accus. plur.). ■■

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč: občara 196. — bć: općio ni, općenu 1, općenoga 22, op- ćensko 154, općenskoga 169, općiti 250. — bk etimologički: obkoli 133, obkružujem 215; fonetički: šipkami 79, šipka 100, šipku 109, 170. — bs: obsluži 2, 138, obslužrvati 93, 139, obslu- žujemo 136, bogolubstvom 69, bogolubstva 106, obside 92, obsidnut 92. — bš : nepodopštine 239. — bt : obtrkivaše 92. — ČC : ditešce 215. — čt: junaštvo 17, junaštva 156, 235, poštenu 41, 120, po-

JOSIP BANOVAC 1747.

201

štene 56, 135, 147, pošteni 104, nepošteno 196, nečovištvo 51, štio (,čitao') 95, štije (legit') 125, štovati 130, vraštvom 194, vraštva 196.

— ĆĆ: reće (diqet) 31, naćeš (invenies) 48, naćete (invenietis) 54, izaće (exibit) 127, doćeš (venies) 142, sažeću (combuj'am) 143, poče (abibit) 172. — ćst: mogućstvu 108, mogućstvo 130, 196.

— tlc etimologički: sudca 5, 6, 25, 26, 29, sudcem 25, 26, 117, 122, sudci 120, sudce 222; fonetički: srcem vi, 41, 59, 114, srca 23, 29, 55, srce 27, 28, 55, 71, 81, srcu 35, 79, 227, sucem 24, suci 25, ociplivaše 79, naprici (nom. plur.) 234. — tlč etimologički: sudce 59, 130; fonetički: sučeve 23. — dčb. Riječ ,srgba' nalazi se često i to u različnijem padežima, ali je svaki put mjesto g napisano x, a kako znak x Banovcu služi i za g i za ž, tako se ne može reći, da li je Banovac biležeći ,farxba l 23, 67, 166 hotio napisati ,srgba' ili ,sržba'. — dć: odkuće (,od- kud će') 164, 173, kaćeš (,kad ćeš') 214, kadete (,kad ćete') 214, saću (,sad ću') 240. — dk etimologički: odkupio 14, 17, 125, odkupluje 49, odkupitel 85, 113, 208, odkriti 23, 26, 30, odkrije 61, od'krivaju 149, 152, odklen 24, 213, 214, poslidku 123, na- pridke 252, odkinuti 255; fonetički: slatko 24, 27, 28, 201, slatkosti 99, slatki 123, 133, 204, napritke 106, britkoga 258. — dp : podpomagati 47, podpomoći 49, odpisuje 109, podpore 199, nadpis 201, nadpisom 235, odpraviše 255. — ds etimologički: odsuda v, 130, 167, odsudi 18, 28, 59, 132, odsuditi 27, nadskače 4, 56, nadskočen 11, podsmijavasmo (se) 30, podsmijavaše (se) 42, odstupimo 70, odstupi 193, odsikoše 103, odsiče 209, podsiče 203, podsići 245; fonetički: luska (humana) 5, 45, 193, 205, luski (humanus) 76, 99, luske (humanos) 77, 126, luskoga 125, 186, lusko 147, 173, gospostva 12, gospostvu 184, rostva 31, rostvo 186. — dsg: ozgor 122, 127. — dš etimologički: odšile (di- mittit) 259; fonetički: sloboštinom 10, 56, 202, sloboštinu 94, 250, sloboštine 177. — đk: voćka (ducis) 95. — gg: Boga (,Bog ga') 74, 262. — hv: ufatiti 19, ufatio 64, ufaćen 82, pofali (lau- davit) 36, fala (laus) 38, 94, faliti 45, 151, zafaliti 111. — j j : joje (joj je') 130. — - mč: zamčice 6, 7, zamčici 179, zamčicu 211. — nb: himbene 23, himbenoga 63, himbeni 150, 152, him- benim 153, himbe 165, himba 181. — np: stranputice 11, 74. — ris: sužanstva 49, 51. — sb: zbijmice (re vera) 2, 11, 70. — sč etimologički: s činehem 221, s čudesima 257; f oneti čki : ščekaćeš 52, 186, š čime 109, pašče (catulus) 197, š čelustima 209.

— SĆ: š ćerima (cum filiabus) 106, današćeš (,danas ćeš') 131, 259,

202

JOSIP BANOVAC 1747.

— sd e tim o logički: sdružena 93, sdruženo 93, sđružujete 138; fonetički: vazda 21, 53, 244, z dili 84, z dvima 91, vazdan (,vas dan') 244. — Sg: zgode 1, zgodu 80, 101, zgodam 110, zgo- diti 192, zgrija (calefacit) 70, z gvozdjem 107. — sn: š novn 2, 34, 61, 76, 154, š nime 48, 67, 104, 250, š nima 55, 81, 86, 177, š nezinim 135, š ne 241.. — SS: svojom (,s svojom') 4, svojim (,b svojim') 39, 116, 187, sebe (,s sebe') 83, siromaštva (,s siro- maštva') 102, sinovi (,s sinovi') 103, naše (,nas se') 50, čaše (,čas se') 64, đanase (, danas se') 85, vaše (,vas se') 231. — stb: jizbi- nom 58, 171, 264, jizbina 87, 209, jizbine 116. — std: šesdeset 118. — Stm: ustmi 59, 62, 113, 168. — stn: kriposno iv, 123, 133, kriposna 36, 42, 104, 165, žalosna 27, 85, žalosne 75, 86, 98, žalosno 180, 227, izvrsno 34, izvrsnosti 56, bolesnik 37, 51, 95, bolesni 106, 107, bolesno 251, časna 38, časnost 55, vrsni 69, vrsna 132, 154, radosna 90, namisnik 123, namisnike 219, namis- nici 264, usne 149, nesvisnoj 200. Isporedi: radosan 155. — stn: nečišnaka 188, napašnak 190, žalošnače 212. — sž: živinama (,s živinama') 74, živinami (,s živinami') 74, ženom (,s ženom') 182, 255. — šb : zadužbine 195. — tb : ženidbeni ix, ženidbenom 181, ženidbu 181, ženidbe 247, sadidbu 91, palidbe 204. — te etimologički : otcih m, 48, otea 3, 51, 229, 234, otcu 255, 259, hitcem 150; fonetički: bogacu 4, bogaci 107, ocem 15, 114, 159, ocu 16, 47, 71, 77, 105, oca 46, 71, 81, 86, oci 93, sveci 95, 114, 207, krivokleca 158, 166, mrčem 185, dica 247, diče 248, dicu 253. — tč: očeva 6, očinstvo 8, 71, očinstvu 13, oče (vokativ) 42, 86, 109, očenaš 116, 146, kročinu 112, kročinom 261, prokleče (vokativ) 222. — tčb: otačbini 13, 19, otačbinu 155.

— tć: slidiće v, iziskivaće 23, bićete 24, 131, sudiću 26, okrenuće 41, imaćeš 76, čućeš 81, moliću 123, razumićete 169, plakaće 212. Isporedi: proklećeš biti (,proklet ćeš biti') 153. — ■ tg: obisidga (,obisit ga') 167. — ts: hrvaski (na naslovnoj strani), hrvaske iv, bogastva 4, 7, 112, 148, bogastvo 106, 231, proklestva 121, proklestvo 153, 170, proklestvu 175, krivoklestva 158. — vst: kralestva 62, 102, 103, kralestvo 108, 114, 156, kralestvu 118.

— zc: razcvilio 25, razcvijena 128, 166, razciplivaju 227. — zč etimologički: izčuditi (se) 37, izčeznu (evanuit) 146; fonetički: uščine 172. — zh: izhodi iv,[ 188, 225, izhoditi 27, nzhodite 138. — zk etimologički: izkrivluje ix, izkriviti 199, izkorenuti 63, izkazati 86, neizkazane 213 ; fonetički: raskošah 5, 13, raskošja 52, iskrnemu 57, iskrriega 115, 119, mrska 64,

BALTASAR KRČELIĆ 1747.

203

mrskoću 68, mrske 246, iskušati 67, 191, uskrisiše 76, uskrsnutje 93, uskrsnuo 95, iskazati 109, raskinuše 121, iskorenuti 162, iskri- vili 200, iskuće (,iz kuće') 255. — zp etimologički: izpraznost 7, izpraznosti 51, 97, 106, izprositi 131, brezpametni 199, izprave 205; fonetički: ispoviđa ni, 29, ispovid 33, 36, 152, 188, ispo- vidaju 35, 95, ispusti 3, 88, uspomena 7, ispuniti 41, 195, 252, ispunili 86, ispuniš 153, raspeta 77, ispraznost 106, 241, ispraz- nosti 142, isprosi 108, 131, isprositi 121, 134, isplatiti 110, raspa- daju (se) 149, raspravlate 244. — ZS etimologički: uzslušaju 254; fonetički: rastanku 3, 32, 77, 86, rastanemo (se) 76, rasta- vivši 86, rastavla 204, rasrde 9, rasrdio 20, rasrdi 71, 245, isikoše 15, rasutak 27, 102, 167, 171, rasutka 71, raspu 167, brezobrastvo 257. — zš etimologički: razširila 62, uzštujete 144; fone- tički: raširujem 56, raširuje 120, 180, 218, raširiti 136, išibati 63, ištetili 200, išteti 237. — zt etimologički: iztira 37; fonetički: paste (animadvertite) 28, 73, 111. 165, 195, istirati 35, istiraju 55, ulisti (ingredi) 45, ustrplenjem 59, 110, ustrpliva 68, ustrpliv 68, 72, ustegne 74, ustegnuti 176, istoka 102, istočnoga 137, rastrgnula 133, istomačiti 149, istrese 183, gristi 212, 229. — ZZ : brezakone 8, brezakona 177, izamčice (,iz zamčice') 94, iza (prijedlog) 178. — ZŽ: ražgan 45, ižežena 143, ražigate 252. — ŽC: lašca 158, lašce 160, lašcu 161, neznabošca 164. — žk: priteški 85, 110, teški 109, priteško 147, teško 238, vraški 193. — žt: lu- peštvo ix, 181, lupeštva 169, 182, mnoštvo 36, 44, 98, uboštvo 71, 106, 235, uboštva 103, 106, uboštvu 140, neznaboštva 182, biste (fugite) 206, društvo 211.

BALTASAR KRČELIĆ.

uri'?.

SIVLENJE BLASENOGA GAZOTTI AUGUSTINA, ZAGEE- BECHKOGA BISKUPA ... PO Nekojem nevrednom ove Bisku- pije Mefsniku i Sztolne Zagrebechke Czirkve Kanovniku . . . Vu Zagrebu, Leta mdccxlvii. Ova je knižica izdana anonimno, ali Kukulević u svojoj biblio- grafiji (str. 69) stavla je pod ime Krčelićevo. Tako smo i mi učinili.

AZBUKA.

C = cz : czelo, zerczalo, koncza, fvucztva, zdenecz. — Č = eh : chafztiti, preporuehati, znajuehi, fzrechu, ehuda, oehima, pomoch,

204

BALTASAE KRČKLIĆ 1747.

pomochnika. — g = gy: pohagjal, potvergyeno, rogyen, rogyaka, fzugyen. Ispoređi : nahaja, fzprevajal, đohajaju. — i bileži se gotovo svagda znakom i, znak y veoma je rijedak : rechy, boly. — j = j : jefzmo, moje, davaju, Biskupija; == i: naibolye, ofzebuinoga, tulikai; = : priatelftvo, Biskupia. — ji = y : koy :(,koji') ; = j : koj (,koji ( ), dvojti (,dvojiti<), — 1 = ly: poJTztavlyen, bolye, ofztavlvaju, đope]yati, polyu; = lj : bolje, pripravljen, volju. — Ji = ly: po- gibelyh (,pogibelih'), zemly. ~ n = ny. nyegovoga, ognja, zna- menja, ravnanve; = nj: opomenjen, izbiranju, đuguvanja. — rii = ny: nym, nyhova. Ispoređi: nyim. — r = er: pervo, đerfal, terpel, obernuti, kervoloka. — S = fz: pifzanje, nafz, fzuditi, vfza- komu, jefzem. — š = I: ftampano, Klofter, profnye, milofchn, grefne; = s (veoma rijetko): jos; = lf: naffega, piffem, kuffa, pefficze, chuvlfi; = fs: vekfse, Varofs, povekfsal, niorefs, nafs ; = fch (veoma rijetko): fclitel, fchtejenju. — Ž = f: dufni, Knificze, felel, pobofni, vufivali ; = s : fzlusbe, vusgali, kase, zasganum, pobosnofzt.

Dodatak. U gen. plur. nalazi se h, ali sasma rijetko : Krepofztih v, xviii, 4.

UDVAJALE SLOVA.

đđ: adda (igitur). — ee: deel (operum). — ff: uffam, uffarie, uffamo. — SS: izpissane. — tt: lettu (anno), ottok (insula).

AKCENTI. Znak ' dosta je rijedak, a znak " još mnogo rjeđi: svetu (mnndo), van (foras), vbd (aquarum), mal (parvus), čud (miraculorum), sveto (sancte), put (via), 6 (uzvik), vode (gen. sing.), ldt (annorum), re"d (ordo), je" (jede'). Ispoređi: ki (nom. sing.), koje će biti jedini primjer za znak \

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: Zagrebcem 30, 48. — bč: občuvam vn, občuvani 74, ob- činsko x, 31, 38, občinsku xv, 22, 29, občinskeni 5, 11, 19, 67, občinski 24, obzirni 81, občutil 34, občutimo 68. — bh : obhodil

34, obhaganu 58, obhajaju 75. — bs: obslužava x, 56, 64, 82, obslužavati xxm, obslužavamo 68, obstojajuči 52, obsegena 55, 71, obsegeneh 65. — bš: obšanost 66. — čt etimo logički: pro- dečtvi 10, 43, prodečtva 75, redovničtvu 16, vračtvo 30, 32, vračtva

35, 67; fon etički: poštuvali xxn, poštuvanem 35, poštuje 47, 74, poštuju 52, 75. — dc etimologički: sudcu m, domorodci xxn, domorodce 42, 76, 78; fonetički: srcu ix, srcem 14, 59,

JEROLIM LIPOVČIĆ 1750.-

205

srca 20, srce 47. — dd: odurnost xxn, 10, odurnoga 48. — dll : odhaganu 13, odhajajučega 41, odhičen 42. — dk etimo- logički: ođkuđa xxm, 16, odkopal 29; fonetički: dohotki xiv, xv, 17, dohotke 17, dohotkov 24, 26, dohotka 36. — dp: odprta vi, ix, 82, odprto xi, xvi, 31, 34, odprtoga 85, odpelal 37, odpe- lati 76, odpustiti 40, pođpisek 46. — ds etimologički: odstu- piti xxiv, odsekel 46; fonetički: luctva ix, 19, 54, 56, 70, luctvu x, 29, 32, luctvom ,55, luctvo 77. — dš: sloboščine 25, 39. — g'k: lehkota xv, lehko 18, 45, 53, 83. — gš : dragši 3 — kg: k grobu 55. — md: vindar x, xxm, 45, 57, 66. — llb : obram- bum xx, 19, obrambu xxi, 22, 50, obramba 36, 52, obrambe 73, 74, zamemba 52. Ispoređi: dvojnbe 55. — Ml: jedenaJ3tom 21- — M: menši xvm, menšemi 51. — sb : z Bogom ix, z bližnem ix, zbog (propter) xvm. — sd: zdavna vn. — std etimologički: šestdesetemi 21; fonetički: zdenci 29, zdenec 29, 73, zdenca 30, 73, zdencem 31. — stm: krepostmi vn, kostmi 22. — stil: namestniku m, 37, namestnik vi, 10, namestnikom xn, žalostne- jega xm, očivestneh 36. — te etimologički: otcu ni, 1, 13, 49, 63, otca ix, xvm, 10, 16, 38, otcem 16, 86, detce 22; fone- tički: svecem xxiv, svecev 9, 21, 44, 52. — tč etimologi čki: otčinska v, otčine 1; fonetički: Benečanov 23. — ts etimo- logički: horvatskoga m; fonetički: horvacke vm, 22, 33,41, horvackom xin, horvackoga xvi, xxi, xxiii, 41, horvacka 82. — VS't etimologički: kralestva xxi, kralestvu 9; fonetički: kra- lestvih ni, kralestva 38, 48. — zli: izhajaju xv, izhajati xv, izhaja 8, izhičenoga 72. — zk etimologički: izkazal ix, 4, 8, 50, izkaže x, xx, izkazati xiv; fonetički: francuske vn, 5, 71, francuskoga 38. — zp: izpuniti xm, xxiv, izpisavaju xvn, izpisati xvii ; 8, izpisane 74, izpelal 29, izprosil 40, 41. — ZS: rasvečen xiv, 6, rasvetiti 54. — zt etimologički: iztegnuti 5, 17, iztiraj 20, iztirane 50; fonetički: rastrgano 54, istegnuti 54.

JEROLIM LIP0VČIĆ.

1750. DUSSU CSUVAITJCHE POHOGJENJE ... u iezik Illiricski na Posftenje Prifvetog Troiftva prineffeno, i u tri dila razdiljeno . . . Po O. Fra IEROLYMU LIPOVCSICHU, Iz POXEGE . . v u

Budimu 1750. Lipovčićeva je kniga prijevod iz magarskoga jezika;; original je napisao Martin Biro de Padany vesprimski biskup. To se vidi s naslovne strane i iz posvete.

206

JERDLIM UPOVČlĆ 1750.

č = cf : mucfila, ucfinio, pocfeo, cfuvaiu, odbacfen; = cs: ucsi- nio, vikovicsnja, Vladaocse, csaffu, zacse. — ć = eh : obraehanja, prigorueha, govoreehega, noch, pohoditiehu. — đ = gj: xegja, megju, uregjeno, milofergja, probugjuiu. — £ = C x: Macxarske, iecxek, cxelatom, bucxaka, f incxiri. — j = i "• iezik, prikazuiem, tvoioi, voiuiuche, moi (,moj'); = : .tvoih, razumie, priatelje, Mu.

— } = lj : ljubav, laxljivi, zemlje, hiljade, poljubljeni. — 11 = nj : konja, knjiga, fpominjaiuchi, pokaranje, njihov. — f = er : gerlo, ferditoft, merzili, fverhu, fmerti; = r: umro, proxdro. — s = f : fpafenje, fvitlofti, iefam, Gofpodinu, fiixanjftvu; = s: oslobogjenje, svitlome, vesela, pisme, miris. — š = f (rijetko) : kerfehanske, Kerfcanskoga ; = ff: naviffchivaffe, fagriffiti, đavffi, utiffenje, mir luieff; = fs: davfsi, fufsi , ftavifs, neehers, bafstinik ; = sf: sfto, posftenje, sfaljuchi, posftovati. Isporedi: Sfiroko, Sftuiem.

— t piše se gotovo svagda znakom t, samo u jednoj riječi (sat = . 1. favus, 2. hora) piše se znakom th: sath, sathih, sathu. — ž = x : podloxno, xupnikom, sluxiti, traxechi, uzdixu.

Dodatak. Lipovčić nije izgovarao glasa li, dok znaka za taj glas nije znao pravo upotreblavati pišući ga gdje ne treba, a izostav- lajući ga, gdje bi ga trebalo pisati. Primjeri: 1) Milloftimah, Si- novih (local plur.), hergja, zahodio (partic. od ,zaođjeti'), datah (nom. plur. neutr.), razliefitah (nom. plur. neutr.), ljudmah, humi- ljeno, hođichu (vestern), drugimah, ovimah, svah dilali nafsah (omnia opera nostra), huda (membra) ; osobito se često nalazi u gen. plur. : drugovah, zvizdah, tugah, otacah, Narodah; 2) nji (eorum), drugi (aliorum), biau (erant), faljau (laudabant), naraniti, pakleni (infer- norum), reko (dixi), knjiga (lokal plur.), Duhovi (lokal plur.), na- đanuchu, uzdanuvffi.

, UDVAJALE SLOVA.

ee: zeec, leed. — ff: uffane, uffanu, uffati (sperare). — 11: illi, alli, dillo, dillu, dillah (gen plur.), velle (valde), velličini, sella (vici), silla (vis), sillom, kolla, gollo. — nil: onna, onni, onnima, ranna (vulnus), ranne (vulnera), rannah (vulnerum). — 00 : goo (nudus), soo (sal), boos. — rr: tarru (3. plur.), satarre (3. sing.). — mi: duug (debitum).

AKCENTI. ./;.■

Lipovčić upotreblava ne baš često znakove v i ' , a znak ' * : veoma rijetko: kolikb, samb, pivači (cantores), poniznb, dostojnb, akb, kakb ; upasti, utišena, pbkriplivali, u Isukrstu, ti jezik, u bo- žanstvu, pb razumu, a (partikula), pivđč (can tor), gkisom (voće), vas (totus), B6g (deus), svetome", utemeliš, _ovak6.

JBROLIM LIPOVČIĆ 1750.

207

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč: občinen 199, krezubče (vokativ) 225. — 1)6: općinsko 2, općio 28, općene 49, 122, 124, općinski 115, 117, 185, 198, općin- skoga 116, 125, 130, 198. — bk: sipki 2, šipke 177, šipku 230. — bs : obslužena i, obsluživati xiv, 53, 90, 135, 184, obslužuje 69, 91, 127, 133, 137, bogolubstvom vi, 24, 27, 95, 106, bogo- lubstvo 29, 48, 94, 147, obstajati 16, 145, obsidoše 119, zebsti 131, babski 208. — bt: obtužujete 118. — bv e tim o logički: obvile 169: fonetički: obrati (3. sing.) 201. — ČC: ditešce 24, 80, 90, 109, 177, ditešca 38, 87. — čt: poštene i, 14, 19, 43, 93, pošteno vin, 55, 94, 227, poštenem 11, 151, 201, poštovati 16, 90, 191, 222, štiti (legere) xv, xvi, 27, 64, 134, štovati 29, 58, mučeništva 81, mučeništvo 82, misništvo 124, vojništvo 164, junaštva 190. — Ćst: mogućstvom 4, mogućstvu 11, 24, 28, 74, 108, mogućstvo 15, 35, 56, 92, 114. — dc etimologički: sudca xiv, 117, sudcem xv, 87; fonetički: srce v, 17, 29, 107, 144, srca ix, 13, 24, 113, 138, srcem 8, 11, 25, 90, 111, srcu 12, 27, 52, 70, 134, sucem 117. — dč: srčano 16, 18, 29, 133, srčanoj 166. — dd: odužiti (se) 63, odavnašni 199. — dk etimologički: odkuplene 5, 6, odkupitel 15, 93, odkuplenu 24, 40, 96, odkuda 12, 19, 62, 69, 105, napri'dka 26, kadkada 36, 117, 158, 205, odkrivaše 87, odkrije 116, odkide 208; fonetički: slatko xn, 18, 36, 47, 88, slatkosti 18, 37, 94, 132, 171, prislatku 23, slatki 35, 46. — dp : nadpis xm, odpuštene 49, 126, odpusti 50, 160, podpomoći 54, 55, 226, podpomažući 224, podpuno 74, 77, 91, 172, 175, podpuna 77, 116, podpis 74, odpočinuti 112. — ds etimologički: odstupim 37, odstupi 65, 71, 150, 170, 231, podsmijavati (se) 76, odsudiše 81, odsudi 87, 102, odsiče 87, 211, 216, odsikoše 129, 130, rodstvo 245 ; f o n e t i č k i : lučkoga ni, 241, lučkomu 24, lučkima 93, lučka 157; složeno: odcele (abhine) 123. — đsg: ozgora 14, ozgor 67, 240. — dš: slobošćinu 130. — dt: otud 49, 114, otira 82, 175. — gk: lako xm, 105, 117, 130, 228, laka 134. Isporedi: lahko 7. — gt: nokti 193. — lit: ktili xiv, 102, 247, ktio 63, 77, 108, 231, nekti (noluit) 76, 77, 103, 152. — hv: fale i, vi, 18, faliti v, vi, 16, 47, falu 6, 17, 22, fali 14, 20, 28, prifatiti 13, ufati 66, 250, ufatiti 129. — kd: svagdašni (quotidianus) 50, 160, 161, 208, svagdani 160. — kk: mekoće vnr, mekan 56. — me: •zamčice vn, zamčica 245. — mt: zapantio 80. Isporedi: zapamtio 81, zapamti 176, upamtiti 179. — nb: himbena 45, 195, himbeno 196, himbenosti 229. — nk : »pomankane 183. Isporedi: pomankao

208

JERONIM tIPOVČIO 1750.

73, pomarikanu 83, pomankana 115, 192. - nn: jedanajesti 128 ]eđanajesto 195, 198, 203, jedanajest 218. - ric: jaganca 86 W ]anci 88. Ispoređi: jauci 87, jaganca 201, jaganac 33, jaganać 43, 200. - ns: sužanstva 6, ditinstvu 72, 103, 134, ditinstva 80, 136. Ispoređi: sužanstvu iv, sužanstvo 3, 16, 59, sužaristva 6, 49 64, 93, 190 - sb: zbor 18, z Bogom 142, 154. - sć: današćeš (,đanas ćeš) 108. — sđ e tim o logički : s duhom 43, 77, s dru- gom 183; fonetički: vazda v, xv, 17, 45, 106, združene 19, združiš 31, z dvora 22, 206, 222, z drugim 25, 193, 215 238 z drugima 105, 128, 195, vazdan (tota đie) 68, 155, 212, z ditetom 87, z dieom 98, 137, 225, 227, z dušom 111, 128 129 195 220 z divojkama 192, 229. — sđ: z đerdani 101, z đavlom 245 — Sg etimologički: s grisi 219; fonetički: zgrabe (3. plur) xiv zgrableno 24, zgrabi 141, 204, 211, 248, z gvožđi 101, z grisi 105, z gorućim 156, z glave 214, 215. - sri etimologički- s rume 69, 133, s riom 82, 124, s nim 113, 194; fonetički- S nima 22, š nome 99, š ne 100, š nega 102. - SS: strahom (,s strahom') 11, svetim (,s svetim') 49, 68, svitom (,s svitom') 166 slugama (,s slugama') 170. - stđ: zdenca vi, zdenac 87. Ispo- ređi: šesđeset 152. - stk : kocke 206, 211, 215. - stmrustma 16, 22, 90, 143, kripostma 220, bolestma 223. — stn etimo- logički: koristno i, 125, 165, 182, 195, koristne sin, 134, 148 178, koristna 11, 17, 100, 124, 147, kripostni 14, kripostna 62,' radostna 16, 17, 109, 136, radostno 18, medoustni 19 52 176 žalostno 44, žalostna 175, bolestnica 113, bolestnik 158; fone- tički: žalosnome m, žalosni 101, 108, žalosna 205, usne 22 usnama 22, lasno 73, 146, 185, 190, 197, bolesnikom 74 191 bolesnika 186, 212, 217. — stri: lašrie xm, ivi, 17, 125, 128,' lasria 63, lašrii 140. - sz: zaručnikom (,s zaručnikom') 84, zlo- čestim (,s zločestim') 229. — sž: ženom (,s ženom') 195 249 ženskim (, s ženskim') 245, 246. - tb: ženidbi 194, ženidba 196' ženidbe 241, 243. - te: ocu vir, 4, 13, 95, 106, oca vm, 4, 14,' 89, 111, ocem 31, 32, 42, 93, 109, oci 62, 80, 142, 162, 167, dicu 62, 82, 199, 227, dica 88, 167, 208, 211, 236, svece 63, sveci 176, sveca 219, visci (incantatores) 166, bogaca 184, 242, 243. — te: očinskoga 1, 7, 34, očinski 13, očinskom 58,,-očenaša 50, 147, 149* 160, 205, oče (vokativ) 14, 30, 32, 103, 117, svečane 11, 219! svečani 192, 208, 211, 214, skračala 35, siročad 54, đičicu 71, 81 195, dičice 72, 108, dičica 80, 108, 129, 136, ukročaše 240, kročim! 121. — U etimologički: ukazatćel4; fonetički: nastojaćeš

JKROLIM LIPOVČIĆ 1750.

209

3, odvratiće 14, blagosivaću 16, 23, dobiću 30, proždrćemo 39, oslobođiće 53, nastojaću 76, daćemo 82, stavićeš 84, moliću 165, pomisliće 178, uslišaće 236. Ispoređi: pohoditiću 3, pivatiću 16, viditićete 114, proklmatiće 130 itd., opeću (,opet ću') 34. — td: devedeset 106, pedeset 110, 227. — ts etimologički: čifutske 67, prokletstvo 77, 125, 225, 235, 236, prokletsvu 125; fone- tički: a) bogastvu 10, 85, 184, 185, 194, bogastvih 42, bogastva 75, 86, 196, proklestvo 70, 184, 204, 229, proklestvu 188; P) &- fucka 169. — vst: kralestva iv, 75, 87, 135, 151, krajestvu vir, 111, 170, kralestvo 12, 17, 50, 69, 108, bistvu 44, 60, 168, bistvo 47 52, 90. — ZČ: izčeznu 27, 78, uzčuvaš 34, razčešlao 226, uz- čin'iš 228. — zf: uzfalite 12, uzfalimo 23. — zli: uzhasni xn, izhodi 45, izhodeći 57, 120. — zk etimologički: izkazati v, 142, 143, uzkraluje 16, uzkrsnuću 33, 109, uzkrsnu 108, izkoreni 64, 'l22, izkoreniti 67, 127, 205, izkrnim 83, 221, izkrriega 126, 150, 178, 180, 197, razkršću 193, izkopati 213; fonetički: iskr- nega 10, 68, 169, 197, uskrsnuću 28, uskrsnu 49, 107, iskopanu 102, mrska 131, mrsko 138, 167, mrski 245, mrske 248, uske 141, iskušat 188, francuskoj 237. Ispoređi: ,izizkivanje' 2, ,iziz- kuie"2, ,izizkivati' 10, ,izkati' 163, 240, 246. — z] etimologički: lubezliva 11, uzlubite 12, uzlubimo 23, 221, razluti 92, 208; fone- tički: ražluti 105. — zp etimologički: izpovidaju v, 37, 85, 122, izpoviđi 13, 52, 83, 89, 126, izpovidati 16, 35, 199, izpraznom 11, ispraznost 35, 38, izpisuju 23, 89, izpisati 127. izprosili 24, izprositi 173, 176, razpevši 37, 136, razpete 103, izpivaju 53, izpu- nila 74, izpuni 86, 207, 224, izprid 117, 174, izpusti 125, brez- poslen 182; fonetički: uspomena 2, 15, 22, 117, uspomeni 28, 58, 116, uspohodiš 3. — ZS etimologički: uzsluže 166; fone- tički: rasrdi 35, 87, 156, 214, rasrdio 174, rastavile 81, rasice 106, rasikoše 106, rasičen 137, raspe (3. sing.) 211, rasu (3. sing. aor.) 211, rasipaju 211, 221. Ispoređi: raztavlene 12, raztati (se) 113, raztave (3." plur.) 195. — ZŠ etimologički: uzštije xv ; fonetički: raširi 1, raširiti v, raširio vn, raširuje 2, išibali 235. — zt etimologički: iztražuje 2, iztraživati 2, 133, iztomačiti xv, raztrkali (se) 25, raztiraš 31, raztiram 78, uztrplivi 35, uztrp- lenem 42, 113, 145, 160, raztopi 139, iztukli 157, iztirati 234; fonetički: istoka vi, istoku 98, 144, 158, 209, istočnoga 172, istomačiti 25, rastrkati 63, istakao 211. — zž etimologički: uzžive 16; fonetički: uživem 10, užališ 107, ražalostili 115, ražalostiti 158. — ŽC etimologički: neznabožei 66, 68, 77,

14

Istorija hrvatBkoga pravopisa. *-^

210

HILAR1J0ST GAŠPAROTI 1752.

119, 123, neznabožca 105; fonetički: neznabošci 12. — žč: oteščalo 35, oteščale 38. — žk e tim o logički: neznabožke 77; fonetički: teškoću xm, 135, teškoga 4, teško 5, 6, 38, 140, 178, teška 23, friško 7, 160, muška 50, muško 87, 245, 249, muškim 87, 245, natraške 231, sluškiiiama 234, sluškine 234. — žt etimologički: neznabožtvo 166, lupežtvu 207 ; fonetički: mloštvo 18, 36, 48, 74, 137, mloštvom 25, 100, 200, mloštva 37, društvo 23, 59, 192, društva 77, 168, 201, 212, društvom 211, 219, 229, uboštvu 198.

HILARIJON GASPAROTI.

CZVET SZVETEH, ALI SIVLENYE, Y CHINI SZVETĆZEV

na nafs Szlovenfzki jezik, z-dopufchenyem Poglavarov, po

lyublenom trudu P. HILAPJONA GASPAROTTI, Reda Sz. Paula pervoga Pufchenika Prenefseni 1750. Štampani vu Gradczu. . . 1752.

AZBUKA. c = cz: otecz, koncza, Devicza, pajdafsiczu, fztolicze. — č = ch: fzrectma, darujuchi, plachati, pomoclii, chloveka, pravichen, chudo, reche (dixit); == tch: zafzitchen, hitchen, polzvetchen, pripetehe- nya. — g = dgy : porodgyen, odfzuđgyen, ofzlobodgyen, doha- dgyayu, fedgyu; = gy: potvergyavaju, tugyu, nevigyenem. Ispo- redi: nahajali, pojahati, dohajam. — i piše se znakom i ; samo se riječca i (et) piše znakom y. — iji = ij : lotrij, Koloni], Okozij.

— j = j (obično); = 0: koi (,koji'), dvoil, nepriatel, zleani, pro- leanye, poviala. — 1 = ly : zemlyu, bolye, kralyuval, marlyivu, volya. — n = ny: nyimi, vuchinyen, preganval, zadnye, fzumnyu.

— i' = er: fzmert, obernul, fzkerb, terpeti, verhunecz ; = er: obernulo, tverdokorni, zerczalo, derfi. — S = f z : fzebi, pifzma, nebefzkoga, jakofzti, nafz, mifzliti ; = z (veoma rijetko) : Gozpo- nom, Gozpodu, zk6rblyivo, izkati. — š = f : milofche, fefzti (,šesti'), oftro, pufcha, pobolfal ; = s : velis, budeš, premislyavanye, povek- sati; = ff: greffen, podnaffati, chudnoviteffega ; = f s : nafsel, dofsla, dufsu, grefsnik, Varafs. — ž = f: blafenfztva, vrafyi, mufa, polo- fiti, razrefe; = s: Bosjega, orusje, lasliva, posgati, kris; =' fs (rijetko i samo na kraju riječi): mrefs (retium), hifs (domorum)i Mufs (vir), lafs (mendacium). .

Dodatak. U gen. plur. nalazi se h : lyudih, krepofztib, fztvarih, ochih (oculorum), rechih, nafzladnofztih.

HIIiARlJON GAŠPAROTI 1752.

211

UDVAJANE SLOVA. dđ : adda (ergo). — ff : uffam, uffane, uffanu. — tt : bratte (fratres), bratti (fratres), itti (ire).

AKCENTI. Gašparoti dosta često upotreblava znak ' , a znakom v i * veoma rijetko : vremenu, kaže, svet (mundus), dušu, darujuči, blaženstva, pamet, radosti, postati (fieri), slobćdne, znaiia (scientiae), k4če (ser- pentis), nebeske (gen. sing. fem.), zverjem (bestiis).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: hlebci 92, 325, gubci 312, rubci 376, prekorubce 389. — foč: občuvana 19, občuvala 19, občinski 65, 335, 353, 374, 530, občinskem 66, 549, občinsko 100, 307, občinsku 302, 337, občin- skoga 302, potrebčine 361, potrebčinu 375. — Ml : obhajala 31, obhagal 375, obliod 528, 529, 537. — bs : obslužavati 2, 352, 502, obslužava 334, 335, 341, 379, 388, obsude (3. plur.) 5, obsudil 90, sobstvu 16, obstre (3. sing.) 25, 384, 400, obstrti 83, obstati 324.

— bš : obšanost 20, obšanen 27, 62, obšanosti 70, 79, 85, glubšem 23, glubšu 76, glubše 95. Isporedi : pšaneč (partic.) 86, pšaniti 87, 329. — bt etimologički: obtršen 21, 389, 547, obtršeni 348,

375, 377, 387, 549, obtuženoga 69, obtužen 86, obtužc (3. plur.) 351 ; fonetički: droptiniee 60: — bv etimologički: obvit 34, obvil 382, obvršivši 49, obvršaval 304; fonetički: obrnuti 383, obrnen 393. — ct : octa 79, octom 509. — čc : potočci 46.

— čt etimologički: čtavcu 1, čteli (partic) 3, 323, čteti 5, 14, 330, 356, prodečtva 6, vračtvo 13, 14, 388, 544, vračtva 38,

376, 517, 549, divojačtvo 331, 341, 532, 533, človečtvo 364, krvo- ločtva 385; fonetički: št'avec 1, 2, šteti 3, 5, poštujemo 2, pošten 20, 23, 58, poštuvati 346, 371, 505, poštene 55, 344, 520, pro- deštva 6. — dc etimologički: srdce 4, 21, 37, 307, 371, srdou 7, 23, 38, 306, 322, srdca 14, 17, 36, 314, 335, srdcem 32, 39, 41, sudcev 20, 86, sudca 84, 86, 91, 326, 362, sudcu 322, 323, 351, 394; fonetički: želuca 321. — dfc: srdčeneši 60, srdčeno 540, sudčiju 370. — dd etimologički: oddeli (3. sing.) 307; fonetički: oduri (3. sing.) 20, odurneh 79, 312, odurne 87, 95, 336, 369, odurno 88, 99, odurjavaju 99. — dh: odhitil 3, 27, 309, 331, 369, odhitimo 13, odhiti 20, 21, 343, 373, odhajala 44, odha- jaj 62, 313, 382, odhranen 92, odhraniti 307. — dk etimolo- gički: odkupitela 2, 13, 22, 85, 318, odkupil 17, 85, 94, 100, 393, odkupiti 21, 372, 514, 521, napredkom 3 5, 305, na-

212

HILARIJON GAŠPAROTT 1752.

pređka 331, ođkuđa 14, 20, 37, 61, 97, slađko 37, 38, 312 509 525, sladkoče 372, sladke 391, 395, gladki 58, prihodka 70, od- krivati 90, odkrit 323, dohodke 505 ; fon etički: britku 39, 43 80, 304, 400, britke 56, 70, 78, 364, britkum 72 ; 75 slatki 312' slatke 314, 319, slatko 509, 526, retko 313, 523, đohotkov 342,'

Sw o«o°tL 345 ; "" đP: ° dprt ° ? ' 10 °' 310 > 501 > od P re 52 > m > 333, 368, 395, ođpušcerie 14, 336, 520, odpustiti 30, 524, ođpra-

viti 30, odpravi 40, 383, 512, odpiše 326, odpelati 328, 339, 384, 507. — đs e tim o logički: gospodski 16, odsuđi 69, odsuđiti 92, odseče 82, odseči 341, 352, 387, 538, 546, luđstvom 340, odsluži 376; fon etički: luctva 20, 27, luctvom 27, luctvo 31, lučkoga 'i oženo: l ,ldctva 40, 47, 52, 90, 302, ludctvo 62, 65, 93, 313 333, ludctvu 45, 54, 305, 344, 389. - đš etimologički: opadši 327, 374; fonetički: sloboščinu 82, 332, 393 502 536 sloboščinum 301, sloboščine 517. - đt etimologički: odtirano' 349 odtira 396, medtemtoga 367, 377; fonetički: note (venite) 32, 33, 90, 317, metemtoga 47, 90, 317, 344, 369. — đž: pođži- gane 14, podžigal 302, 310, podžižu 373. — gc: bogcev 375 - gc: polehčicu 6, 348, 375. - gk: l e hku 16, lehko 20, 46, 49. 61, 316. - gš: dragšega 41, 49, 98, 520, 521, dragšem 513, zdigši 327, podigši 541, dugše 526, 550. - gt: nohtov 82, nohte tf- ~& : P° ve ° te 41> 50, 52, 90, poječte 320. - j j : najjakša 309, najjakše 315, najjakši 364, 372, 398. - kđ etimolo- gički: vsakdašriega 346, vsakdašni 367 ; f o n et i č k i : vsa^dašnem 59. - kg: kakgoder 25, 88, 328, 380, k grešnikom 44, k gosponu 379, k gore 541. - kk etimologički: k Kristušu 41, k ko- jemu 312; fonetički: mebki 3, mehko 94, mehke 308, žubke 43, 56, 78, 309, 538, žuhko 51, 314, 363, 398, žuhkum 75. - me: botonce 51, 373. - mđ: venđar 5, 21, 33, 99, 303 - mk • zankami 315. - nb: preeembe 42, precembum 366, himbenost 347, obrambum 373, 540. Isporedi : dvojnbe 2, 17. — nk : men- kati 70, 307, zmenkati 335. - nn: jedenajsti 56, jedinajst 357.

- ne: janca 54. - ris: detinstvu 38, 306, đetinstva 360, 539, 547, sužanstva 80, 398, sužanstvo 534, sirotinstva 544. Isporedi: sužen 17, suzna 90, suzne (aceus. plur.) 62. — riš: menše 19, 48, 59, 88, 304, menšemu 45, menša 62, 338, pomenšavati 68, 549.'

— stđ et im ologički: Šestđeset94, 368, 515, 546; fonetički: zdenec 13, 35, 58, 321, zdencu 352. - stk : kocku 84.' - stm- krepostmi 13, 18, 65, 308, 315, vustmi 21, 67, 519, jakostmi 90, hstai 302, 326, častmi 303. - stn etimologički: častniki 26,

HILABIJON GAŠPAROTI 1752.

213

523, častni 386, žalostnoga 31, 80, žalostna 529, žalostno 50, 51, 78, 363, 389, vustnicab 58, šestnajsti 83, 303, prešestne 89, pre- šestnoga 311, 368, mastnemi 301, 339, 383,543, namestniku 333, 386, namestnika 334, 346; fonetički: žalosnoga 80. — tb etimologički: tatbine 85, 365; fonetički: svadbi 60, svadbu 64, 92. — te etimologički: svetca 1, 65, 306, 328, 354, svetcev 2, 5, 28, 52, 73, svetci 3, 19, 57, 327, 342, otcu 14, 15, 28, 93, 316, otca 16, 18, 24, 303, 342, otcem 21, pripetce (fortuito) 50, 355, bratci 361, detca 504; fonetički: svecev 6, deteca (infantis) 26, detece (infans) 33, 36, 40, 530, deca 47, 52, 54, decu 511, 521, falace (aceus. plur.) 532. — tč eti mo logički: falatčec 309,otčinski 511, otčinsku 511;fonetički: izpričavane 31, 74, dečica 37, 49, 54, 328, 363, dečicu 47, 307, 361, 515, dečice 47, 71, 365, dečaka 515, 544, falačece 533. — td: devetdeset 78, petdeset 87. — ts etimologički: svetskeh 3, svetska 3, 41, 93, 306, 322, svetskoga 90, 540, horvatskoj 5, horvatski 358; fonetički: a) bogactvu 20, bogactva 27, bogactvo 521 ; p) bogastva 39, pro- klestva 81; složeno: borvatekoga (na naslovnoj strani), horvat- ckem 5, bogatetva 16, 100, 301, 351, bogatetvu 301, 307, 351, 383, bogatetvo 308, 342, 345, 358, 521, sveteka 21, svetekoga 345, sveteki 345, prokletctvu 345, prokletctva 385. — Vst: kralestva 4, 39, 96, 306, 334, kralestvu 25, 333, 335, 400, 528, kra- lestvo'28, 66, 67, 91, 317. — ZC: izeurela 82, izeurelo 99, raz- cvrli (partic.) 384. — ZČ etimologički: razčemerjeni 97, raz- čemerim 508; složeno: rasčemerjen 302, 540. — zf : razfrustana 324. — zh : izhagala 20, izbajati 329, izbodu 39, 400, izboda 53, 54, 344, 399, 514, razhladiti 332, izbite (3. plur.) 400. — zk: francuskem (na naslovno] strani), francuskeb 29, francusku 327, 360, skupa (una) 7, 22, 26, 86, 311, pasku 25, 49, 68, 84, 362, nisko 26, niski 87, 94, skrovnosti 31, 48, 76, 514, 521, vuskeh 45, vuskemi 46, mrski 87, 309, mrsko 87, skvarjeni 330, skončal 357, 506. Često se piše također zk, ali se onda ne može znati, je li to etimologički ili je fonetički. — zl: razbiti 545. — zri: ž nim 2, 16, 81, 311, 312, ž nimi 16, 77, 82, 333, 359, ž num 29, 69, 92, 330, 381, ž negovem 301, ž nibovem 326. — zp : spravil 6, 26', spoznal 20, 98, 320, 322, 345, spoznala 25, 29, 44, spodobnem 4, 91, 322, 336, 539, spametno 53, 309, 324, 355, 361, spričavaš 86, spovedi 88, 89, 322, 330, raspetoga 97, 100, 342, 345, 371, raspeti 97, 100, 546, ispelaju 302, spuniti 318, 385, 524, 548. Cesto se piše također zp, ali se onda ne može znati, je li to eti-

214

MIHAJLO ŠILOBOD 1758.

mologički ili je fonetički. — ZS etimologički: z svojemi 16, z svetem 33, 59, 302, 349, 368, z smrtnem 77, z svetum 336, 337, 387, z samum 372, z silum 385, z sinom 393, 535, razsvečene 349, razsvečen 501, razsečeni 359 5 fonetički: svojum (,z svoj um') 1, rasvetiti 7, 28, 531, 532, rasvetil 31, 312, rasvečen 331, 367, 507, 524, rasrđil 17, 512, rasrđi 395, svetem (,z svetem') 49, sinom ( ; z sinom') 54, 512, sinmi (,z sinmi') 512, stranskemi (,z stran- skemi') 70, rasekli 329. Ispoređi : ,ifzfzkonchan' (occisus) 54. — zš etimologički: z šeregmi 396; fonetički: raširil 68, raširjavane 344, raširen 385, 386. — zt: istočnoga 19, 30, 37, gristi (inf.) 21, 312, rastolnačena 34, rastolnači 91, stvoritel 73, 505, 516, stvoril 85, 505, 546, rastegnula 378, rastezati 393, rastiral 396. Cesto se piše također zt, ali se onda ne može znati, je li to fonetički ili je etimologički. — ZZ e ti mologički: z zimlicum 389, z zaručnikom 521; fonetički: zemelskemi (,z zemelskemi') 32. — zž : razžalostiti 98, razžaloste 327, z ženum 350, 368, 536, z železnemi 352, 394, z žalostjum 507, z Žiđovmi 531.

MIHAJLO SILOBOD.

175S.

ARITHMETIKA HORVATSZKA, Koju . . . obilnb iztolnachil, y

na fzvetlo dal je: MIHALY SILLOBOD, Drugach BOLSSICH,

MABT1NSZKE VESZ1 PLEBANUS. ZAGRABIAE 1758.

AZBUKA. C = cz : pravicza, czvetja, ozeloga, konczu, polovieza. — č :

ch:

chloveku, rachunati, navuehaju, nachinom, buduchi, domachem, hoches, obechali; = tch: pripetchenye, vuputchenya, izhitchen. — g = gy- nahagyal, dohagya, dohagyaju; =: dy: poredyeno, medy (inter), vukradyeno, pogadyas ; = dgy : pofzudgyevali, potverdgyuje, pogodgyena. — i piše se znakom i, samo se riječca i (et) piše znakom y. — j = j (obično) ; = y : naybolye, kay, broy, doyde 5 = : broiti, zleati, pian, priatela, prieti. — } = ly : lvudem, lyubav, bolye, zemlye, zemlya. — m piše se gotovo svagda znakom m, znak ~ veoma je rijedak: nemajuche, djachke. — li = ny: konya, fzrednva, pofzlednyu, dolnyi, gornyega. — v = er : pervo, oberni, kerchmar, vertlar, cheterta. — s = f z : glafzoviti, nifzu, fžufzedi, ifztinu, fzebe. Nalazi se kasto z, ali samo u takvijem riječima, gdje se može misliti, da je pisac početno z ili iz držao za prijedlog: ztaliffa, iztine, iztoga, izkat. — š = f : firinu, pfenicza, fefzt, jofche, dopufchaju;

MIHAJLO ŠILOBOD 1758.

215

ao ,kole- = ff". naffem, potroffil, povek-

= i: m or r bu es pozn ^ ^ ^ ifslava ,

tesak, mus, niše, dusinu. , • h . lyud ih, recbih,

Dodatak. U gen. P kr nala- se na kraju y

koczkih. Ispoređi: ocmmah (,ocima ) v L

-UDVAJALE SLOVA.

ff: uffal (part.) rv, 181, 280.

AKCENTI. _ ^ ,

Silobod »po***« *«* ^V°*r^ta«i^ ^»*

t »», petita ^^Y"^tZlZ «*-*■. **■•

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

.... , • 00 RA n\

v ,.. v T „bfiine m, občinski 63, 64, občinskoga 63.

U: občmsku 1, obcine m, 13Q __ ct e ti-

bh: obbagaju 212 obhaga 21- » štl , inke 29 , štr-

m ologički: 8te,uo v, ct el e 263 ^ ^ __

tinka 39. - dč • - en ° 1 - I - 235 a doi ; oaka 31, podkovanoga 337. ■ak: odkuda 1, 15, 26 lbl ^°' 373 od to 3 77. - ds

_ dp: podpisal v, odpustd 58, od elal * F ^ 237 .f on e-

etimologički: podstavu (^ »^^ - dt: pretemloga ti oki: luetva 348, luctvo 368 luckem o _ ^

(, F edtemto g a')4 metemtoga 5 28 L 60 5^ * ^ ^

bogeu 264, 265 bogcem 2tfL | 220, 222, dugša

139, 207. - gS: Wf« 6 \, ^7 _- kk: k kojem 297, 374. - •342, dugšu 369. - gt: ^ 3.7 _ ^^ ^ 2g5

md : vendar m, 7, 18 123, Ibd ^ ^^ ^^ 127) jg

nk: zmenka deficit ISh^ P & ^ gJj 302 30 4, me^

pomenšavaiu 133. lspoieai. m 5 etimologički: sest-

13, 16, 81, 180, 232, mensa U2 ^ _ _ ^ m ,

deset 3, 40; ^.^rf^ 2^ ^dnovrstni 1, 115, 133, kocku 374 - Stm: b-tou 207 StoJ^ ^ _^ ^ ;

194, 221, dvo]vrstm 1, O, 1», ■ ' otci 373 hitcev (gen. plur.)

314 316. - tc: ^.!f!.°^^.°^ n eti 8 ki:de 8 «ic292 J 385 . _ tč etimologack! detoca^v . ; ^

dečaka 380. - td: pedeset 4 ^ 261; fonetički: vatski 101, borvatskeb U£, i^,

216

ANTUN KANIŽLIĆ 1759.

svecki 184, sveckemi 184. — zc: zcurelo (partic.) 103. — zli: izhaga 16, 27, 86, 250, izhagal 180, izhagaju 315, izhod 371, izhi- čen 368. — zk: skup (una) 72, 106, 143, skupa (ima) 154, 166, 172, 205, skopati (effodere) 116, 120. — zp etimologički: zpoznajuči m, zpoznati v, 165, 213, 228, 276, zpisal iv, zpisati 3, razpustiti 131, zplatiti 157, izplačuvati 203, izplatiti 257, 298, zpus- titi 201, 202, 215; fone Učki: spravlaju 65, spraviti 67, 68, 71, spomenutoga 124, spune (implent) 173, spustiti 215. — zs: z sobum vii, 161, 333, z sredriem 99, 115, 118, z svojemi 163, 192, z spravum 284, 286. — zt: iztolnačil i, iztolnačiti vi, 188, 229, 264, iztolnači 126. — zz : z zeljem 372. — zž : z ženami 184.

ANTUN KANIZLIC.

1759.

UTOCSISCTE BLAXENOJ DIVICI MARU UGODNO I PRI-

ETNO A Nami velle Koristno i Potribito PO ANTUNU

KANISLICHU ... U MNECTH mdcclix. U ovoj Kanižlićevoj krtizi ima dosta štamparski] eh pogrješaka.

AZBUKA.

č = cf : ucfi, razlicfite, ocfima, ricfju, cfovicfansko ; = cs: recse, uticsu, nacsin, esovik, rics ; = eh (sasma rijetko) : mach, viko- vichnvu, priporuehi, odreehe. — .4= eh: keheri, pomoch, hochemo, goruehim, kucha ; = chj : goruchja, veehju, kuchje, moguchje, vruchja; = teh (rijetko): oxaloftchenih, koftehice, bratehu, Pri- eseftehajuehi, gostehenyu; = tehj (sasma rijetko): razkarftehju, bratchju ; = tj (sasma rijetko) : pricsefctja, Pritisctje ; = cs (sasma rijetko) : pecsina, Vicsnika, neesu ; = cf (veoma rijetko) : veefe.

— đ = gy : takogyer, megyu, oslobogyeni, nahogyahu, gragyani.

— g = gy: pengyeri, pengyera, magyarskoj, magyarskom. . — j = j (obično) ; = : poslie, biafce, izbroiti, triu, veselii. — kv = qv : Garqvi, Neosqvarnyenoga, qvakom; = kv: Carkvu, nikakve. — } = ly: lyubavi, temelj, đublyinu, valya, profvitlyujesc. — li = ny: manya, nyega, knyiga, ogany, ucsinyena. — r = ar : parvi, oba- ftarta, neumarloft, potvarđila, smart ; = r : umro ; = er : verh, zagerlivsei, umerli, derxe, Cerkavah. — s = t: priftojno, dofto- janftvo, finovi, febe, tilefnim, profiti; = s: sv'itovati, samo, slave, csas, jesu, vojsku; = sz (samo ispred c) : szeini, szeinimo, szei- neehi ; = fz (također samo ispred c) : fzeine, Damafzcen. — ' š = fc :

ANTUN KANIŽLIĆ 1759.

217

mifcali Varofca, joto, itotem, dufcicah; = se: nasce gariusce, di- reste^Ikripis^dusca. - * - x: Boxja, slo.ena, X1 vot, kuxnoga,

ctih, iuh (audivit), Blagđanah ^ f^^tS) do yo godinah (gen. plur.), Sinovah (gen. plur.); - 2) dado (dedi), dogy (veni), odredi (iussi), nebeski (gen. plur.). UDVAJANE SLOVA, i a- • — lili • robbi Cservi), robba (servi), rob-

Lme (vulnera), r,n M m (minere, »™,Se ("l™"«; ™_

,■ - f : (w \ __ rr- mirra (mensura), mirre (mensuraej.

sr^TS, p»«n— ), »* <— >, ™ (»■•»). ««■■

nakittimo, štitt (scutum).

AKCENTI. Znak * nalazi se samo na prvijeh nekoliko strana i to obično na vokalu , Zato je valada te akcente pometao slagao , . ne pisac: srican je, jedne, dignuti, čestitip, jerbo se, hoće, od potr.be je, znade, poradi (propter), riči (lokal, smg.).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE.

T.C- khigozlobci (inimici librorum) 229. - U: robče (verna)

237 - Z općenomu xi, općinsko 30, 43, 197, općmskomu 154,

opL 199/ općinskim 205, 206, 256, općinsku 252 _ Tik etimo-

općina i»», v g93 £on e tički: sipku 114,

irr i« - ;" i^iot m , k, ^ ™, *****??

53 79 86 104 260, b. B ,M*a 107, 148, 360, 287, ob,l™,e 2 296 318 obuvati 385, »brtvo- 8, .obrt™ 10, »bstv. 20, E£ 72, ob t n 2!0, »-„rt, 10, ^ 3 , .obrt,. J£

^yo. ci uslu etimologički: vopictva

30, 320, dilešca (opuscula) 243. — ct etimoiog

218

ANTUN KANIŽL10 1759.

ANTUN KANIŽMĆ 1759.

219

v; fon etički: poštene vi, xm, 37, 40, 101, poštenu 13, 66, po- štovana 43, poštena 47, poštovanoga 143, štioče xiv, štije (legit) xxvi, štiti (legere) xxvn, 239, krvološtvo 47. — ćst : mogućstvo 9, 10, 36, 153, 317, mogućstvom 374, svemogućstvo 9, 20, 159, po- kućstvo 37. — đc e t im o logički: srdcem m, 28, 32, 62, 90, srđca iv, 3, 19, 112, 192, srđce vin, 25, 33, 96, srdcu 35, 107, 171, sudcu 45, 372, sudca 315; fonetički: srca 112. — dč etimologicki: sudce 211, srdčano 298, srdčane 325, srdčan 383; fonetički: srčano 229. — dčb: srčba 47, srčbom 49, srčbu 91, 192, 215, srčbe 149, 206, 212, 374. - đd etimologicki: od- dužiti (se) iv, odduže (se) xi; fonetički: odili 339. — đf: pod- fatiti 132. — đh: nadhodi 18, 261, 317, odhraneni 194, odhranena 241. — đk etimologicki: kadkada 29, 177, podkožiiak (,čir podk.') 41, ređkom (instrum. sing. od ,redak') 61, redka (gen. sing.) 349, redku 349, 353, odkriti 66, 67, 198, 257, odkrivši 173, od- kuplerie 169, 402, odkupio 211, 214, sladka 209, 338, podkapati 212, napridka 382; fonetički: slatka xm, 189, 206, 232, pri- slatke 6, 176, 208, 230, slatko 25, 48, 82, 186, slatkim 161, 235, 320, prislatkim 184, 186, 260, britki 333. — dp: podpuno 9, 22, 57, 107, 332, podpunosti 144, podpisano 46, podpisavši 203, 233, odpravio 49, odpravi 166, odpustio 75, odpušterie 137, 174, 212, odpusti 315, 348, podpomoć 299. — ds etimologicki: rodstvo 7, 28, ludskih 19, ludskim 245, carigradski 41, 204, carigradsku 57, odstupi 49, 151, 245, odsuden 70, odsudi 81, nadsivaš 193, nadsiva 397, odsiče 46, odsikoše 244, 298, podsiče 300, nadstolnik 345 muhamedsku 363; fonetički: gospostvo 104, 132, 135, 303, gospostva 336. Ispoređi: osuđena 70. — lit: ktila (partic.) 346, 395, nekti (noluit) 346. — liv: fala ni, 313, falu 45, 136, 230, faliti 48, 257, faleći 230, ufaćen 93, ufatiše 244. — kđ: svakda (semper) 227, 361, svakdariim 122, svakdani 137, svakdane 320.

— kk: meke 209, mekoputne 213. — nb : himbeni 72 himbe 72.

— nn: jedanaesto 296, 297, 299. — ric: janci 264. Ispoređi: jaganac 318. — ris : sužanstvo 85, 86, sužanstva 214 403, sužanstvu 402, 404. Ispoređi: suzan 404, sužanah 402, suzne 405. — sb : zbila (re vera) 54. — sd: vazda 17, 52, 105, 172, združena 362, združena 389. — sg: zgrabiti 79, zgrabe 165, zgrabi 190, 197.

— skl: pritislo 37. — sri: š riome xm, 43, 78, 90, 149, š nime 5, 65, 208, 315, š nim 42, 359, š nima 149, 157. — SS etimo- logicki: s sinom 333; fonetički: časam (,čas sam') 191. — stb: jisbine 161, 162. — std: šestdeset 250, 267, 301. — stm:

ustma v, 115, 244, pripovistma xxvi. — stn etimologicki: kripostnu vm/85, kripostno 21, 31, 169, kripostna 114, 177,255, žalostna xxi, 32, 151, 298, 300, žalostnu 18, 135, žalostno 25, 39, 187, 222, medoustni 36, bolestnik 42, bolestnike 43, koristno 63, 69, 'l31, 136, 314, namistniku 67, 198, namistnik 112, 124, vrstne 86, vrstna 281, vrstnost 351, radostna 112, radostno 248, 312, šestnaestomu 376; fonetički: lasno xix, 10, 67, izvrsnosti 5, 6, 144, 184, izvrsno 9, 23, 118, izvrsnost 9, 19, 208, radosni 15, 249,' radosno 182, 249, 272, 339, radosna 259, 271, 338, bolesnici 38, šesnaest 58, šesnajest 406, žalosni 249, žalosna 259, 271, 320. — šb: zadužbine 80, 87, 111, zadužbinu 240, 368. — štn : godištnih xvn, 62, 230. — tb: ženidbu 29, udadbu 51, 75. — te etimologicki: otca vra, xxvi, 73, 75, 106, otci 22, 28, 76, 110, otcem 173, 194, otcu 186, 272, 292, 327, svetce 18, svetci 18, 19, svetca 64, 294, vratca (deminut. od ,vrata') 395, bratca 404; fone- tički: dica 29, 74, 183, 302. — tč etimologicki: otčenaše 110, 237, otčenaš 250, 252, otče (vokativ) 135, 174, 306, svetčane 244, 284, svetčano 281, 295, svetčani 282, 285, 294, vrutče (vo- kativ) 333, krotčina 359; fonetički: očinskim 10, očinstvo 144, 174, 234, 286, oče (vokativ) 166, 255, očenaš 328, S29, 330, dičicu 229, 302, dičice 239. — tć etimologi čki: viditćemo 127 ; fone- tički: vidićemo 4, ozdravićete 43, otvoriće 115, zagrliće 213. Ispoređi: pitatiće 32, viditićemo 76, stavitiću 110, umrtićete 217 itd. — td etimologicki: petdeset 76, 228, 239, 248, 406. — ts etimologicki: bogatstva 64, bogatstvu 131, 136, bogatstvo 213, prokletstvom 277; fonetički: bogastvo 56, 303 — vst etimologicki: sinovstvo 315; fonetički: kralestva 22, 143, kralestvo 142, 151, kralestvu 307. — ZC: razcvileno 30, razcvi- luju 91, 102, razcvili 321, 333. — ZC: izčeznu 59, 376, izčeznuti 219. — Zh: uzhadalo 324, izhode 341, uzhodi 389, izhodu 389. — zk etimologicki: uzktije 9, 159, uzktijemo 90, izkrnega 27, izkaza 78, izkazati 373, uzkrati 91, 105, uzkratiti 105, 171, 179, uzkraćuje 111, 129, 136, 157, izkoreniš 299; fonetički: uskratiti iv, 15, 25, 68, 188, uskrati 10, 15, uskratio 10, 188, iskrnega 27, 218, 240, 345, iskrnemu 27, 257, 346, francuske 102, francuskoj 256, 367, iskušati 122, raskošju 133, 285, raskošje 230, 240, 257, raskošno 342, uskrisiti 167, 187, uskrsnuo 274, iskore- niti 299. — zri: izpraznen 196 (3 puta). — zp etimologicki: izprazno 29, 255, izpraznost 213, izpraznomu 359, uzpotribuješ 52, razpušteni 63, razpušteno 133, razpuštenih 293, izpraša 156, izpra-

220

ANTUN JOSIP KNEZOVIĆ 1759.

šaju 172, uzprosi 241, izprosila 305, razpršeno 366; fonetički- isprosi 39, 63, 79, 90, 235, isprošene 90, 197, ispraša 149 160* 226, uspomena 40, 350, 385, uspomenu 42, 54, ispoviđnik 62 2te ispoviđi 64, 65, 77, 80, ispovidiš 77, 235, isplivaše 77, ispuni'ti 99 228, 320, raspuštenu 130, ispribijaše 134, usplaka 200, ispisuje 202, ispusti 325, rasploditi 401. - zs etimologički: uzsupro- tive (se) 90, uzsluže 90, uzsluži 221, uzcini 162; fonetički- rastavlena 6, rastavila 26, rastavlen 372, rasrdivši 46, rasrđenim 150, 260, rasrđen 206, 210, rasuvši 234. - z g etimologički- .zšteti 50, uzštije 221, uzštiju 239; fonetički: raširiti xi, 365, 400, rašireno 47, 256, raširi 126, 225, 307, raširena 358. - zt etimologički: raztrizni 71, iztira 72, iztiravši 354, raztrže 102 uztegne 163, uztezati 213, uztegnuti 223, iztiče 281, raztužena 333, uztrphvo 344, uztrpleria 377, ulizti (i„f.) 346, 357- fone- tički: istočnoga 5, 347, 356, istoka 269, 335, istomačiti 6, 33 108, 349, raštrkanom 101, ustegni 174, ustegneš 287, 299 rasto- pile 200, ulisti (inf.) 257, 313, ustrplenem 300, 329, ustrplivo 328 405. - zž: razžalostiti 58, 203, razžalostio 94, razžalostiš 34o'

Sf 6n ? v J ,' UZŽiV6Š 30 °- ~ ŽC: neznabožci 185, 217, neznabožca M6. — zk etimologički: biližke xxvn, mužkib. 206, mužke 394, težko 219, 301, 319, težke 229, 231, težkoće 380; fone- tički: viteški v, 135, viteškim ,62, muško vn, teško xrx, 71 156 199, teški 65, teškoću 164, teška 246, 322, požeškoj xxiv, požeš- koga 387. — zt etimologički: ubožtvom 213, družtva 287, lupeztme 341 ; fone ti čki: uboštva vi, 265, 377, uboštvo 24, 37 130, 136, društvo vm, x, 28, 230, društvu x, 167, 329 334 347' mloštvo 3, 56, 182, 199, 284, mloštva 3, mnoštvo 193, mnoštva 335.'

ANTUN JOSIP KNEZOVIĆ.

1759.

XIVOT SVETOG IVANA OD NEPOMUKA . . . KOJEGA IZ HOD ROGIENIA I SVERU TERPLENIA NASSKIM TO IEST SLAVNIM ILLIRIGSKIM JEZIKOM NA VERSSE DOMO- RODCEM . . . skupi, i Sastavi . . . ANTUN JOSIP KNEZOVICS CERKVE METROPOLITANSKE KOLOCSKE KANONIK I CUSTOD . . . 1759. U PESTI.

AZBUKA. ^C = cs: nacsinom, potlacsiti, funcsana, pocsetak; = csi: utecsie; — cl: zacfeti; = cfi : priporucliam, csovicfie (,ČoviČe') ; = eh:'

ANTUS JOSIP KNEZOVIĆ 1759.

221

m

cbaft, prichifto; = ehi: utichiemo, plachiucsi. — ć = cs: nocs, nesricsnoga, naesi; = csi: kucsia, mecsie, hocsiu; = cf: imaiucfi, obeefati; = cfi: vecfie, fvicfie, hocfiu; = eh: pomoch; = ehi: umechiu, kuchiu. — « = gi: rogienie, megiu, nagiosmo, ^ oslobo- gieni, unigiu; = gy (rjeđe): megy (inter), pogye. — g — gr. pangiama, magiarska, pengiera; = g: Magarskog, pengera,Jm- gire. — iji = y- Mary, galy ; = ij : slavnij, Marij. — 3 — i: iak, poznaiu, koioi, dvoibe, moia; = j (rijetko): imaju; — _ ij (veoma rijetko) : Poznaiju; = 0: ođgoiti, ftoim. - ji = j : fvojm, fvojma, tvojma. — J = li: fpafitelia, kraliem, liubav, vaha, pro- mifsliavam; = lj : ljubav, ljute, kralja, zemaljskomu; = ly: po- voljno, Temelj, zafaljuje, X elyaffe. - Ji = U: produhvat, teme- lita; = lj : volj (,voli'), Kraljce; = ly : Kralyoe. - A = ni: mega, uklaniati, poklaniam, svetinie, proffniu ; = ny: fvitovnju, ogany.. _ Ai — ni: nima (,nima l ), kniga. — r = er: fmerti, terpiti, cer- kvene, skerb, fverffimo; = r: umro. - s = f: fvakome, oftaviti, talafi, flavno, faftavio; = a: slavimo, sverha, iest, pismu, nebesko; = z (samo ispred t): doztoian, navlaztito, iezte, milozt. — š— f: taftu, ftit, nifta; = s: imaš, široko, postenie, sto, kerschiana; = II: dadeff, xeliff, naffega, griffnika; = ss: mekssa, promisslja- vat; = sf: nisfta, pađosle; = ft: fsutiti, nafs. - t piše se gotovo svagda znakom t, znak th veoma je rijedak : Sramotnom, Thoru (,'toru' od ,tor< erates), fatbu (loc. sing. hora), Satha (horae). — Ž = x : poboxnoft, pritexe, Boxansku, obderxati, fluxiti.

Dodatak. Knezović nije pravo izgovarao glasa h, dok ga često izostavla, a kasto ga suvišno piše, kasto opet piše mjesto nega znak i (t ). j). Primjeri: 1) postavi (posui), firomae, ftra (timor), reko (dixi), potriba (loc. plor.), mlogi (multarum), muka (loc. plur.), ladni (frigidus), gri (peceatum), prineso (attuli), primi (aecepi), tie (tranquillae), faraniti, biu (erant) ; 2) hergiavoga, hergiave, humi- liato, hervati (se), nahuditi (nocere); 3) mogaiu (poterant), zvaiu (vocabant), gledaiu (speetabant), zazivaiu (invocabant) , xeliam (cupiebant).

UDVAJALE SLOVA. ff: uffaćem, uffam, uffane. - 11: ilii. — mm: imme, immena, immenom. — rr : jerre (quia). — SS : misseca.

AKCENTI. U Knezovića se nalaze znakovi ', ' i A ; prva su dva sasma rijetki, a treći dolazi samo na uzviku o (6): razglasi, imat (habere), B<5g,

S5^k,

222

ANTUN JOSIP KNEZOVIĆ 1759.

poštene svega nalažu (imponunt), nauku, tebe", pokore (gen. sing.), slavu (glonam), fc ( partiku]a)! zapađ , ^^^ ^.^ ' >>

KONSONA.NTSKE KOMBINACIJE. bč: občuvati 94 be: općinskoj x, općensko XXI , općinsku

xv 2 P 8 Cm 30 ^TT k ,° g „ 131 - - * k et -olo g -ki: P lubko «Dk. fo \ \q ' |U , bk ° Sti 6 °' |ubke 87 ' ^ ^etički: f I "j*" 190 ' Š 'P kom 205 - ~ bs: obslužiti a, 84, 108, 137 2 6 obBluzi xxiv, obslužio 203, obstriti 115, prikolubstvo (adultenum) 210. - bt: obtrkuju 168, obtrkava 183. - bv ob vrsavajue! xvm obvršiti XXXI v, 153. - ČC: sunašce 3, ditešc'e 8, 16 21 đztesca 15. - ct etimologički: poštene „, vi, 31, 45 ob poštenoga ix, pošteno 25, štiti (legere) xxxi, XLIII 35 76 7« ti,u (legunt) 33 redovništva 38, relovništvo 136 junata'l ,' 177, junaštvo 207, 214. - ćć: naćeš (invenies) in. - ćst' mogustvo xvii, 74, 95, 100, 134, mogustva xvni, 68, 75 193 20s" mogustvom w đc etimologički: sudcu'i„, 'sudca 83, 95

domorodcem z, domorodci 275; fonetički: srca xii, XX i V , 19 3 6 ' .91, srca xiv, xix, 20, 40, 70, srce XXX i 7 , 18, 25, 73 10 srcem -u, 2 ,54 173, 185, domorocem 260. '- đč etimologi kT domorodce (vokativ) „; fonetički: srčano xxx, xxxm 8 58 7l' srčanu 60 102 _ M h: sržbe XXXIV , 227> ^ g '^ ^ 154. Isporedi: ,ferdg y bu' 119, ,ferg 7 bu< 131. - đđ . odurni x

ZT T^ J^T XX1X > «*v, odigne (3. sing) 18, nadobila (par tl e. od .nadobita' superare) 85, odiluje 121, odilila 198. -đh-

1^7,7<nT 7 ^ etimol ^ i6k ^ otkrit 43, odkriti 85,' li Voo ' 1 , ' UPltl 78 ' ° đkupi0 U4; fon ^ički: slatke xvm A ,m tS^ T m ' XXXn ' 8 ' 44 ' 108 ' sIatkost XXXI *> *™ \ V f'a! U2> ritk ° XXV "' P° slitku 56 > dohotka 74,

nutka (ad^t 74. - đp : nadpls 165, podpis 243. - đs etimo- ogicki: ludska xix, ludsko 280, ludstvo Xx „, 95, 134 142 180 ludstva 193, 205, odstupio 144, odstupi 204; fonetski; gosposS xx,v gospostvo 159, lustvo 126 - đs g : ozgo x , 21, 91, ozgor

» ; r„ s: sl0b0štmu 149 ' 203 - ~ đt: ° tuđ 2 > otvori

i 11 ?' 20 f' 2 44, otvori 81, 249, pritobom (,prid tobom') 152, 153, otoga God toga') 173, 186, otle (istine) 266. Isporedi: prid tobom 200. - gfc: lako 131, 175, laka 190. - ht : zaktivaš vi, xvn, zaktiva (3. sing.) XI , XVI) 27, 67, 94, zaktivam xx, 201, nekti (nolu.t) xv, xxxiv, 27, 43, 77, ktio (partic.) 176, 219, 245. - hv tahti vi, xvi, 31, falili x XX in, za faliti 20, 157, 268, zafalnost 20,

ANTON JOSIP KNEZOVIĆ 1759.

223

183, 268, falu 67, 88, 270, fataju 162, ufatit 129. - jj : noje (noi ie<) 252. — kd: svagdanu xvni, svagdana 98. — kg : dogod 48 245. - ksn: docne 56, 173, 241. - mč: zamčice 109 zam- člca 183 — mm: jesamu (jesam mu') 193, samu (,sam mu ) 210. - nb: obrambu vi, 183, obrambe 52, 254, himbenoga 28, 52, 84 148, himbenost 52, himbeni 89, himben 117. — mi: jeda- na : sti 969 — AS : ditinska 24, sužanstva 147, sužanstvo lb2. Isporedi: suzan 222, suzne 272. - sb: sbrisao_ 163, sbor 177 _ s d etimologički: sdruženu xv, sdruzi bi, tiu , fonetički: združeni m, 220, združena 2, vazda vm, xrv, 9, 34, 65, vazdan (tota die) 63, 88, zdvojili (partic.) 255. - sg: zgode XL v, zgrabiti 17, zgara (ardet) . 224, 232. - su: S nome 163, š nime 165, 171, 191, 206, 266, g nima 199. - SS: vaše (,vas se') xix 118, 127, naše (,nas se') rav, času (,čas su') 14, svojega U svoi'ega') 192. - SS : s šipkom 205, s šakom 205. - stb : ezbine 126. - stal: ustma 168, 185, 199, 203. - stn : etimo- logički: radostni xix, kripostne zxi, bolestni 242, 2o4, bolestna 249, žalostna 93, žalostni 254; fonetički: lasno xxw, xxxvn. 22 35 76, bolesnici X xxin, bolesne 180, usnice xxxiv, 196, zalosn 2,'žalo'sna 17, 93, žalosnu 17. - stil: lašne 140, 182. - 8b zađužbine 7, 72, 96, 277, zadužbinu 243. - te etimologički otcu m, v, 68, 199, 240, otca 4, 8, 37, 79, 91; f o n e ,t i o k ! : oca vn, ocem xvii, X xix, dieom 5, dica 158, bogacem 56, bogacu 107. - tč: očinski iv, očiusku v, dičice 6, dičicu 6, dičica 24, bi. - tć etimologički: bitće 178, 228; fonetički: ^imaćes x X xn, 222, satrću 43, imaću 50, tražićeš 56, vidićeš 78, 154, biće 140, 143 radiću 146, 156, postaviću 152, pitaće 265. Isporedz . biti če 50, 160, opećeš (,opet 6eš') 241. - to ^etički: .) bo- gastva vx, 28, 82, 114, 116, bogastvo xxvi, 107, 151 , bogastvu Lm; P) hrvačke 265. - tt: jeste (,jest te') XI v, xv, skrovnoste (,Bkroyni e t teO 163. -VBtetimologi8ki:Mev8tv.^; fone,

tički: kralestvu nm, 2, 63, 95, 152, kralestva 8o, 86, 114, 129,

230, kralesivo 100, 133, 230. - ZC: razevilite X x X u!, razeviUeno XL iv, razevilena 249, razeviliti 264. - zh: izhode xvnj »hod. 266. _ Zk etimologički: izkazuje vn, 79, izkazat. 76, lo5, 168, 187, 270, izkazala 8, izkrćega xi, ra.košja xxx, 27, razkosje ii, 77, razkrčio x L vn, »kopati 2 12; fonetifiki: mrsko 227 mskim 278. - ZV etimologički: izpisao u, 251, izp^e vn, 29 U,

231, izprositi v„i, x XXI x, 64, izprosio xxn, 255, ^\^f^ »! izpovidnika 1, 57, 81, 187, 223, »puniti », 42, 44, 80, lo6,.»puni

224

FORTUNAT ŠVAGEL 1761.

xxxiv, 49, 227, 228, izpadoše 77, razpeše 168, izprid (prijedlog) 205; fonetički: ispovid X(ir, ispuniti 138, isprosi 142. — ZS etimologički: razsvitlene xn, razsvitlila 10, razsvitluje 38, razstavlajte xli, razsrđiti 154; fonetički: rasvitlivaš xvir, rasta- viti 17, 83, 269, rastavi 179, rasrdili 58, rasrdi 204, rasuti 176.

— ZŠ etimologički: razširiti 86; f o n e t i č k i : raširiti ix, xxix, 9, 32, 69, raširi xi, 31, raširila 86. — zt: ustežeš xv, usteže xxxn, ustezati 42, 153, isteći 58, ustrgla 77, istiraj 119, istirat 134, ugristi 280. Cesto se piše također zt, ali se onda ne može znati, je li to fonetički ili je etimologički. — zz : raznali 86, raznati 99, 10 0,111, 145, 148, razna (3. sing.) 211. — zž: ražalostit xxxi, ražalosti 171. — žk: teško xxvm, 17, 144, 146, 214, teškoća 41, 48, teške 91, 165, 241, 274, friško 123, friške 168, muško 273.

— žt etimologički: družtva 24, družtvo 126, bižte (fugite) 214, kažte (dičite) 214; fonetički: društva 244.

FORTUNAT SVAGEL.

17S1.

OPUS SELECTUM CONCIONTJM FESTIVALIUM ORDINA-

RIARUM ET EXTRAORDINARIARUM AVTHOBJE M.

V. P. F. FORTUNATO SVAGEL . . . ZAGRABIAE. Na naslovnoj strani nema zabiležene godine štampe, ali je ona (1761) zabiležena pod aprobacijama na početku knige. U knizi ima dosta štamparskijeh pogrješaka.

AZBUKA. C = cz : tmicze, pifzecz, zvezđiczami, pfeniczu, zerczalo. — c = eh : kratkoehe, moguchen, hochu, pocliel, ehudo, chlovek, ehujuehi. — S = gy : y ogya, zafzagyena, nahagvam, potvergyavali, preporagyal. — i bileži se znakom i, samo se riječca i (et) piše znakom y. — j = j (obično) ; = i : nikai, daite, veruite, divoika ; = : priatela, priela, dvoiti, razleana. — 1 = ly : đalye, dopelya, pozdravlyati, polye, volyu; = li: dalie, bolie, voliu. ■— li = ly: kraly Okrali'), voly (,voli ( ). — ii = ny: nyegovu, ognya, Gođovnyaka, govo- renya, czvetnyaku; često se ispred glasa n nalazi glas ;; govorei- nya, odgainyati, koruinyenoga, pofteinye, ,poinyem (,po nem'), nai nyu (,na nu'). — ni = ny : nym. — »,'•"= er : pervoga, mertev, obernul, derfati, potergati. — s = fz : fzvoga, napifzano, glafz, nebefzka, vifzoke, krepofzt; = f (rijetko): napifane, vifokoga, po- ftaviti; = sz : oszebuine, posztavljaju. — š = f: denefnyemu,

FORTUNAT ŠVAGBC 1761.

225

nazvefchati, poftuje, obnafal, firoku ; = s : premislyavajuch, škola, došle, objachis, fziromaskoga ; = ff: perveffi, naffa, mudreffa, doffel, vaflu ; = fs: pervefsi, Dufs (animarum), jakfse; = fz (rijetko): pofztuvali, pofztuje, fziromafztva ; = sz (veoma rijetko): naszko- diti. — ž = f: vnofina, krifu, tefaka, pobofnoga; = s: priblisa- vam, Bosje, pobosnoga, mus.

Dodatak. U gen. plur. nalazi se h: rechih (verborum), kre- pofztih, lyudih, zapovedih, keherih.

UDVAJALE SLOVA. aa: daarmi (donis), daar (donum), saađ (fruetus). — ee: deela (opera), vsee (omne). — ff : uffal, uffajueem, uffana. — 11: telio corpus), tella (corporis), illiti (sive). — pp : hippu (momento) 59, 60.

AKCENTI. Znakovi ' i ' dosta su rijetki ; a znak A veoma je rijedak : po- stavlen, sreču, svetu (mundo), tela (corporis), let (annorum), jasneše, segurneje, donaša, zapovedale (partic), neizm^rnu, pobdžnost, 6 (uzvik), a (partikula).

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč etimologički: občine (gen. sing.) 8, obeinski 61, občinskem 62, 65, občinskoga 301, občinum 382, občuva (3. sing.) 12 ; obču- vati 49, 78, 86, občavana 55, 62; fonetički: opčine 323. — bh: obhaga 28, obhagal 49, obbagane 342. — bk: zibke 50. — bs: obsegeni 11, obsegenu 388, obstalo 24, obstira 28, obstrli 33, obslužava 56, 64, 74, 302, obslužavati 67, 87, 328, 366, obsilil 341, obsude (3. plur.) 372. — bš : obšanost 16, 88, 100, obšaniti 45, obšanosti 300. — bt: obtršen 79. — bv: obvito 73, obvrša- vati 361. — ct: octom 52. — • čt etimologički: čtejem 6, 330, čteje 9, 23, 26, 292, 322, Stoti 15, 355, 386, divojačtva 18, 20, 30, 80, 297, divojačtvo 84, 365, prodečtvo 56, prodečtva 382, vračtvo 66, 331, vračtva 351, mašničtva 304, 313, 319; fone- tički: poštene 3, 83, 88, 296, 308, poštuju 6, 300, 307, 353, 357, poštuje 30, 35, 43, 83, 97. — đc etimologički: srdeu 3, 8, 77, 293, 383, srdee 8, 45, 76, 339, 344, srdcem 9, 31, 39, 297, 321, srdea 13, 23, 48, 100, 298, sudcl 32, 83, 371, sudcem 60, 371, 385, sudca 320, 322, 370; fonetički: želucu 82, srcem 296. — đč: srdčeno 31, 311, srdčenost 293, podčasnike 312. — dđ: odurjaval 34, odurneša 98, odurnosti 305, 332, 341, 345, odurno 375. — dh: odhaga 4, odhagajuči 8, odhagate 98, odbodku

Ifitorija hrvatskoga pravopisa. 15

226

F0RTUNAT ŠVAGEL 1761.

(lokal sing.) 59, odhititi 302, nadhaja 364. — dk e tim o logički: odkuda 3, 19, 302 ; 329, 330, odkrivam 15, sladki 19, 100, sladka 73,.sladke 390, odkriti 64, ođkupitel 52, 335, 358, odkupitela 329, odhodku. (lokal sing.) 59, napredke (accus. plur.) 361; fonetički: slafkočum 20, slatkoće 22, slatkoga 39, slatke 76, 380, napretke (accus. plur.) 362. — clp : nadpiski 1, 3, 384, pođpisek 2, 324, 381, 389, pod- pisati 3, 30, 324, 382, ođpravil 9, odpraviti 360, odprto 33, 91, 297, 330, odprla 35, 342, 390, podpunoma 40, 53, 299, odpelan 77. odpelati 84, pođpasal 89, podpirek (fulcrum) 291, 378, ođpuščate 383, odpus'til 385.

— ds etimologički: odseči 85, odsekel 85, 304; fonetički: luctvo 8, 19, 26, 299, 305, luctva 9, 26, 79, 292, 294, luctvom 16, 47, 51, 312, 334, luckem 16, 31, 381, gospocka 325, gospocki 372, gospockeh 386. — đš : sloboščine 78, sloboščina 78, 317, 319, 381, sloboščinu 340, 366. — đt etimologički: odtirala 33, od- tiraš 63, odtirati 391, podtvrgava 350, 352; fonetički: hote (venite) 38, 39, 49, 346, metemtoga 376. — đž : podžigal 24, 85, podžiže 96. — gk : lahkotu 45, lahko 90, 299, 380, lehko 79, 329, lehkotu 375. — gš etimologički: dragšega 79, đragšu 292, zđigši 300; fonetički: drakšega 46. — gt: povečte 77, 319, 379, 389, 391, vičte 313. — liv. falum (lande) 309, 310, 311, falili 312, 316. Isporedi: livalum, hvalu itd. koje je mnogo običnije.

— jj: kaje (,ka) je') 94, 318, 350, 359, 363. Isporedi : kaj je 359.

— kd etimologički: vsakdašnu 386 ; f o n e t i č k i : vsag- dašiie 354. — kg: k gospođinu 364. — kk : žuhki 9, 341, žuh- hoče 37, žuhko 92, žuhka 292, 378, mehkoga 347. — me: ho- tonce 98. — md: vendar 2, 15, 42, 99, 291. — nb : obrambu 14, 30, 64, 307, obrambe 15, 27, 41, 352, obrambum 30, 32, za- čimbe 65, precembe 95, 337. — nk: menkalo (partic.) 83. — nn: jedenajst 22. — ric: janca (agnum) 324. — ris : sužanstvo 40, 77, sužanstva 46, 71, 328, 344. — ris: menše 34, 55, 60, menšega 60, menša 297, 325. — std etimologički: šestdeset 26, 48; fonetički: zdencu 8, 20, 79, 390, zdenec 19, 79. — Štk: došestka 32, došestkom 307. — stm: krepostmi 19, 43, 78, 80, 354, postmi 293, kostmi 299. — stn etimologički: oči- vestni 9, očivestno 27, 33, 45, 87, 292, šestnajst 21, vustnicah 37, 5.3, vustnice 52, 53, 322, 390, žalostna 37, 50, 377, žalostni 54, .7.6, namestnika 85, namestniku 335, vnogovrstni 350, častnik 356, prešestno 366; fonetički: masnemi 39, vusnice 55, 390, pođčasnike 312. — tb : tatbinu 7, tatbine 73, tatbenem 98, svatbe 326. — te etimologički: , otca 7, 33, 47, 302, 303,

FOBTUNAT ŠVAGBL lfljl.

227

otcem 21, otcu 35, 46, 54, 313, 316, svetce 19, 20, svetci 36, 301, 354, svetcev 43, 47, 92, 341, 346; fonetički: ocem 23, svece 48, 389, svecev 290, 340, svecem 300, deca 99, 378, dece 294. — tč etimologički: otčinsku 18, 21,46, otčinsko 77, otčinska 362, otčinstvo 80, otčinstva 321; fonetički: dečinske 36, dečin- stva 81, 380, dečice 95, dečicu 390, Benečanom 307, zpričava (3. sing.) 346. — ts etimol ogi čki: svetskeh 364, svetska 367 ; fonetički: a) sveckeh 3, sveckem 293, svecke 314, 319, bo- gactva 3, 79, 82, 371, bogactvo 18, 21, 33, 354, 380, bogactvu 34,, 82, 369, 373, 383, horvacki 31, horvacka 377 ; (3) bogastvo 80, bogastvu 354; složeno: svetcku : 17, sveteke 33, 386, sveteka 84, horvateke 378. — VSt etimologički: kralevstva 342, kra- levstvo 343, 346; fonetički: kralestvo 8, kralestva 14, 79, 83, 315, 322, kralestvu 17, 308, kralestva 349. — zh etimologički: izhagala 23, izhagati 47, izhagajuči 73; fonetički: ishagala 11,

46, ishagajuči 69, ishitila 85. — zk etimologički: zkazal 3, 303, zkriknuti 6, 329, izkriknul 13, 88, 92, 330, 343, izkazati 50, 376, francuzki 77, zkončati299; fonetički: skupa (una) 36, 54, 57, 86, 295, skvariti 9, 45, 373, skončati 25, 370, francuski 70, 77, 349, francuskem 389, skriknul 72, 90, 91, iskriknul 92, 317, pasku 330, 331, 344, 368, skriti 339. Isporedi: izkrica (scintilla) 297, izkal (partic. od ,iskati') 333, 369. — zri etimologički: z nim 342, z nimi 357; fonetički: ž liim 300, ž num 300. — Zp etimologički: zpoznajne 9, 10, zpoznati 36, 53, 61, 301, 302, izpelal 23, izpustil 300, zpodobnem 331, 332, zpomenek 331, zpišuje 340; fonetički: spoznal 2, 37, 46, spoznati 38, 57, 62, 93, 352, spomenek 3, 351, spišuje 4, 298, 316, spuniti 8, 290, 367, 382, spunil 18, 299, spodobu 10, 305, 362, ispustil 12, 95, spametno 12, 360, spunil 18, 299, raspelo 26, raspeli 99, vspita- vaju 35, spovedi 98, 320, 345, 354, 390, sprositi 358. — ZS etimologički: razsvetil 16, razstupila (se) 295; fonetički: rasladiti 24, rasvečena 38, rasvetil 44, 51, 306, rasveti (3. sing.)

47, rasrdil 83, 84, starcem (,z starcem') 291, svetem (,z svetem') 300. — zt etimologički: iztočnoga 69; fonetički: stuče- čenoga 9, rastolnačil 34, rastolnačiti 90, istočnoga 61, 66, stegnula 67, stvoril 68, 322, istirala 85, rastiral 307, rastirati 321, vlesti (inf.) 355, 379, rastrgal 377. — zž: ražalostil 50, ražalostila 81, ženum (,z ženum') 365.

228

EMERIK PAVIĆ 1762.

EMERIK PAVIĆ.

i7ea.

PROSVITLJENJE I OGRIANJE JESENOG I ZIMNOG DOBA

ILITI NEDILJNE I SVECSANE PREDIKE PRIKO JESENI

I ZIME DOLAZEGHE ... PO OCU FB. EMER1KU PAVICHV

... U BUDIMU, GODINE mdcclxii.

Pavićeva kniga ,prosvitlene' ima 2 dijela, svaki s posebnom pa- ginacijom; iza strane na ime 132 (gdje se svršuje prvi dio) dolazi opet paginacija 1, 2, 3 itd. U ovoj je radni upotreblena udilna pagi- nacija t. j. iza strane 132 biležimo 133, 134, 135 itd., a ne na novo 1, 2, 3 itd.

AZBUKA. č = cf: nacfin, ucfenik, prilicfan, cfovika, cfudna; = cs : recse- noga, ucsiniti, zabacseni, pocsme, bics. — ć = cb : profechi, naj- vechma^nocb, tekucha, plachu. Isporedi: liftie, upađnutia, prido- bitia, cvitie. — đ = g j : meg j u , dogagjaja, tvergje, lagja, zapovi- gjeno. Isporedi : rodiak, diavla, grozdie, milolerdie. - e bileži se obično znakom e, kasto se nalazi znak .«: novaj (gen. sing.'fem.), prav« (gen. sing. fem.), izpraznaa slavse (gen. sing. fem.), fvojffi kuchse (gen. sing. fem.), dulsse (gen. sing.), njegov* (nom. plur. tem.) kojasga (,kojega<). - g = cx: pancxe, pencxer, c X epa, Ma- cxarske. - i bileži se obično znakom i, kasto se nalazi znak j : mjfeca, opljniti, priljkuje, jmađđe, uffajuchjfe. — j = j (obično); -i: zloi, jednako!, pokrai, krilatoi; = 0: poznae, moima, me' fvitlie, priatelji. - kv = kv (obično): = q U (rijetko): neosquer- njenoga. _ J _ y . ljubavi, valja, pomiritelj, ftavljam, priateljo- vati; = li (rijetko): liubav. - n = nj: njemu, propinju, oganj, poklanja, opominjem; = ni (rijetko): niega. — f = er: fverhu zernje, pervi, cern, fater (contrivit) ; = r: pr oxdro. — s = f • biftro fva, figuran, ofobiti, pifano, Muti; = s: iziskuje, naslidnik' nebeskomu klas, cfast. - š = ff: pogjoffe, naffega, ftigavffi, duffa, viile; - ls: favifse, oftavivfsi, jofs, pfsenicsno, fsiroko ; = sf- ni8fta,_ osftar, slutio, najlipsfa, basftinftvo; = , S s (rijetko): tesskim, slusskmji. — ž = x: prikaxe, xivu, texak, siuxbu, poxanju.

Dodatak. Slovo h nalazi se u Pavića kasto suvišno, a često se izostavla, gdje bi ga trebalo pisati: 1) hodlchu (vestern), hodicha nahudit. (nocere), bergjav, zahodili (,zaođjeli<), zvizdah (gen. plur)'

EMERIK PAVIĆ 1762.

229

verigah (gen. plur.), ribah (gen. plur.), griffnikah (gen. plur.), kra- ljevah; 2) biau (erant), traxau (cpiaerebant), oche (vultj, ochemo, naodim, naodi, dertavca, reko (dixi), njiovomu, odma, obrani (gen. plur.), oftali (gen. plur.), ji (eorum).

UDVAJANE SLOVA.

aa: kaad (incensum). — bb : nebbi (,ne bi<). — dđ: imadde (habuit), viddi (3. sing. aor.), ugledda (3. sing. aor.), propadde (3. sing. aor.), upadde (3. sing. aor.), vodde (nom. plur.), gradda (grandinis), raddi (libentes). - ff: uffaju, uffana, uffati (sperare), uffativši. — gg: tugge (doloris), tuggi (dolore). — 11: dillo, dilla, sillom, silli, mallen. — nil : ranno (mane), krunna, onni (Uli), ranne (vulnera), rannu (vulnus). — 00: goo (nudus), vooku (iuvenco), sook (sucus). — rr: mirri (lokal sing.), mirru (mensuram), gorra (peior). — tt: hotti (voluit), pntt (nxBTb), putti ' (mi*™), putte- nomu, ottide, ottrovno, ottajstva, ottvorena, uttišeriu. — UU: noguu (pedum), rukuu (manuum), moguu (possunt).

AKCENTI. Na prijedlogu u stoji veoma često akc. \ dakle u. Na drugijem riječima sasma su rijetki akcenti te se čini, da su bez ikakvoga značena: a (partikula), i (et), osobiti.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općeno 4, 93, 155, 197, 263, općeni 4, 17, 101, 205, općiti 85, opeenim 177, 191, 212, općena 189. - bk etimol ogičk.i : obkoliti 15, 46; fonetički: šipke 46, sipki 116, šipku 116, 181, klupko 254. — bs: obslužujući 4, 121, obsluživane 44, robstvo 40, 192, robstvu 106, obstajati 43, 44, bogolubstvo 91, bogolubstva

108 254, obsidnula 258. — bt: obtovareni 3, obtovariti 37, 83, obtuži 24, obtužiti 46, 57. — bv etimo logički: obveseli 48,

109 obveseliše 196; fonetički: obratiti 60, obisi 177. — cb: svidočbu 192. - ČC: ditešce 51, 65, 92, 138,149, ditešca 58,64, 85, ianešce 51, 118. - Čt e tim ologički: grišničtva 12, junačtvo 20, bludničtva 24, zaručničtvo 182, mučeničtvo 185, mučemčtva 215, misničtva 255; fonetički: poštovani 19, 20, 107, 212, 245, poštene 39, 46, 91, 108, poštovali 59, poštovati 88, 147, 219, 251, nevirništva 151. Isporedi: odmetničstva 93, bludničstvo 93, mis- ničstvu 255. - ćst: mogućstva 51, 66, 86, 251, mogućstvu 55,

230

BMBRIK PAVIĆ 1762.

64, 79, 129, 183, mogućstvo 65, 80, 99, 249, 250. - dc etimo- logički: sudcu 24, 48, sudca 45, 49, 127, sudcem 50, 56;fone-

54 m Taa 6 ^iS 101 ' 105 ' "^ 21 > B8 > 54 ' 103 < 106 > s™™ 54, 137, 144, 146, 167, srcu 56, 71, 76, 107, 155. - dč etimo- logički: sudčevo 62, sudčeva 63; fon etički: srčani 19, 155 229, srčane ,33 37 51, 157, 182, srčana 34. - dčk: srčbi 38,' 80, srčbe 38, 51, 55, 201, 215, srčba 47, 51, 176, 229 - đd etmologički: oddilene 37, oddiliti 37, 38, oddilim 98, oddavno 56 oddavna 185, pođdan (subditus) 109, naddođajem 235; fone- tički: odavna 93, 130, 185, odili (3. sing.) 162, nadodaje 241. - df etimologički: podfatio 115, 125, podfati 135; fone-

208' fdv/ \°nf UV \i m> ° dkriti 56 ' ° dkud 89 > 91 > 107 . 1B6 208, ođMase 104, podkopati 209, napridku 57, napridka 99, 100

107, 262, poshdku 138; fonetički: slatki 7, 145, slatke 21 slat

kost 26, 91, 96, slatka 66, ritko 125, Tvrtka 259. _ dp ■' pod-

m° 5 18 '^' 'f ' 2 ° 6 ' ° đpratim ^P^pom^ao 53,pod P ;l že 129, odpravi 54 odpušten 126 nadpisa (gen. sing.) 216, podpisati

81 99, 108, Judski 17, 91, 101, odsudila 9, odsudi (3. sing) 23 podsiče 20, potoku 20, odstupio 41, 154, odstupiti 96, odsiče I7l' carigradske 258. - đsd: osdol 251. - đsg: ozgor 121. - đš • sloboštmu 115, sloboštine 208. _ đt: odtud 12. - đz: odziva (3. sing.) 2o, odzivane 49, 185, odzvan 154, odzivaju 185 - dž

Sf Ž l !?'.~, ~~62 > m - ~ &■■ olakfati 163, olaksaje 198. - ht: nekti (noluit) 7, 36, 82, 116, 126, zak- tiva (3. smg.) 11, 33, 43, 96, 147, zaktivaše 31, 39, 76 87 112~~

~~fala 14 100, 223 prifati 13, fatati 26, 30. - j j : onaje (,onaj je'~~

~~?77~\£ SY T a§ m 14 ' 91 ' SVagđaĆU U > m > sva ^*e 40, 72,~~

~~20. I ~ k fn 6 1* l m °, l ° g * " k { : k griŠnik0m 55 > k SnMo) 73, 201, k gospi 150, k grobu 216: fonetički: dogod 159 - kk~~

~~etimologički: k kralestvu 116, k krivoboštvu 263 ; fonetički- mekim 26, mekoću 106. - mt: zapantiti 11, 49, 87, 90, 102,' pantite 17 za pante (3. plur.) 170. - nn: jedanaesti 99. 1 ne-~~

~~iTlS %V,\T 7 - - " Č: J ' aganČeV °' 51 - ~ ^-^anstva 18, 148, 15b, 162, 261, sužanstvo 41, 61, 74 164 190 ditinot™~~

~~. đicom 102; fonet.iki: vazda 3, 13, 19, 108, 112, zđmživfi~~

~~BMKRIK PAVIĆ 1762.~~

~~231~~

12 združi 32, združio 35, vazdan (tota die) 99, 100, 109, 131, z drugima 116, z dvora 181, z darovi 219, z dilom 224, 232, z drugom 230. - sg:. zgodio 159, zgusnite (se) 201. - skl: pri- tisla (partic.) 81. - sn etim o 1 o gički: s mma 22, 27, 86, 203, •a iom-85: fonetički: i nim 21, Š nome 34. - SS: s slugama 22, s svojima 23, 34, 166, 190, . svetim 37, 43, 169 197, 249, s strašnima 44, s svojom 105, 111. - stb: gozdbina 19. - stk: kocki (lokal) 239, kocka 239, 240. - stm: ustma 143,224. - stn etimologički: koristno 7, 124, komtnoga 8, konstne 17, 251, kripostnih ll,kripostno 32, 44, 122, 137, 138, kripostmm 52, napastnik 169, napastnike 194, zlatoustni 255; fonetički: bolesnika 16 bolesne 35, 252, bolesnik 83, 201, 206, žalosnim 38, žalosnog 58 žalosni 73, 94, 164, 230, namisnici 193, zgusnite (se) 201, usne 253 - Stn: lašne 16, 22, 40, 70, 125. - SZ: s zatajenem 56, b zmijom 116, s zemalskima 175, 177, s zemlom 251, 2t>2 - SZ: s žalostjom 71, 73, s ženom 102. - što: godištu 2o7 261 - tk: svadbe 74, svadba 75, svadbi 116. - te etimologički: bogatcu 39, bogatca 87, 89, 132, 199, bogatci 131 240; fone- tički: ocu 3, 18, 24, 124, 142, oca 4, 18, 22, 107, ll^ocem 32, 66, 124, 219, 263, diče 24, 44, diou 44, 97, 151. - te: oče (vokativ) 3, 62, 145, 191, 207, očmoga 33, 61, očeva 61 260, očinski 67, 226, očenaša 143, najkročije (mitissimum) 51, kročim 66, kročinu 252, dičije (pueriles) 65, dičija 99, dičak 115, svečam 107 108, 134, 155, 248, svečane 133. - tć: odgovorne 2, 153, odgovorićete 3, 252, vidićeš 24, vidićemo 59, 252, upitace 26, vapićeš 39, satrću 41, plakaćeš 62, virovaćemo 82, zaboravimo 120 Isporedi: postati ćemo 6, sliditi će 21, nastojat! ćemo 57 ukazati ča 118. - td: pedeset 182. - ts etimologi« ki: egipt- skomu 80, egiptski 141, 259; fonetički: proklestvo 11, 127, lo8, 176, 227, proklestva 13, 46, 51, proklestvu 96, bogas va 29,441 939, 240, bogastvo 99, 138. - vst: kra|estvo 10, 18, 47 U6 136 kralestva 20, 137, 161, 259, 263, kralestvu 60 97, 123, 135, 138 bistva 12, 254, bistvu 169. - zc: razevileno, 50 razorene 252, razciplene 93. - zč etimologički: uzčimS 5, uzcimmo 36, 103, 122, izčuditi (se) 14, 22, 48, 66, Uli »^ 90 - «^' pa e 100; složeno: usčinimo 6, 228, isčupat. 89, 90, 92, 125, Lupaju 91. ~ Zh: izbodak 48, izhoda 253 - zk etimol. .ički: izkrnega 26, razkošja 29, 30, 59, raAoBje to, 196, oi- lazka (gen. sing.) 55, uzktiješ 100, uzktije 130, Francuzk 01 ,171 francuzkoga 258, uskrisiti 252; fonetički: iskrnega 1, 3, 26,

~~232~~

~~BMERIK PAVIO 1762.~~

106, 129, iskrdemu 5, 24, 56, 90, 148, iskrni 9, 91, 92, 170 ras- košja 18, 21 28, 65, 100, raskošjem 20, 21, 109, 155, dolaski (nom plur.) 20 iskoriniti 25, 26, 76, 92, 259, mrski 26, mrska 72, iskušano 33, iskušati 84, iskazati 122, uskrsnuća 200 fran- cuskoga 258. - zj: uzlube (3. plur.) 18. - zp etimolo^i čki- razpmab 8, brezposleni 99, 101, 103, uspomena 110, 226! uzpo- mene 194, i-povid.de 123, uzpeo (partic.) 193, izpođ (praepos.) 231; fonet,cki: upisuje 1, 33, 34, 114, 119, uspomenu 2, 104 110, 218 uspomena 17, 74, 90, 165, ispravlene 2, 27, 67, ispovi- dam 3, 165, ispovida 11, 89, 124, 158, 252, ispovidi 15, 45, 52, 123 ispunit, 13 63 207, ispuni 79, 82, 131, 185, 259, isprazna

~~to '• ' ' ' 1Sprazni 20 ' 29 ' 199 ' is P rosit i 39, 62, 118 258, zspao (partic.) 62, 116, uspeo (partic.) 193, 217, ispustiti~~

~~9M f ~ Z ' e ] t ! mol °g ižki; ^služe 18, uzslužiš 57, razsuše~~

~~Iq l\ Z raStatl (86) 38 ' 41 ' 58 ' rastaviti 46 > 61 , rasrden~~

'wS 'i ' raSIČG (3 - sing - } 66 > rasuvši 67 > rasu (3. sing aor.) 256, 257, usluša (,uzasluša<) 106, uslidimo (.uzaslidimo') 157 rasvitlerie 222, isikavši 257. Isporedi: raztaneš 62. - zš etimo- logički: razširivane 8, razšinvana 10, razširio 141 ; fonetički- rašmvati 9, raširujemo 11, raširiti 20, 152, 170, raširile 141 143' krolto (£ro. što«) 256. - zt etimologički: iztražujući' ^ »teče 208, raztoč.še 257; fonetički: istolmačiti 5, istirati 12 55 259, »bran 39, 129, ustrplivo 26, ustr pjene 187, ustegnuti 32, 225, ustegnuh 54, istraživali 67, istražuju 114, 115, rastirat! 98, 230, istoka 132, 143, 225, istekao 189, 205, istočnomu 189 ulisti (mgredi) 160, odvesti (avehere) 181, ugristi 203, rastociše 257 - zz: ražalosti 40, 197, 260, ražajena 164, ražalostiti 218, uživemo (,uzažrvemo<) 57, užive (,u Z ažive<) 61. - ŽC: neznabožce 53 ne- znabozd 210. - žč: oteščan 11. Isporedi: otešćavaju 242 - žk etimologički: neznabožki 75, 154, 180; fonetički: teškim 14, te&o 15, 19, 29, 107, 115, tešku 40, 58, teškom 43, 96, sluš- kmi 25 sluškine 157, sluškiria 233, 234, muški 115, mušku 120 foo / - ^t etimologički: družtvo 54, 217, neznabožtva 182; fonetičk,: društvom 13, 36, 40, društva 15, 45, 120 121 društvu 92 mloštvo 15, 17, 27, 74, 141, mloštvom 141, 259, uboštvu' 55, 177, ubostvo 65, 109, 130, 178, 186, uboštva 102, nezna- bostvom 80, neznaboštvu 226, krivoboštvu 263;

~~JURAJ REŠ 1764.~~

~~233~~

~~JURAJ REŠ.~~

~~17S4.~~

~~PET KAMENOV PRECHE DAVIDOVE SZTOLNAOHENI PO PET PPODECHTVIH .... iz Latinfzkoga na Horvaczki Jezik prenelfeni PO IZV1SSENOM U GOSZPODINU JURAJU REESSU ŠTAMPANO VU ZAGREBU 1764.~~

AZBUKA, C = cz : konecz, temnicze, pravicza, knificzu, kamenczov. — č = eh: nechifzti, chlovek, prodechtvo, chelo, pomoehi, hocb.ete._- g piše se gotovo svagda znakom g, samo se riječ ,Bog' kasto piše : Bogb. — Ž = gy- «aregyena, potvergyuje, nahagyaju, vigyen, mofgyani; = A). dy, dgy (sve troje veoma rijetko i po svoj pri- lici griješkom): rodjeni, zgadva (se), rodgyeni. Isporedi: donajal, nahajam, huje (peius). - i piše se obično znakom 1, samo se riječca ,i< (et) piše znakom y. - j = j : jake, vojuval, bo,, ko,e, dohajal; = i: takai, fzvoi (,svoj<), ofzebuinum; = y: voymchke, kay, ray, Poznaymo; = 0: prieti, pie, odbial, /Aeati. — J _ ly: bolye, o"ftavlyam, volye, zemlyu, razmifslyava. - m bileŽ! se obično znakom m, kasto se nalazi znak ~ : koje, fzobu, fzame, Bogo, Jeru- faleczi. — n obično se bileži znakom n, kasto se^ nalazi znak : praviehe, nefzpodobe, jede, peklefzke, fzueze. — 11 = ny : nyego- vib, nyu, ogeny, ognya, vuchinyenoga. - t = er: ehverfztochi, pervi, mertev, derfanyu, rnilofzerdnofzti - S = fz : vfzigdar, ieizt, Gofzpoda, nefzem, fzledil ; = % (ispred k, t, ali ne uvijek): zadozta, vuzta, vojzkum, nebezkoga; = f, sz (oboje veoma rijetko): oftav- lyam, devedeszet. - Š = f: gledalifeha, ođpufchajuchi, kaftige, preftimavati, zafli; = s: nas, povernes, budeš, gresmk, škodu; = £f : naffega, vekffi, Razdelivffi, đuffa, naff ; = h : premifslya- vany, nafs, ifslo. — t piše se gotovo svagda znakom t, znak th upotreblava se samo u riječi ,let< (annorum) : leth. — Z piše se obično znakom z, posve rijetko se nalazi znak fz : ra&luchene, rafzvefselil, bojafzlivofzti, prefzboli (,prez boli')- — Ž = I: Mesom, razdrufi, derfal, befal, pomafe ; = s: fznasnih, zakrusi, Bosje, fzlosen, las.

~~•UDVAJALE SLOVA. bb: nebbu (lokal). — ff: ufanje, uffanja, uffam (se).~~

~~234~~

~~JUBAJ KBŠ 1764.~~

~~AKCENTI.~~

~~Znak v nije baš rijedak, a znakovi ' i * posve su rijetki: svetu~~

~~(mundo), rode (3. plur.), dela (opera), pate (vias), zrcalo, ne (non~~

~~est), znal (partic), preneseno, veli (dicit), vezda (nunc), placem~~

~~(instr. sing.), pUž, ter (etiam), dve (duo), 6 (uzvik), a (partikula).~~

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. be: gubcem 235. — bč: občinski 11, 30, 52, 70, 159, obcinskem 36, 95, 125, 201, občinske 48, 53, 57, 94, občinsko 81, 90, 148, 179, obcinum 85, 91, 193, potrebčinu 64, obcuva 92, občuvaj 152, 163, občuvati 214. — bk: zibkah 219. — bs: obstalo 14, obstane 30, obstati 221, obstrtoga 34, obstrto 94, obstrle 117, obsudil 87, 105, obsuditi 105, obsuduje 114., 204. — bš: obšanost 88, obša- nosti 121, 134, 136. - bt: obtršuje 39, obtršenoga 97, obtršeni 117, 234, hrbta 42, 43, 228, 231, hrbtom 159. - bv etimo- logički: obvršiti 158, 214, 220, obvršavali 224; fonetički: obaleni 183, obrnula 229, 230. — čt etimologički : prodečtvo 2, 226, prođečtvih 4, čtete (legite) 41, vračtvo 48, 59, 100, 226, 235, vračtva 221, 240, mučeničtvo 73, 165, 166, svedočtvo 80; fonetički: poštujem U, poštovati 29, poštenju 73, 128, pošten 74, 194, poštenje 126, 127, 137, štejte (legite) 210. — dc etimo- logički: srdcu 59, 102, 105, 112, 115, srdcera 59, 105, 152 srdca 59, 72, 150, 164, 200, srdce 87, 105, 126, 120, 134, sudca 112, 114, 132, 179, sudci 179; fonetički: srcu 44,50 68 112 216, srce 44, 129, 189, 217, 218, srca 48, 50, 87, 213, srcem 24o!

- đč: srčenoga 8, 84, srčenosti 24, srčenost 84, 85, srčen 131, srčene 132, malosrcnost 10. — dh: odhajaj 13, odhaja 25, 26, 135^ odhajati 189, odhitili 78, odhiti 94, odhičeneh 133, odhraneni 218'

— dk etimologički: gladkeše 5, odkuda 40, 77, 98, 106, 188, podkapati 75, odkuplenje 110, 128, odkupiti 128, 239, ređko 159,' 186, 192, redki 189, 202, napredki 228; fonetički: britke 109, britkočum 109, britka 189, 202, dohotka 154, đohotki 180, 185, dohotke 185. — dp: odpuščajuči 3, ođpuščen 56, odpušča

~~101, podplat 9, pođpunoma 11, odprto 41, 133, 149, 207, 223, odpre 68, ođpreti 93, podpisuješ 197. - đs etimologički! odsugenje 69, odstuplenja 108, odstupiti 176, 217, 236, gospodstvom~~

102, gospodstvo 153, odseklo 168, ludstvo 187- fone tički : luckem 66, lučke 83, luckeh 85, 185, lučkoga 196, luctvom 90, 218 238 Juctva 90,^92, 193, 198, 231, luctvo 193, 238; složeno: ludctva 231. — dš: sloboščini 96, sloboščinum 119. — dt etimologički:

~~JURAJ REŠ 1764.~~

~~235~~

medtemtoga 21, 22, 34, 59, 186, odtrgnuti 159, odtrgnul 229, od- tuda 235; fonetički:. metem toga. iv, hote (venite) 173, 202, otrči 213. — đž: pođžiganje 24, podžiže 126. — gk: lehko 39, 48, 78, 115, 129, lehkoga 56. Isporedi: legek 16. — gš : dragše 36, 73, 230, dugša 145. — g't: «) vigte 12, 19, 71, 76, 123; (3) po- večte 39, 69, 209, 210, 217. — hv: nezahfalne 99. Isporedi: zahvaleč 113, hvaliti 123, 225, hvalim 124, hvalu 177. - kd: vsagđašna 72. — kg: kakgoder 6, 47, kak god 107, 124, k go- spodinu 10, k grehu 109. Isporedi: kag god 72. — kk: žuhko 62, 63, žuhka 173, žubkoga 207, mehkoga 226. — md: vendar u, 14, 17, 42, 51. — nb: precembum 128, obrambu 235. — nil: jedenajst 217. — riš : menša 34, menšega 50, menšum 128, 208, menše 156, 180, 190. Isporedi: menšem 114. — std etimo- logički: šestdeset 178; fonetički: zdencem 170. — stm: častmi u, prstmi 2, obšanostmi 110, postmi 186, listmi 215. — stn: prišestne 4, prišestno 144, prešestna 40, 41, prešestno 144, kovistnum 67, koristno 95, 183, vustnom 119, vustnicami 241, dvojvrstne 130, zadostno 173, namestni 197, žalostni 216. — tb etimologički: tatbini 84, tatbin (gen. plur.) 198, tatbinu 210; fonetički: svadbenemi 180, svadbenu 217. — te etimo- logički: otca 6, 25, 40, 50, 61, otcem 71, 79, 82, otci 71, 118, 132, 138, 199, otcu 110, svetce 108, 133, 134,.svetci 134, svetcem 185; fonetički: deca 179, 199, decu 210. — tč etimolo- gički: odvetčinum (hereditate) 184; fonetički: dečec 49, dečicu 51.— td: devedeset 35, 36, 37, 187. — ts etimologički: horvatskoga (na naslovnoj strani), bogatstvo 39, bogatstvom 40, svetske97, svetski 186; fonetički: borvacki (na naslovnoj strani), horvacko 203, bogactva 214, 217. — vst etimologički: kra- . levstva 162, 187; fonetički: kralestvo n, 187, 188, 204, kra- jestvu 181, kralestva 188. — zh: izhod 13, 95, razhladi 119. Nalazi se i ,M,'ali se ne može znati, je li to fonetički ili je eti- mologički. — zk piše se zh i fzh, a ni za jedno ni za drugo ne zna se, je li fonetički ili je etimologički. — zp piše se zp i fzp, a ni za jedno ni za drugo ne zna se, je li fonetički ili je etimo- logički. — ZS: rasipno 39, rasipni 40, 79, 82, rasipnoga 79, 80, rasipne 186, rasvečeni 190, rasečeni 214, rastupite (se) 220. — ZŠ: raširjene 9, raširi 145, raširiti 213, rašire 214. - zt piše se zt i /zt, ali ni za jedno ni za drugo ne može se znati, je li fone- tički ili je etimologički.

~~236~~

~~STJEPAN EOSA 1764.~~

~~STJEPAN ROSA.~~

~~1764.~~

~~/CIVOT GOSPODINA JE/USA CHRISTA NARODA CJOVIE- CJANSKOGA SPASITEGLJA . . U MNEZIK mbcc LX iv.~~

Ova je kriiga štampana bez imena piščeva Kukulević (bibliogr. hrv. 144) veli, da joj se pisac zvao Stjepan Rosa, ' Dubrovčanin, pop, f 1770. — Kosina kniga ima veoma mnogo štamparskiieh pogrješaka.

AZBUKA. C = z: liže, polovizu, tamnizu, đaniza, mielez. — č = ej : cjo- vieka, prorocjanftvo, cjujuchi, obicjaj, pocjamfei ; = c: početak, ra/heno — ć = chj : obechjana, vechje, chjudi, ochjutimo, viechja;

- eh : vochke, vecb, velech ; = fchj : bratchje (.braće'), bratchja, pofvetchjujem; = tj: uhitjen, nafitjuje. - đ = dj : takodjer, na- kdjen, porodjen, odredjeno, dohodjahu ; = di: gradiansku, rodiaku;

— ghj : meghju, raghjamo, doghje, graghju ; = gh : vighmo, fvegb, proghi. — g obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : mnoghe, glinufobe, noghe, moghla, uboghi. — g = gi, gj : giafnufcefe (expaverunt), gjafnutife (expavescere). — h piše se

~~obično znakom h, ali se kasto nalazi i znak cb : kruehu, kruch,~~
gmch, griecha, malachnu. — i piše se obično znakom i, ali u tre- ćem licu sing. aorista piše se na kraju znak j : bj, poftavj, ogradj, ugasj, poro«fy — iji = ij : najoholnij, tu/cnij, Messij, vriednij, Babilomj. — j = j (obična); = 0: prie, nepriateglje, blahu, voe- vat, dvoiza. - } = glj: /emglju, kraglja, fpafiteglju, . cegljađ, ve- gljafce; = gh utemeglila, Posvetitegl. — ri = ga: gnimi, cignahu, puftignu, pomignafee, fu/ejagn. - t = sar: varim, parvoga,' fmasrti, barda, tvasrd ; = ar: potvarđimo, karftitegl, dovarfeen, utvarditi; = r : umro, otr (3. sing. aor.). — S = f : poftanka, fvieta, mefam, defnu, fpafegne; = s: glas, besjedi, danas, poslan, nebeskiem. - š = fcj : đufejom, nafeju, i/ifejo, dofcjaftju ; = f c . : feto, putujefe, imafee, jofe. - z =/: u/eo, po/nati, i/abrana, bli/u, W\ — s (rijetko) : obras, kros Znak / piše se i u majuskulama. — ž _/cj : kri/cju,ycjartve, bo/ejanftvenu; ==lf a : /ehivuch, mq/ce, mno/c, mu/c, /citto. Obadva se ta znaka pišu isto tako i u majus- kulama. — * = ie : tielo, biehu, /apovied, pieva (cantat), ra/umieti, vrieme, vieru, grieh.

STJEPAN ROSA 1764.

237

UDVAJALE SLOVA. aa: roditelaa (gen. plur.), godištaa (gen. plur.), sinovaa (gen. plur.). opačinaa (gen. plur.), vojskaa (gen. plur.), praavi (verul), praavoga, našegaa (gen. sing.), taa (haec, neutr. plur.), daa (dat). — bb: tebbe. — CC: klicea (nom. sing.), djecee (liberorum), zhcca (mulier improba). — čč: očči, biččima.. (flagellis), rečče (đixit). — dd: buddu (3. plur.), budde (3. sing.), jadde (aerumnas), čuddo, paddoše, staddo (grex), mjedd. — ee: činee (faciunt), velee (dicunt), uzeet (demptus), progonee (persequuntur), tee (illae). — gg : druggu (aliam), druggomu, tragga (generatio). — H (piše se ij) : atvarii (rerum), ludii (hominum), izvrsnostii (gen. plur.), riika (mugit), uču (docet). — kk : slikke (imagines), mukke (tormenta), mukka (tor- mentorum), okko (oculus), plakkat (dere). — U: djello, djella, mallo (parum), palla (part.), alli, olli, sillom. - mm: obećammu (,obeća mu'), poddammu (,poda mu'), klanahummu (,klanahu mu ), plemme, immat, immaše, kammo. — im: ranne (vulnera), inno (aliud), inna (alia). — 00 : goo (nudus), rood, doo (valhs), poo (dimidia pars), apostoo, voo, too (hoc). — pp : skuppiše (college- runt), skupp (collectio), vappi (clamat), upprto. — rr : gorre (peius), gorre (montis), gorru (montem), starra (antiqua), korra (cortex), vjerra. — SS: ničessa, čudessa, vissio (partic), ossuda, ossobiti, ossam, nossiti, dasse (,da se'). — U: piSše (scribit). — tt: ottac, ratt, nitti (neque), etto (ecee), putt (nxi,Ti>), putti (M-bia), bratta (fratris). — UU : ganuut (motus).
AKCENTI. U Rose se nalazi samo znak ' , i taj je rijedak i dolazi samo na skrajnijem vokalima: harnb (adv.), pravovjernb, obeća (3. sing. aor.), reče (dixit), dakle (igitur), uze (3. sing. aor.), nti (partikula), osta (3. sing. aor.), onogžt, krenu (3. sing. aor.).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općio 7, općiti 7, 56, 147, općene 31, 184, općini 43, općili 143. — bh: obhitajuć 20, obhiti 53, obhitit 96, obbita (3. sing.) 185. — bk: obkrit 28, lubko 89. — bs : obslužiti 2, 170, 185, obsluži 14, 70, 170, obsjeli (partic.) 6, 11, obsjedoše 21, sobstvo 8, 22, 23, sobstvu 22, 177, robstvo 13, robstva 16, 41, 162, obsje- niti 33, izkubstit (evellere) 87, hudobsko 89, hudobskoga 14o. — bt: obtekoše 11, obtječe 18. — bv etimo logički: obvezani 2, obvezana 27, obvito 32; fonetički: obraćati 53. - ct: octom

238

STJEPAN JROSA 1764.

12. — čb : svjedočim 154, svjedočbom 171: ~ čc etimologički- predtječca (praecursoris) 19, đrvosječca (gen. sing.) 51- f ne- tički: djetešce .29, 32. - čt etimologički: zatočničtvo 9, junaotva 9, vlasničtvo 10, 99, 170; fonetički: poštene 4, 53 15o pošteno 26, 89, poštena 36, poštuje 66. - će etimolo- giji: doćće 7, 10, 45, 57, 171, izaćće 22, proćće 36, poćće 140, lbb; fonetički: naće 6, naćeš 17. - ćst: svemogućstva 180. -dc etimologički: sudce 17, sudcima 41, sudca 71, domo- rodci 31, gradcu (oppido) 58, 175, čđadce (gen. sing) 67; fon e-
«n ro TTn ^ 6 ' 22 ' 14& ' 153 ' Srca 5 ' l0 > 22 ' 146 > m > ««e38 f . 60, 69, 140 151, srcem 86, 147, 193, ocijeplen 11. - dčb: srčbe
3, 69, rasrcbu 71. - đd: odijelit 6. Isporedi: , po dda< (3. sing.
aor.; «I, za koje se ne može znati, da li je dd samo na prosto
udvojeno ili je napisano etimologiji. - đh: odhranio 14, 58 od-
hranih 26, ođhraniti 27, odhodit 50. - dk: odkupit 4, 187, od-
S P J' i 1 ?!' D ? Pređka W ' 62 ' ° dkud 29 ' M ' 56 > 71 > 158 > ođkriti 3b, 48 1/3, odkrije 157, odkle 85, 180, podkušat 155, 173. -
đp: ođpušterie 20, 30, 58, 71, 171, odpustiti 58, odpusti 72, 97,
podpuno 57, odpočinuo 66, nadpisom (inscriptione) 159, nađpis 160-
As: podsunčamjem 1, hdstvo 2, 90, ludstva 4, 7, 23 68 lud-
skyem 9, 62, ludski 9, luđake 10, 78, 152, nasljedstvo 8,' 172,
gradskim 16, gradsko 31, odstupio 47, odstupi 61, 152, odsjeć
00, odsiječe 72, 153, gospodstva 177. - dsg: odzgara 28, ođzgar
Vr\~ V ^ 36 ' 4& ' 66 ' 71 ' 169 ' P rošadši 55 > Prišadši 59,
167, posađš, 67, 88,98,168, padši 152. - dt etimologiji-' hodte (vemte) 8, 166, predtječac 20, ođtlek 64, 71, 141, predteći
a [ u ne ^ 5 ! ii: ° tlek 194 - gŠ: 0bIakšat 22 - - **■ Wmbeni 4 himbe 50, himbene 79, 80, himbenika 195. - nn: jedaneste 34, jedanes 43, 175, 193. - np: stranputna 4, stranputnih 73, stranputicu 80, stranputno 163. - ris : sužanstva 3, 13, 21 143 162, sužanstvo 41. Isporedi: suzan 3. - sb : zborišta 67', 149 ' zbiraj 77, zborio 149, 154, zbivaše (se) 87. - S g etimologički' sgode (occasiones) 23; fonetički : zgrade (3. plur.) 14, 17 zeo- chlo (se) 27, 36, 48, 86, 162, zgraditi 53. - sri: š nim 5, 40,49, 146, 191, š nime 9, 16, 32, 59, 100, š riom 30, 179, 180, 182, 1J4, s rimu 37, 39, 57, 68, 140, š nima 41, 56, 57, 144 150 - SS: s svojom 3, s sobom 10, 17, 40, 83, 154, s svojijem 21, s strane 32, 81, s sebe 146. - sš : s Šimuuom 60. - stb: gozbu W, 91, gozbi 63, gozbami 83. - std: šesdeset 19, 20, šesdese- tomu 194. — stn etimologički: izvrstna 3, vrstna 27; fone-

STJBPAN ROSA 1764.

239

ticki: lasnu 2, lasno 38, 39, 48, 97, 149, korisne 8, svijesno 8, vlasništvo 10, vijesnika 14, vijesnik 177, 182,185, izvrsne 15, izvrsno 16, 54, 81, časno 26, 34, vrsno 27, namjesnikom 33, ža- losno 41, bolesnu 51, zlatousnik 64, 91, 165, 183, 190, šesnesti 141 166, 168. — Stri: lašiii 80, lašiie 90, 92, 149. — SZ: s zlo- činc'im 13, s zavidosti 56. - Šb : zadužbinu 75, zadužbina 75, zadužbine 77. — štb : uvježbani 4, uvježbana 27, vječbat 53, 61, 94 — Štn: godištnoga 18, sudištni 154. — tb e ti mol og ič ki: svojitbi 24, ženitba 26, 27, 72, 175, ženitbenu 27, ženitbe 34. 72, 172, svatba 50, svatbu 188, svetba 54: fonetički: udadbe 26, 43 'l76 udadbi 27. — te etimologički: otca 5, 6, 21, 100, 144, otci 11, 24, 26, 174, 178, otcu 30, 33, 43, 66, 148, svetca 15, svetci 166, dospijetcima 18, bogatce 30, početci 33, vještu 3d, krotci (mites) 69, mrtoa 81. vratca (deminutiv od ,vrata<) 164; fonetički: djece 24, 37, 51, djecu 27, 30, 82, 176, 179, djeca 28,, 56, 184, vješci 34, 185, 187. — tč e t i m o 1 og i č ki: svet- čani 40, 43, 67, 141, otčevinu 59, otčevini 89, otčina 152, otče (vokativ) 76, 150, 151, 160, tču (texunt) 190; fo n etički : pri- čice 10, pričicu 11, 86, 87, dječino 27, dječica 37, 69, dječice 43, 184, 185, očinstvu 33. — tć: pomiritće 3, položitću 4, čmitces 4, bitće 5, 18, 22, upravitću 13, poginutćete 45, poslatću 82, vjerovat- ćemo 95. - td etimologič ki: petdeset 14, 83, 93, petdesetmca 141, devetdeset 15, 16, 21, 183; fonetički: pedesetnice 39, 40, 65, 171, pedesetnica 64, pedeseti 194. — ts etimologički: pro- kletstva 68, bogatstva 189; fonetički: proklestvo 31. — vst: kralevstvo 10, 13, 35, 145, kralevstva 14, 40, 45, 172, kralevstvu 82 'l00, 144, 146. — Z.Č: uzčinite 144. — zli etimologički: izhodi l', 6, 46, 84, izhod 16, izhode 24, uzliodahu 5, uzhoće 22, 71, 182,'uzhodit 171; fonetički: ishoda 15, ushodaše 193. — zk etimologički: razkošne 5, izkušati 48, izkušaš 80, razkmut 160" fonetički: raskošan 1, iskupit 22, 90, iskupili 193, niskijeh 30, 'niskijem 69, uskrsnuće 42, 165, 193, uskrsnuća 51, 164, 171, 173, uskrsnuo 52, 92, 163, 166, iskrnega 71, 74, iskrnemu 71, 78, uska 79, iskušati 97. - zj: uzlućena 71. - zri: iž iiega 22, 38, iž ne 32, iž nih 52, 88, už nega 68. - zp e t im o 1 o g i c k i : razplodi 5, razplodio 21, razpustio 21, razpusti 87, izpumti 29, 30, 46, 181, izpitivati 35, izpituje 162, izprazno 46, 72, uzprogone (3 plur.) 70; fonetički: uspomena 4, uspomene 92, ispunit 5, 6, isprositi 14, isprazno 19. - zs etimologički: uzshjede (3. plur.) 10, razsut 16, razsuće 21, razsijani 18, 41, razslabjemka

240

PETAR KNEŽEVIĆ 1765.

61, 65, izskočio 178; foneticki: rasrđen 3, 155, raspi (disciđia) 9, rasap 21, 36, rasut 18, rasuta 92, rastavio 12. — zš etimo- logički: uzštedi 100; foneticki: ištetiti 10. — zt etimo- logički: izteklo 15, 18, istočne 15, iztece 58, raztrgla64; fone- ticki: istočni 3, 97, 141, 173, 185, isteklo 28, 31, 52, 166, istoka 32, 81,^ 164, istočnoga 172, 173, istjera 52. — zz: bezakonika 10, bezakone 22, 55, bezakonem 155, iza (prijedlog) 48 49, 62, 96 142. — zž: razžali (se) 67. — žc etimologički: samodržca 100; foneticki: samodršca 183. — žk: muškijeh 26, 93, 193, muška 27, 39, 180, muški 36, 37, teško 59. - žt etimo logički- množtva 31, 68, 168, množtvo 38, 54; foneticki: uboštvo 22, 68, 69, uboštva 37, mnoštvo 67.

PETAR KNEŽEVIĆ.
17S5. PISME DUHOVNE RAZLIKE SASTAVGLJENE OD O. F. PETRA KNE'XEVICHIA IZ KNI'NA REDA S. 0. FRAN- CESGKA OD OBSLIJXENJA, A PROVINCIE PRISVETOGA ODKUPITEGLJA U DALMACII ... U' MLETCZI'H mdcomv.
AZBUKA. C = cz: svidoczi, reczite, czvit, ođbaczuju, kraglicza; = c (ri- jetko) : celivaj, Dalmacia. — = 9: s vidoce, cuđa, cesto, covik; sačuvaj. — ć = chi : ochiuti, smuchiena, goruchia, moguchiom, = eh : moch, misleehi; = tebi: smutehiena, Splitcbiani. — • đ = dj: zacudjen, vidjena, rodjenomu, dosadjuje, dogodjaj7 = gj : takogjer, tugju, megju; ~ g (rijetko): sveger ; = dgj (rijetko): sladgje. — g bileži se obično znakom g, ali se nalazi i znak gh : mnoghi, nijednogh, dighni, nighda, snaghe. — j = j (obično) ; = h (rijetko) : nektihafee, bihau (erant), griliau (calefaciebant) ; =0: biafce, likaria, svili. — 1 = glj : gljubavi, xegljafce, zemglje, koglje, stavgljam ; = gl: priategl, dobrovoglno. — li = gn : promignena, uklagna, sahragnena, vicgnn, czvitgnak. — r = ar: smart, dovarfeimo, sve- sardno, targne, pomarsivfci. - š = fc : feto, moxefe, dofcao, nafeu, kufcati. — ž = x: moxe, dvuxba, tuxiti, vraxje, tužan.
Dodatak. Znak h ne upotreblava se pravo; piše se gdje ga ne treba, a gdje ga treba, tamo se ne piše. Primjeri: 1) hodofee (ab- ierunt), naslidnicih (instrum. plur.), ustmah (ore), smartih (lokal sing.), postih (instrum. plur.), gostih (3. sing.), millostnih (gratiis),

PETAR KNEŽEVIĆ 1765.

241

gnimab, euh (audivit), angelah (gen. plur.), tminah (gen. plur.), virnikah (gen. plur.), grihah (gen. plur.), litah (gen. plur.); 2) gni (eorum), nafei (gen. plur.), Sveti (sanetorum), svi (omnium), pravi (rectorum), vidja (videbam).
UDVAJANE SLOVA. bb: tebbi, tebbe, sebbi, žabbe, zlobba, nebbo, obba. — čč: rečče (dixit), sliččan, očci, plaččem (fleo). — ćć: ,recchi' (dicere), ,hocchie' (vult), ,sricchia' (fortuna), ,vecch' (iam), ,noccbias', ,po- mocehi'. — dd: svudda, rodda (gen. sing.), čudda, stadda, buddi (esto). — ff: uffanje, uffanjem, uffati (sperare). — gg : neggo, Bogga, Boggu, kugga (pestis), mnoggo, negga, dagga (,đa ga', ut eum). — kk: kakko, akko, nekka (partikula), mukke (tormenta), rekkoh. — U: millost, milla, alli, dilla, silla. — mm: živemmo, slamma, svemmu, imme, dammu (,da mu', ut ei). — nn: menm, punni, punna, ranne (vulnera), ženna, onni (illi). — 00: goo (nudus), voo (bos). — pp: skuppa (una), stoppe (vestigia). — rr: virre, virru, mirre (mensurae), gorre (montes), perro (penna). — SS : ču- dessa, jessam, jessi, prossimo, vesselo, tilessa, dasse (,da se', ut se).
— tt: datti (inf.), znatti (inf.), zvatti (inf.), matti (matter), bratta (fratrem), putt (njn.T&), hotti (voluit). — vv : slavva, zdravvi, sprav- van, evvo (ecee). — žž : možže (potest).
AKCENTI.
Knežević upotreblava samo znak ', ali veoma često, i mm, kako se čini, bileži dulinu : bvdi, tužiti, svit (mundus), čekam, drugbga, ruku (manum), razlog, pristupi (3. sing. aor.), zanikati, vidi (videt), riči (verba), poznavši, strašni (terribilis), kaže (dicit), blago (divitiae), krivo (adv.), virnikah (gen. plur.).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE.
bć: općiti 23, općila 43, općenu 168, općeno 179. — bk: zibka 22, zibku 29, obkolenu 87, obkoleno 115, obkolio 119. — bs: obslužiti 13, obslužuje 125, sobstvo 22, obsini (imperat.) 31, bogo- lubstvo 37, 84, 121, 143, bogolubstvu 90, bogolubstvom 137, 149, 186. — čt: poštenje 1, 7, 29, 91, 100, štuje 2, 19, 30, 50, 92, poštovao 4, 78, štiti (legere) 9, 51, pošten 12, junaštvu 45, 90. — Ćst: mogućstvo 62, 127, svemogućstva 65, mogućstva 131, 143, 144. — dc: srdea 3, 33, 38, 103, 121, srdee 7, 51, 62, 99, 156, srdeu 16, 40, 45, 130, 175, srdcem 24, 33, 60, 116, 141, vodca 38, 54, sudca 110, 193, sudcu 124. — dč: sudce (vokativ) 108.
— dčb: ,sardxbe' 12, 13, 111, 136. — dć: taćeš (,tad ćeš') 133,
Iatorija hrvatskoga pravopisa. lb

242

PETAB. KNEŽEVIĆ 1765.

143; — dd: oduži (se) 13, odavna 26, 113. — dh: nadhodi (3. smg.) 2, 52, 72, 81, 121, nadhođaše 22, nadhrvat 47, nadhrvati 142. — đk etimologički: sladko v, 66, slađka 7, 52, 55, 60, 101, sladkost 30, 150, 175, prislađke 53, 113, odkupitel 7, odk'upio 162, napridkom 7, napriđke 150, odkađ 8, 27, 63, red'ka (versus) 17, 68, 146, odkrio 78, odkriveni 140; fonetički: slatkost 19 pr.slatki 24, 27, .prislatka 24, slatkosti 30, 33. - dp: odpuštene 6, 79, podpuno 16, 17, 44, 75, 140, podpuna 168, 173, pođpunu 172, odpravio 156. — đs : gospodstvo 12, ludski 35, 151, luđske
60, ludska 80, 118, ludskomu 136, ođsle (abhinc) 104. — đsg- odzgora 2, odzgor 152. - dt etimologički: odtirala 1, odtirati 46, odtira 119, budte (estote) 89, ođtud 185; fonetički: otvorio
61. - gk: laki 71, lako 193. - gg : oblakšanje 30, 129, oblak- šala 89, 174. — ht. hti (voluit) 4, 178, htijuć 14, lititi 28, 44. Ispoređi: nektijući 12. — liv. fali vn, 60, 70, 111, fala 7, 29 33 54, 102, falite 16, 45, 68, 168, fale 25, 35, 38, 51, 100. — kđ: svakdana 37, 137, svakdane 146, svakdašni 161. — nb: himbe- noga 31, himbenosti 42, himbe 154. — nk: pomarikanja 192. — nn: jedanaest 110, danice 147, danicu 152. Ispoređi: priklonno (devote) 33, gdje se ne zna, je li nn pisano udvajana radi ili je po etimo- logiji. — np : stramputno v, 165. — ns : sužanstvu 38. Ispoređi : suzan 38, 165. — sb : z Bogom 18, 20, 34, 42, zbila (re vera) 25 74, zbori 100, 125, zbore 114. - sd etimologički: s dražbom 72; fonetički: z družbom 18, z drugih 85, z drugim 172, zdru- ženi 34, združen 40, združio 151, vazda 37, 44, 47, 59, 82, vazdan (tota die) 95. - sg: zgleda 2, zgradi (3. sing.) 4, zgrade (aedi- ficia) 181, zgrčen 38, zgodi (se) 88, 95, 140, 148, z glađom 17. — sn: š nim 7, 11, 40, 111, 117, i nom 13, 78, 80, 92, 110, š n,ma 20, 162, š nimi 20, š riega 42. - ss: s svakim 88, s sinom 166, 191. — sš: s štapi 109. — stb: jistbino (vokativ) 33. — Std: šesdeset 86. — stm: ustma 24, milostmi 56. — stn etimo- logički: častnu 2, 90, častno 34, 43, 50, 80, 101, namistniku 5, naimstmka 114, radostne 31, 152, žalostnoga 48, žalostne 152, 192, izvrstna 76, 111, 194, izvrstnosti 118, milostne 105, milostno 169 bolestmke 140; fonetički: časne 25, časno 26, 31, radosni 30, izvrsnosti 60, 73, 80, 84, 190, vrsni (egregius:> 183. - stA: laSie 42, 84, 86, 107. — sz : s zvizdam 69. - tb: svedbi 162. — te etimologički: otcu 5, 9, 50, 71, 166, otca 7, 38, 42, 71, 101, otci 60, vrutci (fontes) 46; fonetički: dica 10. — tč: otče (vokativ) 76, 166, 179, vrutče (vokativ) 80, 163. - tčb: otačbine

FILIP LASTRIĆ 1766.

243-

166. — tć: bitće 27, bitćeš 51, 157, itnatćete 56, primitćete 90,, živitću 95, poslatću 126, viditćete 177, klatće 192. — ts: bogat- stva 39, bogatstvu 93, splitska 139, nazaretske 179. — vst eti- mologički: divstvom 101, divstva 105, 124; fonetički: kra- lestva 17, 46, 180, bistva 21, 26, 33. — ZČ: uzčuvaš 63. - zf: izfaliti (satis laudasse) 115, 183. - zh: izhodi 71. - zk etimo- logički: izkazati 3, U, 36, 48, 81, izkazao 32, 119, 143, izku- šat 55 izkušati 191, izkupiti 94; fonetički: iskrnega 12, 7o, raskošju 17, 137, raskošje 21, 38, 39, 163, 169, raskošja 195, uskrisuje 38, uskrisio 43, uskrsnuo 102, 103, 163, uskrs 162, iska- zati 100. — z|: uzlubimo 24, 37. — zp etimologički: izprazne ,20, izpivati 43| 146, izpisati 43, 76, 148, razplodi 71, 164, izpunio 75, izpuniti 124, izprosi 91, izprosio 102, 179; fonetički: ispro- sila 1, isprošena 2, isprosi 9, 35, 79, 112, 152, ispovidi 14, uspo- mena 78, rasplodi 88, ispuni 158. — ZS etimologički: brez- svršna 98, brezsumnivo 119; fonetički: rastavi 42, rasrdi 77, 110, rasuđenja 193. — zt etimologički: raztužena 10, raztu- žiti 11, raztočiti 10, uzteži (imperat.) 50, raztapaše 75; fone- tički: usteže 12, ustežući 17, istočnoga 22, 48, istoka 26, istočnomu 100, istoku 139, ustrplenjem 39. — zz : brezakona 13. — zž : razžeženo 7, izžežena 82. — Žk : težkim 47, težkom 73, težko 78, 139, težka 96, služkina 51. — žt: množtvo 94.

FILIP LASTRIC.
1766, SVETGNJAK O. F. FILIPA iz OCCHJEVJAE Reda Magme Bratjaj S. O. F. Obsluxitegljah, Provincie Bofanske davno Minift. Provinc. TO' JEST Govoregnja od fvetie . . .fpravglena. I DATA NA SVITLOST 1766. U' MLETCZIJ. Pisac knige ,iSvetnaka' nije se potpisao prezimenom. On se zvao Filip LastriS (,rodom iz Oćevja u Bosni', Kukulević, bibliogr. hrv. 84). Vidi i u Šafafika, Geschiclite der siidslav. Literatur II, 62.
AZBUKA. C = cz : ftaracz, slamcicza, funcza, czvygliashe, zarucniczo ; = c : funce, bacishe, lice, procignivashe. -- č = c : začeo, način, covi- kom, cudela, običajnom. — ć = eh: vechi, ditich, ciftoehe; = chj : plachju, obechjanje, vechju, neciftochja; =chi: ditichia, obechiao. — đ = gj : ogjaku (ibant), pogargjuje, vigjashe, poragjaju, povn-

244

FILIP LASTRIĆ 1766.

gjujete; = gi: đogagiaj, naslagiuje; = g: porogene, ottige, nasla- givashe. — e obično se piše znakom e, ali se nalazi i znak se: onse Materae (gen. sing.), ovse (gen. sing.), gnegorce koxaa (gen. sing.), pčela? (gen. sing.), slavse (gen. sing.), uftanaj (3. sing.), koja: (quođ), orasmo (aramus). — g piše se obično znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : noghe, mloghi, đraghi, đugh, poghledajte.
— i obično se piše znakom i, ali se dosta često nalazi i znak y i to gotovo svagda samo za dugo i : jedvnu,. Dyte, prymishe, pyshe (scribit), pripovydajuchi, slyditi ; ponyxenrtvo. — iji = i : Marino (,Marijino'), Andrina (.Andrijina 1 ), Itali (.Italiji') ; = y : Maryne (»Marijine'). — j = j (obično) ; = h : obilnih« (.obilnije'), millihu (,miliju'), zaviha (.zavija'), blaxenihi (,blaženiji'), ureditihu (,urediti J u ');_= 0: koi (,koji'), likariu, biashe, moim, voevali, neizbroeni.
— ji = i- prvstoj (pristoji), moj (,moji'), Gofpoj (.gospoji').
— 1 = glj : igljadu, kraglja, zemglju, xeglja, profvitgljnjete; = gli (rijetko) : xivgliahu ; = gl : zemgli, udigl. -^ ii = gn j : vicgriju, procignjuj, cignjahu, fvetignju, zaklignjati; = gni (rijetko): iznutargniom, zabragniuje; = gn: vicgni, fvetigne, Puftignakom, kogn. — i- = ar : parvi, karvju, targovina, fmarti, svarhu ; = r ; umro. — s = I: ofam, miloft, febe, vefelim, ugafiti; = s: iziskuje, naslidujete, danas, prisjajna, nebesa. — š = sli : josli, cashu, gri- sbnika, nashavshi, otrovashe; = I (rijetko): junaftvo, danafgnem, ftuju, grifnikom; = s (rijetko): danasgni, namischena. — t piše se gotovo svagda znakom t; sasma se rijetko nalazi znak th: The (partikula ,te', nekoliko puta), Nuth (ecce). — v piše se gotovo svagda znakom v, samo u glagolu .čuvati' nalazi se kasto mjesto v znak h: ,cuha' ili 0: ,cua'. — ž = x: boxanftveno, xivot, oxa- lofti, krix, krixu. — h obično je = i, ali se kasto nalazi također ie: recenie (dictorum), martvie (mortuorum), miesha (miscet), piefak, fieno, ifpovied. Isporedi: mier (pax), pomieriti (conciliare).
Dodatak. G-lasa h nije Lastrić izgovarao, dok svakojako griješi protiv pravoga upotreblavana znaka h. Primjeri: 1) ovuh (hane), nageh (invenit), obrah (elegit), ukazujuh (monstrant), zovuh (vocant)^ imajuh (habent), imah (habet), druguh (aliam), ondah (tum), hudima (membris), vehoma (valde), toli (hoc), fatarho (.satro', partic), danah dierum), nebesah (caelorum), darovah (donorum),' godinah (annorum), vojnikah (militum); — 2) gria (peceati), odma (statim), ottje (voluit),' reko (dixi), gniov, vrachjau (ređdebant), zazyvau (invocabant), ra- neehi (nutriendo), puteni (gen. plur.), mloghi (gen. plur.), virni (gen. plur.), mloghi (gen. plur.); — 3) huoda (.uhoda'), huode (,nhode'), 9igniauh (,činahu').

FILIP LASTEIĆ 1766.

245

UDVAJANE SLOVA. aa : vlaas (crinis), raaste (crescit), praasak (fragor), glaad (fames), obraana (eleeta). — M>: nebbo, nebbu, obba. - Čč : rečče (dixit), očči, plačča (gen. sing.), jačče (fortioris, fem.). - dd : padde (ce- cidit), voddi (duc), buddi (esto), dadde (dedit), voddu (aquam), čnddo, stadda (gregis), rodda (generis), - M: ,pogge< (abiit). - ee: zveek. — ff: uffane, uffana, — gg: oggovor, dugga (longa), duggu (longam), blaggo (macte), laggan (levis). — ii (piše se ij): vidiite (videtis), liica (gen. sing.), naviisti (nunciavit). Vidi napri- jed u azbučnom prijegledu kod i. — kk: nmkku (tormentum), mukke (tormenta), bukka (elamor). — 11: dillo, dilla, milio, milla, tolliko, mallo (parum), silla. — H11T1: plemme, domma. — im: punni, menni, onna, ranne (vulnera). — 00: Boog, noos, plood, book (femur), dooba (aetas). — Pl>: stoppe (vestigia), zappovidi (iussit), ruppu (foramen), skuppi (collegit), sippa (fundit). — rr : virra (fides), virre (fidei), gorre (peius), zorra, varra (decipit). — SS (piše se fs) : ossobito, glassovita, čassa (momenti), čudessa (mi- racula), possao. — tt: nitti (neque), putti (mn/ra), ottac. — UU: suud (iudicium), suuza (lacrimarum). - VV : ovvo (hoc), pnvvare (fraudes). — 11: stazzu (semi'tam), suzze (lacrimas), suzzama, gazze (3. plur.), pazziti. — ŽŽ : težžini, težža (gravior), požžuda, dražžu (cariorem), možže . (potest), bižži (fuge).
AKCENTI. Znak v upotreblava Lastrić često, znak ' rijetko: bi (fuit), do- nose (afferunt), imk (habet), bude (3. sing.), pombć (auxilium), na- redah (populorum), dobara (bonorum), odgovara (respondet), strašan (terribilis), miris (odor), pomaže (adiuvat), vinograda (gen. plur.), u ovom, ti vino, ii crkvi, grisi (peceata), piše (scribit), svrhe (gen. sing.), piva (cantat), u starom, li sebi.
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. U: šipčicom 199. - U: općeni 4, 112, 133, 145, općinu 36, 152, 153, 162, općene 126, općeno 138, općiti 149. — "bketimo- log'ički: obkolili 107; fonetički: šipkom 7, šipke 34. — bs: obslužuje 7, 42, obsluživati 114, 147, obslužiti 138, 190, sobstva 25, sobstvo 185, obsidnut 34, bogolubstvu 120, robstvom 17o, 176. _ čb: svidočbu 189, 193, svidočbi 8, 35, 48, 146, 186, svidočbe 9, 30. - ČC: ditešeom 9, 199, ditešce 12, 147, 197, ditešca 135, 197, tilešce25. - čt etim olo gički: poštenim 4, 14, štujemo 5, 144', 151, 174, 192, štovati 6, 8, 22, 104, poštena 9, 32, 105, 146,

246

FILIP LASTRIO 1766.

152 poštene 10, 16, 22, 106, 120, poštovati 21, 26,36, 119, štije (legit) 7, 12, 23, 144, junaštvom 50, junaštva 50, 114 ? 115' 181 junaštvo 130, nečovištva 108, nevirništvom 153, mučeništvu I83' mucemstvo 193. - ćć: moćeš (poteris) 6. Ispoređi: reći ću 12 izad ce 35. - ćsf. mogustvu 4, mogustvo 7, 8, mogustvom 44' I Z\ r 2 ' ~ đ<? e ^»logički: sudca 133, sudcu 146; fone- ticki: srcu 6, 12, 112, 172, 179, srcem 7, 21, 116 131 150 srca 9, 16, 127, 132, 154, srce ,0, 24, 113, 149, 162, suca 22
' 4 \ n' 18) 24 ' 29 ' 45 ' ]31 > sržba 2 3, 105, 109. - đd-
naddobio 7, 34, nadđobiti 23, 132, oddužiti 125, 127, oddavna 171 • ne mo» ae » cijelo znati, je li đd u tijem primjerima pisano po' etimologiji ih je udvajana radi. - đf : podfaćam 185 _ đh- n/d
20 od 115 ' U 9 8 ; ^ 13 V 93 - ISP ° ređi: ° drani 9 > 103 > ^antl" m ?6i m °.l ' \~J\ etimoI °g- k - odkupiti 3, 25, 46;
24 101 nT°, V5 1 Pit6i 6 ' 21 ' 5 °' 115 ' U0 ' ° đkud 4
180 \ ' ?'. kadkad 105 > Potkom 110, napridku 139, ridka
189; foneticki: slatkost 4, 6, 130, 132, 165, slatko 6, 21 22
slatkosti 32, 132, 172, slatka 36, ritko 126, 137 ritke 172 -
đp: podpunim 14 pođpuno 25, 35, 106, 112, 128, podpišu (3. plur.)
50, odpustaju 112, odpravili 133, odpratiti 134. - đs etimo
logički: odstupiti 6, 44, 200, odstupiše 23, odsikoše 14, 17
rodstva 161, gradski 165; foneticki: lusko 3, 24 46 111 175'
uske 3, 133, 146, luskoga 12, 24, 46, 'l22, 176,'jusko 29, 2'
178, gospostvo 131, gosposkoga 137, 141, 146, gosposki 149 -
dsg- ozgor 10, 14. - dt etimologički: podtaknut 28, pod-
taknuti 153 pođtiču 153, odtirati 41, odtira 120, ođtirao 154 od-
eTbia ' ^rVH 1 . ^ 7 ' otira 117 ' 178 ' - 8«= i-kfi*
6 obaksao 18, oblakšati 113. - ht: nektje (noluit) 12, 178 nektise (noluerunt) 108. - h V: pofaleni 9, fala 9, 20 116 12l' akte 33 34 falu 33, 145, 146, fataju 30, ufati 43 142. - č' dogodi 23 24, 43, 106, 116. - mč: zamficu 6j s | amčica „*! nb: himbenim 31, himbenomu 49, himbeni 50, 122, 196, himbeno 50 himbenoga 198. - nk: pomankati 7, 49, pomankaii 15, 43 109 manka e ficit) 124. Ispoređi: pomankao 28, pomankavš 42
rvta 121 } ' ^ ^ ^ ~ ^ ^^ U > <"*»» io Z 1 ', _ . ne f na S6 ' Je h m u tijem primjerima pisano po etimologyi ih ]e udvajana radi. - ne : jaganca ; 46, 198, japanci 197. Ispoređi: ]ag ancu 28, jagarica 28, 46, jance 197. - As 8U .
žanstva 3, 25, 40 161 suzan«*™ 3 i?k v , ' . u
, **>, *v, ioi, suzanstvu d, 175, sužanstvo 37, sirotinstvu

FILIP LASTRIĆ 1766.

247

6, ditinstva 9, 24, 43, ditinstvu 31, 199, 200. Ispoređi : suzni 175. - sb etimologički: s Bogom 46, 47; fonetiok-i: z Bogom 47. - sd: zdrži (continet) 3, 17, 137, 158, vazda 0, 11, 28 108, 119, združene 8, združili 30, z dvora 21, 132 144, z drugu (scil. stranu) 46, 113, 149, 153, vazdan (tota die) 129. - *B etimo- logički: sgubiti 163; foneticki: z gore 43 zgodi (se) 104, zgubiti 108, 110. - sn etimologički: s nom 31 b mma 31, 141 167 194; foneticki: š nim 23. - SS: s Solomunom 128. _ 'stć: krasta (furabor) 32. - stm etimologički : kripostma 16 18 46, 102, 134, ustma 31, 112, 139, milostma 41, lio, 178, 192; foneticki: kriposma 127. - ^tll: radosni 6 radosno 34, 36, lasno 7, 17, 46, 149, 150, bolesnici 7, 12b bolesnik 42, 43, ča noga 25, kriposna 25, žalosnoga 28, 111, 155, 170 žalosna 30, 45 154 172, 178, korisno 105, 123, 144, 186, korisnim 118 na- učnikom 128, 150, namisnik 156, 157, vrsna 146. - ste: Usne 13« _ tb- ženidbu 8. - tc etimologički: bogatca 16b, kroici (mites) 157; foneticki: oca 6 7 107 113, 140, ocem 7, 46, 185, ocu U, 20, 31, 130, 140, oci 35, 36 d.cu 13, 123, 150, 196, diče 199, vruci (fontes) 30, kroči (mites) 116, bogacu 149, bonaca 149 - tč: očinskom 11, očinsko 22, o&ua 24, 2o, oce (vokativ) 29, 31, 130, 170, 190, očenašu 42, dičicu 12 123, 196, dičice 39, 123, 198, skračaju (3. plur.) 13 du f ao 13 . jvecano 20 49 101 110 121, svečan 101, svečani 170, krocme 105, 15b, kročinu 120. - tčb : otačbine 138, otačbini 138, otačbmu 139, 146 179 _ tć: poginuće 4, činiće 7, braniču 7, usijaćemo 15, imaće 22, vidiće 23, učinićete 26, čućete 31, navistiću 34 ^gra- diću 102, odgovoriće 107, pivaćete 132, promotricemo 148 156. Ispoređi: imati ćemo 8, biti će 22, 127 pogaziti ™ f ^1™ 129 itd _ td: pedeset 34: - ts : bogastva 6, 118, 121 13b, 158, bogastvo 120, 149, 162, proklestva 13, 104, 162 , P-klestvo 120 173 188, proklestvu 149, čifuska 31, čifuskoga 103. — ts. povLčane (antiquitas) 110, zvečali (partic. od ,zavečati' senescere) IH _ vst: kralestvo 3, 14, 42, 116, 136, kralestva 6, 9, 38, 107^ 115, kralestvu 22,35,42, 102, 125, bistvu 12, bistva 26. - zc: izffl ti 43, izčeznu 147, uzčinite 183. - zdn: groznim (suzama) 104 - Zli: izhodi 24, 146, 177, izhodili 141, »hodi 134 Ispo- ređi: razladiti 8, 166, izode (exeunt) 30, uzodi 137 - zk eti- mologički: izkupi (3. sing.) 47, izkazati 163; fone icki: iskuplene 3, iskupio 48, uskrsnu 4, 34, 47, 182, uskrsnuli 18 36 181 iskrni 4, 138, iskrnega 46, 108, 137, 141, raskosja 6, 103,

hm

248

JOSIP BANOVAC 1767.

157, rafkošje 25, 46, iskušati 159, 169, 196, iskušao 129, fran- cuskoga 12, iskazati 103, 114, mrska (odiosa) 105, mrsko 105, uska 119, nis koju 42. — zp etimologicki: isplatiti 3, izpu- niti 11, 22, izpraznosti 17, 19, 112, izpoviđi 179; fonetički: isplatiti 3, 128, isprazna 4, 111, 138, ispo viđaju 9, ispoviđi 23, 24, 36, 126, 142, ispuniti 10, 14, 131, ispuni 13, 25, 39, 102, W isprositi 22, 128, 146, isprosi 112, 132, 170, raspade (se) 31 j ispust! 35, uspomenu 105, 133, 145, rasplodi 140. — zs etimo- logicki: uzslidite 26, uzslide 43, izsići 50, izsiče 196, razstavili 101, razsrdi 107, 198, razsrđivsi 196, brezobrazstvom 111; fone- tički: rastavlaju 4, rastati (se) 31, 32, 48, 104, brezobrastva 12, brezobrastvo 41, 124. - zš: razširiti 14, 171, razširio 35 ; 157 165, razširi 102, 103, 171. — zt: istočnoga 3, 119, 145, 146,' istoka 9, 103, 114, istekli 126, istomačiti 23, 26, 116, 11 9' 13l' rastopiše 31, rastira (3. sing.) 34, istirati 43, istraživati IO2' I85'
' ustrplene 120, 130, 169, 196, ustrplivo 169, rastrgne 126, r'astrg- nuti 149, 150, podgristi 157. - zž: izžene (3. plur.) 123, izžimati 124. — žc: neznabožci 122. — žč: oteščaju 110, oteščala 111, zatešča (gravida facta est) 147. — žk etimologicki: težki 140- fonetički: teško 10, 17, 106, teški 12, tešku 16, teškim 50,' muškoga 25. — žt etimologicki: ubožtvo 6, 156 157 I87' ubožtva 28, 46, 114, 116, 156, družtvo 13, družtvom 36' 134 družtva 116, 128, 132, 154, mložtvo 14, 31, 101, 127, 132, mložtvu' 110, podložtvo 21, podložtva 168, lupežtvu 200; fonetički:
uboštvu 6, 116, mloštva 165. Isporedi : ubožstva 160.

JOSIP BANOVAC.
BLAGOSOV OD POGLIA I Zakligniagnia zlii vrimena PO O F. JOSIPPU BANOVCZU. .U' JAKINU mdc CLX vii.
AZBUKA. C = cz : nauczi, vidriczu, zaczarpii, prifclacz, czelova. — č = c • pecat, činiti, eovika, naučeni, cudefaa. - ć .. = chi: hochie, ciftoehia," zlocJaia;- eh: docbi, govoreehi, pomoch; = tj: uputjuje, milofctju, knposctju, Uzafcafctja; = tehi: Uputchiegnia, nafitehieni, zaseti- tahiegme, naffitchiujefc ; = teh : bratebi. - đ 4 đj : priporodjenje, po&djeno, nasladjuje, xedja, ofudjegnia; = dg (rijetko): poghar- dgegme, utvardgeni, xeđgi; = g i : meg ; U) dogiofce) oti ; __

JOSIP BANOVAC 1767.

249

proge, izage, pofagena, takoger. — e obično se piše znakom e, rijetko se nalazi znak e, a još rjeđe znak se: duufee (gen. sing.), krunne (gen. sing.), mukke (gen. sing.), rodbine nafee (gen. sing.), Diavaoske privarre (gen. sing.); glavaš moji© (gen. sing.), Virrse (gen. sing.), Boxanftvenee, nafese. — g obično se piše znakom g, ali se dosta često nalazi i znak gh : ubogh, progbnani, ovvogha, Poghledaj, kgnigbe, uboghi. — i piše se obično znakom i; kasto se nalazi i znak j, ali samo za dugo i : hodj (ambulat), ucinnj (fecit), zagarlj (amplexus est), proghonjm, ovjm, Svetjm (instrum. sing.'). ■ — j = j (obično) ; = ,0 : biafce, niedan, vapiemo, koim. Isporedi: bijo (partic.), pijo (partic.), dijo (pars). — } = gli : gliu- bavi, vaglia, gliudem, mogliaffe, Zemglio ; = gl : temeglitom, udigl, priateglftva, izgbubglenu. — n = gni : gniemu, blagovagnie, gnioj ; = gn: bragnegnie, zaklignam, pomagnka. — - t = ar : karv, martve, varhu, garlo, fmart; = r: umro. — S = f: famo, pofijano, jefte, Boxanftva, prinefe; = s: skrovitoga, nas, posli, s' nauczi, sbo- djaice, gliudskomn. — š = ff: naffao, naffim, fmiffana, usliffa, mifficze; = fs: ftrafsan, ftavgliafse, vafsee, nafsega, izafsavfci ; = fc: jofe, ftrafenu, vafee, pofckropgliena, naudife; = se: osotrine, posetegnie, seto. Isporedi: oxalofcbiuju, ocifchiegnie, Karfchiegnia, gdje fe stoji mjesto fcc. — ž = x: sluxbu, oruxan, xivine, ftra-

xom, razvarxe

Dodatak. U knizi ,blagosov' upotreblava Banovac znak h kud i kamo korektnije nego li u knizi ,pripovidana'. Možda se ugledao u dubrovačke pisce, ili mu je koji Dubrovčanin kiiigu ispravjao. Isporedi ipak : gniove, gliudib (gen. plur.), ranaah (gen. pl.).
UDVAJALE SLOVA.
aa : faale (laudes), faaliti, naas, graad (urbs), zlaato, saaći, oblaast, slugaa (gen. plur.), službenicaa (gen. plur.). — fofo: sebbi, tebbe, tebbi, nebbo, nebbesa, dubbina, potribbu, utrobbe, dobbio, obbo- ruža, obbećanja, obbraćam. — ČČ: rečče (dixit), očči, oččiju, po- tečče, istečče, začče, uzročče (vokativ), žučči (gen. sing.), plačču (lokal sing.). — dđ : zapoviddi (iussit), buddeš, budde (3. sing.), voddu (aquam), padde, dadde (dedit), gradda (grandinis), izvedde (ednxit). — M: ,meggiu ( (inter), ,iggie' (it). — ee: falee (laudant), vežeem, peet, gospodee (gen. sing.), reeda (ordinis), peeć (fornax), opeet. — ff : uffam, uffana, uffanem. — gg: Boggom, Bogga, neggo, oggan, maggare, jugga (gen. sing.), mnoggo, dagga, (,da ga', ut eum). — ii: tiilo, kriižem, siina (filii), sviit (mundus), liiea, moliimo.

250

JOSIP BANOVAC 1767.

rniir, riič, bliizu, diim (fumus), prosećiim, želećiim, ođmetnicii (nom. plur.), nogamii, verugamii. — kk : mukke (tormenti), mukku (tor- mentum), mukka (tormentorum), akko, slikku, okkolo, bokka (fe- moris). — 11: dillo, dillovati, illi, solli (gen. sing.), molleći, velliku, millosrdno, vrilla (fontes), vallovi (undae), mallo (parum), učinilli, kollino. — mm (piše se gotovo svagda mm, veoma je rijetko m) : imma (habet), immadu, immajući, imme, immenom , gromma, plemme, simme, slammu, tammo. — nn (obično se piše nn, sasma je rijetko n) : onna, onnomu, ostanne, menne, menni, punna, krunnii, stannovita, kunnem. — 00 : Boog, soo (sal), mooć, brood, skoot (bestia), nooć, oon, svitloost, doođe, apoštoo, moore (mare), mooru (mari), voola (bovem). — pp: oppet, opprane, skuppi (col- lige), skuppa (una), stoppe (vestigia). — rr: virrom, virrovarie, tirra (pellit), mirre (mensurae), burra, tarrete, korren, javorrom. — SS (bileži se obično ff, kasto fs): prossuta, ussuti, jessi, spassene, nosseći, vessele (se), ussađena. — tt : čettiri, učitti, datti, stvoritti bitti, darovatti, napunitti, nitti (neque), bratta, hottio, vittar, mat- tere, putti (iix£th). — UU : duuše (animae), duuh (spiritus), duuha (gen. sing.), duuhom, pruut, puuk, žuuč, stuup, tuudega, ruuku, ruuci, kuupimo (emamus), muukku (tormentum). — vv : ovvo, ovvu, ovvomu, evvo, Ivvana. — ZZ: suzze, uzze (3. sing. aor.)
AKCENTI.
Veoma se često nalaze znakovi M \ Mjesto ovoga drugoga bileži se u kursivi znak ~. Primjeri : svaka (omnia), stvori (creavit\ zapovidi (iussit), dubbk, uskrsnu (3. sing. aor.), podnese (3. sing. aor.), opra, bdabra, u pogrdu, po nesreći, za kojim, ne (non), a (partikula), da (ut) ; stvarima, mistima, glave (capitis), sluga (servo- rum), svetoga, nebesa (accns. plur.), svega (totius), suditi (iudicare), ogan (ignis), vraga, milosti (lokal sing.), jakost, daj, zločinstva (gen.- plur.) ; opet, svojima, sapet, istu, krupa (grandinum).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE.
bć: općeria 8, 77, 91, 115, općene 12, 249, općiti 14, općenita 104, općenomu 106, općenska 204. — bh: obhođi 59. — bk: lubko 120, obkri 176, obkružiti 214, obkružio 301. — bs : obslu- žite 63, 89, 226, obslužiš 136, sobstva 63, 123, 158, sobstvom 89, sobstvo 107, 247, bogolubstva 78, 352, bogolubstvom 262, obsinu- ćem 318, 330. — "bš: nepodobštinu 42, hudobštine 342, 360. —

JOSIP BANOVAC 1767

251

čt: misništva 3, misništvom 57, štovahu 40, štujem 121, štuju 237, poštovanoga 90, 167, poštena 164, redovništvu 213, dioništvom 326, dioništva 344, vileništva 334. Isporedi : jednoličstvom 305. — ćst : mogućstvo 16, 42, 93, 205, mogućstvom 43, 82, mogućstva 63, 64, 124, svemogućstvom 86, svemogućstva 150. — dc: srdce 8, 29, 62, 177, srdcem 57, srdca 79, 140, sudca 15, 41, sudcu 279, gudca 86, 122, 195. — dč: srčenije 279. — dčb: sržba 30, sržbu 96, 222, 335, sržbe 109, 211, 222, 327. Isporedi: srčbe 97, srčbu 109. — dd: odili 35, 42, odilite 233. — dh: odhranio 23, odhagaju 141, pridhodeći 342. — dk etimologički: odkupitela 15, 91, 186, odkuplene 55, 68, 166, 317, odkupi 75, 159, odkuda 119; fonetički': prislatki 50, 282, slatkosti 62, 72, 336, prislatkom 90, 127, 247, slatku 129, 164, 197, prislatka 243, 271, nutkati 95, 201, nutkajući 130, nutkaše 151. — dp : podpomogu 17, podpune 113, 274, podpunu 238, podpuno 289, odpušćaš 127, odpušteni 155, odpali 332. — ds etimologički: ludsku 3, 53, ludskoga 10, 21, 357, ludskomu 12, 78, ludska 48, 79, 253, 285, nadsko- čene 13, nadskačem 56, nadsija (supersevit) 100, odsičene 151; fonetički: gospostvi (instrum. plur.) 49, gospostva 110, 124, 273. — dsd: ozdola 361. — dsg: ozgor 63, 89, 267. — dš eti- mologički: neplodština 9, 34, neplodšćina 356, prišadši 362; fonetički: gospoštin (gen. plur.) 360. — dt: odtirati 22, 44. Isporedi: odtišavši 141, odtidete 315. — hv : fale (laudes) 21, falaše 174, pofalom 261. Isporedi: uhfati (cape) 333. — kd: svag- dane 91, 249. — kk: žukosti 36, žuke 36, žukost 133, 268. — mč: zamčici 181. — nb : himba 8, 9, 356, himbenih 159, himbeno 332, himbe 332. — lik: pomanka (3. sing.) 313. Isporedi: po- manka 358. — nn : jedanadeste 119. — sb : zbirajući 139, zbro- jiti 199, 348. — sd etimologički: sdružen 301; fonetički: vazda 8, 271, 286, združen 108, združiti 221. — Sg: zgrčena 30, zgazi 92, 250, zgradiše 173. — sn etimologički: s nom 185; fonetički: š him 160. — SS: sinom (,s sinom 1 ) 26. — stb : jizbinom 89, 247. — std: šestdeset 66. — stn etimologički: kripostna 4, izvrstnoga 4, žalostna 18, 19, radostnoga 72, radost- nomu 136, 269, vlastnosti 125, vlastnika 273, namistnik 93, na- mistnici 148, namistniku 177, 244, častnoga 348, častna 352; fone- tički: jakosnu 3, namisnik 63, 199, 201, 244, namisniku 87, 233, namisnika 90, 94, 248, propasna 144, bilokosni 352. — tb : sidbah (lokal plur., sementibus) 15, 43, sidbe (sementes) 17, 102, 316,

252

JOSIP BANOVAC 1767.

gostidbom 307. — te etimologički: otea 9, 99, 244, 291, oteti 16, 24, 297, otcem 51, 73, 104, 123, mrtca 173, dospitci 258; fon etički: visci (incantatores) 262. — tč: otče (vokativ) 10, 15, 25, 116, 244, otčevom 123, otčeve 123, otčevim 318, 329, plitči- nami 178, zanatčije 239. — tcl> : otačbini 56, 106, 157, otačbine 58, 104, otačbinom 104. — tć: ostaćeš 5 dostajaćemo (se) 57. — tđ etimologički: petdeset 171; fonetički: devedeset 159. — ts: bogastvih 58, proklestvima 88, 130, proklestva 96, 109, 165, 222, proklestvo 110, 137, 229, 270, proklestvom 132, 146, stano- vistvo 133, 268. — vst etimologički: bivstvu 329, 358; fone- tički: kralestvo 55, 100, kralestvu 60, kralestva 109, 118, bistvu 318. — zč: izčistivši 74, izčistio 218, razčiuam 167, 221, razčini 230, 298, razčiniti 313, izčeznuti 226, izčeznete 281. Isporedi : ,ifciftiti' 33, ,ifciftio< 43, ,ifcisctegnie' 206, ,rarcigniam' 96, ,rasci- mti' 214, u tijem se primjerima ne zna, treba li čitati sč ili šč. — zh etimologički: izhođaše 20, izhođahu 189, izhodeći 361, uzhodište 78, uzhodećega 299; fonetički: ishodeći 26, 128, ishode 39, 58, 87, 241, ishođene 287, ushodeći 304. — zk etimo- logički: izkole250, izkazati 126, brezkončivoj 303; fonetički: iskoreni 13, iskoreniti 16, iskorenujem 63, 131, iskrnega 62, ras- košni 70, 262, raskošja 112, raskole 157, iskole 92, uskrsnućem 108, uskrsnu 190, raskrenuti 197, raskrenete 242, iskusi 204, isko- paju 229. — zp etimologički: izprazna 285, razpršali 312; fonetički: ispoviditi 4, ispoviđati 18, ispovidnika 205, 307, ispu- nimo 56, ispuniti 76, 345, ispuni 117, raspravlajući 59, uspomenu
92, 250, raspeće 133 268, raspeti 312, ispusti 151, 219, isprazna 253, ispere 295, isprosili 320, raspršaj 333, 334. — zs etimo- logički: izsičeni 152, razsiplemo 196, razsiplem 198, 219, 220, razsuli 227, razsuti269; fonetički: rasiplem 63, 72, rasuti 136 rasipatelica 163, istrija 132, istrijan 151, rastavlam 310, rasrđeria 343. — zš: razširuje 255. — zt: ustegnu 38, ustegneš 95, 135, rastapjam 56, 87, 219, rastapam 310, ulisti (ingredi) 60, istirati
93, 129, istirao 254, istoku 127, 258, isteći 262, ustrpliv 142, istučeni 152,^istukli 227. — žk: muškoga 48, muški 308, teške 80, 99. — žt: mnoštvo 25, 158, 161, mnoštvu 29, 275, 332, mnoštva 50, 290, uboštvom 57, uboštva 107, 114, društvo 77. Isporedi: množstvu 28.

vid došen 1768.

253

VID D0SEN.
17SS.
AXDAJA SEDMOGLAVA BOJNIM KOPJEM UDARENA, I NAGARGYENA ..... IZP1SA, I NA SVITLO DADE VID DOSSEN DALMAT1N OD MORA VELEBITSKOGA, SLAV- NOGA BISKUP ATA ZAGREBSKOGA MISNIK
U ZAGREBU 1768.
AZBUKA. č = cf : efine, potlacfe, cfudo, vicfovi, jezičina ; = cs : csovika, potlaesi, vicsnye, prosjaeska, maes. — Ć = cbj : vrichja, Nechju, kuchje, chjudi, frichja; = eh: dochi, mogueh, naehi, vechma, fricknog. — đ = gy: poglagyeno, rogyenu, ragya, tugya, mlagyi. — j = j (obično); = 0: obilnie, grie, pofia, dvoim, koi, biashe ; = h (samo u jednoj riječi po krivoj etimologiji): fmihu (se, rident), fmibe (se, ridet), Nafmihat (se, irridere). - 1 = ly: hilyada, zemlyu, valyash, deblyina, bolyi. — n = ny : fvinya, manye, panya, kony, k ony i. _ f — ar (obično): tvarda, frnart, parvi, carni, vario; = ar (rjeđe): gardi, fmarvi, carv; = ra: Satrao (,satro l ). — S = f : fvoga, vifine, dofta, febi, nebefa, mel'o ; = s : slavni, nebeski, cfas, sada, s' paklom. — š = sh: grishnici, nashu, shirini, vishe, josh. — t piše se gotovo svagda znakom t, samo u jednoj riječi piše se th: thia (usque). — Ž = x: dixe, nox, sluxi, texaka, kaxesh. Dodatak. Došen upotreblava dosta pravilno znak h, ali ga kasto piše i bez potrebe, a kasto ga izostavla, gdje bi ga trebalo pisati : 1) naduh (3. sing. aor.) ; nahum (,na um'), dvohumi (dubitat), nargya, hargyu, Cfuh (audivit); 2) ođma, zagyo (1. sing. aor.), nazva (1. sing. aor.), reko (dixi), tako (tetigi), rom (claudus), lađa (umbrae).
AKCENTI. Došen upotreblava znakove ', ' i ", ali nijedan nije veoma obi- čan: sada (nunc), rad (libens), pbsrid, pomarnnb (adv.), vrata (colli), kriposnb (adv.). miri (metitur), dade (3. sing. praes.), smiri (3. sing. praes.), vrata (portam), pridade (3. sing. praes.), more (mare), soko,, luđi (gen. plur.), svi vikova (gen. pl), crnt gora (gen. plur.), ženski prazni glava (gen. plur.), ni (eorum), bisni nogu. KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: vrebea 205. — bć etimologički: obćuti 81, 100, 251, obćute 154, obćutiš 197, oboina 171 ; fonetički: općit 19, 110, općini 27, 36, 56, 97, 116, općina 55, 106, 137, 217, 218, općine

254

VID DOŠEN 1768.

59, 74, 94, 138, 171, općinu 74, 110, 128, 137, 173. - bk: klupko 122. — bs: zagrebskoga (na naslovnoj strani), robstvu 12, robstvo 13, 25, 47, robstva 14, 48, 127, obsluži 43, obskakati 85,' ribski 97, babska 129. — ht: obtečem 30, obtuži 106. — čc: ditešcu 169. — čt: pošteno 6, 59, 74, 145, poštene 6, 68, 75,' poštene 34, 68, 92, poštena 62, 84, 108, 158, junaštvo 39, junaštva 122, 127, 164, čovištva 43, 68, 147, 153, čovištvu 238, čovištvo 252. — ćst: mogućstvo 3, 185, 262, mogućstvu 232, pokućstva 66, pokućstvo 206. — dc etimologički: sudca 27, 61, sudci 57, 62, 70, sudcu 62, 64; fonetički: srce 1, 8, 26, 100 196 srcu 3, 36, 39, 140, 144, srca 10, 26, 36, 103, 114, srcem 93. — de: govečeta 173, srčana 251. — dčb: srčba 8, 181, 189, 195, 201, srčbu 22, 111, 113, 142, 200, srčbe 125, 143, 192, 198, 203^ — dd etimologički: podđade (subdidisti) 107, 148, poddavati 107; fonetički: odavna 177, 234, oduži (se) 245. — đh: odhra- nila 15, odhranit 105, odhode 166, odhodi 174. — dk etimo- logički: odkupi 7, 71, ođkupiti 71, 154, poslidka 13, kadkad 16, 22, 55, 153, odkud 16, 30, 33, 56, 114, odkaže 20, 64, odkrit 24, 136, odkriva 27, 153, odkrila 147, pripovidke 39, odkasati 84, odkapaju 134, rodkva 205, podkralići (reguli) 231; fonetički- slatki 4, 10, 63, 182, 268, slatko 25, 67, 83, 98, 164, slatku 89, 103, 243, slatka 176, 181, 182, 199, britko 7, 9, 136, britka 36, britki 59, 70, 124, 130, 193, glatkog 145. - dp: odpadnici 2, 63, 143, 232, odpadnike 3, 6, 111, odpane 3, 53, 100, 209, 245, pod- pazi 71, odpliva 99, odprave (3. plur.) 151, odpravimo 228, od- prate 211, podpiruć 219. — đs: ludska 21, 41, 194, ludskog 69, ludsko 80, 85, 117, 135, ludsku 130, 198, gospodstvo 21, 27, 66, gospodstva 25, gospodsko 30, 239, gospodskog 128, ođsuđiti 28,' odsudi 64, 128, 151, odstupaš 31, odstupi 51, 83, 84, 102, odsiče 71, 116, 240, nadskoči 124, odskoči 205. — dsd: ozđo 225. — dsg: ozgora 5, 70, 223, ozgor 21, 97. — đš : sloboštini 5. — đt- ođtud 23, 24, 58, 141, 179, odtuda 179, odtrgne 180. - dž: pod- žižući 9, podžeže 148, 183. — gk : lako 17, 27, 57, 177, 208, polako 175. - gš: lakše 17, 22, 28, 57, 176, lakša 209, oblak- šaju 35, 151. - gt: nokte 71, 125, 191, 210, noktom 166. — hv: falom 35, fale 35, 40, 115, fali 37, 86, 99, fala 69, 183, 270 pnfate 55, fata 62, 85, ufati 73, 83, 163, ufatile 102. - kd- svakdane 49, 51, svakdanu 250. - kk: meka 50, meku 76, 214, meko 155, meki 255. — mt: pantite 110, panti 131, 188, 203,' 211. — nb: obrambe 1, obrambu 248, himbene 56, himba 217.'

VID DOŠEN 1768.

255

ne: jancel51. — ns: đitinstvo 46, ditinstva 182. Isporedi: sužanstvo 26, 167, sužanstvu 85, sužanstvom 127, svinsko 146, 206, koii- skoga 149. — Sb: zbori 36, 97, zboru 95, 105, zbore 101, 159, zbor 202, 264, zbacit 91, zbaci 110, 140, zbila (re vera) 126, 234. — sd etimologički: sdruže 56; fonetički: združi 12, 13, 96, 127, združiš 16, 43, 47, 86, združe 143, 170, vazda 26, 49, 54, 96, 112, zdile (lances) 149, 151, 174, zdila (lanx) 214. — Sg etimologički: sgulit 58, sgore (3. plur.) 102; fonetički: zgodi 2, 11, 79, 119, 222, zgodu 114, 148, 159, zgoda 153, 187, zgrabi 70, 71, 85, 99, 182, zgazi 86, 187, 190, zgaze 124, 146, 153, zgrčene 163, zgrijat 207, 226. — skl: stisla 231. — sn: š nim 3, 12, 27, 66, 72, š nega 7, 101, 128, š liime 16, 18, 26, 45, 102, š nom 40, 55, 80, 104, 116. — SS: sobom (,s sobom')
19, 116, 134, svita (,s svita') 109. — stl): jezbine 66. — stm: čelustma 124. — stil etimologički: vrstnici 56; fonetički: vrsni 1, 29, 30, 122, vrsna 15, 57, 66, 126, 156, kriposni 1, 11, 23, 126, 178, kriposno 10, 22, 220, 244, korisni 17, 131, nesvisno
20, 147, 174, nesvisni 55, 79, 179, 223, radosni 26, radosne 41, obi'sni 43, 105, 223, 236, obisna 107, masnu 61, 64, masne 163, krsno 172. Isporedi: vršan 20, 33, 37, 70, obisan 133, nesvisan 133, 195, kriposan 133, 175, usana (labiorum) 98. — SZ : s zemlom !0 ? 63. — sž: s ženom 112. — ti) etimologički: posvetbe 113; fonetički: kosidbu 49. — te: oca 18, 44, 59, 120, 235, ocu 38, 136, ocem 214, 215, 246, dica 19, 38, 48, 139, 171, dicu 37, 73, 109, 122, 171, diče 38, 39, 90, 166, sveca 121. — te: očinstvo 30, očina 38, očevine 39, dičice 66. - tć etimologički: viditćeš 21, bitće 70, 126, 157, datću 123, znatće 161 ; fonetički: poznaćeš 26, izgubićeš 29, učiće 51, radiću 82, izvršiće 93, služiću 123, posrnuće 151, osvetiće 170, držaču 201, dostignućeš 258. Isporedi: misliti će 32, odkriti ću 145, početi ću 211. — ts eti- mologički: svatski 160: fonetički: bogastvu 3, bogastvom 47, bogastvo 49, 52, 79, 150, 182, proklestvom 7, proklestvo 7, 75, 110, proklestva 41, egipski 148. — vst: bistvo 12, 190, 200, 261, bistva 33, 116, 140, 182, bistvom 179, kralestvu 110, 124, kralestvo 113, 124, 194, 264, kralestva 125, 171. - ze: izcidi 47,'razcvilene 105, razevilena 249. — zč: razčine 14, razčmi 19, 137, 199, 'izčudit (se) 140, 178, izčupa 157, izčekiva 172. — zli: izbodi 100, 105, 127, izhodište 162. - zk etimologički: izka- zanu 49." izkazaše 104, izkazati 130, razkide 69, 124, razkinu 117,

256

IVAN NENADIĆ 1768.

179, 191, uzkipi 94, 148, 192, uzkratiti 132, izkopati 133, izkopa 213, razkrčiti 163; fonetički: nisko 14, 28, 35, 62, 179, nisku 17, mrsku 30, mrska 129, iskrrieg 55, 79, 98, 134, 233, sklisko 230. — zl: razjute 195. — zp etimo log i čki : izpiše 3, izpit (inf.) 81, izpraznosti 13, izpod (prijedlog) 27, 55, 118, 123, 166, izpade 30, 45, 69, 155, izpane 38, 201, izporedi 41, 80, 129, raz- prodade 63, 102, izprošena 91, 153, izpuni 95, 184, 224, razpaluje 97, izprid (prijedlog) 150, 201, izpeče 161, izpliva 176, 269; fone- tički: ispijem 47, uspomenu 52, 227. — zs etim ologički : razsvitli 12, 240, razsele (3. plur.) 70, razstanu (se) 93, 97, 102, razstane (se) 102, 166, razspe (3. sing.) 137, razsapniče 167, raz- sutak 202, 244, razsula 264; fonetički: rastavi 53, rastaviti 54. — ZŠ: poizšteti 50. — zt etim ologički: uztegnuti 13, uztegne 50, 143, 198, iztira 33, 127, 138, iztresu 35, 59, 151, iztrese 60,, 61, 87, 120, 210, raztvoriti 43, 180, raztvara 140, izteče 47, uz- tegne 50, 143, 198, uzteže 160, 215, 223, uztezat 220, uztraži 86 ; fonetički: ustegne 71, 268, istoka 138, 207, 260, ustakne 155, gristi 178. — zz: razznati 238. — žc: lažci 36, 143, lažca 36, 143, 257, lažcem 137, 141, krivobožci 79. — žč: lupežčiće 121, lažčina (homo mendacissimus) 136, 137, 141, lažčine 138, 143, lažče (vokativ) 142, vražče (diabolus parvus) 235. — žk etimo- logički: biližku 76; fonetički: viteški 1, 35, viteškom 193, teško 5, 16, 38, 51, 166, teška 20, 25, 210, 237, teške 26, 174, teški 86, 207, 246, muško 60, 68, 90, 99, muške 92, 100, 106, muškim 96, 97, 159, muška 99, 103, 118, lupeški 83. — žt eti- mologički: lupežtvo 61, družtva 126, družtvu 137, družtvo 137, 146; fonetički: nboštva 3, uboštvo 152, društvo 83, 112, 118, 258, društva 93, 122, društvom 96, 122, društvu 96, 127, mnoštvom 101, lupeštvo 108, 121, lupeštva 108.

IVAN NENADIC.
1768.
NAUK KERSTJANSKI . . . Sloxen ! i uredjen ugodniem, i obbi- cjajniem govoregniem ... od D. Ivanna A. Nenadichja if Perafta, Kanonika Stolne Zerkve Kottorske ... U' MLEZIEH, mdcclxvhi.
U Nenadićevoj knizi ,Nauk krstjanski' ima dosta štamparskijeh pogrješaka; na kraju knige nalaze se doduše popravci, ali nijesu nikako potpuni.

IVAN NENADIĆ 1768.

257

AZBUKA. C = z: zienitn, krivaz, Dievojcizami, zvilechi, ferza. — Č = ej : obbicjaju, fvjedocjanftvo, cjafti, odlucjujem, Cjoek ; = c: početak, način, Dubrovačko. — Ć = chj : hochjefo, vechje, obbecbjao, Ku- chjom, vrachja; = eh: vechma, pomoehi ; =.tj: Uputjegne, skra- tjuje; = tehj: hotchje (vult), platchjali, obbfatchjeno, prolitchja, pametchju; = teh: rietehi (dicere, nekoliko puta). — đ = gj : megjn, bregja (gravida); = gi (rijetko): nagiefc; = ghj : prighje, provighja; = gh (rijetko): fvegh (semper) ; = dj : pogadjaju, dogo- djaj, fvedjer, uredjen, naređjujemo; = dgj : vriedgjafc, medgju, sudgjen; = đgi (rijetko): nadgioh ; = dg: mladgi, mladge. — g obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : drughiem, doftighnuti, mnoghe. dugh, oghgnu. — i piše se obično znakom i, ali se kasto na kraju riječi nalazi također znak j: cinj (facit), onj (illi), fmertj (mortis), vidj (videt), xudj (cupit). — iji = ij : Marij, Oftij, ugodnij, freehnij. — j = j (obično); — 0: niedne, potrebnii, priftoi, piu, koega. — 1 = glj : gljubavi, gljudih, boglje, voglja, Nedjeglju; = gl: temeglito, Priategl. — 11 = gn: tagne, pomgnom, gnihova, poklagnajuchi, /abragnena. — f = er (obično) : verhu, perve, milloferdan, kervi, umerlomu; = ar: umaro (umro), arghjave, arvati (se); = r: umro. — S = f : fvakomu, fafma, upifana, pe- depfan, doftojan; = s: odrasli, vas, Nebbeske. s' djellom. — Š = fcj : nafeja, slufejaju, nafejo; = scj (u kursivi) : Duscjom; = fc:'na- fcega, prafetam; = se (u kursivi): gljabisc ; = f (samo ispred t) : dopuftene, odpnftegne. — V obično se piše v, V; samo se kasto u majuskulama piše U: Uragh. — Z = /: /natti, flo, ra/govora, mno/i, i/gubitti; = s: rasliziem, raslogh, isghled, usbude. — Ž = x : ssloxene, sluxio, xudimo, Boxanftvo, duxno. — h = ie (u dugijem slogovima): ,/apovied, niefam, uvriedio, mudrieh, riec; = je (u kratkijem slogovima) : vjerrovati, djella, /amjeriti, mjefto, fvje- tuje (consulit).
Dodatak. U gen. plur. piše se na kraju h: riecih, Bogoslovazah, ftvarih, godifetab, kgnigah.
UDVAJANE SLOVA. aa: daat (datus), elaa (dat), plaate (mercedis), plaatiti,. straah (timor), slaast (dulcedo), naačin, raadi (propter), daan (dies), daraa (donorum), otacaa (patrum). — bb : nebbi (,ne bi'), potrebbu, obbi- čaju, obba (uterque), sebbi, sebbe, nebba. — CC : djecea, djeceu, djevicee, recei. — čč: uččio, oččima, muččiti, muččen. ĆC :
Isforija hrvatskoga pravopisa. 1 i

258

IVAN NENADIĆ 1768.

,vecchje' (plus), ,trecchja', ,trecchi', ,hocchje'. — dd: stadda (gre- gis), buddući, buddu (3. plur.), kadda (quando), sadda (uunc). — ee: reed, reeda, reedu, ženee (mulieris), onee (gen. sing. fem.), molee (3. plur.), meeso, počeetak. — ff: uffam, uffane, uffati (spe- rare). — gg: Bogga, Boggu, moggu (possunt). — hh : uhha (aures).
— ii : mii (nos), piiše (acribit), siina (filii), bii (fuit), liicem, prii- miti, kriižu, tii (tu), biila (partic. od ,biti' esse). — kk : kakko, akko, svakku, mukke (tormenti), mukkah (torrnentorum). — 11 : alli, illi, djella, djellah (gen. plur ), milio, rnallo (par um), malla (parva), mollitva. — mm : imme, imma (habet), prsimma. — nn : menne, punna, punno, ženna, ranne (vulnera). — 00 : plood, Boog, soo (sal), too (hoc), takoo (sic), posoo (labor), pooć (inf.), brooj. — pp : opprosti (3. sing.), oppominemo, kuppiti (colligere), oppet (denuo), vappaj (clamor). — rr: vjerra, vjerre, vjerrovati, varra (decipit).
— SS: ,dasse' (,da se', ut se), jessu, prossim, vissoko, desset, osso- bito. — tt: datti (dare), bitti (esse), znatti, matti (mater), putti (nji'hTtt). — uu: puuk, puuka, truud (labor), suud (iudicium), tuu- žan, muuža, kuupiti (emere), duuha (gen. sing.), suunce.
AKCENTI. U Nenadića se nalaze znakovi ' i ', od kojijeh je prvi običan, a drugi rijedak: štb, dobrb (bene), vas (totus), kakb (quomodo), kruh, života (gen. sing.), veoma, imah (habui), svak (omnis), danas (hodie), rekbh, dobrbtom, da (ut), a (partikula), i (et), u brodovima, u našemu, na nogali, to (hoc), učiniti, dugo (longum).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć: općeni 5, 14, 76, općenu 13, 16, 27, 73, 168, općenomu 14, 19, 71, 75, općenoga 14, 15, općeno 15, 88, 147, 160. — bs: bogolubstvo 31, 206, 207, 232, 258, bogolubstvom 41, 58, 194, 198, bogolubstva 57, 152, 197, 205, 285, sobstva 32, 33, 38, 65, sobstvo 32, 67, 68, 189, obsluževati 35,49, 166,201, obslužiti 48, 82, 109, 127, 146, obslužuju 152. — ct: ostom (griješkom stoji napisano ,ostem') 260. — čb: svjedožbom 136. — čt etimo- logički: počteiia (biće griješka) 118; fonetički: štiocu 7, 282, štjeti (legere) 23, 37, 131, 196, poštuj 28, 122, štovane 38, poštenu 88, 139, štovati 110, 279, poštene 234, 258, 259, redovništvu 106.
— ĆĆ: naćeš (invenies) 9, 10. — đc etim o logički: sudcem 173, sudcu 270; fonetički: srcem 28, 33, 45, 64, 87, srca 42, 52, 59, 89, 109, srce 52, 90, 94, 134, 142, srcu 55, 127, 174, 176, 180. — đč: srčano 19, 24, 54, 128, 198. — dčb: sržba 29, 89,

IVAN NENASIČ 1768.

2~5$

'95, sržbe 90, 127, 277, sržbu 108, 124, 127, 219, rasržbe 125. — dd: odijeli (3. sing.) 196, odijeliti 225, 239, odjeluje 252. — dh odhranio 87, odhraniti 96, podhranila 228. — dk et imolo gi čki: odkriti 25, 140, 175, 176, 216, odkupiti 31, 278, odkupitel 39, 68, 231, odkupio 52, 82, 87, 229, đohodke 136, 138, odkad 160; fone- tički: slatka 27, 182, prislatki 53, 61, 219, 227, 251, slatkosti 219, prislatka 262, rijetko 117, 180, rijetki 151, 207, rijetka 207. • — dp : odpusti 26, 83, odpuštamo 26, odpuštene 73, 98, 278, od- padaju 126, podpuno 146, 179, 212, 233 nadpis (inscriptio) 255.
— ds etimologički: odsječena 73, odstupiti 160, 196, odstupi 186, ludskijeh 272; fonetički: gospostvo 145; složeno : ludcki 99, ludcku 118. — dsg: ozgor 20. — dt: odtjera 274. Isporedi : odtmi (rape) 249. — gk : laka 102, lako 171. — hv. hfale 5, 11, 25, 184, 205, hfalu 276, 280, pohfaleni 14, 42, zahfaliti 37, 41, 196, 200, 220, hfaliti 57, 129, 237. Isporedi: hvaliti 121, zahvaliti 180. — kd: svakdam 26, 82, svakdanijeh 199, svakdana 202. — kg' etimologički: k gospodinu 220; fonetički: dogod 123.
— kk: k križu 260. — nb : himbena 225. — nk: mankati 46, 77, pomankao 55, 228, pomankana 56, 218, 287. — lili: jedanae- stomu 75, istina (vera) 226. Isporedi : istinnoga 227, istinno (verum) 235, gdje se ne zna, je li nn napisano po etimologiji ili je udva- jana radi. — ne: jagancu 274. — rič: jaganče (vokativ) 248 (3 puta). — ns: sužanstva 69, 213, sužanstvu 206. — sd etimo- logički: sdruži 143; fonetički: vazda 9, 15, 59, 67, 123, združi 163, združeno 210, združeni 257, združio 274. — Sli : s liima 54, 89, s nim 74,115 itd. — ■ SS etimologički: s silom 136, s svoje 178, s svetijema 226; fonetički: službenikom (,s službe- nikom') 136, slinom (,s slinom') 184, svetijem (,s svetijem') 208, 228. — stb: jezbine 54, 219, gozbami 121, gozba 233.. — • std: šezdeset 240. — stn etimologički: koristno 1,8, 19, 104, 108, koristna 42, 95, 168, 173, 208, namjestnik 5, namjestniku 159, častne 9, radostni 17, radostna 236, žalostna 240, 242, bo- lestnici 149, bolestnik 220; fonetički: lasno 1, 7, 12, 118, 131, izvrsnijem 7, 37, 51, izvrsno 19, 47, 105, 161, 162 izvrsnosti 65, 86, 117, 154, časnije 53, korisno 194, radosnomu 236, 237, 239.
— Stil: lašne 8, 10, 109. — SŽ: s živinom 136, s životom 246.
— šb: zadužbine 205. — štb: uvježbati 1, 18, 37, 282, uvjež- bani 14. — tb: ženidba 29, ženidbom 99, ženidbe 106, 107, 142, 152, 154, svadbe 112. — te etimologički: otca 8, 12, 26,57, 209, otcu 17, 55, 59, 234, 240, otcima 23, otcem 61, 72, 102, 269,

260

BALTASAR MATAKOVIĆ 1770.

svetce 53, svetcu 54, 194, svetca 111; fon etički: djecu 1, 18, 57, 96, djeca 7, 12, 23, 75, 150, djece 22, 129. — tč etimo- logički: svetčanoga 12, svetčanijem 15, 23, svetčane 57, 108, otčenas 12, 21, 44, 81, 204, otče (vokativ) 35, 53, 82, 170, 171: fonetički: dječice 149. — tcb : otačbini 5. — tć: nasto- jatće 12, karatćemo 23, rijetće 32, bitće 90, 229, udaratću 170. Isporedi : biti će 10, govoriti će 14, lubiti ćeš 109, učiniti ću 170 — td: pedeset 179. — ts: proklestvo 123, 153, 185, pro- klestva 168, bogastva 226, 232. — vst: kralestvo 26, 158, 264. — zč: rasčine (3. plur.) 197. — ■ zli: razhladeria 20. Isporedi: ,ishodi' 67, za koje se ne zna, treba li čitati sh ili zh. — zk piše se svagda sh n. p. ,iskorieniti' 118, ali se ne zna, je li to pisano etimologički ili fonetički. — zl e timo logički : izleze 74, izlego (partic.) 145; fonetički: lubežliva 5, 181, 194, 247, lubežlivom 16, lubežlivo 22, 30, 108, 122,. 222, boležlivoj 253. — zp etimo- logički: izpraznosti 210; fonetički: ispuniti 8, 10, 20, 61, 86, uspomene 8, 9, uspomena 50, 66, 232, ispraviti 11, ispovi- djeti 36, 37, 104, 143, 149, isprositi 79, 208, isprazna 111, 121, isprazno 112, 117, 147. — zs : rasržbe 125, rastavi 219. — zt: istočni 35, 92, 93, 97, istjeran 86, istjera 197, grist (inf.) 145, rastope (3. plur.) 197, ustrplivo 203, istomačiti 216, ulesti 231, ustegnu 267. — ZZ: iza (prijedlog) 83, 84. — zž : ražeži (imperat.) 34, 222, ražižući 252. — žk: teški 10, 111, 139, 176, teška 18, 93, 114, 133, 146, teškoga 20, 274, teško 20, 23, 42, 101, 123, muška 15. — žt: društvo 116, uboštva 154, uboštvu 267, mnoštvu 215.

BALTASAR MATAKOVIĆ.
1770.
SERMONES MORALES SUPER TOTIUS ANNI DOMINICAS
. . . PER A. R. D. BALTHASAREM MATTAKOVICH . . . EX
ITALICO IN VERNACULUM VULGARE CROATICUM TRA-
DUCTI . . . ZAGRABIAE . . . 1770.
U ovoj knizi iza strane 79. dolazi odmah str. 90, 91, 92 itd., tako da brojeva 80 — 89 nikako nema.
AZBUKA. C = cz : fzuncze, mefzecz, licza, tamniczu. pravicze. — Č = eh : ehuli, oehi, rachunali, kriviehni, hochemo, fzlabocha, povraeham, videch. — g = gy : odregyenye, pogergyuju, dohagya, potvergyena,

BALTASAR MATAKOVIĆ 1770.

261

tugyeh. Isporedi : odhajajte, prihajamo (ovo je rjeđe). — i piše se znakom i, samo se za riječcu i (et) upotreblava znak y. — j = j (obično); = 0: broili, nieđna, zatail, zakriu, poleano. — l = ]y : pofztavlya, lyube, temely, zemlya, pripravlyeno. — li = ly, lyi: napredly vo, laslyvo, sztrafslyvi, laslyivoga. — n = ny : nyemu, ogeny, nuternya, obernyen, preklinyaju. — ili = ny, nyi : nym, nyhova, nyihova. — Y = er: pervo, milofzerden, derhtanye, kerv, mertev. — S = fz : vefzeli, nafz, fzerditofzti, jefzu, ifztinfzko ; = sz (rjeđe): glaszu, jeszmo, napiszana. — Š = f : grefniki, mi- lofche, niftar, poftuval ; — s: fztrasna, jos, hoches, mislyenya; = ff: naffu, vifle, doprinaffaju, veklfa; = f s : dufs (animarum), vifse, vafs, dofslo. — t piše se znakom t, samo u pronoro. taj, ta, to piše se znakom th : tho, tha, thu itd. — z piše se znakom z, samo u preposiciji raz- veoma se često nalazi fz : rafzvefzelilo, rafzmifzliti, rafzgledal, rafzluchenye, ralzdertu ; ali se nalazi i z : raznaeti, razdeliti, razluchenye. — Ž = f : bofanfzku, vufgano, tufno, fiveli, tefakom ; = s : vesu, pokase, salofzt, drusba, dersal.
Dodatak. U gen. plur. piše se na kraju h: lyuđih, odurnofztih, zapovedih, krepofztih, naredbih (praeceptorum).
UDVAJALE SLOVA. aa: šaak (manuum). — dđ : adda (igitur, često). — ■ ff: uffati (sperare), uffana, uffane. — ■ 11 : dellu (parte), illiti, selio (vicus), velli (dicit), tella (corporis), tellu (corpore), dello (factum), strella (sagitta), seli (vicorum). — nn: ženne, žennu, ženn. — tt: bratta, letta (anni), lett (annorum).
AKCENTI. Mataković upotreblava znakove ' i ', ali obadva dosta rijetko; znak * nalazi se samo na riječci o (uzvik) : 6 ; — samo, čistb (adv.), ovde, očito (adv.), vesele (3. plur.), sveta (mundi), s£d (fruetus), pobeči (fugere), šaka (manus), glas, plaču (mercedem).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč: občinskoga 1, 4, 79, 110, občinski 1, 5, 26, 119, 550, ob- činskem 69, 581, 608, 625, občinsko 70, 587, občuvati 55, 562, občuvali 95, občuva 600. — Mi: obbajaiia 16, 541, 575, obbaja (3. sing.) 110, 116, 139, obhajati 541. — bk: klupkom 67. — bs: obstirala 24, obstiraju 101, 160, obstati 47, obstali 115, 618, obsegene 51, obsegen 604. — bš: obšanosti 7, 70, 72, 537, 544, obšanost 42, 47, 56, 147, 534, obšaniti 545, 579. Isporedi : pšanite

262

BALTASAR MATAKOVIĆ 1770.

545. — M : obtužen 27, obtuženi 559, obtršen 59, 123, 540, obtr- šeni 64, 69, 97, 125, 532. — bv: obvršavaju 613. — čt etimo- logički: prodečtva 11, 93, prodečtvo 18, 534,610, 613, vračtvo
76, 79, 122, 124, 578, krvoločtvo 134; fonetički: šteje (legit) 3, 10, 75, 115, 142, poštene 25, 41, 44, 57, 556, poštuval 31, poštuje 31, 587, pošteno 65, 616. — dc etimologički: sudca 9, 13, 17, 595, 630, sudcem 15, 25, srdca 24, 39, 67, 124, 583, srdcu 28, 49, 66, 113, 546, srdcem 30, 99; fonetički: sucem 2, 13, 14, suca 3, 8, 14, srcu 2, 134, srcem 24, srca 10, 12. srce 16, 108. — dč etimologički: srdčeno 122, 144, 147, 563, 566, srdčen 537; fonetički: srčeni 2, 123, 125, srčenoga 8, srčeno 124, 125, 134, 541. — dd etimologički: oddalecuje 53, odda- lečil 135, odđehnemo 61, oddružim 99, oddružen 601 ; fonetički: odurnosti 10, 13, 74, 122, odurjava 13, 61, 542, 546, 552, odurni 14, 52, 142, 542, 585, odurna 15, 53, 56, 130, 540, odurjavati 49, 50, 111, 565, odehrieriu 99, odigne (3. sing.) 600. — dll: pred- bajajuča 5, predhajala 6, odhajajte 21, 25, odhaga 60, odhitivši 23, 43, odhiti 103, odhraniti 38, nadhaja (3. sing.) 533, nadhajaju 578. — dk etimologički: odkupitel 2, 14,29,93, 124, odkupiti 56, odkuda 3, 19, 58, 65, 115, napredka 26, 27, 573, napredkom 557, 594, sladki 47, sladkoče 94, sladko 104, 541, sladke 536, 537, 541; fonetički: retki 49, 111, 112, 588, 607, retke 119, ret- koga 574, retka 589, britkum 105, britku 134, dohotka 105. — đp: odprte 6, 13, ođprto 8, 13, 48, 77, 115, pođpisal 10, podpisek 138, odpuščal 55, ođpuščane 69. — đs etimologički: odsu- geni 14, 23, 43, 559, odsudil 51, 549, 560, odstupili 42, 53, od- stupiti 103, 599, susedstva 93, nadskoči 108, 538; fonetički: lučko 16, luctva 123; složeno: ludctvo 27, luđctva 550, ludctvu 628, ludcko 37, 55, 78, 147, 586, ludckoga 71, 147. — đš: slo- boščine 24, 38, sioboščinu 564, 579, 580, 619. — dt etimo- logički: odtirajte 68; fonetički: hote (venite) 20, 28, metem- toga 33, otuda (inde) 51. — dz: odzava (revocat) 53, odzovu (3. plur.j 575. — dž : podžiže 23, 563, 565, 603, 614, podžigavalo
77, podžigal 538. — gc: bogci 40, 60, bogce 40, bogca 60. — gk: labko 28, 52, 60, 75, 114, lahka 69, 130, lahki 536, lehkoga 565. Isporedi: lagek 536, 539. — gš etimologički: dugše 74, dugšega 619, legša 102, dragše 110, 141, dragši 143; fone- fonetički: lekše 19, 532. — gt: povečte 8, 29, 96, 110, 122. Isporedi: vigte 554. — kd: vsagđašhe 49, 50, vsagdašiiem 586.

BALTASAR MATAKOVIĆ 1770.

263

«

— kg: k grehom 2, k govorenu 110, k gosponu 117, kakgođer 128, 534, — kk etimologički: k kralevstvu 100, k koncu 120, 537, 565, žuhkemi 137, k Kristušu 629; fonetički: žuh- koču 38, 39, 535, 541, 548, žubko 39, 67, 74, 95, 141, žnhkoga 106, 140, žuhki 125, 135, mehko 141. — me: botonce (sua sponte) 133. — md: vendar 5, 15, 32, 76, 113. — mt: metentoga (interea) 574, 595. — nb: himbenosti 14, 54, himbenoga 61, himbe- nostjum 564, obrambu 17, 22, 90, 117, 144, obramba 22, 118, 150, obrambe 24, 90, 143, 577, precembu 45, 51, 106, 150, 553, precemba 56, 553. Isporedi: ,premenybum' 139. — nk: pomen- kane 6. Isporedi: pomenkana 15, 546, pomenkane 31, 101, 150, 576. — nn: belodano 72, 607. — ns: detinstva U, 547, su- žanstva 44, sužanstvo 567. Isporedi: sužen 44, 576, suzni 44.
— nš : meiiše 19, 106, 137, 553, pomenšava 37, menša 60, 65, 623, menšega 92. — std etimologički: šestdeset 550; fonetički: zdenec 615, zdenca 615. — stk: došestka 603. — stm: vustmi 591. — stn etimologički: dvojvrstna 50, dvoj- vrstno 61, prešestni 67, 98, 125, prešestneh 72, 78, 119, žalostna 72, 100, 130, 134, žalostno 117, 140, častnu 94, zlatovustni 576, 587, mastna 594; fonetički: masne 54, masnu, 58. — stn: vrstnakov 614. — tb etimologički: tatbine 11, 546, 561, 613, 616, tatbina 50, tatbinu 625; fonetički: svadbe 150, 550, 589. — te etimologički: otci 3, 38, 610, 612, 631, otca 20, 27, 51, 94, 549, otcu 44, 105, 132, 135, 612, svetca 18, 116, svetci 20, 22, 95, 115, 124, detcu 38, 592, 611, 617, detce 38, 68, 147, 612, pripetce (fortuito) 46, 131, srditci 138, 602, bratca 611, bratcem 611; fonetički: sveci 14, svecev 17, decu 17, ocu 589. — tč etimologički: otčinske 109, otčinstvo 562, đet- čicu 611, detčica 612; fonetički: izpričavane 15, 43, spričavane 38, 546, spričavana 102, dečaki 58, dečarec 555, dečicu 6 1 1 , fala- čec 586. — - td : petdeset 550. — ts etimologički: prokletstva 22, 26, prokletstvo 62; fonetički: svecki 7, bogactva 7, 92 : 124, bogactvo 49, 534; složeno: sveteke 53, 122, sveteki 69, 95, bogatetva 54, 541, 624, bogatetvu 139, prokletctva 630. — vst etimologički: kralevstvo 93, 102, 553, 564, kralevstva 93, 96, 128, 550. 556, kralevstvu 96; fonetički: kralestvo 20, 28, 561, kralestvu 21, kralestva 21. — VV : v vuze 114. — Zf: razfalatati 107, razfriškana 539. — zh : izhite 24, izhitil 31, 549, 618, izhodek 114, izhodu 139, izhajati 580. — zk etimo- logički: zkazal 9, 19, zkazati 74, zkončati 21, 71, 145, 603,

4-

264

JOSIP MATOVIĆ 1775.

izkopa (3. sing.) 615; fonetički: skrili (partic.) 3, skriti 4, 8, 117, skazal 9, skazana 19, francuskeh 10, francuske 27, 46, 148, skvarjeni 22, 43, 115, skvaril 25, 92, mrska 56, skončane 59, skraćuje 74, 597, pasku (animadversionem) 118, paske 618, skupa (una) 125, 133, 540, 563. — Zli: z nim 2, 26, 67, 113, 129, z nimi 24, 146, 612, z rium 51, 75, 93, 147, groznu (minas) 18, 19, 113, 619. — zp etimologički: izpitavaju 3, 4, izpitavati 10, 46, izpišuje 8, 60, 146, 150, izpisal' 67, zpoznaju 19, zpoznali 90, 555, razpelo 30, izpričavane 43, izprosi 141, izpelati 550, 628 ; fonetički: spomenek 1, 97, 559, spazil 5, 547, 585, 611, spo- đobnem 6, 52, 138, 573, spodoben 13, spoveđi 12, 16, 65, 72, 120, spoveđnik 26, spuni (3. sing.) 19, 75, 135, . spunava 30, 74, 559, ispričavane 43, spoznali 90, 91, spoznaval 92, ispitavaju 95, spa- meten 126. — ZS etimologički: z srditostjum 3, 14, z strahom 6, 107, 112, z suznemi 9, z svojemi 23, 39, 537, 613, z sinom 24, 611, z sobum 28, 39, 102, 109, 144, razsvečeni 8, razsveti 27; fonetički: rasrdivši 58, 67, rasrditi 585, rasvetiti 78, rasve- čena 542, rasejali 626. Isporedi : ,raztupi' (se) 25, ,raztupila' (se) 145. — zš : raširil 48. — zt etimologički: iztok 29, vlezti (ingredi) 97, 100, iztiraju 98, iztrgnuti 112; fonetički: vstegnul 71, stegnuti 78, istirati 98, istiran 561, vlesti (ingredi) 106, zgristi 145, stvoriti 552. — ZZ: z zrokom 19, 42, z zubmi 20, z zemlum 52, z zazivanem 62, 66, z zapovedjum 631. — zž etimologički: z žitkom 9, z želum 114, 128, z žalostjum 560; fonetički: ra- žalostil 26, 144, 585, ražalostili 95.
JOSIP MATOVIĆ.
KATEKISM RIMSKI PO NAREDBI S. SABORA TRIDEN-
TINSKOGA . . . iftomacen, i priobbrachien iz Latinskoga u Sla-
vinskomu Jeziku Pd D. Jofeffu Matovichiu iz Dobrote Darxave
Kotorske. U' MLEZIEH, mdcclxxv.
Ova je kiiiga puua štamparski jeh pogrješaka.

t-

AZBUKA.

e = z : zienio, konza, nauzi, zarkovni, defniza. — Č = c : vječno, početak, razlucuju, čuva, priličan; = ej (rjeđe): obicjaj, cjovjek, ejafeu. — ć = ehi: biichia, krechiu, povrachiaju, upuchiegna,

Sa

%&

»

JOSIP MATOVIĆ 1775.

265

chiutila; = eh: buduehi, nemoch, naehi : = tebi: kratehie, pa- metehiu, zacetehia, uputehiegna, tehia. — đ = gi : megiu, potvar- giuje, gragia, izvigiati, xegiao ; = g : takoger, zacugeni, pogargen. Gdje dolazi dj ili eli (n. pr. befsjedjabu, xudiafce, xudiene), to nije == đ, nego je d -4- ;'. Isporedi: potvardiva (affirmat\ uvriedeni, potvardegne. — g' obično se piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh : drughe, mogbli, Bogh, ighda, doftigbnuti. — ■ i = i (obično) ; — j (samo na kraju riječi) : cinj (facit), govorj (dicit), onnj (ille), drughj (alius), fviedocj (testatur); = y (rijetko i samo ispred vokala): nye (,nie' t. j. ,nije'), glavnveh ( ; glavnijeh'), nye-

dan (,nijedan').

1J1

bogatij, obilati j, fvietlij

3=]

(obično); = 0: razumiucbi, liekaria, nyedan, priftoi, goilb, offvo- illi. — ji = ii, ij, j : koii, koij, priftoj (,pristoji l ), uzgoj (, uzgoji'). — kv = qu : Zarqnami, ozquarnio. Isporedi: skvafcene. — |l==gli: glijidma, poftavgliajuchi, gliubavi, zemglie, vagliaju;= gl: vodi- tegli, temegl. — ili = gn : pomgnu, pomgnom, gnegova, ziegnahu, naslagnaju. — f = ar: martva, parvoga, fvarhe, đarxave, pogar- dama, umaro (umro), proxdaro (proždro). — s = f: fakriveno, fvega, Gofpodina, jefmo, oblaft; = s: naravskom, neskladi, slo- xeno, nas, sam. — § = fc: bjefee, slul'cagnu, okolifeu, griefciti, nafea; == se: joset, niseta, posluseni. — z piše se nekoliko puta znakom s ili f, ali to će biti štamparske griješke. — • ž = x: do- ftixe, boxanftvo, sluxabu, podloxna, prikaxujuchi. — r Ji = ie : doprieti, zapovied, poglavitiem, razdielifce, vidieti, zviezde; = je: vjerno, vjerujem, fvjedocio, mjeftu, neizmjerna; = ije: onnijeb, ovijem, nijefu.
, Dodatalc. U gen. pl. nalazi se na kraju veoma često znak h: ftvarih, vjekovah, narodah, gliudih, kgnigah, dufcah.
UDVAJANE SLOVA.
aa: daali (partic), svakaa (omnia), prikaaza (monstravit), ovaa (haec, plur. neutr.), vaalu (unđa?), vodaah (aqnarum), praah (pulvis), vjerovaa (credidit), nadaađe (superavit), graad (urbs). — t>b:sebbi, sebbe, tebbe, nebbeskoga, nebba, slabbo, — ■ CC: prorocei (prophe- tae), poglavicea, mućci (tormento), djevicee, receite. — ■ ČČ: učči- nen, rečče (dixit), oččima — ĆĆ: ,bracchiom ! , ,bracchiu', ,hocchiemo', ,vocchia'. — dd : padda (cadit), gledda (speetat), vodde (uom. plur.), budde (3. sing), staddo. — ee: mnogee (plur. fena.), držee (tenent), , kojee (plur. fem.), govoree (dicunt), nareedi (instituit), uzee (3. sing.

266

JOSIP MATOVIĆ 1775.

JOSIP MATOVIĆ 1775.

267

aor ), zlee (acc. plur.), meeso. — ff: uffati (sperare), uffaria, ufFane ■ — gg: druggo, druggoga. — ii (piše se obično U, kasto ij): biiće, bii (fuit), mii (nos), druzii (alii), trii (tres), stvorii (fecit), postavii (posuit), izgubii (perdidit), mnogii (inulti), bliizu. — kk : slikku (imaginem), slikka (imago), ikko (quisquam), okko (oculus), mukku (tormentum), mukke (tormenta). — 11: djello, iliiti, mallo, alii roillost, millosti, velliko. — mm: imme, immena, sjemme, sjem- mena, slamma. — nn : onnomu, onno, ranno (mane), ponnoviti, purino, ranna (vulnus), ranne (vulneris). — 00: too (hoc). inooć, plood, book. — pp : opprani, opprao, uppadosmo, potoppa. — rr: vjerra, vjerre, morra (mari -i). — SS (piše se ff, fs) : spasserie, jessu, čessa, deiset, bessjeda, bessjede, podnossio, grijessi (peccata), ugas- siti, dasse (,da se', ut se). — tt: datti (inf.), poznatti, znatti, putti (njLT>TH), bratta, nitti (neque), matti (mater). — UU: truud (labor), buduu (3. plur.), puut (vi a), puutnik, moguu (3. plur.), puuk (po- pulus), suud (iudicium)- — ZZ : druzzi (alii).
AKCENTI.
Matović upotreblava samo znak s , ali veoma često : dar, glas, primati (inf.), pružila, kuga, žudeći, daleko, jedva, kojega, uzeše, 1 jek are (medicos), ima, (habet), dobrotu, ovomu, način, pb sebi, u istinu, za, naučiti.
KONSONANTSKE KOMBINACIJE.
bć: općenoga 4, 71, 460, općeni 4, 17, 70, 97, 468, opći 7, općena 8, 72, 81, 91, općeno 10, 15, 22, 68, 83. — bh: obho- đeiia 22, obhodi 509. — bk : obkružena 3, 39, 92, obkružen 459, 515. — bs: bogolubstvom 2, 19, 32, 505, 525, bogolubstvo 3, 510, bogolubstva 4, 75, 81, 100, 460, obslužiti 5, 478, obslužujući 27, sobstva 11, 15, 36, 76, 81, sobstvo 11, 17, 31, 76, 82, obsi- nuti 525. — čb: svjedožbom 72, svjedožba 500, svjedožbami 500, svjedožbe 516. — čt: poštena 29, 62, 79, 521, 527, poštovati 35, poštene 64, 455, 461, 469, 500, poštovan 462. — ćć: utećemo (,uteć ćemo') 473. — dc etimologički: odcijeplena 14, odci- jeplen 40, sudca 70, 72, sudcem 75, sudcu 496; fonetički: srca 5, 14, 29, 75, 455, srce 78, 496, 497, 499, 509, srcem 11, 484,
497, 523, srcu 13, 59, 83, 451, 463. — dčb:sržbe 40, 453, 479,
498, 526, sržbu 52, 475, 521, sržbi 453, 526. — dd: odvojeno 45, odvojeni 97, odijejena 53. — dh: nadhodi (3. sing.) 1, 80.

\

— dk etimol ogi čki: odkupi (3. sing.) 5, 52, 506, odkupitel 28, 44, odkupio 48, 92, 455, odkle 10, 23, 26, 51, 464; fone- tički: rijetko 467, 468, slatko 475, prišla tkoga 479, prislatke 486, prislatki 497. Isporedi : slatak (dulcis) 525. — dp: podpuno 20, 31, 39, 70, 453, odpanuli (partic.) 61, odpade 486, odpuštati 91, 100, odpušteiie 98, 100, 495. — ds etimologički: odstu- piše 3, 23, 87, 471, 475, odstupili 38, 477, 497, odsječeni 97; fonetički: gospostvom 16, gospostvu 24, 34, 71, gospostva 26, 31, 64, ostupa (3. sing.) 468, ostupaju 475; složeno: ludcka 14, 31, 84, 476, 503, ludckoga 31, 67, ludcku 36, 458, 475, 497, ludcki 452, 453, 473, 474, 507, carigradckoga 59, carigradckomu 80. — dt etimologički: odtle (istine) 14; fonetički: otvara (3. sing.) 15, otvarati 17. Isporedi: odtide 88. — gš : oblahšane 514. — hć: kćeli (partic.) 16, 481, kćela (partic.) 64, kćeti (velle) 38, 100. — ht: ktio (partic.) 1, 5, 22, 55, 458. — hv: pofalom 4, 71, faliti 6, 85, 464, fale 79, 95, 473, 511, 516, fala 462, ufaćen 42. — kd: svakdam 484, 490, 491, svakdanega 492. — kg: k go- spodaru 458. — vkk etimologički: k kući 490; fonetički: mekoputna 523. — mč: zančica 451, zančice 507. — nb:iinbene 510, himbe 520. — nk: pomankao 2, pomankava 15, 99, poinan- kalo 41, 60, pomankane 501. — nn: istina (vera) 89. Isporedi: istinan (verus) 14. — ne : jaganca 88, 516, jagancem 516. Ispo- redi : jaganac 516. — ris : sužanstvo 66, sužanstva 521, djetinstvo 476. Isporedi: suzna 66. — sb: sbirao 486. — sd etimologički: sdružene 20, sdružena 37; fonetički: vazda 1, 18, 44, 486, 498, združene 36, 43, 80, združena 37, 43, 57, 80, združiti 53, 57, 67. — Sg: zgoda 8, zgada (se) 56, 87, 92, 476, 515, zgađaju (se) 71. — si: neugaslivijem 54, naslednici 70. — • Sli etimo- logički: s liekijem 475, 497, 519; fonetički: š nima 2, 79, 509, 513, š nekijem 6, 86, š nini 33, 49, 51, 100, 479; š nom 97, 100, 526, š nibovijem 464. — SS: s svjetom 510. — stb: jezbine 7, 74, 489, 490, jezbinom 7, jezbina 489, 491, gozbami 516. — stn etimologički: namjestnici 2, namjestnika 4, 90, lastno (facile) 3, 8, 20, 46, 98, lastnije (facilius) 5, 22, 74, koristno 8, 451, 468, 478, 494, koristnije 40, koristna 96, 513, bogočastno 18, častna 96, žalostna 43, žalostne 72, bolestnika 74, prošastnijem 77, nesvijestne 515, radostno 526; fonetički: izvrsno 5, izvrsni 10, zlatousnik 457, 491, zlatousnika 468, obijesno 457. Isporedi: uskrstnuo 43, 59, 62, uskrstnuća 58, 59, 65. — stri: ostne (sti- mulos), 497, 508, ostnima 498. Isporedi: ostan (stimulus) 521. —

k

268

JOSIP MATOVJĆ 1775.

SŽ: s žuđbom 506. — štb: uvježbati 6, 8, 455, 460, 498, uvjež- bana 7, uvježbava 66. — tb : ženidbe 451. — te etimolo gički : bogatci 457, 458, 491, 494; fonetički: oci (patres) 4 11, 24, 59, oca 7, 16, 28, 64, 452, ocem 16, 21, 32, 51, 497, ocu 21, 25, 52, 72, 451, djeci, 476, djeca 476. — te: dječica 6, očenašu 8, 484, očin 16, 80, oče (vokativ) 17, 67, 454, 473, 487, očinstvo 29, 92, 470, očinstvu 31, 451. — tčb : otažbini 48, otažbinu 51, 54, 66, 75. — tć etimologički: cijenitće 100; fonetički: pri- fatićemo 473, odpustiće 495. Mnogo je običnije -ti će: priporučiti će 452, učiti će 454, izvaditi će 467 itd. — td : petdesete 498. — ts fonetički: bogastva 1, 14, 62, 65, 91, proklestvo 39, 52, proklestva 52, proklestvom 74 ; složeno: bratcki 457. — vst etimologički: bivstvo J6, bivstva 17, 48; fonetički: kra- lestva 26, 29, 52, 73, 94, kralestvu 31, 65, 470, 473, 483, kra- lestvo 31, 65, 92, 461, 465. — zli: izhodi 17, 36, 77, 80, 462, izhodeći 79, 81. — zk etimologički: izkazati 32, razkošnu 489, razkinuli 497; fonetički: iskrnega 20,491,504, 523, iskr- nemu 461, 503, uskrsnuo 33, uskrsnuti 60, 62, 66, iskušene 70, iskušati 73, mrska 472, raskoše 486, 522, iskorjeniti 504. — zl etimologički: izleze 39; fonetički: lubežlivo 482, Jubežli- vomu 513, boležlivo 496. — zp etimologički: razplodiše 2, izpraviti 30, razpršan 84, razpuštena 456, izpraznosti 476, izpro- siti 518; fonetički: ispovijedaju 3, 13, ispovijedamo 46, 47, 53, 94, 496, ispunili 5, 478, ispunaju 96, isprositi 20, 496, isprosili 527, uspomena 28, 82, 497, 507, uspomenu 42, 81. 93, 496, 503, raspukoše (se) 48, bespametno 53, ispusti 56, isprazna 476. — zs : rasuća 26, 487, 512, rasuće 47, rasuto 88, rasrdio 71, rasrdili 481, rasipaju 91, rasrditi 523. — zš : ištetiti 3, ištećene 476, raširi 471. — zt etimologički: uztegnuti 453; f o n et i č ki: ujesti 3, 467, 470, 473, 511, ustegnuti 7, 458, 478, istomačeiie 8, 36, istomačiti 8, 16, 38, 58, 79, istekla 26, 453, istoka 28, 92, 471, istočnoga 48, rastresla 48, ustrpleiie 52, 511. — zž : ražižemo 457, ražežena 488, ražegla 497, ražiže 500, 509, 525. — žk: priteške 50/pri- teško 486, 508, teško 490, teške 501, muški 92. — žt etimo- logički: množtvo 66, 88, 464, 509, množtva 83, 473; fone- tički: uboštvu 75, uboštvo 488, lupeštinom 490.

4

IVAN LALANGUE 1776.

269

IVAN LALANGUE.
1776. IOANNIS BAPT. LALANGUE, BELGAE LUXEMBURGEST-
SIS, MEDIGINAE DOCTORIS MEDICINA RURALIS
ILLITI VRACHTVA LADASYSZKA ZA POTREBOCHU MUSEV, Y SZIROMAKOV HORVATCZKOGA ORSZAGA... VU VABASD1NU 1776. Lalangue nije svoju kiiižicu sam napisao onaku, kakva je na svijet izišla, jer je hrvatski vrlo slabo znao; za to mu ju je pre- veo (ne kaže se iz kojega jezika) jedan fratar (str. 12.).
AZBUKA.
C = cz: lucztva, Knificzu, borvaczkom,, konczu, feludecz. — Č — eh : poehetniki, vuchiti, naehinom, chlovek, fzrechnu, nemo- guche, obraehati, imajuehi; = teh (sasma rijetko): pripeteha (se), pripetehati (se). — - g = dy : obhadyati, dohadya, zalmradyen, po- tverđyen, odredyen ; = gy : des<ry (pluvia), hergyava, legya, pre- czegyena, mofgyani. — i piše se znakom i, samo se riječca i (et) piše znakom j. — j = j (obično); = i: takai, kaiti, doidemo, doiti, nikai; = 0: zleati, pianecz, polztaviu. — 1 = ly : lyubav- jum, lyudi, zemlyakov, bolye, zemlye. — li = ny : vuchinyena, nyemu, nyihovomu, napunyavati, konyu. — V = er: potverdili, zaderfaval, kervi, perfza, podverfen. — s=fz: jefzu, fzlobodno, mefztu, ifztinfzki, vifzoko; = sz: zemelszki, szegurnom, szvojemu, vszeh. Isporedi: zkoro, izkati, izkricze, gdje je pisac mislio, daje na početku riječi prijedloga iz. — Š = f : dvorifelie, jofche, pufchali ; = s: zapuseha, hruske, skodlive; == ff: nafl'el, poIftenyu, viffe, joffche, zdraveffi; = fs: frifsko, fztalifs, fskodlivo. — ž = f : falofztjum, fiveli, betefnika, berfe, zderfavanye; = s: desgy (plu- via), slieze, mus, blisnyeh, fzlusbu.
Dodatak. U gen. plur. nalazi se na kraju h: pogibelih, vrachtvih, Lyudib, fztvarih.
UDVAJALE SLOVA.
ff: zauffanje, uffanom, uffanje. — 11: illiti. — tt: letto (annus), letta, lett (annorum), lettmi, hottejuči, hottela.
AKCENTI. Nalaze se znakovi ' i ', ali su obadva veoma rijetki : je (,jede'), ne (non est), oteče (3. sing.), meda (gen. sing.), sad (fruetus), sad (fruetus), svetu (mundo), lćn (piger).

270

IVAN LALANGUE 1776.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: rubca 146, 327, 342, rubce 240, rubci 241. — bč: občuval 3, občuva 201, občuvati 285, 286, občinskem 3, 229, 257, občinsku 12, občinska 14, 17, 120, 129, 273, občinske 40, 62, 178, 200, 291.
— bh: obhagati 26, 29, 180, 191, obbaga 61, 82, 100, 118, 147, obhagaiie 145. — bk: klupko 104. — bs: obsipane 96, zaobstre 117, 181, 226, zaobstreti 179, sobstvu 287. — bš: glubše 127.
— bt: obtršeni 4, 200, obtršena 93, 151, 157, hrbtu 160, 213, hrbta 205. — bv etimologički: obvezana 59, obvinuti 128, 155, 286; fon etički: obraćati 94, obrneno 286. — ct: octom 48, 51, 114, 128, 192, octa 62, 66, 84, 110, 192. — čt etimo- logički: vračtvu 4, 128, 140, 204, vračtva U, 17, 143, 165, 192, vračtvo 12, 16, 55, 134, 190, čtavce 55, čtavcu 177, 292, 374, čteje (legit) 74, 99; fonetički: poštuvanem 14, poštuvani 19, poštenoga 289. — dc etimologički: srđca 3, 12, 29, 104, 138, srđcu 12, 33, 97, srdce 23, domorodce 12, želudca 29, 42, 77, 116, 185, želudcu 38, 50, 75, 106, 187, želudci 55, bodca 102, 109, 115, bodcu 103; fonetički: srca 27, 236. — dđ etimo- logički: oddihavanje 28, 29, 130, oddihavati 106, 188; fone- tički: odurjava 50, 63, 260, 267, odurna 52, odurno 130. — dh: odhitava 33, 149, odhiti 64, 289, 333, odhititi 285, odhagati 288.
— dk etimologički: odkuda 1, 22, 35, 112, 117, odkriti 139, redkeše 173, 199, redko 174, 185, 215, 274, 287, redka (rara) 242, sladkoču 184, sladkoga 245, 339; fonetički: retki (rari) 10, retke (raros) 71, retkeše 258, 264, slatki 292. — dp : odprta
3, 66, 204, 214, 270, odpiral 3, 5, odpreti 15, 49, 65, 108, 129, odpuščati 94, odpuste 186. — ds fonetički: luctva 6, 12, luctva 135, luctvo 136, 140, 217, 258, 285; složeno: vinogradcko 37, govedcku49, govedcke 331. — dt etimologički: odtekati 43, 59, odtok 57, 59, odtoka (gen. sing.) 183, 276; fonetički: metemtoga 10, 13, 36, 93, 147, otok 77, 99, 169. — gk: lehko
4, 14, 58, 125, 175, lehke 10, 21, lehkoga 62. — gš e t i m o- logički: dugše 205; fonetički: lekše 21, 24, 63, 108, 123.
— kd etimologički: vsakdešni 3, vsakdašni68; fonetički: vsagdešni 3, vsagdašni 120, 321, 328, vsagdašiia 321. — kg: k gosponu 21, kakgoder 179. — kk etimologički: k kojemu 118, 141, 327 ; fonetički: žubke 4, 141, 334, žuhkoča 54, žuhka 112, 192, 203, 206, mehko 24, 25, 274, 342, mehka 30, 94, 97, 130, 275. — me: botonce (sua sponte) 33, 51, 113. — md: vendar 6, 13, 47, 104, 145. — nb: začimbe 39, začimba 68, pre-

r

4.

te'

^

IVAN LALANGUE 1776.

271

cembu 290. — nn: jedenajsti 28, 111, 144, 175, jedenajst 324. — ns: svinski 19, svinskoga 142, 247, 338, kuhinske 62, 67. 285, 342. Isporedi : dinskoga 327, tikvanskeh 327, konske 343. — nš : menšeh 13, menše 15, 102, 209, 291, menšu 27, 163, 287, po- menšati 36, 46, 64, 122. — std fonetički: zdenceb 293, zden- cev 308; složeno: iesdeset 319. — stm : prstmi 91, 205, 319, mastmi 157. — stn : očivestno 2, 9, 17, 109, 135, očivestne 11, očivestna 57, namestnikom 14, vustnic (labiorum) 35, 41, 54, vustnice 56, 105, 116, grustnost 117, mastneh 133, 142, dvojvrstna 137, 148, šestnajsti 183, šestnajst 318, 319, postneh 199, žalostneh 264. — te etimologički: otca 13, otcev 164, detca 120, 145, 157, 162, 323, detcu 132, 173, 176, 223, 276, falatce284; fone- tički: deca 10, dece 10, 24. — tč etimologički: detčinske 9, falatčece 335; fonetički: dečinske 10, 20, 59, falačece 67. — td: petdeset 6, devetdeset 324. — ts fonetički: horvacke 8, 9, horvacku 9, 11, horvackom 12; složeno: sveteke 11, horvatekoga horvatekom 180, 374, horvateke 199. — vst: kralestvih 3. — ZC: zeurelo 86, 113, zeuri 99. — ZČ: zčisti 100, zčistiti 283, zčistila 195. — zf: sfunda (3. sing,) 193. — zh etimologičk i : izhagajuča 31, 241, 243, izhaga 43, 186, 204, 251, razhladi 36, 37, 168, 201, 335, razhladiti 49, 147, zhita (3. sing.) 109, 115, zhitati 110, 125, razhagati (se) 264; fonetički: rashladiti 51, rashladi 244, 343, 346. — zk etimologički: zkup (una) 12, 83, 117, 153, 243, izkazati 15, zkuhati 39, 50, 75, 328, 338, zkvari (3. sing.) 52, 151, 210, razkuha 67; fonetički: francuske 3, mrska 52, mrsko 52, 54, 194, 202, 268, nisko 128, niskom 141, skup (una) 139, 184, 243, reske (subacidae) 215, skuhati 215, paska 236. — z}: razbiti 225. — zp etimologički: izpitavcev 2, izpitavan 9, zpoznanje 6, 46, zpoznati 24, 25, 81, 128, zpravil 12, zpraviti 64, zpodobnem 14, zpodobu 19, 160, 261, zpomenuti 21, 23, zpomenul 126, 165, izpije 36, 82, zpazil 54, 75, izpelati 178, izpisati 374; fonetički: spoznati 61, 74, 82, 135, 148, spoznaju 63, 87, spomenul 64, 112, 241, spaziti 90, 154, spametno 136, 223, spraviti 191. — zs etimologički: z svojum 65, 251, z suhem 83, z samem 178, z soljum 330, razsvetile 220; fone- tički: rasudna 87, 88, rasudnem 88, rasudni 112, rasipleju 121, 232, rasipati 229, 254, rasrdivši 264. — zš : raširiti 16, 127, rašir- java23, raširjenu 30. — zt etimologički: raztolnačiti 16,374, raztali (3. sing.) 37, 69, 109, raztaliti 334, iztirati 63, 88, 114, ztira (repellit) 69, 201, 223, 248, raztepe 93, 97, raztepsti 98, 135,

272

MATIJA ANTUN RELKOVIĆ 1779.

raztira 110, grizti 191, iztolnačiti 292; fonetički: rastolnaeiti 15, 126, stira (repellit) 55, rastepe 87, 97, stopi (3. sing.) 110, vlesti (inf.) 154. — HL: z zubmi 77. — zž: z žganicum 107. — žk : teška 6, 28, 150, 233, teške 149, 184, teško 12, 15, 24, 104, 127, teškoga 58, 193, friško 20, 27, 41, 129, 145, friški 37, 44, 49, 168, 182. Isporedi: ,muske' 20, 57, 173, ,frifkoga' 62, — gdje se ne zna, treba li čitati zk ili sic.

MATIJA ANTUN RELKOVIĆ.
MATHIE ANTUNA RELKOVICHA SATIR, ILLITI DIV JI CSOVIK. U PERVOMU DILU, PIVA U VERSHE SLAVON- CEM; A U DRUGOM DILU, SLAVONAC O DPI VA U VERSHE SATIRU ...U OSIKO 1779
Gdje je nužno, veli se u prijegledu, koji dale dolazi, kako je što i u prvom izdanu od god. 1762, kojemu je naslov: SATYR illiti DIVYI CSOVIK U VERSHE SLAVONCEM 1762 (bez naznake mjesta, gdje je kiiiga štampana).
AZBUKA.
Č — cf: recfe, obicfaju, cfekash, ucfio, efuva; = cs : ricsju, jednocs, gercskoj. — ć = _chj xelechi, nochne, veche, shechu, placha; = Jjj nakitjene, ofvetjuje, obratjajuclii, Bratja, pofvetjene. '— đ = dj (obično) : dogadja (se), neuradjen, mlad j i, fidjashe, medju, Gradjanin; = gj : tugjih, tugje, glogje, nagje, Lagja. U prvom izdaiiu = gy : megyu, tugye. — f =f u oba izdana, samo se u prvom izdanu kasto nalazi i znak ph: phala. — g = g u oba izdana, samo se u prvom izdanu riječ ,Bog' bileži : Bogh. — g = cx : Bucxaku, jecxeci, Macxarskoj, Pencxeri. U prvom izdanu = x: penxeri, maxarskoi. — i = i u oba izdana, samo se u prvom izdanu nalazi kasto također znak y: oftavv, y (et), a u majuskulama J : Jvka. — j = j (obično) ; = : zadobie, pian, biashe, dvoica, ni- koim. U prvom izdanu = i : svoie, iosh ; = y (rijetko) : yio. — J = lj: zemlju, ufterpljiv, ljude, izmishljenih, nevaljale. U prvom izdanu = ly: zemlyu, polye; isto je tako ]i = ly: '•"' Shaly ' (mitte). — n = nj : njega, njima, pitanje, Dimnjak, zaklinjat. U prvom izdanu ~ ny: nyemu, imanya; isto je tako Ili = ny : nyme. — f == er : gerbav, umerlomu, fvershi, kermci, obderxavat. — s = f

MATIJA ANTUN RELKOVIĆ 1770.

273

~~fvoih, dofta, olbbito, pofao, nifmo, fami; = s: sluxbu, mislim,~~
ljudskoga, cfas, neispunjujte. — s = sh : uzamsbi, rekoshe, josb, shkodlyivi, umishali ; = f (samo ispred tj = ć) : Kerftjanske, Ja- koftju, Zapuftjenu, — ž =x: krix, uxe, kaxem, traxi, Muxa.
Dodatak. Znak h upotreblava Relkovie često suvišno, a često ga izostavla, gdje bi ga trebalo pisati: 1) moguli (possunt), kojab (nom. plur. neutr.), mlogah (plur. neutr.), rogovih (instrum. plur.), Hum (mens), razlikah imenah (accus. plur.), nabudi (nocet), nabu- diti, Ubogogah, Udah (membra, nom. plur.), hode (abiit) ; osobito u gen. plur. : ljudih, domorodacab, jezikali, danab, imenah ; 2) njiov, reko (dixi), dado (dedi), dovedo (adduxi), biau (erant), imadfau (ha- bebant), vladau (regebant), firoma (pauper), otido (abii).
UDVAJANE SLOVA. hh: obbe (utraqae). — dd: raddo (libenter), neraddo, kuddi (3. sing. praes.), stadde (stetit). - — ft": uffati (sperare), uffane, uffaj.
— kk : zrakke (radii). — 11 : palla (partic. od ,pasti'), čulla (partic), illi, alli, dillo, kollo, milio, mallo (parum), žille, sillom. — mm : šummu (silvam). — nn : podpunne, ranne (vulneris), vunna, punna, ranno (mane), trunne (putrescit), vranne (cornices). — pp : kuppi (colligit), skuppi (colligit), skuppe (colligunt), luppiš, skuppa (una).
— rr: privarren (deceptus), privarri (decipit), korru, virru, gorri supra), burra. — SS: bossa, rossa, kosse (crines), kossi (3. sing.), prassne (3. sing.). — tt: ratt (bellum), blattu, blatto, kitte (ornant), matti (mater), pitti (bibere), bitti (esse), litto, žitto, putti (mt.th), sitte (satiatae).
AKCENTI. I u prvom i u drugom izdanu nalaze se akcenti sasma rijetko, a znakovi su im ' , ', * : stb (centu m), vrata (colli), druge (amicae), truda (laboris), kbla (currus), izvadati, težak (agricola), duga (iris), rast (quercus), trudom (labore), vara, (decipit), fališ (laudas), puk (populus), puka, lukah (pratiš), težak (agricola), zrak (aer).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: drobca 67, ždribca 121. — l)ć: općinu 17, 148, 152, općine 123, općinsku 151, općinski 153. — bk: klupko 4, klupka 5. — bs: obsluživao 7, obsluživat 13, obslužuje 14, srbskog 28, srbski 38, 143, bogolubstva 36, ozebsti 127. — bš: obštine 5. — bv: obvale (3. plur.) 44, priobvladaju 176. — čb : sviđočbu 27. — ČC: ditešce 66, 127, sunašca 173, brdašca 174. — čt: štioče 4, 6,.
Istorija hrvatskoga pravopisa. lo

274

MAT1JA ANTUN RŠJ^KOVIĆ 1779.

vojništva 9, vojništvu 18, 20, junaštvu 9, 18, poštovali 11, pošteno 15, 86, poštuje 33, 39, 84, poštene 44, 50, 57, poštovati 149. — ćst: mogućstvu 175, svemogućstvo 178. — dc etimologički: domorodcem 7, domorodci 8, srdcu 10, 98, srdca 107, 178, srdce 178, sudcu 67, sudci 113; fonetički: srcem 164. — dč: domo- rodce (vokativ) 36, 43, srdčani 156. — dčb : srčbe 36, 96, srčba 95, srčbu 99. Isporedi : ,ferdxbi' 18. — ■ đd: odavna 6. — đh : odhraniti 43, odhrani 130, odhranen 163, nađhodi 120. — dk: odkuda 4, 9, 14, 88, pripovidke 6, kadkada 20, 175, kadkad 172, sladki 20, sladko 70, 91, 165, 166, sladka 107, odkupio 48, od- kupiti 96, podkopaše 63, odkida 68, odkada 118, 123, dohodkom 174. — đj!: podpune 13, podpuno 57, 152, 166, odpiva 115, pod- pomažu 119, nadpis 120, odpravla 138. — ds: ludskoga 17, luđski 86, ludska 122, odsići 19, ođsici 67, odsuditi 25, odsudila 164, govedske 42, govedskim 67, odskočilo 111, gospodski 142. — dt etimologički: odtiraste 37, odtira 63, odtkati 122; fonetički: otrgavši 4, pritobom (,prid tobom') 100. — đs : varmedske 123.
— gk: lako 4, 49, 69, 111, lak 164. — lit: ktio (partic.) 34, 136, nekti (noluit) 59, ktijaše 64, ktijući 105. — IiV: pofalen 12, zafaluje 54, 169, fale 76, 84, fali 99, 102, 123, ufate 32, 110, fataš 108, ufatio 146, prifatit 150. — j j : jo je (,joj je') 81, 125.
— kd: svakđa (semper) 47. — kk: mekane 83, meko 164. — mt: upanti 36, zapantio 104. — nb : obranbu 163, 176. — ris : svinskog 65, sužanstvu 100. — sb : zbila (re vera) 16, 91, 135, zbjegovih (refugiis) 31, zboriti 106, zboriše 149, 158, zboreć 150.
— sd: vazdan (tota die) 61, 104, vazda (semper) 113, zdilom 165. Isporedi : vasdan (tota die) 52, 80, 85. — sg : zgodi 38, 153, zgađa (se) 133, zgrabiv 44, zgrabe 47, zgrabi 121, zgotovit 81, zgotov- livat 116, zgrada 176. — Sli: š nima 12, 23, 80, 132, 135, š nime 38, 76, 87, 173, š nom 80, š nim 102, 173, š nome 102, 174, š nih 107. — SS : svojim (,s svojim') 69. — stb : gostba 85. — stć: dopastće 141. — std: zdenca 120, zdenac 120, zdencu 165.
— stk: kocke 71. — stil etimologički: šestnajest 115, bo- lestno 127, 130, bolestnika 128, 130, bolestnik 128, namistnika 179; fonetički: časnu 124. — sž : s ženom 69, 75, 95. — tb etimologički: ženitbu 86; fonetički: ženidba 88, 89, ženidbe 89. — • tc etimologički: otca 32, 64, 82, 90,' otci 51, svetca 47, 48, 79, svetci 49; fonetički: diče 3, 36, 136, dicu 6, 43, 116, 132, 176, đica 8, 23, 47, 69, 119. — tč etim ologički: svetčani 47, otčina 82, otčinim 158, otče (vokativ) 88 ; fonetički:

MATlJA ANTUN RE^KOVIĆ

275

dičice 39, 101, dičicu 50, 89. — tčb: otačbina 5, 7, otačbini 6, 7. — tć etimologički: umritćemo 34, ostavitćeš 36, kazatću 54, bitće 77, datće 77, 168, moratćemo 91, govoritću 107; fone- tički: šutiću 12, tražiće 36, daćeš 40, vidićete 45, 53, poskidape 71, daće 78, vidićeš 80. — td: pedeset 31, 43, 157. — tg : za- natgija 65, 71, zanatgije 162. — ts : horvatskoga 28, bogatstvo
44, 163. — vst: kralestvu 26, kralestvo 151. — vt: jeftino 66, jeftinije 80. — zh: izhodak 10, izhoditi 174, uzhodio 175. — zk etimologički: izkaže 10, izkopala 104, izkrči 117, nizkomu 163, razkošja 175; fonetički: prajskog 5, prajskom 7,24, iskrnemu 19, iskrneg 66, raskošje 31, 175, raskošjem 119, raskošja 164, mrske 43, iskušati 80, iskopaju 105, niske 174. — z}: razlutili 13, 176, razlutiv 135. — zp etimologički: izpravio 4, izpuniš 84, izpunila 145, prezposlen 101, 104, uzplodit 122, izplaćivat 137, izpuznuše 146, razplodiše 153, 158, 160, razplodit 154, izpraćeni 178; fonetički: uspomeni 8, uspomenu 120, ispovidamo 16, ispod 42, 48, 172, ispade 47, isprositi 52, isprosite 83, ispsovati 59, ispeći 81, ispisane 95, ispisao 151, isprodaju 105, ispuni 172. — zs etimologički: razsule 41, razsrdi 79, razsrdila 102, izsići 100, razstanak 142; fonetički: rasipaše 32, rasula 72, rasap 126, 132, rasulo 131, 133, rasipaj 177, rastavio 78, rastave 81, rastadosmo (se) 118, 143, rastali (se, partic.) 146. — zš: razširi 156. — zt etimologički: iztrgnut 33, iztiraste 33, vezti (inf.)
45, muzti (inf.) 107, iztrči 177; fonetički: ustrpliv 5, ustrplene ■97, istoka 21, istočnog 62, istočne 172, istiraste 41, istira 95, rastira (3. sing.) 44, 73, ustegne 56, istuče 99, zagristi 105, istresu 159, rastrgne 168. — ZŽ: uzživiš 180. — ŽC: neznabožci 11, 14, neznabožce 15, naokružce (adv.) 177. — žk etimologički: težko 4, 39, 99, 114, težka 37, težke 44, 48, težkoga 100, nezna- božkih 10, neznabožke 16, mužko 42, 119, 128, služkinama 55, služkine 60, služkina 60, 142, frižke 120, frižko 176; fonetički: požešku 22, požeška 123, fruški 24, frušku 31, friško 133. — žt : društvom 69, mloštvo 173, 176.

276

MARKO DOBRETIĆ 1782.

MARKO DOBRETIĆ.
17S2.
KRATKO SKUPGLIEONE CHIUDOREDNE, ILLITI MORALE BOGOSLOVICZE SVABHU SEDAM KATOLICANSKE CZAE- KVE SAKRAMENATAH . . . POMOLI VO SLOXENO . . . OD PRISV1TLOGA GOSPODINA F. MARKA DOBRETICHA . . . BISKUPA ERETRIANSKOGA, I VIKARA APOSCTOLSKOGA U BOSNI. U ANKONI NA 1782.
AZBUKA, c = cz : czarkvorn, reczimo, zaufcnicza, poghlavicza, odbaczuje.
— č = c: učini, ricma, covicanskoga, čujemo, običaj. ■ — ć=chi: obechiagnu, kuchia, nechie (non vult), zlochia, mechiu ; = eh : go- vorechi, treehega, pofvecbujucbu. — đ = gi : megiu, đogagiaji, lagia, potvarginje, odregiuje ; = g : zacugen, odregeno. — g obično se piše znakom g, ali še kasto nalazi i znak gh : drughi, velikogh, moghlo, noghe, dighnuta. — g = c : jeceka. — j = j (obično) ; = 0: razumie, biftrie, likaria, zaedno, obodvoe; = h (rijetko): zmiha, ftarihim, ftarihi. — ji = ii : Ivoii, koii, ftoii; = ij (rijetko): IVoij. — J = gli: uzimglie, gliudi, oftavgliamo, zadovoglian, raz- digliuje; = gl: vidglivo, povoglni. — A = gni: gniu, pofveche- gnia, prorm'gniujuchi, Ivetigniom, faragniuju ; = gn : kgriiga, fara- gnena, Magnati (se), promignuju, zabragnujuehi. — i' =■ ar: tvardo, umarloga, pogardi, parvi, karsetena; = r: umro. — S = f : fvoje, pifma, iftoga, febi, mifao ; = s : poslan, samo, cas, donosi, izvanski.
— 8 = fc : pifee, pifcuchi, profeaftoga, zakonofea, budefe ; =: se : seto, oprasetaju, karsccbien. — ž = x : xena, sluxbu, duxan, uxexe, tuxit.
Dodatak. Glasa li nije Dobretić izgovarao, dok znak h često piše gdje ne treba, a često ga izostavla, gdje bi ga valalo pisati, za tijem mjesto znaka h bileži kasto znak j. Primjeri: 1) uzdarxeh (continent), trih (tres), dvah (duo), govorili (dicit), imaduh (habent), moguli (possunt), tob (id), ovakoh (sic), uppaho (partic. od ,upasti'), dofchaho (partic. od ,doći'), ovogah (huius), veboma (valđe), huda (membra), hufta (os); — _ 2) gni (gen. plur.), gniov, oehe (vult), odeehi (ambulando), faraniti, odma, reko (dixi), biau (erant), mogau (poterant), imba (fraus), tarbu (venter), kgniga (loć. plur.), kucbia (loc. plur.), potribiti (gen. plur.), xivi (gen. plur.) ; — 3) obrachiaju (vertebant), biaju (erant), govoraju (dicebant), cigniaju (faciebant), fmij (risus).

MARKO D0BRBT1Ć 1782.

277

~1

%?*

1*

UDVAJANE SLOVA. bb : ubbiti, obboje, obba, nebba. — đtl : odde (abiit), padde (ceci- dit). • — ff: uffane, uffana, • uffajući. — ii: svakii (omnis), takii (tales), učinii (facit), drugii (alius), mrtvii (mortuorum), tiilo (cor- pus), mii (nos), siina (filii), pravedmi (iustus), prvii (primus). — kk: mukka, mukku, okko. — 11: dillo, dilla, dilluje, illi, sillu, palio (partic). — ■ 111111 : imme. — im : onna, onnoga, ranno (mane), ranne (vulnera), punna. — pp : oppije (3. sing.), opprani, oppro- šteni, uppao (partic.), uppađa (incidit). — SS: čudessa, spassene, ossobito, desset, nossiti, ossudi (3. sing.),- jessu, čassa (momenti), grissi (peceata). — tt: svitte (consilia), čutti, pitti, znatti ; đatti, ottac, matti, bratta, etto. — uu : kuum, muuž, suuđ, puut (n. pr. jedan ,put', semel), puut (im.t.tb).
AKCENTI. Znak v veoma )e običan, a znak " posve rijedak: samo (tantum- modo), narod, svita (munđi), pravi (verus), govori (dicit), riči (verba), đbći (in£). kripbst, staroga, onoga, puk, opak, milost, osobitu, imadu, koji (nom. plur. qui).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. "bč: urubčić 59. — bć etimolo gički: obćinu 1, 9, 20, 45, 82, obćeno 9, 11, 25, 55, 143, obćeni 11, 18, 26, 64, 128, obćena 35, 55, 74 ; 114; fonetički: općinu 75, 76, 80, 509, općenomu 85, općeno 96, općeni 509. — bs: obslužiti 27, 42, 73, 85, 110, obslužio 97, 113, obslužuju 98, 499, 503, nepodobstva 540, nepo- dobstvo 548. — bš : nepodobština 541. — ■ ČC : ditešce 30, 40, 46, 126. — čt: štije (legit) 1, 9, 24, 55, 495, pošteno 1, 83, 98, 484, 503, poštene 3, 10, 78, 102, 119, poštenu 58, poštenem 63, 484, misništva 114, 115, 121, 133, redovništva 116, 121. Isporedi : ,voj- nixtvo' 57, ,Mifnixtvo ( 134. — ćć: rećeš (dices) 74, moče (poterit) 90, otiće (abibit) 101, izaće (exibit) 102. — đc etimologički: sudci 86, 98, 128, sudca 115, 131, 137, 524, sudcu 121, 123, 135, 523, 527; fonetički: srca 17, 63, 67, 89, 527, srcu 23, 61, 147, 149, 507, srce 61, 91, 502, srcem 96, 108, 149, 511. — đč: srčana 142. — dčb: srčbu 67, 501, srčbe 77, 501, 564, 566, srčbi 113. — dć: tace (,tad će') 99, 514, kućeš (,kud ćeš') 104. — dd etimologički: od diče 64, od drugoga 75, 134, 486, od dobrih 129, oddilivši 494; fonetički: odvi (,od dvi') 4, 6, 33, odvih (,od dvi') 493, 542, 547, odrugoga (,od drugoga') 10, 19, 73, 120, 134, odrughe (,od druge') 19, 542, 561, pridrughim (,prid

278

MAKKO DOBKETIĆ 1782.

drugim') 120, 546, odobre (,ođ dobre 1 ) 537, 556, odili (3. sing.) 488. — đk etimologički: ođkupitel 5, odkuplena 574, odkrio 133, 134, 136, odkriti 74, 76, 121, 124, 140, odkad 80, odkud 99, 543, 569, poslidka 554; fon etički: slatko 63, slatkim 108, otkrilo 105, otkrivši 126, otkrio 1 30, poslitka 568. — đp : odpušta (3. sing.) 2, 21, 23, odpuštene 3, 38, 56, 81, 140, odpuštaju 23, 46, 141, odpadnuo 14, odpadnici 30, 41, podpuno 31, 78, 492, 557, odpali (partic.) 114, 115. — đs etimologički: odsić (inf.) 12, odsudio 524; fon etički: luskim 4, 8, 570, luska 4, 21, luske 67, 69, 528, 564, rostvo 39, 42, 57, 484, 542,'rostvu 74, 484, 513, 539, 572, gosposke 501, gosposkoga 543, gospostva 552, isprisebe (,isprid sebe') 106 (bis), izprisebe (,izprid sebe') 112. — dsg: ozgor 2, 13,
17, 54, 95, ozgora 126. — dš: ošta (,od šta') 92. — đt etimo- logički: od toga 78, 106, 517, odtvoriti 119; fonetički: otirati 50, 100, 108, 124, otira (3. sing.) 78, 100, 105, 118, ottogah (,od toga') 70, 118, 121, 125, 144, ottoga (,od toga') 78, 92, 103, 113, 145, ottvoih (od tvojih) 82. — gk: lako 101. — gš : oblakšane 131, 489, oblakšati 486,487, oblakšano 513. — gt: nokta 26. — ht: ktio (partic.) 12, 73, 78, 100, 141, ktili (partic) 35, 36, 484, 500, 514, nekti (noluit) 73, 83, 122, 504. — liv. fale 2, falu 4, 580, fali 74, ufatiti 65, ufatio 68, fata (capit) 113. — jj : kojoje (,kojoj je') 62, događaje (,događaj je') 126, 130. — kb etimo- logički: k Bogu 146; fonetički: g Bogu 37, 105. — kd: svagdane 60, 67, 71, svagdanega 67, svagdaiiemu 71, 113, 530, g drugomu 130, 510, 511. — kž: g ženi 533, 541. — mč: zam- čice 14. — mt : upanti (3. sing.) 55. — nb: imba 51, imbenomu 67, himbeno 486, 487, himbenosti 504. — nn : jedanaestoga 497, 499, jedanaest 514, jedanaesto 543, 561. — ns: sužanstva 5, su- žanstvo 494, izvanskim 147, 148, 484, 517, izvansko 149. Ispo- redi: izvanska 127, sužanstva 148, sužanstvu 530, 556. — sb: z bolestju 93, z Bogom 111, 141, 142, 146, z Barbarom 513, zbilno 556, 557. — sd: združene 2, združilo 147, zđruživat 501, vazda 8, 14, 19, 82, 109, zditna (gravida) 540, 552, z druge 12, 14, 49, 76, 86, z drugim 44, 78, 88, 127, 138, z duhom 18, 28, z dvora 21, 37, 65, 82, 552, z dilom 32, 512, z ditetom 39, z dubokim 61, 67. — sg: z gorućom 61, z grisi 88. — Sli etimologički: s negovim 42; fonetički: š negovim. 13, 40,42, 75, 100, š nima
18, 21, 28, 91, 141, š nim 26, 36, 38, 74, 129, š riom 76, 101, 103, 122, 509, š nime 113, 510. — SS: svojom (,s svojom') 70, 83, 106, 139, 507, svoga (,s svoga') 133, svojim (,s svojim') 579,

- x y

A i

fy

MARKO DOBKKTIĆ 1782.

279

strahom (,s strahom') 147. — stb fonetički: jizbina 60, 100, jizbinu 93; složeno: jisbine 66. — stđ: šezdeset 518. — stil etimologički: kripostno 6, namistnika 494, 497; fonetički: kriposna 6, 8, kriposno 8, 52. 508, 511, korisni 17, korisna 18, 21, korisno 99, 112, 504, lasno 18, 71, 90, 104, 108, vrsno 33, 518, vrsna 100, 127, 519, bolesnika 40, 49, 84, 88, 115, bolesnik
62, 82, 90, namisnik 112, namisnikom 566, časna 481, 503, časno 535, šesnaest 515. — stil: lašne 5, 18, 67, 72, 102, lašni 22. — sž etimologički: s ženom 540, 562; fonetički: ženom (,s ženom') 533, 559; složeno: z ženam 501. — Stil : godišnu 91. — tb: ženidbe 2, 10, 74, 113, 482, ženidba 17, 18, 75, 481, 486, ženidbu 113, 481, 488, 491, 505, udadba 483, 511, 519, 553, udadbu 483, 487, 498. — te: dicu 8, 23, 34, 486, 552, dica 34, 36, 48, 145, 530, diče 36, 64, 529, 531, 552, oca 9, 10, 27, 54,
83, ocem 28, 42, 502, 546, ocu 28, oci 98, 101, 115, 127, 496, sveca 492. — tč etimologički: svetčani 144; fonetički: očenaš 14, 97, očenašu 64, 120, 141, oče (vokativ) 82, 92, 102, 145, 490, očeva 497, očevom 500, . 507, očinstvo 502. — tčb : otačbinu 486, otačbine 546. — tć: sagrišiće 61, učiniće 61, 64, popiće 64, biće 71, 85, 143, potvrdićemo 119, poznaće 141, uzeću 551, pitaće 559, metnućemo 566. — ts etimologički: splitskoga 149; fonetički: proklestvu 14, 64, 83, 115, 556, proklestva 35, 84, 115, 137, 501, proklestvo 46, 60, 65, 92, 120, čifusko 39, bogastva 101, 105, 106, spliskoga 488. — vst: kralestva 2, 71, 79, 103, 114, kralestvo 5, 35, kralestvu 45, 574, bistvom 3, bistvo 3, 6,
84, bistva 9, 24, 27, 148. — zč: razčiniti 505. — zk etimo- logički: izkniega 63, izkrnemu 64, izkušan 73, izkušaiie 142; fonetički: uskrsu 25, 39, 60, 110, 129, iskrnemu 98, 99, 111, 566, iskrnega 98, 108, 136, 580, iskušana 145, 565, iskušati 490, mrski 147, niska 552, iskorinit 556, is kuće 100, 101, 107. — zl etimologički: lubezlivo 63; fonetički: boležliva 142. — Zli etimologički: brez ni 509; fonetički: brež ne 100. — zp etimologički: razparati 26, izpuniti 32, 65, izpitat 49, izprazan
63, izpovidi 69, izpoviditi 91, 119, razpustiti 527, razpušta (3. sing.) 532; fonetički: ispoviditi 1, 6, 56, 94, 141, ispovid 11, 18, 105, 110, 142, ispovidi 12, 15, 69, 76, 101, ispraznost 14, isprazan 63, rasparati 20, uspomenu 60, 83, 92, 103, isprosi 83, 488, 498, 544, 559, isprosio 105, 489, ispitati 92, ispunio 106, 508, is pameti 113. — zs: rasudit 10, 43, 567, rastavi 83, 553, rastaviti 102, 498, 505, 509, 514, rastavla 514, 533, 543, isvoje (,iz svoje') 103, 134,

280

IVAN MARIJA MATBI 1783.

rasrditi 107, rasipaju 538. Isporedi: raztavleno 26. — zš: raširuje 116, raširi 491. — zt etimologički: iztomačivši 6, iztomači 43, 84, raztoplena 24, uztrpjiva 68, uztrplerie 72, iztočne 87, uzteže 548; fon etički: istočnoga 3, 37, 38, 497, ulisti (ingredi) 25, 50, 112, 500, istiran 65, istira 78, 100, istirani 534, ustrpleria 72, ustrplene 123, istomači 559. — zz: brezzakoiia 502. — žc: nezna- božca 46, neznabožci 576. — žk etimologički: Lažka (,oli Ožujaka') 97, 98; fonetički: muško 32, 40, 44, 65,514, mušku 33, 543, 566, muškim 540, teške 92, 484, 502, 516, 534, teško 76, 88, 502, 5C4, 543, teškoću 92, 103, teški 94, 499, 502. — žt etimologički: družtva 7, 89, 100, 101, 117, družtvu 24, 102, 109, 138, 142, družtvo 28; fonetički: lupeštini 37, lupeštioe 147, lupeštinu 528, društva 75, mloštvo 521, uboštva 538.

IVAN MARIJA MATEI.
1733.
SAKZE PRISVETO JEf UskoVO" RA1GLEDANO, fAGLJU- BJENO, CJASTJENO, NASLJEDOVANO U BNEZIEH
G. G. MDCCLXXXIII.
Piščevo se ime ,Giammaria Mattei' nalazi zabileženo na str. v. pred posvetom. Na naslovnoj ga strani nema. — Matejeva kniga ima strana xix i 375, a što je na str. 338 — 375, to su pjesme Anice Boškovićeve u čast srca Isusova.
AZBUKA.
c = z : rezi, konzu, nasljednize, kladenaz. tizasce. — č = ej :
obicjaj, cjujemo, cjas, ucjasce, odlucjujem; = c: način, vječnoga,
mučno. — ć = chj : chjudi, hoch ju, goruchjom, vochje, odvrachja ;
= eh: proehi, moch, veclima; = tehj : kratchje, odmetchju, po-
svetchjen, glutchja. Nalazi se također "tj, ali tu je valada pisac
mislio i izgovarati tj, ne ć: uputjene, posvetjena, smutjeno. —
đ=gbj: raghja, takoghjer, ugagbjati, meghju, usaghjen; = gh :
r svegh, Vigh (vide), slaghi. Nalazi se također dj, ali tu je valada
j pisac mislio i izgovarati dj, ne đ: naređjeno, fcedju (sitim), pro-
~~\ budjena, radjasce, Andjelima. — g obično se bileži znakom g, ali~~
se kasto nalazi i znak gh: Bogh, blaghi, dostighnuji, ghdje, moghli.
— j = j (obično) ; = : biasce, koi, priateglstvo, ugodnii, buddu-
ehioj (,budući joj'). — } = glj •. gljubav ; upravgljasce, priateglja,
voglju, zemglja; = gl: fceglno. — ii = gn: gnemu, klagnati, pro-

IVAN MARIJA MATBI 1783.

.281

pignaju, magnega, svetigna. Isporedi: brinjasce (se), hranjasce, gdje je pisac, valada. i mislio izgovarati nj ; ne n. — r = Eer: parvo, svarha, sma5rtno, kasrvavi, paarsima. — š = scj : dusejom, slusejati, kuseja, ufdiscjuchi, naseju ; = se : seto, primase. — Z = f (i u minuskulama i u majuskulama) : faboraviti, ifgled, nafvan, prive- fano, mraf. — Ž := f ej : dasrfejanstvo, kafejn, fejuđi, dufejan; =fo: molce, pobofeno, tufebe. — h = je (obično): vrjedno, tjesan, grjehe ; utjeha, djello, pripovjedati; = ie (rjeđe): sviet (mundus) ; trndniem, dobriem, niesam.
UDVAJANE SLOVA. aa : mjesecaa (gen. plur.), sveticaa (gen. plur.), dnšaa (gen. plur.), zabavaa (gen. plur.), stranaa (gen. plur.), onaa (illa, neutr. plur.), glavnaa (praecipua, nom. sing.), togaa (gen. sing.), spuštaa (3. sing.). — bb: nebbo, nebbeske, sebbe, dobba, tebbe, tebbi, slabbo. — CC : desnicea, desnicei, mućci (tormento), naucei (nom. plur.). — čč: muččiti, oččima, rečče. — ćć: ,mocchi' (posse), ,stecchi' (acqui- rere). — dd: čudda, raddos, staddo, buddi (esto), buddući. — ee: telesnee (aceus. plur.), duhovnee (aceus. plur.), zlobee (gen. sing.), dobree (gen. sing.), vodee (gen. sing.), groznee (nom. plur.), pri- vedee (3. sing.), činee (faciunt). — ff: uffati (sperare), uffane, uffaiia. — gg: Bogga, Boggu, mnoggo, moggahu, knigga, negga,

jgo (adv.), ,nogghe'. — ii: koristii (gen. plur.), krepostii (gen. plur.), vječnii (aeternus), letii (volat), gorii (ardet), želii (optat). — kk: svakke, svakkomu, nekka (partikula), ikko (ullus), kakko, velikka, mukke (tormenta). — 11:. djella, mallo (parum), alli, illi, žallos, milla, millosti, bollesti. — mm: inima (habet), riemmu, nammi ; tommu, immena. — mi: menne, menni, ranna (vulnus), punno, punna. — OO: ovoo, onoo, svakoo (omne), kakonoo, posloo (partic), rook (termin us), plood. — pp : prikuppiti (colligere), za- vappi (conelama), vappijaše, uppijem (imbibo). — rr: kćerri, vjerre (fidei), morre (marre), borraviti, varraju, večerra (nom. sing.). — SS: čessa, prossim, prossiti, ossobito, mjesseca, čassa (momenti). — tt: bitti, datti, razumjetti, činitti, ostatti, govoritti, ugoditti, nitti (neque), bratta, etto, putt (dvl'bt.e.), putti (njirbia). — UU: tekuu (fluunt), takuu (talem), izviruu (efluunt). — VV: evvo (ecee), slavii (gloriae, dat. sing.).
AKCENTI. U Mateja se nalaze znakovi i ~, od kojijeh je. prvi dosta obi- čan, ali stoji gotovo samo na vokalu e; dugi je znak mnogo rjeđi

282

IVAN MAKIJA MATBI 1783.

IVAN MAKIJA MATBI 1783.

283

od prvoga: srce, može (potest), slijedeći, ognem, također, učaše, božanstveni, bude (3. sing.J, imenom, našega, vele (valde), ,vrjeme' (tempus), ,svjetovnee' (acc, plur. mase.), veli (dicit), pos5 (labor), ono (illud), ove (gen. sing. fem.), svetini, kakono (prout), način, ,ljek' (medicina).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE.
bć: obćeno 14, 144, 165, 224, 236, obćaše 24, 65, 105, 112, 134, obćena 31, 46, obćeći 85, 228, obeiti 120. — bh: obhititi 160, obhodni 249. — bk: Jubko 31, 56, 58, 70, 96. — bs: sob- stveno 1, 109, 139, 231, sobstvu 80, sobstvom 131, bogolubstvo 8, 276, bogolubstvom 126, obslužuju 12, obslužiti 177, 228, 276, dubsti (inf.) 27, obsjeden 92, obsjedeni 98, robstvo 263. — bš : zlobštinom 106. — bv etimologički: obvjetovane 5, 9,26,83, 228, obvi (3. sing.) 226; fonetički: obraćen 273. — čb : svje- dočbe 38, svjedočbi 50, 185, priječim (impedimentum) 165, priječbe (impedimenta) 195. ■ — ČC etimologički: riječce 291; fone- tički: djetešce 120, 237, djetešeom 122. — čt: poštena 8, 28, 39, 131, 135, poštovahu 12, poštovati 27, 128, 139, 182, 228, poštene 33, 75, 121, 142, 197, štiti (legere) 14, 114. Isporedi: opačstvo (perversitas) 232. — ćć: iznaće (inveniet) 8, naćeš (inve- nies) 96, 154, 246, 247, 265, iznaćeš 245, 275, iznađemo 189, proće 128, doće 156. Isporedi: ,stecchje' (acqniret) 7, ,uteccbju' 136, ,mocchje' (poterit) 174, u kojijem se primjerima ne zna, znači li cehj prosto udvajane glasa ć ili etimologičko pisane. — ćst: ne- mogućstvo 21, 131, svemogućstvo 120, 253, gorućstvu 35, goruć- stvom 43, 56, 97, 141, 158, gorućstvo 87, 193, 218. — đc eti- mologički: sladcijeh 52, 96, prisladcijem 141, 209, sudca 54, 102, 234, 259, odcijepiti 130, odcijepjeno 150, 232; fonetički: srca 1, 40, 89, 143, 231, srcu 2, 33, 78, 120, 200, srce 3, 57, 84, 131, 245, srcem 10, 22, 73, 142, 221. — đč: srčano 27, 47, 55, 64, 129, srčane 56, 156, 191, srčanijeh 84. — dđ etimologički: oddalečiti 24; fonetički: odalečiva (3. sing.) 87, odaleči (3. sing.) 163, odalečio 251, odavna 186. — đh: nadhodi 1, 140, 150, 172, nadhode 215, 236. Isporedi: vedhoga 108. — dk : sladko 5, 8, 58, 71, 95, sladku 13, 33, 95, sladki 15, 17, 199, 237, 272, sladka 19, 48, 106, 141, 143, odkupi 18, odkuplene 51, 91, odkupitela 111, 140, 197, 259, ođkriveno 64, odkriti 110, rijedko 67, 137, 218, napredkom 70, 275, napredka 179, 192, 225, iznenadke 166, odklariati 197, odkad 214. — dp etimologički: podpuno 60,

M

f?

m

214, 241, podpajena 69, odpravlen 105, odpravlati 299, odpuštena 117, podpis 172, nadpis 186, podpajiva 217. — ds: ludski 2, 13, 139, 210, 214, ludska 3, 42, 45, 94, 121, ludskoga 20, 31, 37, 77, 213, ludskomu 21, 81, 88, 178, 196, odstraniva (3. sing.) 87, gospodstva 239, odstupiti 248. — đt etimologički: ođtrgnuti 14, odtrgnut 77, odtrgnu 149, 163, odtvrdnuto 16, odtjerati 58, 203, odtjeraj 239; fonetički: otvoriti 31, otvrdnuta 46, otvrdnuto 62, otvorio 186. — gš : a) oblakšana 63, oblakšati 100, oblakša 101 ; P) oblahšati 97, 300, oblabšalo 280. — jj : joje (joj je') 143. — kb: rekbi 34, 180, 203, 251. — kđ: svakdane 112, svakda- nijeh 249. — kk: mekoputno 162, meko 182. Isporedi: h komu 94. — ksn: doena 264, 295. — nb : himba 59, 137, 164, himbam 99, himbena 100, 192, himbenom 137, himbeni 215. — nk: po- mankana 97, 192, 250, 296. Isporedi: pomahkane 65, pomankana 106, 199, pomankala 113. — nn : jedanesto 161, 168, 176. Ispo- redi: mnogocjenno 6, bjelodanno 8, 28, 202, 223, gdje se ne zna, znači li nn prosto udvajane ili etimologičko pisane. — np : stranputne 59, stranputice 95, 216, 290, stranputja 203. — As: djetinstvu 5, djetinstva 286, sužanstva 48, 151, 235. — sb eti- mologički: s božanstvom 64, 68, s božjom 228; fonetički: zbilno 7, 55, 64, 82, 197, z božanstvom 28, 136, z blage 128, z blagoćom 252, z Bogom 134, 136, 178, 253. — sd etimo- logički: s druge 103; fonetički: vazda 1, 18, 40, 89, 101, z drage 22, 51, 140, 145, z dvora 44, 80, z druge 52, 174, 178, 186, z dušom 117, z djelom 159, združenijem 61, združiti 66, 111, 123, 145, združi 95, 141, 205, 248, zdrže (continent) 67. — sg: zgodilo (se) 2, 23, 173, zgoda 34, 83, zgoditi (se) 103, 108, 206, 225, 232, odizgara (desuper) 13, z gorkom 179, zgrabiti 181. — skl: pritisle (partic.) 152. — sj.:.slubiš 77, 137, slubiti 112, slubi 197, 214. — sn etimologički: s nime 10, 64, 173, 216, s ne- govijem 67, 84, 112, 156; fonetički: š nime 52, 56, 74, 79, 103, š nih 102, š nome 129, 157, 168, 227, š nima 224, 251. — Stb: gozbu 199, 236. — stn etimologički: korisno 6, 14,83, 114, 159, koristni 72, krepostna 26, 266, krepostno 62, 229, izvrst- nost 36, izvrstno 39, 239, žalostno 54, zlatoustni 66, častno 67, 239, napastniku 71, napastnika 99, namjestnika 123, 223, milostna 180, inokostno 243, jakostna 295; fonetički: lasno 2, 14, 52, 94, 121, izvrsno 63, izvrsnost 84, 115, 173, 183, 218, usne (labia) 92, 194, bolesno 92, 102, 206, 266, milosnoga 102, žalosno 204, 216. — stri: lašrie 136, 227. — SŽ: s životom 50, 57. — štb:

~~284~~

IVAN MARIJA MATBI 1783.

povječbaj 21,.. uvječbani 26, uvježbati '36, 136, uvježbane 82, vjež- baše 148. — te e timologički : svetci 5, 12, .116, 170, 183, svetcima 57, svetce 118, ost'atcim 138, bogatca 161; fonetički: oca 19, 21, 35, 114, 177, ocu 24, 77, 91, 107, 186, oci 194, djeci 229, djeca 285. — tč etimologički: otče (vokativ) 113; fone- tički: oče (vokativ) 73, 74, 276, 233, očinskoj 75, očenaš 290, 292. — tć etimologički: bitće 3, 59, 191, prignut će 14, hva- litću 15, 17, rijetćemo 66, primitće 70, 7.2, naučitćeš 88, ublažitćeš .102, posvetitćeš 142, početću 178, imatće238; fonetički: omek- šaće 14, priđružiću 115, nadariće 129, zagledaćeš 142, razgorjeće (se) 153, nazivaću 172, uložiće 238. — ts etimologički: bo- gatstva 72, 135, bogatsvu 109, bogatstvo 110; fonetički: naza- reskoj 35, bogastvo 69, 245, bogastva 79, 99, 188. — vst: kra- lestvn 57, 180, 298, kralestvo 61, 106, 136, 189, 190, kralestva -73, 174, 215, 262. — vt: procavtje 167. — ZC: razeviluju 108, razevileno 209, razevijen 260, uzeelivam 163, uzevili 233. — zč: -izčeznut 30, uzčine 40, 205, uzčinim 212, izčisti 53, 115, 184, iz- čistiti 89, 269, 278, izčekiva 140, izčekivati 173, 208. — zć : uzćutje 93, uzćutimo 257. — zdll: grozne (suze) 23, 53, 108, 149, groznijem (suzama) 42, 132, 232. — zli : uzhajem 2, uzhlepim 91, uzhraniš 145, uzhrane 284, izhođaše 226, izhodi 255, uzhvaliti 232. — zk etimologički: izkazati 64, razkoše 66, 206, izku- iane,74, izkušanu 94, izkrnemu 242, 244, izkupi 297 ; fonetički: jskrnega- 8, 46, 48, 80, 268, iskrnemu 86, 87, usko 26, 188, uska 187, raskoše 72, 100, 150, 184, 195, raskošna 89. — zj etimo- logički: uzlubim 40, 45, 160, 273, 274, uzlubi 43, 66, 135, 146, 193, lubezlivi 100, razlutiše 105; fonetički: lubežlivosti 11, 238, lubežliva 14, 83, lubežlivo 17, 67, 85, 111, 152 — zp etimo- logički: ispuniti 2, 201, 237, izpuni 8, 11. 43, 61, 241, raz- pukne (se) 54, izprositi 74, 95, izpisati 82, izpraznost 87, 149, uzpjeva (3. sing.) 129, ižprva 156, uzpomenu 209, izplatiti 211, 217,. razploditi 223, izpovijesti 250, 259, 294; fonetički: uspo- menu 3.3, 37, 52, uspomena 95, raspet 92, ispuni 177, rasplanu (se) 226. — zs etimologički: razsu 7, razsula 31, razsladiti 11, 100, 260, razslade 131, razsuditi 13, uzslijede 99, razsadila 225, razstaviti 227, uzslužim275; fonetički: rastavi 18, rastave 47, rastavili 50, -rastanku 24, 51, 155, 188, 298, rastanka 161, 219, 265. Isporedi: raztavi 117, raztavit 289. — zš: izštećeno 116. — zt etimologički: raztvoreno 17, 18, 95, 142, 234, raztvo- rila 222, iztomačiti 29, 186, iztjecaše 78, 125, iztječu 208, 215,

ANTON IVANOŠIO 178

285

iztočiti 94, iztjera 124, uztezati 164, iztrajati 209, 216; fone- tički: ujesti 10, 20, 84, 128, 187, rastvorene 17, rastvara (3. sing.) 58, 100, 175, rastopi 40, rastopiti 47, istrajati 59, 182, vesti (acu pingere) 158, ustegne 178, istomači 300. — zz: bezakona 41, 56, 67, 123, 132. — zž etimologički: razžeći 10, 68, 197, raz- žežena 69, uzživem 20, 155, 157, uzžive 119, 176, razžaliti 85, 211, razžalio 103, uzžudim 91; fonetički: ražeženo 20, 28,36, 251, ražežena 31, 48, 51, 98, ražiže (3. sing.) 155, 293, ražalenu 55, 259, ražalile 160, ražaliti 203. — ŽC: pritešcijema 58, tešcijem 211. — žk: viteškom 149, viteški 171, teške 196, teška 206, pri- teška 262, teško 299. — žt: mnoštvo 6, 135, 148, mnoštva 118, 126, mnoštvom 164, uboštvo 9, 52, uboštvu 192, poboštvo 229, društvu 239.

ANTUN IVANOSIC.
17SS,
SVEMOGUCHI NEBA I ZEMLYE STVORITELY, S- KITI- COM PERVOGA, DRUGOGA, I TRECSEGA POGLAVJA KNYIGE PORODA, PO RAZUMU S. PISMA NAKICHEN, 1 ISPIVAN PO ANTUNU IVANOSHICHU. GODINE 1788.
U ZAGBEBV.
Ivanošić je Slavonac (bio je župnik u Čađavici : Kukulević bibl. hrv. 54) i piše slavonski, ali mu izmakne katkad što kajkavski. Tako n. pr. ne razlikuje -dosta dobro c od ć; piše: ,imenuvali' ni, ,suseda' 45, ,aldov' (žrtva) 110 itd.
AZBUKA.
č = cl: priliofno, efemerne, cfovika, poefetka, dokucfiti ; = cs : texacskih, Vojnicsko, ricsjom, Rics ; =: cb : priliehna, priporucliena, opoehivaju, oehite. — ć = cf: upuefeni, fmucfuje, noefi, priokreefe; = cs : najvecsa ; = eh : friche, xivuchega, fmucheni, izvracliajuchi, neehu ; = teh (posve rijetko) : uputehenoga. — đ' = dy (obično) : izmedyu, takodyer, naredyuje, rodyeni, pofudyuju; == dj (rjeđe): ponudjaju, probudjivati, Međju; = gy (posve rijetko): Gyurgyic. — g = gy : Magyarske, Magyarskoga. — j = j (obično) ; = : otrovnie, ubie, f iuchi, priatelyski. — 1 = ly : temelya, lyubavi, lyudma, glavobolye, oltavlyam. — n = ny : nyu, opominyanya, obznanyivali, sumnyu, naslonyena. — • i = er (obično) : tverdi, perltom, obernuli, gerlo, kervi; = ar (rjeđe): karftjanska, karvi,

286

ANTUN IVAN0ŠIĆ 1788.

pogardnu, iskarnye; = r: Umro. — S = f : famo, tilefnu, korift, nifu, pifac; = s: bratinske, izmisliti, skoro, cfas, s- iftim. — š:=sh: nashega, poshteni, vishala, troshiti, vashu; = f (posve rijetko): poftenyein, lifca (,lišca'). — ž = x: xeftoko, nerazloxno, uxegla, krix, pruxati.
Dodatak. Znak h upotreblava se kasto suvišno : prigodamah, her- vati (se), hraftuche (crescentes), vidih (3. sing. aor.), hotih (voluit), fvezah (ligavit), hronechi (suze), zapovidih (gen. plur.), finovah (gen. plur.), danah (gen. plur.), godinah (gen. plur), zvizdah (gen. plur.). Posve se rijetko izostavla znak h: otomce (sua sponte), reko (dixi), poftado (1. sing. aor.).
UDVAJANE SLOVA. bb: dobbi (aetate), robbom (servis). — đđ: izroddi (portenta), staddo (grex). — ff: uffam, uffane, uffana. — kk: bokki (femora). — • 11: illi, dillo, dilla, silla, sillu, sillom, vrillo (fons), vrilla (fontis), kollo (chorus), velleć (dicendo). — mm: simme. — nn: ranna (vulnus), ranne (vulnera), sinna (umbra), stanni (imperat.), pinna (spuma), rannah (gen. plur. vulnerum), sponnom (instrum. sing.). — tt: litto, litta, kmetta, kmette, svittom (veste), bitti (percutere).
AKCENTI. Znak je ' posve običan ; mnogo su rjeđi znakovi ' i * : svete (sanctas), volu, razum, imajući, zakon, govoreći, čin (factum), vira (fides), viru (fidem), reda (ordinis), jarma (gen. sing.), varoši, kralu, ramena (accus. plur.), očito (adv.), cilovito (adv.), jurve" (iam), jere (qnia), jer (quia), 6 (uzvik).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE, bc : mudrolubca 9. — bč: občinati 30. — bć: obćinskoga ni, 4, 22, obćini 7, 21, obćinu 10, obćine 11, obćinski 14. — bll: obhodi 69. — bs : obslužiti 10, 30, obsluživai'ie 10, obstajati 22, obstrt 104, 105, babsku 35, sobstvu 52, robstvo 53. — bt : obtuženoga 44, obtrki- vat 94. — čt e ti mo logički: razbojničtva 6, junačtva 23, 24; fonetički: pošteni 4, 17, poštena 10, 24, poštene 16, 27, 41, 56, poštuju 35, poštuje 39, 87, 114, poštovati 47. — ćst: moguć- stvo 25, 47, svemogućstvo 46, svemogućstvu 55. Isporedi : mo- gućtva 28. — dc: srdce u, 33, 41, 66, 112„i : srdca 6, 7, 26, 46, 49, srdcu 9, 18, 25, 45, 110, srdcem 15, 55, 113, domorodce 14, sudca 36, 63, 76. — đč : srdčeno 5, srdčenost 23, srdčenu 46. — dčb: srdčbu 36. — ' dh: odhranili 14, odhitavajuć 40. — dk

ANTUN IVANOŠIĆ 1788.

287

etimologički: odkuda 4, 10, 18, 29, redki (versus, nom. plur.) 34, redku (lokal, sing., versu) 60, odkri 75, odkrivam 103, odkrivene 106, odkupiti 79, 116, odkupluje 80, kadkada 88; fonetički: slatkoga 11, slatki 22, slatko 41, 74, slatke 64, 94, slatkoće 90, pripovitku 39, poslitku 44. — dp: podpuno n, pođpunije 8, ne- odpustlivo 9, 32, odpriće (aperiet) 73, nadpis (inscriptio) 99. — ds: gospodstvo 6, 33, gospodstva 51, gospodsku 55, odstupiti 11, 72, odstupite 102, podsmihavaju (se) 37, podsmijava (se) 85, odsu- diše 44, ođsuditi 79, odsuda 84. — đsg: ozgor 38. — dš : slo- boštini 23, sloboštine 53, sloboštinu 55. — • dt: otud 67. — dž: podžiže 19. — gk: lahko 73. — ht: ktijaše 114. "— hv: zafa- livati vi, falen 58, 118, zafalnost 77, fala 77, pofališe 112, ufatiše 44. — kb : g Bogu 31. — kd: svakdanega 8. — mk: zankom 44. — mt : panti 29, 89, upantite 36, zapanti 89. — nb : himbeno 4, 107, himbenoga 34. — ris: sužanstvo 37, 39, 53. Isporedi: suzan 53. — sb: z Bogom 34, 53, 89, z božjom 37, zbor 87. — SČ: š čim v. — sd: z družinom 7, z dušom 10, 33, z darom 17, z dobrima 39, z dnevom 62, z dobra 70, vazda 36, zdvojivši 44, zdržat 74, vazdan (tota die) 107, 116. Isporedi: vasdan 106. — Sg: z gorućom i, 29, z grišnikom 32, zgodi (se) 86, zgoditi (se) 88. — sn: s liima 32, 33, 78, š nom 35, 71, 84, š Aime 42, 47, 50, 52, 70, š nim 66, 74, š nome 119. — std: zdenac 68. — stn etimologieki: namistnika m, namistnik 63, kripostnoga ni, žalostna 7, žalostno 89, žalostnim 97, mlogovrstnili 16, vrstnijega 27, svakovrstnog 67, nekoristnim 85, bolestno 105; fonetički: usne (labia) 112. — stri : lašiie 43. — šb : zadužbine 4, 20. — te etimfo logički: otcem 14, otca 14, 54, 71, otcu 100, 118, 120; fonetički: dica 24, dicu 37, 84. — tč etimologieki: otče (vokativ) 20, 101, otčinsko 55; fonetički: očinskom n, očinskoga 29, 79, 117, očinstvo 77, očinsko 78, dičicu 23, dičice 36. — tć etimologički: viditćeš 6, slavitće 24, imatćeš 88, dojtće 104, datću 104, mislitću 108; fonetički: smotrićeš 16, uvridićete 25, razumićeš 25, primičeš 32, pohodiće 47, odpriće (ape- riet) 73, pogubićeš 118. Isporedi: pripovidati će 24, opipati ćeš 41, učiti ću 110, primiti ćeš 111, dati ću 120. — ts etimologički: horvatske 23, bogatstvo 30, 37, bogatstvom 34, banatske 47; fone- tički: prokleetvo 36, 53, prokleetva 41; složen o : bogatetvo 5. — ZC: izevrte (liquefactae) 112, razevileni 120. — zh: Izhodi 63, uzhoće 66, 73. — zk etimologički: izkrni (proximus) 13, izkrećuć 35, izkazivarie 56, razkriliti 80, izkluvala 122; fone-

288

BERNARD1N I.KAK0V1Ć 1795.

tički: iskrnega n, 3, 12, 42, iskrnemu 31, griska (3. sing.) 19, griskaju 38, raskošje 33, raskošno 68, mrski 36, neiskazanu 99, uskrati 108. — zp etimologički: izpunitu 8, izpuni 33, izpi- sana 9, izpisati 69, izpisuje 72, 97, izpovidamo 10, 26, izpovida- jućega 13, izpija 24, razpitaj 28, izpitujem 43, razpoznati 49, 51, razploditi 52, uzpaziš 115; fonetički: uspomenu 5, 72, ispuniti 39, raspet 79, raspada (se) 98. — zs etimologički: razsvićeni 49; fonetički: rasvićeni 10, rasvićene 73, rasrdila 34, rastavila 62, rastaviti 108, rasut 118. — ZŠ : raširuje 14, raširi 26. — zt etimologički: iztočaja (fontis) 4, iztočni 54, izticati 54, iztuče 12, iztraživati 20, iztražujući 45, iztirani 72, 97,. uztrgla 75; fone- tički : ustrplivim 30, ustrpiš (se) 75, zagristi 51, 70, gristi 85, rastira 61, ustrgne 73. — ztć: grištćeš (inordebis) 82. — žc: krivobožca 9, lažca 35. — žč: lažčine (mendaces) 7. — žk: teško 7, 18, 51, 77, 100, priteške 26, 81, teškom 88, teškima 99, teške 114, muškog 66. — žt etimologički: družtva 11 ; fonetički: društvo 22, društveno 92, mloštvom 44, 63, mloštvo 97, 104, 108, uboštvo. 97.

BERNARDIN LEAKOVIC.
GOVORENJA ZA SVE NEDILJE GODISHNJE NA SLUXBU PRIPOVIDAOCAH, A NA KORIST SLISHAOCAH: SASTA-
VITA PO OTCU FRA BERNARDINU LEAKOVIGH
SLUXBENIKU XUPE SHARENGRADSKE. V OS1KU mdccxcv.
AZBUKA.
Č = cf : ricfi, cfuli, skoncfanje, pocfeshe, nacfin; = cs: rics, mucsnoft, pocsme, dugacsko, ricsma. — ć = chi : hochiemo, opchieni, fmucliiuje, ochiuchienja, vecbiu; = eh: govoreehi, moch, vechma; = tj : ofitja (3. sing.), obratjali, platju (mercedem), dershtjuchi, virujutjemu. — đ = gi: oslobogienje, rogienoga, megiu, takogier, xegiu; = gj : slagja, naslagjuje, megju; = g: tugih, mlagim, pro- bugivati; = dj (istom pod kraj knige) : poradjaju, jedinorođjenoga, providjati, probudjuje, uvridjuje. — g obično se. piše znakom g, ali se kasto nalazi i znak gh: gbinuti, mloghi, dr'ughe, pogherdne, tughe. — g = cx: Kavgacxia, jecxeke. — j = j (obično) = i: voiske, raduite (se), poslushaite, doftoino ; = : razumiu, nie, biashe, dvoicu, posluemo. — } = lj : pripravljali, zemlje, drago-

BERJSTARDIN LEAKOVIĆ 1795.

289

voljno, xelju, valja. — ri = nj : puftinji, procinjujuehi, opominjaju, njega, puftinjaci. — f = er: izvershuju, fmerdlviv, terpi, merzak, milloferdno ; = r: umro. — s = f : ftati, fvima, vefeli, pilano, pfo- vati; ■= s: slobodno, posli, morsku, nas, iziskuje. — š = sh : ftrasbnoga, nash, podnashaju, dusha, nishta; = f (samo ispred tj = ć)\- Kerltjanah, efeftje (saepius), puftjash. — t piše se gotovo svagda znakom t, samo se u jednoj riječi bileži tb : thia (usque).
— ž = x: priblixuje, xelili, traxili, duxnoft, duxan. — fe = i (obično) ; = ie (rijetko) : liepo, diete, dieteta, nief i, niefam.
Dodatak. Znak h često se piše suvišno, a često se izostavla, gdje bi ga trebalo pisati: 1) hergiavo, hodichiu (vestern), boluju (tempestatem), vehoma (valde) ; nahuditi (nocere), nevoljamab, do- fadamah, godinamab, pohore (3. sing. poore), zahoditi (vestire), faterbo (satfo), slovah (gen. plur.), ftvarih (gen. plur.), zvizdah (gen. plur.), plodovab (gen. plur.), zapovidih (gen. plur.) ; 2) fanuti, njiove, njiovoga, romi (claudi), firoma, reko (dixi), raniti (nutrire), ranu (cibum), govorau (dicebant), polepnost, biau (erant).
UDVAJANE SLOVA. đđ: vidde (vident), padđe (eecidit), hoddimo, raddo (libenter), rodda (generis). — ff: uffati (sperare), uffajući, uffane. — 11: mollim, mollitvu, dillo, dilla, alli, illi, mallo (parum), sillu, millosti.
— nn: onno, onne, punni, ranno (mane), ranne (vulnera). — rr: satarre (3. sing.), satarru (3. plur.), mirre (mensurae), mirra (men- sura). — tt: matti (mater), puttenoga, pittaju (nutriunt), hotti (voluit)"
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć etimologički: obćenoga 4, obćenim 50; fonetički: općenoga 1, 259, općeni 2, 43, 74, općene 124, opće 202, općene 234. — bs: obslužuju 3, 5, 20, 103, obslužiti 14, 15, 57, 131, 149, obsluži 38, 222, bogolubstvo 27, obsidnuta 216. — bt : obtr- kuje 72, obtužiti 247. — čt: štiti (legere) vm, 218, poštuje 8, 136, 219, poštene 10, 61, 118, 136, poštena 23, 156, 256, poštovati 27, 135, 223, 260. — ćst: svemogustvo 61, 217, svemogustva 243, mogustvo 79, 214, 253, mogustvu 208, 249. Isporedi : pokućstvo 33. — đc etimologički: sudca 2, 4, 86, 214, sudcu 3, 4, 124, 171, sudcem 81; fonetički: srce 8, 36, 37, 110, 212, srcem 10, 64, 81, 161, 165, srca 13, 44, 64, 107, 154, srcu 23, 27, 33, 101, 212. — de: srčano 37, 243, 244, srčanu 78. — đčb slo- ženo: srčbe 19, 161, 170, srčbu 129, 162; fonetički: srgbu 261. — dd etimologički: oddile (3. plur.) 48; fonetički:
Istorija hrvatskoga pravopisa. 19

290

BERNARDIN LEAKOVJĆ 1795.

odiluju 48, odurna 68, 114, odurne 73, 198, odavna 136, odavnašnega 192. — df: podfati 31, podfate 31. — đh: a) otranivati 32, $) od- ranila 40. — dk etimologički: odkuplene 1, 3, odkupitela 20, 79, 94, odkupio 79, 131, 149, 203, odkud 3, 22, 26, 95, 175, pri- povidku 34, 190, pripovidka 35, napridku 37, poslidku 98, kadkad 213, izrodke (accus. plur.) 248, zaodke (accus. plur.) 248; fone- tički: slatke 97, slatko 129, 199, slatkost 144, slatka 221, 224, ritko 226, 238. — dp : podpuno 77, 81, 85,. 134, 137, odpuštaju 86, odpuštene 153, odpusti 242, 245, podpiraju 111. — ds etimo- logički: odsudit 3, odsuđeni 4, odstupili 43, ludskoga 158, 254, ludska 159, ludsku 161 ; s 1 o ž e n o : ludcke 13, ludckoga 105, ludcko 106. — dsg : ozgor 169. — dš : sloboštinu 98, sloboštine 124. — gš: olakšati 34, 166, olakšaje 111, 222, olakša 140. — lit: nekti (noluit) 7, 12, 185, 241, nektiše 159, zaktiva 55, 176, 199, zakti- vati 224. — hv: fali vm, 219, zafalni 19, 71, 202, fale 33, 205, 254, fala 33, 185, 205, prifaćaju 9, ufatili 11. — kd: svakdani (quotidianus) 122. — nb: himbeno 11, 246, 247, himbena 160, himbenih 168, 172, himbeni 171, 172, 260. — nk : pomankati 25, 124, 139, 173, pomankana 49. — nn: jedanaeste 56. — ne: ja- ganac 14. — IIS: ditinstva 12, 27, ditinstvu 27, 58, ditinstvo 57, sužanstva 16, 89, 94, 107, 203, sužanstvo 138, 223, sirotinske 159, izvanskim 183. Isporedi: izvanskim 181, suzan 95 (bis), suzan 194, 207. — sb: ozbil (re vera) 38, 39, 46, 87, 181, z Bogom 82, 89, 144, z božanstvom 92. — SČ: š čim 123, 210. — sd etimo- logički: s dobrim 45; fonetički: vazda vir, 13, 32, 70, 124, vaz dan 28, z druge 33, 40, 79, 82, 143, z duše 36, 37, z Da- vidom 64, z dobrim 115, z dvora 159, z debelom 217. — Sg: z gospodinom 60, z govedarima 119. — sn: š nima 13, 29, 67, 75, 125, š nom 32, 37, 155, 225, 226, š nim 47, 112, 144, 163, 184, š nime 111. — SS: sobom (,s sobom') 202. — stm: ustma 33, 54, 81, 205. — stn etimologički: kripostne 28, napast- nik 72; fonetički: lasno vi, 29, 36, 68, 183, radosne 2, bolesno 31, bolesnike 106, 190, 227, 260, bolesnika 138, korisna 38, 69, 70, 109, 218, korisno 42, 46, 69, 80, 114, žalosni 61, 228, žalosna 82, 83, namisnici 107, kriposni 188, 189, 233, kriposne 253. — Stn: lašne 29, 32, 42, 78, 127. — sž: žudijama (,s Žudijama') 202. — štn: godišnih v, godišnu vn. — tb: ženidbe 30, 31, 34, 90, ženidbu 32, ženidba 261, udadbu 32. — te ejtim ologički: otca vir, 28, 54, 76, 120, otce vn, 56, otci 18, 45, 142, 179, 233, otcu 21, 33, 106, 116, 139; fonetički: djeca 29,162, djecu 28,

BERNARDIN LEAKOVIĆ 1795.

291

31, diče 120, dicu 225, bogace 46, bogaci 174, 175. — tč etimo- logički: otče (vokativ) 45, 84, otčenaš69; fonetički: kročinu 27, 41, kročine 42, dječicu 31, oče (vokativ) 191, očinsku 244, očenašu 248, svečani 263. — tć : čekaće 4, obuzeće 22, progoniće 40, slidiće 57, vidićemo 63, 164, vikaću 64, govoriću 78, vidićete 110, primičete 116, 121, ukloniću 116, lubiće 132, učinićemo 123, 136. Isporedi: biti će 5, poznati ćete 7, dati će 50. — ts fonetički: a) bogastvo 32, 34, 73, 102, 113, bogastvu 37, 122, 175, 207, bogastva 54, 174, proklestvo 48, 223, proklestva 223-, P) Čifucki 40, 157, Čifuckoga 179. — vst: kralevstvo 13, 36, 50, 123, 125, kralevstva 44, 95, 158, kralevstvu 51, 153, 155, 241, bivstvo 77. — zč: izčupate 47, izčupaju 48. — zk etimo- logički: razkošja 4, 65, 68, razkošju 51, 151, 181,227, uzkri- suju 7, uzkrisio 190, izkrnemu 8, izkorenuje 48, izkoreniti 49, 195, izkušuje 71, 72, izkupiti 138, izkazati 204; fonetički: mrska 8, 69, 87, 97, 115, mrsko 67, 69, 194, 199, 263, mrski 126, 206, 259, iskrnemu 8, 49, 141, 161, 198, iskrnega 17, 160, 171, 221, raskošju 62, 113, raskošje 143, uskrsnuti 66, 95, .99, 110, uskrisio 191, 211, 212, niskoga 119. — z\: uzlubimo 200. — zp etimologički: izpovidi 12, 18, -izpovid 47, razpustio 24, razpušteno 40, 41, 68, 254, izpisuje 63, 123, izpraznost 79, izprazna 123, 160, izplatiti 86, izpustiti 94, uzprosite 120, 124, izpod 222; fonetički: uspomena 16, 204, 218, uspomenu 18, ispovidi 63, 69, 80, 92, 194, ispovid 68, 69, 77, raspustiti 63, 218, raspušteno 113, 129, ispisuje 228. — ZS etimologički: uzsudiš vm, raz- stanak 115; fonetički: rasuće 21, 180, 206, 258, rasuti 179, rastavim 93, rasrdivši 242. — zš : raširivala 42, raširivaše 53, raširila 55, raširiti 250. — zt etimologički: iztraživati 15, 78, uztrplivo 43, iztomačiti 43, 44, 62, 199, 207, iztući 83, uztegao 108, uztegnuti ,117; fonetički: ustrplivo 8, 139, 151, 166, ustrplene 17, 41, 48, 170, 175, istoka 21^ istočnoga 77, 90, uste- zati 188, ustegnuti 219. — zž etimologički: uzživimo 75 ; fonetički: ražalostiti 116, ražalostili 184, ražalio 212. — žc: neznabožci 40, neznabožcima 41. Isporedi: ,neznabosce' 2, ,nezna- bofci' 3, 201, ,neznabofca' 150. — žk : friško 25, 69, 171, 193, muško 32, muške 54, teška 87, 88, 198, teški 103, • teško 199, 254, sluškirie 237. — žt etimologički: družtvu 124; f on e- tički: mloštva v, 152, 153 r 163, mloštvu 43, 153, 164, 169, mloštvo 163, 165, 215, uboštvo 17, društvo 218. Isporedi: ,đrux- sEtvo' 68, 119, ,druxshtva' 147, 158, 172, ,draxftvo' 254.

f

292

JOSIP STJEPAN BEI^KOVIĆ 1796.
JOSIP STJEPAN RELKOVIĆ.

1796.
KUCHNIK SHTO SVAKOGA MISEOA PRIKO GODINE U
POLJU, U BERDU, U BASHCSI CSINITI I KAKO
ZDRAV JE RAZLOXNO UZDERXATI IMA . . . izdade JOSIP ŠTIPAN RELKOVICH OD EHRENDORF. V OSIKU 1796.
AZBUKA.
č = cf : mucfno, recfe, ficfe, krivicfno, cfuva; = cs: Oraes, probitacsni, Kvocskam, Obiesnoft, dugacsko. — ć = eh : veche, Vochka, tirajuch, dichi, Sricha ; = tj : kretje, privratja, prifatjash, metju, Platju (mercedem). — đ = gj : Legja, Gjubre, tugju, ergja- voj, Megja; = dj : Gradju, uvridjuje, obradjenu, medju, kradjom. — . g = cx : Sincxirich, Czigirica, Ocxaka, Bucxak, Pencxere. — j = j (obično); = 0: ktiuchi, fiati, razumiu, brie, ftoi, Poli (,polif funde). — } = lj : zabavljajuch, Stvoritelj, zemaljskom, valja, Ljudi. — n = nj : njegove, napunjuje , Knjigah, nju, minjajuch. — r = er : fverhu, Smert, pervi, vertana, Dervetje. — s — f : fam, Gofpodar, poftane, ofobito, Ivacfemu ; = s : mislit, posli, skroz, nas, s' Trudom. — š = sh: shto, josh, bishe, shute, Nashi; =f (rijetko): namiftja (.namišća'), efeftje (,češće'), Dafcficu (,daščicu'); == hsh (rijetko): gledahshe, bihshe, radihshe, đadohshe, duhshe (flat). — ž = x: Težak, xeftoko, duxna, tuxan, boxjoj.
Dodatak. Znak h često se piše suvišno, a često se izostavla, gdje bi ga trebalo pisati : 1) marih (3. sing.), Ljudmah, Rukamah, vechimah, izlazih (3. sing.), Xilamah, Sikiramah, ftvorih (fecit), radili (facit), poftah (fuit), moguh (possunt), namih (nobis), Poslo- vah, (gen. plur.), Ređakah (gen. plur.), Granah (gen. plur.), Litah (gen. plur.), Knjigah (gen. plur.); 2) njiove, njiovom, rane (na. triunt), Rana (cibus), naodim (invenio), trulo, ladan, Siroma, sane (arescit).
UDVAJALE SLOVA.
dđ : staddo, stadda, staddu, zgradda (aedificium). — 11 : illi, alli, dilla (opera), mallo (parum), velle (valde), sillom, kolla. — lin : vunna, vunne, vunnu, sinni (loc. sing- umbra), — pp : lippa. — tt: pitta (nutrit), svittovati, svittujem, svittuje,'"
AKCENTI. J. S. Relković upotreb}ava znakove ' i * ne baš vrlo često : ržde (faciunt), onu (illam), urodi (3. sing. praes.), diče (3, plur.J,

JOSIP STJEPAN RELKOVIĆ 1796.

293

€ li

koju (quam), pisati, pravcem, posać (labor), svaki (omnis), vrime, zatajao, različiti (varii), vala" (oportet), moraju (debent), svih (omnium), kluča (gen. sing.), znaš, kao (ut), koji (nom. plur.), nije (non est), posao (labor). Isporedi : ,pritekao' koje na str. 351. stoji u sliku s riječju reko (t. j. rekoh), otkle se vidi, da je pisac znakom A hotio naznačiti, da se ao ima čitati o; tako će i ono malo prije navedeno posać, kao biti = poso, ko. Isporedi još: Dćrvo, Merkva, pšrva.
KONSONANTSKE KOMBINACIJE.
bc: ždribei 278. -- bć: općini 6, 295, 389, općine 26, 156, općina 34, 156, općinu 109, 295, 316, 394, općenska 253. -~ bk etimologički: stabke (caules) 121, 153, 309, 342, stabku 196, 226, stalka 270, 325, obkapa (3. sing.) 141, 263, štrbka (,andi- vija ili štrbka') 262, štrbku 310, 355, štrbke 330, obkoli 292, ob- koleni 311, obkuvaš 369, šibke 391, gibku 440; fonetički: klupko 237, 239, 241. — bs: ozebsti 77, 200, 307, pozebsti 265, 330, obsica (3. sing.) 90, obsipa 186, 273, obstoji 315, 381. — ČĆ etimologički: jednožičca (gen. sing., nekakvo platno) 388; fonetički: sunašee 139, 141, 162, 379, sunašca 102, ošca 269, 270. — čt etimologički: kućničtvo 31; fonetički: štijemo x, poštene 4, poštene 7, 187, poštiva 69, pošten 298. Isporedi: kućničstvo 14, kućničstva 76. — đc e timologički: odciđi 217, želudca 346, 371, trogodce (aceus. plur. svine od tri godine) 362; fonetički: srca 15, srce 145, 178, srcem 145, kacu 341, 370, 375, kacah (lokal plur.) 365, kace 374. — đč etimologički: odčene (abrumpit) 263; fonetički: goveče 15, 289, srčika 42, 136, 144, srčike 260, srčene 263. — dd: oddavna 397. — dh: odrane (3. plur. od glag. ,othraniti') 61, odrarienu (,othranenu') 70. — dk etimologički: napridka 9, 352, napridkom 127, pod- košene 24, podkose (3. plur.) 309, ridko 25, 40, 46, 53, 78, ridke 26, ridku 28, 137, ridki 73, sladke 32, 147, sladko 57, 93, 211, 244, sladka 63, 126, 158, kadkad 33, 54, 55, 65, 80, odkrije 42, 177, odkriva 130, 258, židko 46, poslidku 52, ldl, poslidka 380, odkud 52, 165, 375, odkopaj 149, odkopavši 184, 273, redke (aceus. plur., versus) 185, gladko 211, odkupluju 231, odkidajuć 261, od- kida 308, badkalo (čačkalica) 270; fonetički: rotkva 135, ,378. — dp: podpuna xi, 30, podpuno 22, 110, 256, podpuni 69, podpuhuje 230, podpira (3. sing.) 310. — ds: ladska 4, 17, 348, ludski 285, ludskom 286, odstupiti 33, govedsko 37, govedskoga

294

JOSIP STJEPAN HE^KOVIĆ 1796.

184, podsiku 48, pođsići 358, pođsađuju 52, podsijati 82, 126, vino- gradske 215, vinogradsku 305, Brodskoj 219, odskoči 265, go- spodski 353. — đsd: ozdol 130, 142, 392. — dsg: ozgor 16, 45, 79, 269, ozgora 35. — dš : kadšto 8, 14, 47, 64, 103, odštipaš 261. — đt: odtuđ 146, 148, 295, 387, 398, ođtače 377. — gk: lako 6, 23, 33, 113, 264, laka 44, laki 174. — gt: noktom 261.
— ht: ktio xiii, xvi, 26, 180, 349, zaktiva xm, 17, 39, 91, 267.
— hv: zafalan vn, fala 4, falu 4, fata (capit) 6, 11, 20, 12.8, pri- fati 88, ufatiti 128, prifati 84, ufatiti 128, 308, ufatila 216. — kg: dogod xiii, 167, 228, 242, 263, godini (,k godini') 305. — kk: meko 30, meka 137. — mt: pante 71. — nb: obranbu v, začinba 80, 209, 335. — nk : pomarikati 89. — nn : jedanajstom 13. — lic: jagance 2, 360, jagaiici 176, 232, svincu 61. — rič: svinče (porcus) 15, 276, 316, 362. Isporedi: sviriče 60, 123. . — ris: konskog 28, konsko 38, 109, sviiisko 37, sviriska 60, svinski 276. — Sb etimologički: sbacano 354; fonetički: zbila 33, 134, 177, 392, zbija 44, 294, 393, zbiješ 348, zbijaju 74,' 349, zbira (colligit) 66, 120, 122, 381. — sd etimologički: ,Yas- đan' 15, 222, 315, vasdanicom 66; fonetički: vazda 248, 296, zdila 291. — sg: zgoda 11, 199, 293, zgodni 122, zgodno 163, 258, zgodi (se) 241, zgrade 25, 50, zgrada 37, 61, zgradi (condi- disti) 326, zgaziš 44, zgaziti 266, zgusti (se) 65, zgustit 125, zgrni 240, 241, zgrabi 338, 376, 377. — sri: š nime 6, 18, 48, 140, š nima 11, 13, 282, š nom 12, 56, 87, 224, š nik 26, 52, 175, 337, š nega'104, 110, 328. — SS : s sikirom 11. — jštb : jistbine ii, jistbina 32. — std: zdenca 222, 293, zdenac 290, 291. — . Stk: izrastke (accus. plur.) 86. — stl : uzrastjo 225, narastlo (u sliku s , maslo') 227, 293. — stm: vrstma 115, bolestma 205, 280, gostma 369. — stn etimologički: koristno xn, 38, 127, 145, 234, koristna 109, 132, jednovrstno xv, mlogovrstni 80, 115, bo- lestne 60, 243, bolestna 160, 204, bolestniku 207, 280, postna 62, mastni 105, mastna 134, 229, 277, 316, šestnaest 154; fonetički: časno 79, 216, časna (u sliku s ,mastna') 229, lasnu 311, lasno 312. — SZ: s zemlom 133. — štb: uvižbano 6, uvižbaše 9, viz- baiie 33, 58, 116, vižba 47, 68, 301, vižbati 216. — štn: godištna 6, 142, godištne 142, godištno 181, tištnicu (tprcular) 376. — tb: kositba 68, kositbi 256, vršitba 300, vršitbe 303, sušitbu 313, do- jitba 361, ženitba 416, 417. — te etimologički: otca x, 237, 367, otci 372, zemlovlastci 4, svetce 9, svetcem 172, svetci 173, svetca 325, sladoustcem 317; fonetički: dica 67, 69, 86, 156,

JOSIP STJEPAN RE^KOVIĆ 1796.

295

05B

®

237, dicu 68, 170, 260, 334, dići 150, 369, diče 154, 186, 331. — tč etimologički: svetce (vokativ) 253; fonetički: pačice (pulli anatini) 99, pačja (anatina) 100, pačići 161, pače (pullus ana- tinus) 317. — tć etimologički: bitće 13, 20, 115, 264 (na ovom pošledriem mjestu stoji u sliku s ,eviće'), datće 18, znatćeš 24, 350, imatćeš 33, napunitćeš 39, izniknutće 46, kazatću 72, 81, čutćeš 88, valatće 113, zapinatćeš 171; fonetički: naplatiće 113, prifatićeš 305. — tg: zanatgije 5, zanatgiju 292. — ts: zanatskih 109, horvatskoj 280, horvatske 280. — vst: kralestvo x, 11. — ZC: izlazci 41, razcipiš 144, izcrka 293, izciđujuć 344. — zč: iz- čikajuć (exspectando)- 120, izčekuje 206, 303, izčekuju 225, izčupa 270, izčisti 395. — zh: izbodi 46, 134, 169, izhode 167, 254. — zk etimologički: izkapa (3. sing.) xi, izkopan 292, uzkisne (3. sing.) xi, francuzke xv, francuzkim 126, razkošne 2, razkošje 2, izkoreni 52, ogrizke 56, 398, izlazkom 79, izlazku 85, 249, 261, 368, nizko 86, 215, 231, 249, nizka 231, nizke 339, 357, pazku 120, 137, pazke 147, pazka 315, razkoleni 146, razkoli 313, raz- kopati 176, mrzko 218, uzkrati 243, odrizke 339, razkvasiti 343; fonetički: iskriiega x, iskrnemu xi, engleske xv, uskrsa 68, uskrsu 121, raskošje 101 Isporedi: francuzski 127. — zp: izpi- sati xn, izpisivat 17, 198, izpraviti xvi, 149, izpravjati 391, izpu- niti xvi, 185, izpod 27, 42, 68, 78, 223, brezposlen 35, 68, 123, brezposleni 38, 224, izpusti 45, 148, izpnšteni 324, razpoznaje 81, izplati 115, razprostrani 218, izprosi 367. — ZS etimologički: razsadi 13, razsadnik 77, razsađuje 136, 180, razsap 15, razsipa 30, 115, 154, razspe 68, razsuto 82, razstrti 41, razstre 262, raz- stirati 288, izsicati 49, 274, izsiku 52, izsuši 89, 228, 301, izsko- čiti 270; fonetički: raspa (discidii) 15. — zš : razširit xv, raz- širiš 150, razširiti 310. — zt etimologički: grizt (infin.) n, Ogrizti 124, ugrizti 248, iztražujuć 1, iztražuju 264, razteže 6, raz- topi 41, izteče 87, iztiskuje 103, iztresu 203, iztira 293, iztiraju 306, uztegnuti 295; fonetički: istoku 163, istočne 258. — zž: razžali 8. — žc: lažcu 233, bižce (perfugas) 238, konodržci 317. — žč: družče (servus) 14, 401. — žk: vitežkim v, težke 23, 26, 396, težko 26, 50, 83, 138, 273, težka 27, 28, 108, 194, težkoća 273, mužkima 25, mužki 67, mužka 67, 255, mužkarca 158, frižko 44, 49, 79, 133, 320, frižka 82, 100, 153, frižkom 85, 356, frižkog 224, 289, podložke (accus. plur.) 100, lažkom („nikoji ga [t. j. mjesec Travan] prozivaju lažkom') 171, požežkog 220, nožke (for-

X":

«S>

296

ANTUN VEANIĆ 1796.

fex) '230, nožkama 360, 400, — žt: drnžtvu 4, 240, 286, 394, družtvo 158, 159, družtva 197, 315, mložtyo 16, 190, 193, 280, mložtvu 28, 37, 328, mložtva 360. Isporedi; družstvu 4, družstvo 4, 241, 284. V
ANTUN VRANIĆ.
1796.
MLAISSI ROBINZON: ILITI JEDNA KRUTO POVOLYNA, Y HASZNOVITA PRIPOVEZT ZA DETCZU OD J. H. KAMPE, IZ NEMSKOGA NA HORVATZKI JEZIK PRENESSENA PO ANTONU VRANICHU SZLA VNE BISKUPIE ZAGREBECHKE MASSNIKU. DRUGI DEL. VU ZAGREBU 1796.
Vranićev ,Robinzon' ima 2 dijela, a za ovu je radnu upotreblen drugi dio s toga, jer je nešto veći od prvoga. Obadva su dijela štampana iste godine u istoj štampariji, istijem slovima.
AZBUKA.
C = cz: czelom, Pivniczu, Jankicza, Otecz, nepreztancze. — Č = eh : hoche, ehakati, vruehe, navehiti, hotejuehi, zkonchal, Szrecha, obuvamo ; = teh : hiteheni, naplatehen, Pripetcbenye. — g = dy : naredven, obgradyena, Tverdyavi, dobađyali, ofzlobođye- nomu ; = gy (rijetko): Desgy (pluvia), tugyeb; = dj (rijetko): Ladje, Ladju. Isporedi: dohajal, dohajati. — i piše se znakom i, samo se riječca i (et) piše znakom y. — j = j (obično) ; = : podoil, nadeal (se), nameriu (se), popriel. — 1 = ly : bolye, na- pravlyal, zabavlyal, zadovolyen, Zemlyu. — ri =: ny : nyega, Ognya, nyu, preganyati, Szumnyu. — V = er : derfim, berzo, zverffil, merzleh, pervi. — S = fz : fzlobodno, fzebi, defzno, vfzaki ; nofzilo, vefz ; = z (ispred k, p, t) : bratinzki, zkoro, Gozpona, nadozpeti, dozta, ztaro. — Š = f : jofche, Siromaftvo, Dvorifche, oftreh ; =' s: fzu- dis, fziromaskeh, naškoditi, nemskeh; = ff: naffel, potroffil, naffu, viffe, vekffu ; = fs : prefslo, zamifslyen, Ztalifs, jofs, vekfsa ; — sh : shuplo, shiroko, Shiba; '= z (samo ispred c) : Puztchine, Koztchi- czami, Goztcbenye, — ž ~ f : derfiju, pobofnp; pofzlufiti, zderfali, befal; = s: tusni, sivinzka, Bosja, Szlusbu.
Dodatak. U gen. plur. nalazi se na kraju b: Lyudih, Zverih, Koztih, Ki - epoztih, Ocbih.

EO'i

ANTON VRANIĆ 1796. 297
UDVAJANE SLOVA ff: uffati (sperare), uffane, uffaiiu. — U: silla, sille, sillum. — tt : letto (annus), letta, lett (annorum), jatta.
AKCENTI. Znak " dosta je običan, rjeđi su znakovi ' i * : nbč, drevo, pet (quinque), pomagati, mesa (carnis), o'rač, red, kbpati, zdihaval, na- sleduvati, put (iter), Bbg, zahvaliti, sada (gen. sing.), pixt (iter), nž se, mi (enklitika), mg (enklit.), ga (enkl.), mu (enkl.), kt (qui, nom. plur.), Mino (budemo).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: gubeu 7, zubee 139, rubcem 281, prekorubee (adv.) 298. — bč: obeuvati 32, 72, občuval 42, 82, občinske 105, občinskoga 185, 285, občini 256, občine 262. — bk: obkoliju 39, obkolen 40, 250. — bS: obskrblen 40, obskrbleno 95, obstanka 41, obstrli (partic.) 91, zdubsti 99, dubsti 110. — bš : glibšu (profundiorem) 132, glibše 286, debši 192, 250. — bt etim ologički: hrbtom 130, brbta 159, hrbtu 180, 281, obtršena 223; fonetički: hrptom 279. — bv etimologički: obvrši 9, obvršavati 63; fonetički: oblekel 10. — čt etimologički: čtel (partic) 26, čteti 102, 307, podložničtva 61, službeničtvom 73, človečtvo 248; fonetički: pošteno 96, 262, pošteni 284. — dc: srdea 12, 15, 79, 109, 176, srdee 15, 42, 83, 117, 154, srdeu 23, 51, 68, 126, 206, srdcem 35, 92, 103, 198, 259, želudce 25, domorodci 26, 53, 63, 137, domorodce 195, 255, sudcem 49, odeoprati 75. — dč: srdčenost 41, 44, 53, 119, 125, srdčeni 56, srdčeno 158, 279. — dd: odurne 20, 45, odurnost 24, odurni 25, odurno 197, 226, odurjava 109, odihavanja 130, — dh: odhraneni 24, 25, odhraniti 26, 257, od- hajam 40, odhajala 79, 113, 178, 186, 210, odhodkom 265, 306, odliitiš 262. — dk etimologički: odkud 5, 14, 76, 122, 151, sladka 12, 150, redko 170, odhodkom 265, 306, odklatili (se) 314; fonetički: retko 188. — dp : odpravi 8, 28, 279, 303, odpravil 8, 19, 69, 116, odprl 28, 58, 141, 161, 227, odpreti 145, podpi- rali 38, odpelati 167, 168, 181, 291, 296, podpunoma 169, podpi- sati 264. — ds : podsekel 4, 5, podseče 4, 8, odstupiti 9, 117, 268, odstupil 241, odskočiti 45, odsekel 68. — dš: odšestek 306, od- šestka 307. — dt etimologički: odtrgel 151, 202, odtrgali 189, odtisnula 157, odtisnuli 167, 189, 193, 200, 264; fonetički: ' metemtoga 9, 42, 47, 100, 153. — gk: lehko 6, 21, 31, 124, 160, lehku 33, lehka 102, lehkek 91. — gš : dugši 13, dragšeh 119,

^

298

GRGUR PEŠTALIĆ 1797.

GRGUR PEŠTALIĆ 1797.

299

dragšemi 176. — gt: povečte 4, 55, 280. — kd: vsagđa 143, vsagdašne 261. — kk etimologički: k kraju 41, 99, 154, 157, k kojemu 137; fonetički: mehku 33, mehkom 81, žuhko 35, žuhke 103, žuhka 206. — md: vendar 7, 17, 132, 133, 155.
— nb etimologički : začinba 144; fonetički: obrambu 18, 44, 59, 187, 308, obrambe 60, premembu 80. — nn: jedenajst 277. — liš fonetički: menše 79; etimologički: menši 23, 276, menše 41, 281, menšega 126, tenše 213. — stđ: zdenca 37.
— stk etimologički: došestkom 200, odšestka 307, došestka 317; fonetički: kocka 165, 291. — stm: krepostmi 21, vustmi 55. — Stn: žalostne 6, 309, žalostno 66, 151, 198, 315, žalostni 116, prešestnu 26, 132, 148, prešestnom 29, šestnajsti 51, vustnice 57, častnika 252, 253, 290, krepostno 262, namestnika 292, na- mestniki 304. — tb. tatbina 275. — te: detca 3, 16, 49, 103, 127, deteum 84, detcu 196, 317, otca 22, 50, 135, 185, 203, otcu 118, 133, 136, 241, 265, otci 196. — tč etimologički: otčinske 82, 117, otčinski 257, otčevom 272, detčinska 122, đetčinske 136, falatčec 147, 178,241; fonetički: dečka (gen. sing.) 224, dečko 240, 243, dečinsku 240, dečaki 284, dečica 318. — tđ: pedeset 122, 229. — ts: horvatski 1, bogatstvo 193, 302, bogatstva 313, 314. ■ — vst: kralestvo 254. — ZC : zcepana (partic. pass.) 212. — ZČ: zčekati 134, razčinil 147. — zf: zfalelo (partic) 53, zfali (de- ficit) 87. — zh etimologički: razhitane 65, razhajati (se) 106, razhladiti 115, izhital 147, izhiti 230, izbodnu 154, izhodek 222; fonetički: rashajati (se) 110. — zj.: razlutil 235. — zs etimo- logički: z sirom 11, z silum 50, 67, z slabem 63, z svojem 64, 124, z suznemi 237, razsipavalo - 134, razsugavati 153, razsipala 201; fonetički: rasipluje 7, rasipno 82. — zš: z šakum 191, razširili 257, razširavale 258, razširile 270. — zz: z zemlum 147, z zelenum 158, z zrnom 235, 268, 282. — zž: z ženami 303, 305.
GRGUR PEŠTALIĆ.
1797.
Utishenje oxalostjenih u sedam pokorni pisama KRALJA DA VIDA
. . . sloxeno od 'Gergura Peshtalicha . . . UTISHTENO U BU-
DIMU Godine 1797.
AZBUKA. č=cf: ucfini, placfu, pOcfetku, oteshcfala, cfuo ; = ca: csovik, mucsao, placs, obicsajne, pokrivacs. — ć = eh : mochi, zlochu,

■*

ee^a

of iehali, obećhajemo, odvrachash ; = tj : fmutjeno, izmetju, krutje, bratjom, odvratjasb. — đ = gj : megju, Angjeli, takogjer, legja, zagjem ; = dj : odredjeni, xedjajuchi, Vodja, nasladjivati, probudjen. — g = cx : bucxak, pencxere, fincxan, cxepu. Sto na strani 66 piše ,kamagxia' (fenerator), biće griješka, jer odmah na str. 67. dolazi ,kamacxia'. — j = j (obično); = 0: nepriatelji, biashe, ubroio, ocfiu, prie. — } = lj : poftelju, nevolji, zdravlja, priprav- ljashe, dragovoljno. — n = nj : njegovomu, konj, uefinjen, zabra- njiva, pomanjkanjah. — r = er: fmerti, berzo, fverhu, potverdio, kerv ; == ar (rijetko) : xartve, xartvama, harxete (,ržete'j ; = r : umro, fatro; = ra: fatrao. — s = f : fuzama, Grofpodin, kolti, nifi, f- Otcem; =: s: glas, xivinsko, skoro, Misnici, oslobodio. — š = sb: dushu, odpushtene, grishnika, bash, slushash ; = f (samo ispred tj-— ć) : oxaloftjen, oxaloftjivam. — ž = x: priblixati, xelja, oruxje, Boxe, krixa, mux.
Dodatak. Znak h često se bileži suvišno, a često se izostavla, gdje bi ga trebalo pisati : 1) narodeh (populos), finoveh (filios), mukeh (tormenta, acc. plur.), vrimenah (tempora, aceus. plur.), Go- fpodah (domini), oftalih (alii), nahuditi, oruxjeh, hodichu (vestern), pucih i narodih (nom. plur.), poxudah (gen. plur.), valovah (gen. plur.), fuzah (gen. plur.), tugab (gen. plur.); 2) reko (dixi), biau (erant), efinjau (faciebant), traxau (quaerebant), ganu (movi), piša (scripsi), uzdigo (levavi), dillova (faciebam), pogibo (perii), njiov, srni (risus), zaođite, moji (gen. plur.), ovi (gen. plur.), razlicf iti (gen. plur.).
UDVAJANE SLOVA.
bb : ribbe. — đđ : gradd (grando), gadd (sordes), gradda (gran- dinis), čeddo, čuddo, staddo, stadda, raddo (libenter). — ff: uffa- jućega, uffam, uffane, uffate (capiunt). — kk: zrakke (radii), mukke (tormenta), jakka (eeho). — 11: trulla (putrefacta), mille (care), olluji, ollujom, dolli (infra), dillo, dilla, dillovati, illi, alli, vrillo (fons), velle (valde), mallo (parum), sillu. — mm : simme, jammu, gromma, grommom, grommovi. — nn: ranne (vulnera), rannu (vulnus), ranno (mane), sinna (umbra), sinne (umbrae), gannem, punni (implet), inna (alia), krunne (gen. sing.). — 00 : sook (sucus), sooku (suco), sool, book, bool, booli (dolare), poost, gool. — rr: tarru (conterunt), mirru (mensuram), mirriti (metiri), gorrama (mon- tibus), morre (3. plur). — SS: kossom (falce), rossicu. — tt: putt (nji?>Tb) } putti (njriTH), puttena, matti, matterine, rattove, lette

300

y

GRGUR PEŠTAUC 1797.

GRGUB JPEŠTALIC 1797.

301

(vollant), odlettilo, vetto (antiquum), kittila, ottimaju, hotti (vo- luisti), hittar.
AKCENTI. Veoma su rijetki: zrakah (radiorum), kžra (punit), znaš (scis), mlaku (tepidam), Bože (vokativ).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč: občarana 218. — bć etimologički : obćenih 63, obćeno 184; fonetički: općinskim 50, općinu 108, 247, općeno 149, 187, 201, 237, općem 219. — bk etimologički: obkoliti 3, 18, ob- kolite 226, robkina 154, robkiriu 164, lubkim 166; fonetički: šipku 95. — bs: obstaje (3. sing.) 58, obstati 59, 89, 118, obstane 70, obsluživa 125, obsluživati 241, sobstva 172, 193, 203, 204, bogojubstvo 244. — bt: obtužena 72, obtrkuje 81, obterešani 101. — bV: obveseliti 25, obveseli 39, obvezuje 169, 204. — čc: ditešce 102, 131, 159, ditešcu 146, ditešca 213, psetašcu 146. — čt eti- mologički: krvničtva 7, vićm'čtva 83, junačtvo 89, mučeničtvo 121, misničtvo 226; fonetički: štioče v, poštene 22, 73, 155, štuju 33, poštenu 137, pošteni 165, poštenim 206. — ćst: mo- gućstvu 79, mogućstvo 94, svemogućstvu 157, mogućstvom 180. — đc etimologički: sudca 19, 26, 99, 103, 133, sudcu 139; fone- tički: srca 3, 26, 63, 126, 132, srcu vm, 56, 60, 164, 181, srce 4, 7, 38, 53, 74, srcem 110, 206. — de etimologički: sudce (vokativ) 125, 134; fonetički: srčanim 177, srčanosti 221. — đčb: srčbi 1, 4, 48, 234, srčbe 4, 8, 19, 75, srčbu 22, 29, 46, 91,
226. — clđ etimologički: oddiliti 60, 165, oddili 69, 233, 234, oddilio 99, oddalečane 213; fonetički: odili 5,47. — đll: prid- hodeće 47. Isporedi: odraniti 115, ođrarien 128, odraiienu 151. — đk: sladkim 13, 47, 209, sladkosti 82, 136, sladko 98, 167, 168, 185, sladkom 154, 178, 216, sladke 178, 195, odkiđaju 24, napridku 30, 82, napridka 119, odkupitel 36, 135, 210, odkuplujući 70, od- kupio 235, kadkad 110, 198, odkri 192. — đp: odpusti 3, odpušten 58, odpustiti 127, podpomagao 38, pođpomažu 134, podpomogneš
227, podpuno 44, 77, 139, 152, pođpunosti 67, 189, odpraviš 195, odpalo 216. — ds: odsuditi 12, 46, 153, odsuđena 37, 72, odstu- pite 14, 58, odstupi 195, pođsičen 31, 99, podsići 98, ludski 50, 239, ludske 144, 147, ludsko 186, ludskim 188, gospodstvo 88, 110. — dsg: od ozgora 216. — ht: zaktiva 44, zaktivati 196. — hv: faliti 2, 34, 89, fale 13, 25, 54, zafaliti 115, falim 147, ufate (capiunt) 96, fata (capit) 190, — kđ: svakdi 38, 77, 80, 183,

W

svakdanu 83, 197, svakdarieg 121. — kg: dogođ vi, 17, 44, 57, 61. — nb: himba 2, himbe 5, himbenosti 74, 89, 115, himbenost 83, 140, himbene 84, 136. — lik: smankaje (deficit( 224. Ispo- smankati 226. — lili: jedanaest 124. — np etimologički: stranputice 68; fonetički: stramputice 17, 27. — ris: sužanstva 34, 50, 51, 55, 108, sužanstvu 154, sužanstvo 190. — ■ sb etimo- logički: sbacio 38, sbačenog 40; fonetički: zbacajuči 40, zbacim 138. — sd: vazda vi, 5, 36, :41, 148, vazdan (tota die) 2, 8, 77, 86, 143, — šg etimologički: s grišniči 93, s grisima 215; f o n e t i čki : nezgodi 3, 196, nezgode 23, 83, 175, nezgor dama 24, 89, zgrabiti 34, zglavci (nom. plur.) 67, z groznicom 88, z gvozđjem 241, z gnojom 214. — sri etimologički : s riego- vima 33; fonetički: š nom 26, š riim 37j. 77, 130, š nime 58, 160, 202, š nima 73, 93, 114, 154, 157, š negovim 179. — stb: jizbine 31, 32, 107, 136, 244, gozbinu 73, gozbirie 83. — std: šestdeset 79. — stil etimologički: žalostno - vn, 164, žalostni 124, 138, žalostne 146, izvrstno 29, 37, 216, izvrštnost 56, 200, izvrstnu 126, kripostuo 29, 99, kripostnima 60, 204, radostne 165, radostno 169, 174, 185, bolestne 205, bolestna 224, bolestnik 239, 243; fonetički lasno vi, 23, 172, 230, .namisnici 41, namisnika 140, izvrsnije 45, 57, korisniju 60, korisnije 6 V. "— stil : lašne 48. — štn: sedmogodištnu 83. — tb: svetbama 29. — te etimo- logički: otcu 2, 7, 10, 38, 99, otca 18, 99, 109, 157, 177, otci 63, 131, 133, otcem 100, 103; fonetički: dicu (liberos) 157, 165, 179, 248, dico (vokativ) 191. — tč etimologički: otče (vokativ) 94, 100, 104, 148, 157; fonetički: očinskim 16, 19, 75, 167, očinsko 30, 106, 176, 190, očenašu 41, očinstva 99, očin- skom 160, 190, dičice 94, đičici 110. — tć : polivaću 2, natapaću 2, utvrdiću 3, otvorićeš 7, faliće 9, pogubićeš 12, prohodiće 27,, činićeš 64, smrvićeš 146, lubiće 155, učiniću 158..— . td: devedeset 63, 73, 79, 111, pedeset 83, 98. — tg: kamagija (fenerator) 66, 67. — ts: bogastvu 15, 119, bogastva 22, 74, 82, bogastvo ", 81, 91, 94, 109, 164, proklestvo 22. — VSt etimologički: bivstvo 90, 166; fonetički: kralestvu 111, 189, kralestvo 226. — zc: razevilena 16, 32. — ■ ŽČ: izčeznut 31, izčeznu 85, izčeznulo 161, uzčinim 70, 73, izčiipati 175. — zh: izhodak 82, 86, 165, izhoda 87, izhodeće 126, uzhodiš 206. — zk etimologički : razkrilio 11, razkrijuju 53, razkošju 15, 85, 148, razkošje 20, 44, 54, raz- košja 74, grizkaše 31, snilazku 34, 117, izkušaš 148, razklapaš 151, izkrči 201, nizko 214; fonetički: iskrriemu 80, 122, 131

302

GRGUR VAREŠAOTN 1799.

iskrnega 118, 158, 171, iskopane 84, 101, iskoreni 222. ~ Z p etimologički: ispuniti v, 37, izpunamo 225, ispraznosti 5 74 isprazno 162, izpadoše 14, izpustio 22, izpusti 34, razpušteniji 55 raspušteno 140, razpravlaš 96, uzprosite 111, uzprosi 160 r uzpaziš 135, izp.suju 149, razploditi 238; f on etički: uspomena 32, uspo-
m T\li li iSP ° Vidam 87 ' 82 ' ,31 ' is P° vidim 61, 95, 150, ispo- vidi 125, 126, ispisati 64, ispuniti 96, 152, 194, ispuni 142, isprosi 2^6. -zs etimologički: razsuti 12, 40, 146, razsuće 50, 64 razs apn]k 95, 174, izsičen 16, 19, 75, razsići 91, razstaviti 45 232 , razstavi 229, uzsluži 199, uzsuđi 231, izsicane 246 ; f o n e- ticki: rasrđen 13, rasrdi 248, rasuću 83. - z g : i 2Šibanl 72 _ zt etimologički: iztomačeni 1, iztrunule 4, iztraživaše 5, iztra-
TJ ' f raJC 1? ' iztirani 62 > iztirati 246 > raztuženo 80, raš-
trkan 102; fonetički: ustrplena v, 19, 105, uztrplene 19 121 ustrpbvo 90, 121, ustegnuvši 39, ustegnu 68, istočnoga 60, 67- istok 84, istoka 173, ustrgnuti 167, listvama 200, 214 — zz Wdcoj.it 28. - zž: uzžaritom 71, uzživim 113. - U: oteščala 3, otesčale 4. - Z fc etim o logički: neznabožkim 65, služki^ nama 240, služkine 241, 248; fonetički: teško 4, 20, 50, 65 87, teškom 22, teške 75, teška 88, teškoga 99, friško 81, 246 -' zt etimologiji: lupežtvo 77, krivobožtvo 139; fonetički- mloštvu 6, mloštvo 48, 85, 109, 136, uboštvo 20, društvo 81, 240.'

mm varešanin.
1799.
VARHU KRAGLIESTVA MARIJNA GOVOREGNA Od
Gospodina Gargura iz Vareffa Biskupa Rufpskoga, i JSTamisnika Apoltolskoga u svoj Bosni i Hertezegovini. U DUBROVNIKU 1799. Ovoj su knižici dodana još 4 lista, u kojima je: ,Način pribogo- lubm za štovati prisveto uznesene Marijino na nebo'. Primjeri uzeti otud označeni su u ovoj radni brojevima i, u, ni itd.
AZBUKA. c = cz: svidoczi, kgnixicze, czilovitu, Sudacz, czvitje. — č = c- naučni, ucignen, rečena, čast, mac. - ć = chi: opchienu, Kuchie, vechiom, chmdoredni, tegochiu ; = eh: buđuehi, braebi (fratribus), odvecb, vechma, Pomochniczima ; = tj: Bratji, Bratjo, Karftjan- sfeomu, xeltju. - đ = gi : megiu, izagiofe, oslobagia, ugagiati; - g: evangeoskoga, odregen, naregiva, pogimo, rogenim. — g==g

GRGUR VARBŠANIN 1799.

303

(obično); = gh: poghinula, naghlost, uzdighnuti, noghe, biligb. — j=j (obično); = i (veoma rijetko): nafoi; = 0: biafe, Marie, hotiuchi, priala. Isporedi: dijo (pars), bijo (partic). — ji = j: Marij, pristojse (,pristoji se'), najtuxnij, najsvarfenij, najizvarsitijm. — kv = qu: Czarque, Czarqua, osquargnenoj. — 1 = gli: sakup- gliena, zemgliam, razdigliuju, upravgliani, gliuđi ; = gl : prixeglno, udigl, zemaglski, kragliezu. — n = gn : gnegovi, nastojagna, tuma- cegnu, poklogneha, pomgnivo. — r = ar: svarhe, uzdarxi, par- vomu, cetvarti, neumarloga; = r: proxdro. — š = f: odvile, slu- fana, dofla, godifta, naf. — ž = x: uloxi, podloxna, kaxe, boxan- ftvene, krix.
Dodatak. Znak h piše se kasto suvišno, kasto se izostavla, gdje bi ga trebalo pisati, a kasto se mjesto njega piše znak ;: 1) ve- homa, jabo (vae), hottimagnu, hodichi (veste); 2) vigeni (gen. plur.), toliki (gen. plur.), drugbi (gen. plur.), dani (datarum), gniovim, sara- nimo, rodi (genui), reko (dixi), igliada; 3) mogaju (poterant), sluxaju (serviebant), biaju (erant), xegliaju (optabant), nahogiaju (mvem- ebant), grija (peceati).
UDVAJALE SINOVA. aa: naredbaa (gen. plur.), prilikaa (gen. plur.), načinaa (gen. plur.), dušaa (gen. plur.), darovaa (gen. plur.), misaa (cog.tatio). - čč: bičči (nom. plur.). — dd: stadaa (gregiš), staddu, voddam (aquis), viddi (3. sing. aor.), oddoše, jaddu (lokal sing.), dadde (de- dit). — gg: dugga (longa). — ii (piše «, ij): mii (nos), stvarn (rerum), milostii (gratiarum), kripostii (virtutum), obilatiim (instr. sing.), ludii (hominum). vlastitiim (instr. sing.). — U: milio, dalb (sed), mallo (parum), dillo, dillovati, silla, silli, vrilla (fontis), palla (partic), molli (orat). — im: punnost, punnosti, vunna. — OO: stoo (centum). - pp: lippo (pulehre), oppominu, skuppe (aceus. plur.). — rr: perra (pennae). — SS: sedamdesset, ossam, besside, bessiditi, bessideći, ossin (umbra), pissamaa (carminum). — SS: bišše (fuerunt), duššam (animis), sluššati, viSSi (altiores), čušše audiverunt), višše (magis). - tt: štitti (legere), datti (dare), bitti (esse), putti (nji-BTH), pntt (iu-btb), hotti (voluit), svitt (consilmm), litto (annus), čette (copiae). — uu: rukuu (manuum).
AKCENTI. Znak "■ dosta je rijedak, a znakovi v i ' veoma su rijetki: iskana, milosti (gratiarum), lipćiti, trideseto, pozn&vaju, prdamu

304

GRGUR VAREŠANIN 1799.

(illuxit), mogoše (potuerunt), imadšmo (habemus), vrinišna (tem- pora), razumu (lokal sing.), uzdignuća, u broju, u vrimenu, pri- izvrstno (adv.), jiću i piću.
KONSONANTSKE KOMBINACIJE.
bć: općenu 14, općeno 16, 1.9, 136, 138, općinu 39, 99, 100, opći 68, općeni 103, 125. — bk: šibki 109, šibka 114. — bs: bogolubstva 6, 45, 110, 112, 139, bogolubstvo 16, 34, 135, bogo- lubstvom 111, obsluženu 9, 73, obslužujući 46, sobstveno 19, ob- sidnuli 57. — bt: obteščani 83. — čc: ditešce 119. — čt: štujte 9, poštene 9, 124, štiti (legere) 16, 45, poštovani 103, pošteno 130, mučeništvo 93, mučeništva 102, misništva 99, misništvo 138, djaštva 104. — ćć: moću (potero) 26, moćem.o (poterimus) 46, 109, 139, rećete (dicetis) 82, reću (dicam) 91. — Ćst: svemogujstva 78, 116, svemogujstvu 90, mogujstva 106, mogujstvom 139, mogujstvu iv. — dc etim ologički: odcipivši 39, odcipiti 70, odcipleni 134, srdci (cordibus, lokal plur.) 82, sudcima 98, sudci 105; fone Učki: srce 7, 17, 88, 120, srcem 17, 99, 122, srcu 32, 50, 135, vn, srca 50, 112, 126. — đč: srčenomu 46, srčeno 63, 90, 109, srčenost 90, 93, srčenosti 97. — đh: nadhodeće 20, nadhode 21, 27, nad- h.odi 27, podhimbenim (subdolo) 58. — dk etimo logički: slad- kostju 12, sladkost 17, odkuplena 37, 51, odkupitela 92, 109, 130, odkrivenim 53, odkriveno 56, 59, odkriti 68; fonetički: slatku 49, slatke vi, slatko vn, ponutkovana 60, 73, 112, ponutkuje 67, ponutkovao 107, ritko 117. — đp: podpomagaiia 10, podpunu 15, 54, podpuno 20, 26, 31, 35, 45, odpadnuća 64. — ds etimor logički: ludski 2, 21, 23, luđska 21, 56, ludske 22, 133, Iudsku 34, 52, nadstavleni 29, odstupahu 98, odstupane 135; fonetički: gosposke 15, gospostvima 29, gospostva 31. — dš: sloboštine 111, sloboštini 112. — dt: nadtičite (se) 60, budte (estote) vn. — dž : nadživi 68. — gk: lako 25. — hv. falen 9, faleni 15, 43, fale 20, 26, 47, pofala 39, 41, zafalivati 49, 126, m, prifata 33. — kg: k gospodinu 127. — kk: k kralici 95, k kojoj 120. — nb: himbenoj 57, podhimbenim 58, himbeno 67, himbam 85, 87. — nn: jedanaest 64, dragocine 101, najdragociniji 138. — ne: jaganca 7, janca 125.., — ns : sužanstva 41, ditinstva 69, izvanskoga 112. — sd: vazda 8, 12, 66, 114, združivaju 27. — qg: zgodi (se) 17, zgroziti (se) 112. — SS: s svitlostju 48, s svetačnijim 50, s svi- dočanstvom 72, s šablom 85, s svojim 103, 124. — stdf šesdeseto vi. — stm: ustma 25, 37, 80, 99, vlastma 29. — stn etim'o-

GRGUR VARBŠANIN 1799.

305

logički: priizvrstno 108 ; fonetički: namisnika 1, 6, 68, i, namisnik 6, U, došašnomu 12, došasne 47,48, 51,54, korisni 13, korisna 127, kriposndga 14, 16, 107, kriposni 14, 106, izvrsnosti 19, 23, 107, izvrsnost 21, 29, 60, prošasne 33, lasno 38, šesnaesto 72, žalosniji 75, 91, zlatousnika 90, bolesnoga 93, nesvisnim 112.
— SZ: s zlamenima 57, s zavitom 113, 122, s zmajom 137. — Štb: uvižbali 31, uvižbani 45, uvižbati 61, uvižbaše 68. — tb: ženidbi 126, 127, 130, ženidbe 127. — te etim ologički: otca
6, 17, 41, 51, 65, otci 29, 34, 44, 57, 117, otcu 43, 46, 64, 71, ni, otcima 43, 49, 56; fonetički: diče 45. — tč etimo lo- gički: otčevo 7, otče 71, iv; fonetički: dičice 21, dičicu 130, 131, dičica 138, pričici 28. — tčb : otačbini 15. — tć: imaćemo
7, kušaćete 9, poznaće 16, nastojaću 35, ostaće 39, bićemo 61, 62, biće 62, 83, vidićenio 69, iskaće 85, posvetiće 124. Isporedi : po- staviti ću 36, prokleti ću 44, imati će 84, u. — td: pedeset 12, devedeset 28. — ts : bogastvu 41, bogastvo 94, egipskoga 42. — vst: kralestvu 6, 58, 113, kralestva 8, 46, 55, kralestvo 15, 17, 26, 43, bivstva 28. — zč: razčinili 121. — zh: ižhoditi 2, izhode 25, 137, izhodi 80. — zk etim ologički: izkazana 69, 129, izkaziva 124, brezkrajnu 81 ; fonetički: uskrsnuti 25, vin, uskrisi 64, 65, uskrsnuće 106, iskazati 26, 27, 31, iskažem 91, iskaliti 86, 87. — zp etim ologički: razplodena 14, brezpametnu 35, izpuneno 125, izprosi 127; fonetički: ispisati 9, ispisivat 21, ispoviđajte 9, 99, ispovidnika 20, 97, 105, 130, ispuni 12, 48, 56, 81, ispuniti 32, 38, 62, 104, ispunene 29, 37, 55, uspomena 13, uspomeni 17, ispraznim 18, 105, rasplodenu 43, raspruženo 45, raspružiti 81, raspuštenomu 105, isprositi 127. — ZS : nerasutni 23, 115, nerasutna 28, rasuti 120, rasude (iudicia) 29, rasrdio 39, rasrđena 46, 75, rasrden 71, 74, rastavi vnr. — zš: raširene 55, raširivala 79. — zt etimo logički: iztiče 24, raztuženoga 36, raztužiti 94, raztvorila 88; fonetički: istoku 1,79, istočnoga 6, 130, 131, istumačiti 13, 35, 61, 119, istumači 27, 90, 123, istuma- čio 59, 67, 100, ustežu 29, raštrkanu 50, ustrplene 83, 84, 95, 139, ustrplivi 88, ustrplivo 93, ulisti (ingredi) 1 02, rastapa (se) vir.
— ZZ: brezakona 46. — zž: ražiga (3. sing.) 34, ražeći 45, raži- gajući 82, ražegao vi. — žc: bižci (fugientes) 98. — žč: obteščani 83. — Žk etim ologički: pritežko 6, pritežkoga 7, težka 7, težkoj 73, težkomu 112, neznabožkim 80,; fonetički: mušku 125, muško 131, muški 132. Isporedi: mužsko 118. — žt etimologički: množtvo 1 7, 27, 28 , 86 , 105, množtvu
iBtorija hrvatskoga pravopisa. 20

306

IVAN MAREVIĆ 1800.

IVAN MARBVIĆ 1800.

307

28, 43, 70, množtva 40, 45; fonetički: uboštvo 56, lupešti- nam 94, društvu 124. Ispoređi: muožstvom 3, množstva 32, pod- ložstvo 30.
IVAN MAREVIĆ.
1SOO.
DILLA SVETIH MUCSENIKAH NEHIMBENA I IZABRANA
.. .PO IVANU MAREVICHU STOLNE PECSLUSKE CERKVE
KANONIKU , . . iz Latinskoga Jezika na Illiricski prineshena i
u tri Dila Razdilita DIO PERVI. U OSIKU 1800.
AZBUKA. č = cf : ucfiniti, cfovik, cfemu, vecferom, pocf imam ; = cs : pri- licsna, vojnicskoni, rics, pravicsna, Macs. — Ć = eh : buduehi, fricha, hoche, noch, obechajuchi ; = tj : pitje, uskerfnutja, naki- tjena. — đ = gj : lagje, takogjer, vogja, legja, megju ; = dj : pro- budjuje, tverdje, providjenje, izmedju, rodjaci. — g = cx : jecxek, exelatu, Hancxar. — j = j (obično) ; = i (rijetko) : voiskah, ra- duite (se), uboiftvo, maiftorica; = 0: koi, biern, zadobiu, dvoiti, priatelje. — 1 = lj : ljubav, ljudi, laxljivih, kraljevskoga, xeljan.
— n = nj : njegovoga, pomnjivo, oganj, knjigu, pritnjatna. — r = er: pervih, tergovac, berzo, lVerhu gerlu; = r: umro, proxdro.
— S = f : nifu ; fvetoga, ofam, podnofiti, pifmo ; = s : naslidnike, vas, misliti, iskrom, s- ovim. — Š = sh : davasbe, nash, nishta, slu- sliati, dovershivshi ; = f (samo ispred tj = ć): radoftjom, naglo- ftjom, kerftjanskoga. — t piše se gotovo svagda znakom t, veoma je rijedak znak th: thioga (tranquilli), thiofti (tranquillitatis), thia (usque — nekoliko puta). — ž = x: uxechi, sloxishe derxavah, oruxjem, krix.
Dodatak. Znak h često se izostavla, a često se piše, gdje ga ne treba: 1) liuda (membra), hođicke (vestis), hotiehi (abire), vamih, tvojimih, mlogimah molitvamih, fuzamib, mukamah, zahodita (vestita), hervanju, nahudi (nocet), vikovah (gen. plur.), vojnikah (gen. plur.), mukah (gen. plur.), ljudih (gen. plur.), zvirib (gen. plur.), pogla- vicah (gen. plur.) ; 2) njiovi, njiove, odma, terbu, izdane (,izdahne'), biau (erant), zadavau (dabant), reko (dixi), pifa (scripsi), priporu- efiva (recommendavi), odranjeni, nji (,nih ! ). ."■■
UDVAJALE SLOVA. dd: raddi (libentes), stadda (gregis), jaddajući, gaddom (squa- lore). — ff : uffarie, uffam, uffajući, uffaćen. — 11 : dillo, dilla,

01
r

m

silla, sille ; mallo (parum), alli, illi, žalleći, žallosti, millost, millo- stivo, žille, žillah (venarum), dillah (operum). — nil : sinne (umbrae),
— pp: skuppiti (colligere), skuppio (partic), skuppi (colligit). — rr: gorri (snpra), mirriti (metiri). — SS: ossim (praeter), ossam (octo), ossobite, ossobiti, kosse (crines). — tt: putt (idi/mi.), putti (njitTH), ratt (bellum), žitto, četta, jatta, matti, pattio, pofattaše, sitte (satiatos).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE.
bć: općinskim xxvn, 112, općinske xl, 21, 49, 102, općinu xli, 112, općina xliii, općiti 47, 118. — l)h: obhode (3. plur.) 189, obhodeći 236. — l>k etimologički: obkolit 102, obkoli 166, obkolilo 274; fonetički: šipkom 123, šipku 128. — bs : bogo- lubstvom xxvi, 56, 163, bogolubstvo 96, 141, 156, obsidnuće 6, robstvo 6, 160, 237, 302, robstva 88, obsluži 249, obslužujući 270.
— fot: obtužit 7, 9, 158, obtužiše 7, obtuži 52, obtužujem 206. — ČC: ditešce 119, 124, ditešcu 123. — ■ Čt: štiocu iir, štiti (legere) xxvir, 140, 200, poštene vm, .25, 42, 113, 167, poštenem xxvi, 66, poštovati 13, 165, 171, 227, junaštvu 36, razbojništvo 62, vojništva 105, misništvo .160, misništva 263, odvitništva 162 v Ispoređi: nečo- vičstva 74, čovičstva 146, 178, 186. — ćst: mogućstvo 25, 99, 209, 220, 235, svemogućstvom 223. — dc : srdea iv, 64, 67, 71, 108, srdee xi, 27, 105, 142, 182, srdcem xn, 33, 95, 141, 174, srdeu xxm, 10, 12, 223, 291, sudci vi, 88, 159, 189, 195, sudca xl, 9, 48, 63, 111, sudcem 31, 34, sudcu 147, 157, 158, 262, 271.
— đč: srdčani xxxix, srdčan 11, srdčano 12, 80, srdčanomu 25, sudčeve 263. — dčb : srgbe 30, srgbu 34, 178, srgbom 43, srgba 187. — đđ : odužimo (se) vm, odavna 23, 191, odahnismo 154, pridvorje 180. — đk etimologički: odkupitela vm, odkupiti 126, 160, 242, 303, odkriti xi, 248, odkrita 98, kadkad xiv, 121, sladko 30, 272, 293, sladka 121, sladku 206, odkuda 33, 104, 175, 179, 231, napridku 106, 221, napridkom 162, odkazati 120, ođko- pavši 168, odkidati 188; fonetički: ritka xvi, ritkih xxih, ritko 72, 121, nutkaš (cogis) 216. — dp : pođpaliti v, 44, 81, 149, pod- puno xvni, 61, 142, 223, 293, pođpunost 110, podpune 289, od- padnika xxvi, odpočivati 27, odpisao 77, odpustiše 230. — ds : odsude (conđemnationes) vi, 43, 98, odsudu 13, 34, 60, 106, 213, odsudio 54, 258, 259, odstupiti xxvm, 32, 114, 242, odstupim 213, odsići 34, 249, ludske 34, ludskim 97, ludskoga 176, rodstva 65.
— dsg: ozgor 3, 8, 50, 83, 163. — dš : sloboštine xxi, 78, 292,

308

IVAN MAREVIĆ 1800.

IVAN MARKVIĆ 1800.

309

sloboštinom 84, sloboštinu 88, 136. — đt: odtud 70. — dž : pod- žigaše 70, podžeže 75, podžežen 80, 150. — gk: lako 81, 189, lakost 174. — gš : oblakšam xxvn, oblakšato 69, polakšana 119.
— ht: zaktivate 25, zaktivao 74, nekti (noluit) 39, 102, 137. — hv: ufatio vn, ufatiti 26, 55, 90, 117, 144, pofaleni xxn, 5, 187, zafalujući 14, 86, 214, fale 15, 21, 37, 57, 166, falimo 38. — kd: svagdana 100. — kg: k gospodinu 22, 23. — kk: mekano 129, mekoga 157, meku 188. — mt: usplantiti xxxm, plantio 142.
— nb: nehimbenih in, 297, nehimbena xxi, xxm, 1, himbenih xxr, nehimbene 85, 143. — ric : jagarica 64, 170, 227. — ris : izvansku 17, izvansko 68, ditinskoj 79. Isporedi: izvansku xxx, ditinstvu 89, ditinstvo 95, ditinske 143, sužanstvom 275. — sđ etimo- logički: sdružuje 79, s druge 196; fonetički: vazda xn, 1, 76, 97, 164, nezdušno xxi, nezdušnoga 9, 64, nezdušan 58, 146, 178, združenim 15, združeni 95, z drage 193. — Sg e ti mo lo- gički: sgrada xxxvn, sgrada xxxvm, 266, sgrčene 69; fonetički zgodu xxxiv ; zgodnog 239, zgoda 276, zgrabit 13, 214, 217, zgra- biti 71, 123, 280, zgrčito 68, zgrade (aedificia) 163, 165, 182. — sri: š nime x, 2, 40, 52, 161, š riima x, 32, 39, 153, 157, šnego- vim 12, 57, š riegovimi 96, š nom 118, 152. — stb: jistbine 283.
— std: zdenca 268. — st}: bolešliva 244. — stm : ustmenom xix, ustmi 296. — stn etimologički: izvrstnu iv, 73, 84, izvrstni 11, 73, 193, 221, kripostno v, kripostna 1C0, radostni xm, radostra 80, častnomu xv, 105, častno 73, 99, našastnici xxv, namistnik xxx, 7, koristno 18, 182, 227, 248, mastnomu 45, žalostne 132, žalostna 258, vlastnika .159, šestnaest 218, šestnaestoga 253; fonetički: lasno 16, 72, 126, 164, 279, masnice (cicatrices) 68, pesnicami 128.
— Štn etimologički: godištni xxx, 23, godištnog xxx; fone- tički: gođišni 77, godišne 87, godišnih 163. — tb: ženidbenomu 52, ženidbeno 52, vršidba 177. — te etimologički: otca iv, 2, 15, 118, 140, otci 2, 298, otcu 16, 20, 50, 73, 122, otcem 35, 50, 85, 110, 122, slavodobitci (victoriae) 88, vištcem 192, vištci 228; fonetički: svecem ix, sveca 24, svece 223, dica xiv, dicu 65, 70, 157, 226. — tč etimologički: otče (vokativ) 5, 45, 118, 143, 298, otčeva 68, otčinske 274, otčinskom 277; fonetički: dičicu xiv, ukročiti 30, 1 66, svečanim 95, svečanost 95, svečanima 162. — tć: pribivaću 12, prihodiću 13, smilovaćeš (se) 33, pustiću 41, učiniću 42, dopustiće 48, vidiće 66, primičete 136, ispisaćemo 142, trpićeš 182, povadiće 201, izbavićete 210. Isporedi: učiniti će 31, biti ću 58, poznati ćeš 71, poginuti ćeš 105. — td: deve-

A L

deset 71, pedeset 163, pedesete 269. — t§ : bogastva 106. — vst : kralestvo ix, 12, 49, 93, 271, kralestvu x, 35, 162, kralestva xvi, 19, 155, 161,260, bistva 93. — zc : rascviluje 229. — zč etimo- logički: uzčini 104, izčeznu 268; složeno: rasčinam 12. — zđn: grozdnim (plačem) 187- — zli : izhoda 177, uzhodećega 193. — zk etimologički: francuzke xx, francuzkoj 78, 83, izkazah xxxm, izkažu 49, izkazati 228, 241, odlazkom 132, uzlazka 267 ; fonetički: iskoreniti xin, iskazati xxvm, 61, iskazane 95, ras- košje xxxvn, 13, 2Q0, 280, raskošjem 20, 272, uskrsnuti 18, 83, uskrsnuo 19, 206, uskrsnuće 82, 201. raskoliti 28, iskopane 28, 234, iskrriega 36, mrskoga 89, mrska 125, 196, raskapaju 94, uske 120, izlaska 206, niskom 267. — zl: uzlubite 16, bojazlivi 73, razlutit 136, 301, razlutiti 186. — zp etimologički: izprvice 40, izpraznim 66, uzpazite 111, izpribijavši 153, izpunile 188, izpuni 188, 302; fonetički: ispovidanem vin, 14, 272, izpoviditi xxxv, 265, ispovida 3, 12, 56, 69, 147, uspomenu xi, 48, 87, 89, 139, uspomene xix, 86, 142, ispisivati xvi, ispisana xxvn, usputuješ xxxr, ispraznoga 18, 106, 218, isprazni 32, ispuni 23, 44, 81, 264, ispu- niti 46, 207, 222, 228, ispleteni 34, ispustio 46, 296, ispod 121, isprositi 146, 278, uspoznati 165. — ZS etimologički: uzslidiš 33, brezsramno 52; fonetički: ismijavali xn, ismijavaše 81, rasuta xvii, 245, rasuli xxu, raspe (3. sing.) 94, rasipati 188, rastati (se) 22, 51, rastanak 85, rastavila 98, rastaviti 226, 259, rasrdit 78, 293, iskočivši 166, rasuditi 271. — zš etimolo gičkK uzštiješ xxiv, uzštije xxxi, uzšutite 16, uzštuje 30, 33; fonetički: raširi xxm, raširila xxxiv, raširit 145, 303. — zt etimologički: iztražujući 7, iztraživao 50; fonetički: ustrplene v, 150, 217, 218, 246, ustrpleriu ix, 76, istočnih xvn, istoka 16, 221, 257, istra- žio xx, istraživao 51, 64, 301, ustezali 65, ustegnuti 264, istirati 68, istiran 248, rastepsti 94, listve (scalae) 120, 139, istepoše 153, rastirao 172. — zž etimologički: uzživu 59; fonetički: ižegoše 152, ražalosti 294. — žc: krivobožci xiii, 68, 77, 80, krivo- božcem 84, 146, 203, 262 — žč etimologički: brižčići (colles) 274; fonetički: oteščale 189. — žk etimologički: krivo- božki xv, krivobožkih 29, krivobožkoga 74, biližku 8; fonetički: teško xxiv, 177, 251, teške 37, 267, teška 62, muški 41, 136, muška 89, muškarce 178, friškom 96, friško 98, 146, skrišku (seg- mentum) 121. — Žt e tim o logički: krivobožtvo xxxn, družtvo 57, krivobožtva 234, 247; fonetički: društva x, 111, 113, 210,

310

JOSJP EKNKST MATIJEVIĆ 1802.

JOSIP ERNEST MATIJEVIĆ 1802.

311

287, društvu 38, 52, društvo 103, 147, 164, 228, 251, mloštvo 37, 41, 77, 91, 102, mloštva 77, 79, 94, 119, 154, uboštvo 185, 281.
JOSIP ERNEST MATIJEVIĆ.
1802.
RAZTOLNACHENYA ZVERHU VELIKOGA KATEKISMU-
SHA ZKUP SZLOSENA Y NA HORVATZKI JEZIK
PRENESHENA PO JOSEFU ERNEZTU MATTHIEVITS ZTRAN v ... VU ZAGREBU. . . 1802.
Peti dio Matijevićevijeh ,rastolnačena' ima 211 strana, i te su sve strane od početka do kraja upotreblene za ovu radnu, osim toga upotreblene su iz četvrtoga dijela (koji ima sasvijem jednaki naslov kao i peti, a štampan je god. 1801) strane 212 — 244. Gdje dakle kod primjera uzetijeh iz Matijevića dolazi broj veći od 211, to znači strane iz četvrtoga dijela ,rastolnačena'. Zadna je strana u tom četvrtom dijelu: 244.
AZBUKA. C = cz : krivecz, nepreztancze, licze, pijanczi, praviczu. — č = eh : reehi (verba), ehiniti, zlocheztom, ehuje, govoreehi, hoche, ehudi, vodecli ; = teh : pofzvetchenye, pripetehaju (se), metehe (ponit), prikratehuje, odhitcheni. — g = dy : obfzudyavanye, određyenya, dohadya, poradyamo, ofzlobodyeni ; = gy (rjeđe): gyegyernozt, tugyi, hergya, desgy (pluvia). Isporedi: odhajam, pohajati. — i piše se znakom i, samo se riječca i (et) bileži znakom y. — j =j (obično); = 0: priatelztvo, nepriateli, puntariu, koi (.koji 1 ), nade- ati (se). — j- = ly: ogiblyete, pochimlyem, marlyivo, lyudi, volya. — 11 = ny : fzumnya, nyoj, preklinya, nyihov, ogeny. — t = er : mertvo, pervom, fzerditoga, odvernuti, zaperto. — S = fz : napifzal, fzamo, nafz, jefzu, vifzoke; = z (ispred k, p, t): nebezku, zkerb, zpati (dormire), Gozpon, ehiztem, nenavidnozt. — š = sli : shiba nash, greshi, zvershavati, inishlenyem ; = f: milofehu, zviralifehe, oftre, fpotlyivo, poftenyu; = s: skodlivo, poškropi, fziromaskem ; = z (samo ispred teh = c) : razpuztchenoga, nazveztehuje, proz- tchenya, ochiztchavanya. — • ž = f : fitka, biifah, dufnozt, befati, razdrufuje ; = s : dersanye, Kris, fzlusbu, Bosju, vusge.
Dodatak. U gen. plur. nalazi se h na kraju : lyudih, pohotnoztih (libidinum), dufnoztih, zapoveđih, rechih (verborum).

©3

h

AKCENTI. Znak je ' običan, znakovi ' i " veoma su rijetki: človečansko, dapače, obilneša, pravo (verum), mudrosti, dobrote (bonitatis), ra- zumno, goruću, sveta (mundi), vugodnešega, dušu (animam), zro- kuju (3. plur.), dal (partic.), dan (dies), sveta (mundi).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE.
bc e t im o logički: gubeu 224; fon etički: prekorupce 223, 230. — hc: občinskom 5, 18, 86, 165. 172, občinskem 13, 212, 213, občinska 16, 185, 188, občinsko 32, 185, 198, občinsku 47, občuvati 27, 106, 122, 160, 162, občuva 82. — bh: obhagal 120.
— bs: obslužava 9, obsugavane 10, obsudil 18, 81, obstiraju 16, 191, obstoji (3. sing.) 21, obstati 50, 65, 214, 238, obskrbeti 243.
— bš: glubšu (profundiorem) 17, obšaiieni 22, obšanost 33, 35, 43, 119, obšaniti 36. — bt : obtršeni 15, 211, obtršuje 27, obtr- šene 68, 73, obtužen 134, drobtinicami 176. — bV: obvršavanu 230. Isporedi: obračati 241. — Čt etimol ogi čki: čteje (legit) 8, 139, 202, 213, čteti 23, vračtva 15, 194, mešničtva 214, pro- dečtvu 222; fonetički: poštene 23, 32, 35, 80, 111, poštuvati 24, poštenu 30, 31, 134, 241, poštujte 67. — dc: srdea 4, 16, 49, 101, 107, srdeu 10, 15, 58, 115, 124, srdee 28, 41, 52, 119, 132, srdcem 34, 77, 93, 239, sudca 197, 235. — dč: srdčno 17, 160, srdčen 36, 130, srdčenom 45, srdčeno 54, 138, slobodčinu 83, 178, 179, slobodčine 186, 216. — dd: odurjava 10, 19^36, 101, 121, odurno 11, 13, 29, 194, odurjavanll6, 35, 43, oduren 19. — dll: odhitava 22, 35, 51, 104, 114, odhitavati 50, 60, odhranena 24, 229, odhraniti 71, 213, 243, odhaja 42, odhagajte 203. — dk etimologički: odkud 7, 106, 188, 226, odkupitela 71, odkupil 98, odkuplene 136, podkapaju 73, podkopa (3. sing) 144, redko 202; fonetički: retko 46, 47, 50, 197, 225, retki 57, retkeša 118, slatke 144, preslatki 146. — dp : predpostavla 20, podpunoma 49, odpuščaju 50, 51, odpustiti 61, odprto 56, 79, 81, 87, 166, odprtemi 139, odpelati 178. — ds:ludstvoi, 60, 61, 139, ludstva 24, 140, 222, 237, ludstvom 64, ludskomu 77, susedstva 16, od- stupiti 65, 101, 112,' 204, 230, odstupi 152, odsel (partic.) 157, odsečene 170. — dš: opadši 190. — dt etimologički: med- temtoga 105, 144, 152, 165,202, odtirane 105; fonetički: kote (venite) u, 181, metemtoga 23, 70, 243. — dž: podžižu 32, pod- žigane 36, podžiže 109. — gc: bogee 171, bogcev 196. — gč: polekčice 204. — gk: lehko 11, 14, 152, 210, 233, lehkoti (3. sing.)

312

IVAN AMBROZOVIĆ 1808.

48, kbko 93, 106, 109, 110, 146 — gš: podugša 43, đugše 202.
— kd: vsagdašne 32, vsagdašna 132. — kg: kakgoder 13, 210, kakgod 84, 91, 119, 124, 154. — kk etimologički: k kralu 61; fon etički: mehko 17, 133, 160, mehka 70, žuhkem 36, žuhko 56, 84, 121, žuhkočum 155, žuhke 193. — me: hotonce (sua sponte) 15, 65, 68. — md: vendar 9, 12, 55,. 91, 112. — mk: zanke (laquei) 231. — llb : himbenost 27, himbeno 158, obrambu 124, 237, obrambum 223. — nn: jeđenajst 37, jedenajsta 216. — ne: janca 63. — ris : ladansko i, 185, sužanstvu 60, 179, sužanstvo 64, detinstvu 189. Isporedi : ladanu 62, sužria 40, suzni 32. — riš: menšem 12, 87, 156, menšega 13, 24, 209, 231, menše 21, 115, pomenšava 75. — stđ: zdencu 50. — stk : došestku 104.
— St].: odpustlivi 11, 12. — stm : nasladnostmi 29, 155, kre- postmi 103, 113, 114. — stn etimologički: krepostno i, 168, 225, 226, 244, krepostne 48, krepostnom 145, dvojvrstni 6, vnogo- vrstne 17, 68, 102, 165, 170, žalostna 28, 41, 161, 169, žalostni 46, 225, žalostno 65, 188; fonetički: vusnicami 143, vusnice 144. — tb:. tatbine 28, tatbini 134, svatbu 105, ženitbu 215. — tC: detca 7, 134, 162, 163, 203, detci 32. 239, 242, 244, detcu 37, 63, 70, 83, ,134, otca 7, 37, 71, 136, 141, otcu 38, 56, 74, 182, otci 57, svetcev 109, 110, svetci 178. — tč: detčice 79, 84, 196, 243, detčicu 243. — td: petdeset 23. — ts: horvatski i, svetskom i, 196, svetske 107, 108, 153, svetskeh 136, prokletstvom 22, pro- kletstva 204, 218, bogatstvo 25, 27, 76, 149, 224, bogatstva 25, 148, bogastvu 148, 185. — vst: kralestvo 13, 30, 49, 101, 126, kralestvu 23, 25, 191, kralestva 25, 40, 81, 131, 178. — zli: izhodni 6, izliodnoga 8, 9, 108, izhitavati 46, izhitili 56. — zl : nepazlivo 16, pazliveša 16, pazlivosti 43, 143, razlutil 24, 59, raz- lutili 56, bojazlivost 93. — ZS: z smrtjum 6, 189, 191, z srečum 24, z svojem 32, 52, 169, z svetem 92, 235, z suznemi 123, z silum 177, 214, razsipnosti 109, razsugena 42, razsrdi 44. Ispo- redi: ,raztavile' 64. — zz: z zlem 150, z zavezom 238. — zž : z ženum 72, 215, 240.
IVAN AMBROZOVIĆ.
1S08. PROPJCSJA I NARECSENJA SA Serbskog> Jezika NA ILLY- RICSKI Privedena, Nadopunjena i Sloxena Trudom i nastojanjem IVANA AMBROZOVICHA . . . 1808 U onom eksemplaru, koji je upotreblen za ovu radnu i koji pri- pada kr. sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, baš je onaj komadić

IVAN AMBROZOVIĆ 1803,

313

naslovnoga lista otrgnut, gdje je stajalo mjesto štampana. Kuku- lević, bibl. hrv. 14. veli, da su Ambrozovićeva ,proričja' štampana u Pešti. Osim toga ispod predgovora stoji napisano : ,Dato u Pešti dana 1-ga Srpna 1808.' — Ambrozović je bio rodom iz Sombora u Ugarskoj, a negova je knižica prerađena po Muškatirovićevoj zbirci poslovica.
AZBUKA.
C = cs : ocsitovati, obicsaj, ucsenog, csuva, csovik. — Ć = eh : vech, ehute, obechati, srichan, gache; = tj : posvetjen, platju (raer- cedem), nakitjen, bratja, cvitjem. — đ = gj : prinugjen, progje, tugjoj, tugj, ragjaju; = dj : medju, umiloserdjava, rodjen, najsladji, po- gadjacs. — g = cx : Macxarsku, ocxak, pencxer, Skelecxije. — j —] (obično); = 0: nepriatelj, pianac, dvoice, kupuesh, poslue. — 1 = lj : ljubavi, polju, valja, zdravlje, upravlja. — n = nj : shtovanja, đanashnji, konja, njega, Panj. — i' = er: potverdio, merzim, berdom, gerla, smerti ; = r : umro. — Š = sh : izishao, troshak, josh, shiroka, sheshir ; — s (rijetko) : milostju, pasese (ca- tulus), odpuschava, kastiga; = hsh (rijetko): grihshili, grihshiti, sverhshi (,svrši ( ). • — • Ž = x: xivota, xelish, moxesh, koxa, nox.
Dodatak. Znak se h često izostavla, a kasto se mjesto nega nalazi v ili hv: 1) Siroma, siromaom, odma, orau (nuci), terbua (,trbuha ( ), oehe (vult), pomogo (1. sing. aor.), rika (lokal plur.), shuma (lokal plur.) ; 2) kuvao, muva, suvom, gluv, gluhva, uhva (auris), muhva, muhve. — U gen. plur. rijetko je h : budalah, kupusah ; češće je bez nega : novaca, zlocsinaca itd
UDVAJANE SLOVA. Mr. dobba (aetas). — ff: uffane. — 11: alli, illi, dillo, dilla, silla, telle (vitulus), milio, mallahni, palla (partic). — nn : inni (alii), sinne (umbrae), vunne (gen. siug.), punne (implent), ranno (mane), ranne (vulnera). — rr : barru (paludem), ,verr' (cacumen). — SS : nossa, nossu. — tt: etto (ecee), kitti (ornat), sitto (cribfum). — uu: duuga (iris).
AKCENTI. Znak je ' rijedak, a još je mnogo rjeđi znak s : rod, dar, rad (labor), dan (dies), druga (socium), sam (solus), slaže (componit), dila (partis), kupi (eme), baka (anus), obara (diruit), čaša (poculo- rum), dug (debitum), sam (solus).

314

IVAN AMBROZOVIĆ 1808.

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc : žđribca 59, vrebce 103, vrebci 149, srebrolubcu 154. — bć etimologički: obćenog 80, obćinska (griješkom: ,občinska') 128; fonetički: uopćena 11, općen 15, općinu 89. — bs : srbski 11, srbsko 69, 145, srbska 76, 154, obsina (praestigiae) 56. — bt: obtuženoga 166. — bv: obvladala 5, obvlada 97. Isporedi: pri- obratiti 39. — čt: poštena 7, 11, pošteno 28, 115, 132, 135, pošten 29, 82, 137, 188, poštuje 74, poštovati 166. Isporedi: junačstvo 95, 174, junačstva 108. — ćst: mogućstva 8, mogućstvo 14. — • đc etimologički: srdcem 5, 6, srdca 9, 21, 36, 77, 117, srdce 31, 39, 42, 50, 106, srdcu 63, 106, sudca 49, sudci 124, tvrdcu (avaro) 154, tvrđci (avari) 182; fonetički: srce 51, 179, srcem 158, srcu 158, 176, srca 189. — dč: goveče 55, trogoče 55, srča- nost 129. — dć: kace (= ,kad će': biće gaće, no ne znam, kace,
— dakle poradi slika) 22. — đđ: odavna 5, odili (3. sing.) 86.
— đh: odhranenu 8, odhrani 101, odhranuju 165. — đk etimo- logički: odkri 5, odkriti 75, 110, odkuda 26, 68, 101, 107, 126, kadkad 57, poslidku 66, 125, napriđku 100, redka (gen. sing. versus) 111, odkini (imperat.) 126, odkupi 126; fonetički: rotkvu 34, 169, rotkva 97, ritko 44, 83, 101, 146, ritka 146, slatke 52, slatkoj 86, slatko 123, 162, slatka 163. — clp: nadpis 9, odpušćava 51, odpiti 71, odpadne 157. — '■ ds: domorodskog 9, đomorođska 11, 16, gospodsko 53, gospodski 54, gospodstvo 54, gospodskomu 163, podsiče 104, podsica 149, ludski 115, odsici 127, odstupi 173.
— dsg: odzgor 14, odzgora 58. ■ — dš : odšalica (,kakva šala, onaka i odšalica') 70. — dt etimologički: odtud 132, odtirao 189; fonetički: otirati 102. — gk: lako 48, 94, 140. — gš : ' lakše 68, 94, 95, olakšava 142. — gt: nokta 121, noktiju 138, 178. — ht: zaktiva 39, zaktivati 123. — hv: zafaliti 26, 85, fali 26, 79, 88, 152, fala 48, faliti 60, 175, ufati 80, 136, fatati 110. Isporedi : zahvalnost 5, 8, zahvalnosti 6. — kk : k kamenu 57.
— mt: panti 169. — mi: skupocino 114, kameno (lapideum) 123. Isporedi: nepristanne (assiduae) 6, nepristanno 10, gdje se ne zna, znači li nn prosto udvajane ili etimologičko pisane. — I1C : svinče 126. — ns: ditinstvo 37. — sb: zbog 8, 86, 101. — sd: zdvo- jena 59, z drugim 63, vazdan (tota die) 112, zdile 115, žderu (3. plur.) 155. — sg etimologički: sgrijati 114; fonetički: zgadala 56, zgođen 184, zgoda 188, zglavaka (articulorum) 64. — Sli etimologički: s riime 81, 164; fonetički: š riime 69, 129.
— SS : s sinovskim 5, s silnijim 106. — stć : pašće (cadet) 79,

IVAN AMBKOZOVIĆ 1808.

315

izjišće (comeđent) 88. — stk: kocki 12. — stm:ustma 72, 158.
— stn etimologički: radostnog 7, radostno 15, koristno 11, 22, 76, 88, 123, koristnim 12, koristna 123, 135, kripostnima 92, kripostni 93, 113, mastna 127, pakostna 130, šestnaest 134, na- mistnike 136, žalostno 182, žalostna 182; fonetički: lasno 13, 39, 54, 84, 94, bolesnomu 26, bolesniku 43, bolesnoga 95, masna 112, 131, pesnica 156. — tb etimologički: ženitba 99; fone- tički: svadbi 86, udadba 99. — te etimologički: otcu 3, 82, 135, otca 10, 34, 58, 74, 101, otcevi 131, lutca (gen. sing. od ,lutac') 45, povratci 135; fonetički: diče 30, 59, 62, 132, 155, dica 37, 59, 98, 101, 156, dicu 56, 68, 165, sveci 85, 113, svecu 128. — tč etimologički: otčinske 6, otčevina 127, otčina 138 ; fonetički: očevina 48, očevine 110, očinstvo 4 23. — teb: otač- bine 16, otačbini 117. — tć: biće 22, izbice 72, govoriće 75, žaliće 77, pivaćeš 134, platićeš 134, rodice 167, znaćeš 189. — tg: zanat- gija 47. — ts: bogatstva 22, 188, bogatstvo 24, 129, 142, bogat- stvom 129, horvatsko 57. — ■ vt: jeftina 125. — ZC: razeviliti 182.
— zč: izčupati 67, 92, 111, uzčuva 184. — zdll: prazdna 141, prazdno 141, prazdnik 169, pozdna (sera) 91. U tijem primjerima stoji zdn bez šumne prema slavenosrpskoj ortografiji Muškatirovi- ćevoj. Isporedi: prazne 14, 60, 126, praznom 164, 170. — zli: izhodak 38, izhoda 115. — zk e tim o logički : neizkazanu 14, neizkazana 107, izkreni (sincerus) 16, izkrnemu 83, razkošja 164; fonetički: mrsko 12, iskesio 60, anglesko 81, 86, 134, iskušene 85, iskustva 185, francusko 91, nisko 91, 157, 180, nskrsu 180. — ■ zp etimologički: izpisati 8, izprazne 20, izpeče 43, izpeci 59, izpođ 59, 177, izprid 60, izpadaju 64, izpovist 70, izpuni 78, izpunavati 94, 187, izpuniti 114, izpusti 106, izpušćena 146; fone- tički: ispovid 142. — zs etimologički: razsudavaj 47, raz- sudi 106, razseli 55, izsisao 118; fonetički: rasrditi 94, rasipni- kom 96, rasuđuj 114, rastali (se) 145, 172. — ZŠ : uzštiješ 15. — zt etimologički: iztira 52, iztirao 59, iztiravati 150, iztiraše 68, iztesati 60, razteče 90, raztezati 161; fonetički: ugristi 77, istira 143, vesti (acu pingere) 147- — zž : razžeriivati 26, razžali (se) 39. — žk etimologički: frižko 48, držkom 72; fonetički: teško 12, 69, 71, 94, 139, teška 113, 171, teške 168, 183, friško 39, 44, 47, 58, 83, natraški 153. — žt etimologički: družtva 108, družtvom 164; fonetički: društvu 27, 90, 142, 176, društvo 90, 189.

316

AVGUSTIN MILETIĆ 1815.

AVGUSTIN MILETIC.
1815.
POgETAK SLOVSTVA, NAPOMENA, I KRATKO ISTOMA- 9EGNE ST VARU POTRIBITII NAUKA KARSTIANSKOGA, Usctampano po naredbi . . . F. AGUSTINA MILLETICHrA . . .
U SPLITU 1815.
Miletić je bio biskup i apostolski namjesnik u Bosni i Hercego- vini, a negova je kniga određena ,za uvižbane diče i čeladi pri- prostite u državi bosanskoj'.
AZBUKA. C = cz: dioniczi, Czarkva, odmiczat, desniczu, Otacz. — Č = c: svidocanstvo, učini, početka, običaje, covik. — Ć = chi: cistochia, vechia, goruchiu, odvrachiajuchi ; = eh : bdijuehi, vechma, moguehe ; "= teh: Uputchegne, posvetehenim. — đ = gi : tugiu, naregiuje, dogagiaju, megiu; = g: naregene, sugeni, rogen, mlagi, otige ; = di (rijetko) : Diavao, rodiake. — g = g (obično) ; = gh : nashegb, uzdighnemo, poghibili, dughe, izghled. — g = c : jecekom, jeceka.
— J = j (obično) ; = : sviu, ugodnia, potribitii, priatno, biasbe.
— } = gli: promiscgliajuchi, prigliubeznivim, vogliu, podigliuje; = gl: Temegl, proslavgleno, zemgle. — ri = gn: najmagna, za- bragnena, pomgnivo, pomgnom, ogagn. — f = ar : svarhu, parve, darxi umarli, varsta; = r: umro, cetresti (quadragesimus). — Š = sh : proglashena, okolishaju, ođrishit, nashu, Dushu ; = se : seto, grisenike, strasenoga, nasc, promiscgliajuchi. — Ž = x: uz- darxi, duxni, podlaxemo, najdraxa, sluxe. — h obično = i ; kasto se nalazi ie, je: dielova (partium), dielu (partej, diete, neumjetnost.
Dodatak. Znak h piše se kasto suvišno, a dosta se često izo- stavla, gdje bi ga trebalo pisati : 1) vehoma (valde), grihsi (peceata), grihsima, osetrohumnije, svarhsi (fine), huha (aures) ; 2) gniovo, gniovoj, saranit, pravovirni (gen. plur.), martvi (gen. plur.), zako- niti (gen. plur.), nashi (gen. plur.), ranu (cibum), naranit, odma.
UDVAJANE SLOVA. bb: zlobbe (malitiae). — đđ: stađdo, stadda buddu, buddemo, plodde (aceus. plur), viddi (videt). — ff: uffamo, uffam, uffarie. — gg: neggo. — kk: mukku (tormentum), mukke(tormenta), slikku (imaginem). — 11: dillo, dilla, mallo (parum), golla, vrillo (fons), illiti, čellu (fronte), kollina. — nn : punno, žennu. — rr: virra, virre, virrujem, gorri (supra), najgorri (pessimus). — tt: putti

AVGUSTIN MILETIĆ 3815.

317

"9

m

(njirbTa). putteni, svittovat, bitti (esse), znati (scire), matti, nitti (neque), žitta (frumenti). — VV : slavva, slavvu, slavve. — ZZ : suzzama, gazze (3. plur.). — žž : Božže (vokativ), možže (potest).
' AKCENTI. Znak je ' dosta običan, znak s posve rijedak : godina' (gen. plur.), B6g. stvžri (aceus. plur.), svimd (omnibus), tilo, blaženi (beati), divica (gen. plur.), vikovii (gen. plur), mrtvim (mortuis), krip6sti (lokal sing.), dadć (dedit), podili (imperat), bio (partic. od ,biti' esse), nalazi (3. sing. praes.), članaka (gen. plur.).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE.
bć: općenu 3, 51, 52, 63, 86, općeni 4, 158, 160, općeno 43,
86, 119, općio 84. — bs: obsluživat 5, 32, 125, 131, 141, obslu-
ženu 6, 77, 124, obslužujući 40, 59, 68, 129, bogolubstvo 20, 108,
138, bogojubstva 27, 96, bogolubstvom 80, 121, 133, sobstva 43.
— Čt: poštovani 4, 27, 94, poštovane 5, poštovana 27, poštena 58, 63, 74, 85, 100, pošteno 60, 113, 143, 167, misništvo 108. — ćć: otiće (perget) 158, 159. — Ćst: mogućstvu 40, 53, 160, mo- gućstvom 45, 49. — đc etim o logički: sudca 53, 77, 160, sudcu 158, odcipiš 81, odcipit 107, odcipluje 148; fonetieki: srca 3,
11, 22, 32, 60, srcem 56, 175, srcu 79, 81, 89, 96, 106, ocipluje 149. — đč: srčano 19, 113, srčanom 169, srčani 170. — dčb : srčba 24, srčbu 161. — đk etimologički: odkuplene 49, 132, odkupitela 77, 78, 160, 173, odkupio 156; fonetički: slatkosti 13, slatka 14, poslitku 96, 179. — đp: odpusti 12, 60, odpuštamo
12, 60, odpustiti 119, podpuno 14, 59, 60, 74, 85, podpunu 52, 145, 162, podpomagat 109, 113, 124, 145, 169. — đs etimo- logički: rodstvo 69, 70, 115; fonetički: luskoga 87, 144, lustva 168, nelustva 174, gospostvo 167. — dsg: ozgor 50, 62.
— gč: drugčije 92, 98, 103. — gš : najlakše 84, oblakša 96, oblakšane 137. — hv: falim 40, pofaleno 58, zafalnosti 76, 134, 143, 176, zafalnost 78, prifaćene 99, 129, prifatili 103. — kd: svagdarii 12, 59, svagdanu 77, svagdana 84, 139. — kg: dogod 77. — mt: panti 95. — nb : himbenoj 59. — nk: pomankat (deficere) 55, pomankale 59, pomankaju 69, 112. — nn: jedanaest 15, jedanaestomu 53. — rič: jaganče (vokativ) 28. — ris: sužanstva 4, 48, 156, sužanstvo 148. Isporedi: suzni 156. — sb: z božan- stvom 49, 76, 132, z božjom 55, 104, 123, 150, z Bogom 56, 95, zbilno 82, 88, 99, z bogolubstvom 127, 133, 134. — sd etimo- logički: s dušom 54; fonetički: vazda 11, 13, 29, 174, z dvora

318

AVGUSTTN MILETIĆ 1815.

41, združena 49, 131, združimo 57, združujemo 62, z dušom 53, 54, 76, 107, z dostojanstvim 57, z drugim 110, 116, 127, 150 z dogovorom 116, zditne (gravidae) 121. — si: š lubavju 56, 17l'
— Sli: š riim 56, 116, š nom 115, š nima 123, š riiovim 161, 168.
— Stb e t i m o 1 o g i č k f : jistbina 140, jistbinam 140 ; f o n e t i č k i : jizbina 138, jizbine 143. — ste: ,razpasche[se]' 159. — stđ: šes- deset 15, 24. — stm: ustma 80, 134. — stil etimologički: namistnik 7, namistnika 52, namistnici 70, 109, bolestnika 20, izvrstnija 56, koristnija 56, 61, koristna 73, 98, napastnik 60, kri- postna 72, 168, 169, žalosfcnomu 97, žalostnim 98, Žalostni 100, postnim 140, 141; fonetički: šesnaest 15, lasno 73, 178. — stil: lašne 83, 179. — šb: zadužbine 170. — štb fonetički: uvižbane 5, uvižbat 6, 110, 153; složeno: godišbenu 70, godiš- bene 71, godišbenog 143. — tb: ženidba 19, 65, 69, 109, 118 ženidbu 109, 112, 116, udadba 69, 118, uđadbenica 111. - te etimologički: otca 11, 12, 41, 45, 85, otcu 14, 86, 100, 132 136, otcem 48, 50, 56, proklete* 71; fonetički: diče 5, 70, 140 dicu 6, 75, 114, 140. .— . tč etimologički: otče (vokativ) 12,' 13, 26, 58, 94, otčenaša 24, otčevine 121, svetčani 17, 92 127 svetčane 127, 172; fonetički: dičica 71. - tć: sidiće 50, vla- daće 51, sudiće 160, vidićeš 179. - tđ: pedeset 15, pedeseti 51, devedeset 15 — tg: ,zanacie< 140, ,zanatcie< 172. — ts: pro- klestvo 26, 118, 145, proklestvu 119. - vst: kralestvo 12, 21, 58, 131, 158, kralestvu 40, kralestva 47, 67, bistveno 76, 78, 81^ 164. — zč: izceznu 77. — zk etimologički: izkorinit 5, izka- zat 90, 163, izkazali 98; fonetički: uskrsnu 12, 49, uskrsu 18, 19, uskrsnuo 45, 49, iskriiega 18, 21, 32, 122, iskrnim 41, 10o' 103, 106, 125, iskrnemu 92, 150, raskošja 68, 154, iskušat 84, iskušavat 84. — zp etimologički: izpraznost 17, 126, izprazne 94, izprosit 63, 106, izplatit 82, 101, 133, izplati 158, izpunit 96, 102, 135, 137, 152, izpunili 119, brezposlice 127, izpisat 180 ; fonetski: ispovidam 13, 41, ispovidnika 28, 94, 98, 102, ispo- vidaju 52, 90, uspomena 44, uspomenu 77, isprosit 58, 60, 133 ispunit 59, 102, 142. — zs : rastavila 45, rastavit 110, rastat (se) 53, rasude (3. plur.) 120. — zt etimologički: raztrkano 3, iztomačene 5, 39, izteklo 16, iztiče 86, raztrgnut 109, raztrgne 120, uztegnut 140, iztražujući 153; fonetički: ustrplivo 20, 75, 102, 172, ustrpleriu 104, istočni 22, 146, 147, isf očnomu 65, ras- trgne 120. — zz: brezakonici 117, brezakoiie 127. — žc: nezna- božea 48, neznabožei 54, 101, 126, neznabožee 123- — zli etimo-

GRGA ČEVAPOVIĆ 1820.

319

logički: pritežke 60, težke 140; fonetički: mušku 6, muško 67, 118, muškiće 68, muškići 108, teškoj 104, priteški 133. — žt etimologički: množtvo 3, družtva 73, 81, đružtvu 78, 107, 113, družtvo 84; fonetički: uboštvo 22.

GRGA ČEVAPOVIC.
1S20.
JOSIP SIN JAKOBA PATRIARKE U NARODNOJ IGRI PRI- KAZAN OD UCSENIKA VUKOVARSKI, PO GERG1CSE- VAPOVICHU. U BUD1MV 1820.
U jedno] napomeni na str. 13. govori Čevapović, kojega se pravo- pisa drži : ,pravopisane iliričko, koje g. parok Novogradski, senske biskupije, god. 1816 u Trstu na svitlo dade, i koje složitel igre dobiti u Veneciji sriću imade. Po vlastitosti iliričkog jezika izvrstno vidi se. Po negovima dakle bilezi ova igra složena jest. Gons. MM. SS. Conferent. litter.de ann. 1817'.
AZBUKA.
č = cs : zapoesmu, dicse, muesni, csinio, csashu. — ć = eh : naclii, vechu, noch, prostoehu, vechma; = t j : povratjeni, pitje, umetjuehi, sitjam (se), vratjajuch. — đ = gj : hergyavi, tugjem, megju, legja, Gjuro; = dj: rodjen, odredjeni, kradju, dogadjaj, rodjaka. — j = j (obično) ; = : prie, biashe, najmilii, dvoica. — l = lj: razdiljena, ljubezna, xelju, kralj, kljucsar. — li — nj : poshtenje, pomnjivu, suxanj, minjam, zaklinjem. — t = er: sverbu, cerkveni, verlim, razderla, kervavu. — š = sh : prigovarasbe, mi- shaju, nash, pislie, dosbla; = s (samo ispred tj == 6): istjem, pustjaju, milostjom, oprostjenje, kerstjanskom. — ž = x: xele, derxasbe, xita, tuxiti, loxnicu.
Dodatak. Znak se h dosta često izostavla, gdje bi ga trebalo pisati : stajau (stabant), csuvau (eustodiebant), poese (coepi), njiovu, steko (l.'sing. aor.), reko (diki), ostado (1. sing. aor.), porodi (1. sing. aor.), drugi (gen. plur.), debeli (gen. plur.), lipi (gen. plur.), biau (erant). Isporedi: hergvavi, suv (,suh'), uvode (speculatores).
UDVAJALE SLOVA. ff: uffajuće, uffam, uffane. — kk: zrakke (radii), jekku (aceus. sing.). — U: sillovati, sillu, sillom, alli, illi, dillo, dilla, mallo (pa-

320

GEGA ČEVAPOVIĆ 1820.

rum), vrillo (fons), pofalliti (deficere), pofalliše (đefecerunt), milio.
— nil: rannila (partic. od ,raniti'). — tt: putt (caro), hittiti, hit- tite (imperat.).
AKCENTI. . U Cevapovića se dosta često nalazi znak v ; znak ' jest rjeđi : Mletaka (gen. plur.), učenika (gen. plur.), naroda (gen. plur.), zvizda (gen. plur.), krava (gen. plur.), čuvau (custodiebant), bijau (erant), živi (vixit), daju (dant), misli (cogitationes), obećana (accus. plur.), imade (habet), drugu (amicam), veza, (ligavit), neču (non audivit), sluša (audivit), sluša (audivit), babo (pater).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bć : općinska 101. — bk etimologički: lubkima 20, lubkom 112, lubko 116, robkiria 68; fonetički: šipkom 85. — bs: srbski 6, srbskom 13, robstvo 19, 28, robstvu 19, arabskoj 60, obstajali 111. — bt: obtnži 14, 22, 41, obtužen 61. — bv: obve- seli 23. Isporedi: obladaoc 60. — ČC: sunašca 10, 72, sunašce 30, srdašca 10, 69, srdašce 34, 53. — čt etimologički: vićničtva 13, 137, namistničtvo 82, 109, junačtvo 123; fonetički: štujem 66, štovane 75, poštiva 77, poštena 84. — ĆĆ : ićeš (ibis) 83, doće (veniet) 96, 122, diče (levabit) 123, stiće (assequetur) 123. Ispo- redi: rećićete 100. — ■ ćst: svemogućtvo 29. — đc: domorodci 10, 13, srdce 19, 25, 42, 69, srđcu 33, 90, 126, srdcem 34, srdca 46, 49, 73, 90. — dc: srdčana 63, srdčano 131. — đd: odiliti 55, odavna 106. — đf: podfati 18, podfatila 70. — dk etimo- logički: redke (accus. plur. versus) 5, 10, 11, domorodko (vo- kativ) 10, odkasati 39, odkuplerie 47, 60, 129, odkupiti 60, pripo- vidkom 55, kadkad 103, 104, dohodka 111, 140, odkrio 116; fone- tički: ritko (raro) 8, slatko 20, 112, slatke 34, 108, slatka 58, 105, slatkost 100, slatku 123. — dp : odpivala 5, podpuno 13, 85, 93, podpunost 25, podpune 100, odpustiti 18, odpusti 94, odpra- više 22, 40, odpravimo 26, 108, odpravi 37, 68. — ds : novo- gradski 13, odsudiše 19, rodstvo 24, prvorodstvo 30, rodstva 51, ludskoga 45, ludski 55, 115. — dsg: ozgor 36, 72. — dš: kadšto 26, 39, 53, 88. — dt: budte (estote) 30. — gk: lako 49, 62, 99,
— lit: nekti (nolui) 75. — hv : fala 11, 53, 67, fale 63, zafalno 85, fatate 69, ufatila 70. — kd: svagdasVa 33, svagdanega 57, svagdarie 68. — mt: zapantite 139. — nb : himbenost 71. — nn: jedanaest 14, 28. — ■ ris : sužanstva 16, sužanstvo 19. Ispo- redi: strariski 77, 93, suzne 16, suzan 51, 65. — sb etimo-

GRGA ČEVAPOVIĆ 1820.

321

logički: s braćom 14; fonetički: zbila 26, 51,56, 88, z bra- ćom 41, 97, 116, z bilim 62, z briga 79, z Bogom 111, 124, 128, zbog 63, 85. — sd : z dobrim 14, z dopušćenem 94, 124, z dru- gima 130, združi 25, združuješ 71, vazda 38, 39, 139. — sg etimologički: s grihom 68 ; fonetički : zgodni 44, 50, zgodi 57, 59, 96, zgodan 121, zgodio 134, zgriši 45, zgrišismo 90, z gri- liotom 68. — sri : s nima 79. — SS: sinčićem (,s sinčićem') 35, smrćom (,s smrćom') 122. — stć: natepstće 38, dovestćete 97. — std etimologički: šestdeset Hl; fonetički: zdence 60. — stm: ustma 45, kripostma 62. — stn etimologički: čestni 7, 63, 84, čestnog 63, izvrstno 13, izvrstnog 124, žalostno 15, 131, žalostnoga 50, 58, šestnaest 15, 26, 111, šestnaestu 50, namistnika 17, 83, 93, namistnik 76, 78, 108, namistniče 94, 97,- 101, 118, radostnu 19, radostna 84, 138, bilokostnim 27, milostnu 75, bo- lestnog 112; fonetički: masnog 59, 123, namisnik 107. — te etimologički: bratca 47, 48, 114, vištee (magos) 86; fone- tički: oca 14, 19, 25, 59, ocu 14, 15, 40, 50, ocem 18, 36, 52, 101, oci 111, 117, dica 33, 41, 101, dicom 123, dicu 131. — tč : očinoj 20, očinski 20, oče (vokativ) 37, 55, 57,89, 110, očinskom
116, siroče 75, dičici 131, dičicu 135. — tć: pivaću 10, 12, sli- diće 17, pripovidaću 28, upitaću 38, prodaćemo 49, daćete 50, biću
67, naplatićeš 70, pođignuće 116, ostavićeš 132. — td: pedeset 111. — ts: egiptskoga 78, 108, egiptski 91. — vst: kralestva 85, 107, 118. — ZC: izeidi 16, razeviliti 46, 55. — zh: izhod 81, izhodi 112. — zk etimologički: razkošja 10, razkošje 123, odlazka 18, prolazka 58, izlazka 73, dolazka 89, izkazat 55, 80,
117, izkazivat 65, izkušaj 93, izkuša 137; fonetički: uskratit 6, uskrati 66, 137, iskitiše 7, iskušane 18, iskušati 18, raskošje 36, griskajući 37, griskaju 79, iskrneg 89, iskazaste 134. — zp etimologički: izpis 9, izpisu 75, izpraznom 15, izprazne 24, izpletena 39, razpraviše 79; fonetički: ispuniti 15, 81, ispuni 80, 138, ispovido 29, ispovid 134, ispravio 29, uspomena 124, raspravla 133. — zs : rasrdivši 16, rastavla 26, 133, rastavi 43,
68, isicati 44, rasuti 85, rasuće 136. — zš: raširiti 81. — zt etimologički: iztrgnuvši 15, iztolmači 16, 17, 78, iztolmačiti 17, 76, iztrošili 50, uztrplena 60, 102, iztiskanim 72, raztresite 95, uztrplivost 116, iztiče 124; fonetički: istraživa 31, istukli 34, istoku 48, 50, istoka 57, 88, 94, istočnom 61, ustrplene 104, 139, ustrplivi 139. — zž: ražalio 45. — žc: krivobožei 75. — žk etimologički: krivobožke 101, težko 115, biležki 140; fone-.
Istorija hrvatskoga pravopisa. 21

322

T0MAŠ MIKLOUŠIĆ 1821.

tički: teškom 19, teškoće 124. — žt: mložtvo 28, kažte (dičite) 39, 109, družtva 42, 48, družtvo 49, 88, krivobožtvu 101, lažte (mentimini) 109.

TOMAS MIKLOUŠIĆ
isai. IZBOR dugovanyh vszakoverztneh za haszen,
Y RAZVESZELENYE SZLUSECHEH PO Tomdshu Mikloushich. VU ZAGREBU 1821.
AZBUKA.
c = cz : czelo, poloviczu, nepreztancze, praviczi, szunczu. — č = ch: vuchiniti, chul, cbetiri, dokonchal, mocbi, prebivajuchi, szrechno, Ivanicb; = tcb: poszvetclien, bitcbenem, nezaszitcheni. — g = dy: izhadyaju, vodyenyu, rodyen, nabadya, rodyaki. — i piše se znakom i, samo se riječca i (et) piše znakom y. — j = j (obično) ; = : Italiu, Szlavonie, nepriatelov. — 1 = ly : bolye, valyaju, Kraly, lyubechi, pelyal. — ri =: ny : knyigu, menye, nyim, ranyen, preganyajuchi. — v = er : dovershenyu, dersavah, zkerb, terpeti, povernuli. — s = sz : jeszem, szami, oglasz, poszlal, nosz; = z (ispred k, f>, t) : zkoro, iztinzkeb, gozpođuvati, dozpel, mladozti. — š = sh : nash, visbe, izisblo, poszlusbal, varashu ; = s : kastigati, stampanye, oštro, prestimavam, Vlaški ; = z (ispred tch = c) : zapuztcbeno, dopuztchali, nazveztchal. — ž = s : salozt, lesati, selel, blaseno, Bosjem.
Dodatak. U gen. plur. piše se na kraju h ne samo iza vokala, već također iza konsonanta : grosbib, rechih, lyudih, naredbib, krepoztih, dobh (,po keb dobh'), kriviczh (iniuriarum), meszeczh (mensium), kachb (serpentium), knyigh, mlakh (paludum), pchelh (apum), ztrelh (sagittarum), Piszemh (scriptorum), obchinh, ztotinh, dugovanyh, gorh, jezerh, perszh (pectorum), letb, szlovh.
AKCENTI. Znakovi v i ' veoma su obični, znak * veoma rijedak: akopr&n re"č (verbum), svćta (mundi), kralev (regnum)j, spelavam, napredek, orsžgu, prilike, moral (partic.), stidim (iudico), prestimavam, želim (cupio), naroda, kriig (librorum), spadajitča, služečega, bvalu (lau- dem), iskažem, davati, prijeti (accipere), nesft (non sunt), nćsšm (non sum), bll s^m (fui).

TOMAŠ MIKLOUŠIĆ 1821.

323

KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc: vrabci 170. — 1>Č: občinskem 6, 11, 30, 56, občinska 23, občinsku 69, 75, 77, 97, občinu 76, občinski 180, potrebčine 9, občuvamo 29, občuvati 30, 117. — Ml: obbagal 33. — bk: zibke 19, zibki 42, 49, obkolili 48. — bs: obstal 13, 79, srbski 14, srbska 25, srbske 28, obstrli 54, obsugevani 66, obsugen 82, ob- suditi 158, obskrbjena 106. — bš: obšanost 48, 61, obšanen 87, obšanil 109, debšeh (crassiorum) 111, debša (crassior) 127, debše 130. — bt: obtuženomu 24, obtršeni 54, obtršen 56. — bv: ob- vijaj 143, 147. Isporedi: obrni 144, obrrien 167. — ct: octa 110, 122, 129, octom 110, 114, 121. — čt etimologički: čteje (legit) 8, čtejenu 91, razbojničtva 24, mučeničtva 34, prodečtva 96, 98, vračtvo 129, 152; fonetieki: poštuvanem 41, poštuju 86. — đc etimologički: srdcu 2, 4, 90, 160, srdca 29, 40, 52, 60, 83, srdce 57, 60, 155, 171, domorodcev 6, 10, 75, domo- rodci 7, 99, 104, domorodce 25, bodca 23, želučića 122, 141, že- ludcu 140; fonetički: guci (nom. plur.) 160. — dč: srdčeni 159. — dd etimologički: oddružili 45,90; fonetički: odu- ren 8, 47, odurjavan 50, 60, odružili 22. — dh: odhranevan 19, odhranen 85, odhrane 170, nadbodeči 23, nadbaga 105, odhiti 150, odhitavajuč 183, 185. — dk etimologički: posledkov 9, po- sledki 13, 18, redko 17, 159, 164, 166, preredko 126, odkuda 59, dobodki 62, dobodke 105, odkupiti 65, napredkov (gen. plur.) 69, napredkom 77, napredka 90, sladkoga 125, 141, 145, sladki 144, sladkeb 149, podkadi (3. sing.) 146; fonetički: strnatka (ptica strnadica) 170. — dp : podpreti 7, odpelal 24, odpelala 54, odprto 28, 53, ođpri 123, podpisan 34, podpisal 109, podpisom 187, od- pravil 53, nadpiskom 86, 104, nađpisek 108, podplate (accus. plur.) 116, 145. — đs : carigradski 22, 75, ludska 26, ludsku 162, ludstvo 40, 44, ludstvom 42, odsekli 45, ođsekel 48, odstupil 47, 82, od- stupiti 183, susedski 52, govedski 120, podstavlenu 122, odsudil 133. — dš : sloboščine 22, 25, 30, sloboščinu 24. — dt : medtem- toga 13, 16, 22, 62, odtirani 23, odtali (se) 110. Isporedi: odteto (ademptum) 26, odtimali (partic.) 32, odtimal 45. — gk: lebkoče 14, lehku 30, lebkem 46, lebko 62, 110, 160, 162, vubku (burni- dam) 115, vuhkoče 129. — gš : dugše 9, 23, 115, dugši 169, po- digši (partic.) 52, 76, dragši 160. Isporedi: lehkše 4, 9. ■ — kk: mebkum 112, mebko 149, žuhku 132. — me: hotonce (sua sponte) 65. — md: vendar 13, 14, 18, 38, 83. — nb : obrambu 39, 50, premembih (gen. plur.) 176. — ne: prememce (mutuo) 129. —

324

KAKLO PAVIĆ 1821.

nn: jedenajst 30. - rič: svineetu 155. - iis: senskoga 93, su- zanstvo 172. — nš: menšum 12, menše 26, 31, 42, menSi 65, 118, 166. — std: zdencih 29, zdenci 169. — stm : krepostmi 43, 51,' prstmi 117. — 8 tn: vsakovrstneh 1, vnogovrstneh 3, đvojvrstno 68, očivestno 13, 36, namestnikov 20, namestnikom 35, častnike 31, častnik 79, krepostna 52, žalostnem 69, žalostna 169, vustnice 132, zgustne (se) 142, 148, mastni 165. - tb: svatbu 20, tatbini 65, 66. — te etimologički: detcu 14, 32, 82, detce 50, 62, 155, detea 159, otca 33, 38, 56, otcem 38, otcu 41, 44, 80, 89 pripetce (fortuito) 64, falatce (aceus. plur., frusta) 112, 119, 134^ svetci 163; fonetički: sice (cribrum parvum) 127. — tč eti- mo logički: otčinsko 19, otčinski 76, Mletčanov 108; fone- tički: dececa 123. - ts: horvatskoga 3, 49, 67, horvatskoj 13, 31, 3o, horvateki 14, 47, horvatske 186, bogatstvo 5, 60, bogatstvu 18, bogatstvom 44, svetaki 7, svetskomu 66, svetskeh 80, 85, svet- skoga 187, prokletstvom 11. — vst: kralestvo 19, 36 44 kra- Jestva 26, 36, 46, 87, kralestvu 41, 106. - zli: izhoditi 6, 'izhod 11, izbititi 19, 61, razhlađi 139. - ZS : z so bum 18, z silnum 26 z svojem 42, z sinom 50, razsrdivši 2Q, izsluženi 95. — zš : raz- Sml 41, razširavaiie 42, razširiti 82. — zz : z zemlum 36, 180. — ZŽ: z želum 40, z ženum 50, z žganicum 124.

KARLO PAVIĆ.
isai.
POLITIKA za dobre Ljude to jest UPRAVE Razumnoga, i Kri- postnoga Xivota, iz Nimacskoga poslavonesite, od Karle Pavicha Pritiskano u Peshti 1821.
AZBUKA. č = cs: obicsaju, priobuese, uesimo, csovik, rics. — ć = eh • mladich, rechi, najvecha, hochu, obechanja ; = tj : ositja, posve- ćeno smutjuju, vratja, beritjetnih. - đ = dj : mladjima, međju, naredpju, uredjeni, radja; = gj (rijetko): tugje, tugjim, legja. - g - cx: bucxacib, badavacxie. — j = j (obično); = 0: dobiesh, st 01 zmie, Kđaica, ocsiu. - 1 = Ij : ljudi, najbolje, dovoljno, ljubi, Kralj. — n _ nj : njima, posbtenje, nakanjenja, njom, manje. — r_-erj utverditi, derxati, izvershio, merze, pervoga; = r: umro- — s _ sIk radisb, troshak, najlipsha, nasbima, popusheha; = s (ispred tj _ 6): spustjaj, upustja, kripostjom, prastjamo. — ž =x- sluxish, ukaxi, mladex, xale, poboxnosti.

KARLO PAVIĆ 1821.

325

Dodatak. Znak se h dosta često piše suvišno, a kasto se izostavla, gdje bi ga trebalo pisati: 1) ljudmab (hominibus), govorih (instrum. plur.), poslovih (instrum. plur.), gannuh (movit), slavnimah, izvra- tih (3. sing. aor.), hodicbu (vestern), dodjeli (venit), prodrisheh (3. plur. aor.), stvarih (nom. plur.), uznemirili (3. sing. aor.), knji- gah (gen. plur.), ljudih (gen. plur.), prigodah (gen. plur.), novacah (gen. plur.), duxnostih (gen. plur.) ; 2) njiova, njiovom, rabrost, nji (gen. plur., eorum), ladnoga, razladjnjuche.
UDVAJANE SLOVA.
dd: raddo (libenter). — ff: uffati (sperare), uffam, uffane. — U: illi, alli, dillo, dilla, millosti, milla, mallo (parum), sillom. — nn: punni (3. sing.), punnom, sinnom (umbra), rannu (vulnus), ranno (mane), ginnuli, gannula. — pp : kuppi (oollige), lippe (tiliae), skupp (concilium), skuppa (ima), skuppnima. — rr : mirra (men- sura), mirre (3. plur.), umirrenost (temperantia). — SS : possude (vaša), possiduje. — tt: svitt (consilium), svittovane, svittovana,
datti, izđatti, rattovi.
AKCENTI.
Veoma su rijetki znakovi ' i ' : nastoj (stnde), živi (vivit), ako (si), vik, um, dali.
KONSONANTSKE KOMBINACIJE.
bć- općinske 7, općinska 20, 23, 27, 48, općeno 29, 50, 52, 97, 127, općinsko 67, 91, općenu 126, 128, 154. - bk : lubkošćom 10, 80, 165, lubkost 28, 107, 150, 166, 175, lubkoću 169, obkoht 84 — bs: sebelubstvu 24, sebelubstvo 25, 26, 61, obstati 49, 69, 96, 140, 178, sobstvu 55, obsinom 96, obsluženem 154, robstvu 169. _' bš : obština 30, 49, obštinskoj 36, obštine 41, 48, 123, 150. - bt: obtežavaj 105. — bv: obvezi 10, obvezani 74, obve- zati 117, obvrši 84, obvršivati 153. Isporedi: obrati 182. — Čt : poštene 7, 9, 35, 50, pošteno 13, 79, 175, pošten 32, 67, 128, poštuje 60, 65, 176. Isporedi: govorničstvo 42, govormčstvom 43, razkolničstva 51, 55, junačstvo 82, junačstvom 110. — Ćst: mo- gućstvo 73, 104, mogućstvom 74. — dc: srca 8, 13, 24, 47, 110, srce 11, 16, 22, 42, 100, srcu 15, 29, 32, 51, 104, srcem 57, 68, 113 137, 179. — dč: srčanost 25, 59, 67, srčano 81, 114, srčaml 20, uslačava 66, uglačali 116. - dčb : srčbu 76, 77, srčbe 77, srčba 79, 149 _ dd etimologički: oddaje (3. sing.) 10, 54, 74, 91, 144, oddajemo 20, oddaju 52, oddile 17, oddiliti 28, 73, naddobiti 80, odduži (se) 98, oddužuje (se) 180, poddražiti 101, 148, poddražuju

326

KARLO PAVIĆ 1821.

161, oddalečuješ 109, pridđvorje 140; fonetički: odurnost 76. — df: podfate 27. — đh : odhrarieria 30, 34, 141, odhraniteli 37 43 odhranen 143, 147, 152,165. - dk e t i m o lo gi čki: ridko li' 29, 43, 69, 104, ridka 93, 97, 127, kadkada 11, 18, 37, 63, od- krivaju 19, 20, 307, odkriti 60, 128, .157, poslidku 20, 25, 34, 86, 158, napridku 24, 30, 104, 163, napridke 89, nedostadka 26, pod- kapaju 31, podkapa 185, sladko 57, 94, 162, sladka 66, 161, slad- kima 147, pripovidkami 71, pripovidku 142, dohodke 91, odkinuti 105, izhođka 112, 130, odkuda 115, 132, gladka 121 ; fonetički: britki 40, ritko 167. - đp: podpuno 8, 41, 85, 124, 182, pod- paluje 30, pođpomagati 72, podpomaže 132, odpadaju 139. — đs • ludskoga 12, ludska 22, ludsko 33, luđske 55, ludstva 44, 46, 162, gospodstvom 13, gospodske 37, gospodstvo 79, rodstvo 58, odstu- piti 70, 107, nadskakuju 101, pođsmih 144, sudstvo 154. — dš : kadšto ni, 16, 176, slobodštine 9, slobođštinu 50, 82, 135. — đt: odtirati 42, odtiruju 105, podtiči (imperat.) 79, pođtiče 149, 165, pođtaknuti 159, odtisnu 160. Isporedi: ođtimje 155. — đz : nad- zemalsku 67. — đž: podžeže 56, podžegu 76, podžiže 149, 160 - gk: lako 8, 19, 54, 71, 100. - gš: lakše 25, 136, 142, 156 olakšaje 92. - gt: nokte 183. - ht: zaktiva 40, zaktivauu 6l' 153, zaktivaju 72, 98. - hv: fale iv, 46, 53, 91, zafalnost 9, 17,' fala 26, faliti 171. — kđ etim ologički: svakdaiie 30, 182" fonetički: svagđane 54, 62, 79, 130, 182, svagdanega 136, svagda- nemu 176, svagdarii 187. - kk: mekotno 170, mekota 177, meko- putnost 181. — mc : hotomce (sua sponte) 17, 78. — mk : zanke 51, zankall2. — nb etimologički: prionbe (adhaesionis) 50; fone- tički: himbenu 16, himbenost 30, 97, himbenih 31, 95, himben 95, himbena 188. — nn : skupocino 44, skupocini 103. — np : stranputne 114, stranputicu 146. — ris : đitinske 146, sužanstvu 153. Isporedi: đitinske 146. — sb etimologički: prosba 43, prosbu 43, 73, 156, prosbe 53, sbrišu 88 ; f o n e t i Č k i : z Bogom iv, zbog 8,127, 145, zbila 46, 83, 147. - sđ: združeno 33, 35, združiti 71, 115, 125, 174,'zdru- žimo 169, zdvojeria 155, vazda 183. — sg: zgoda 76, 79, 91, 131, zgodu 106, zgrabiti 121, zgrabi 137. — stđ: šestdesetoj 145. — Stk: kocku 136. - stm: kripostma 20, 31, 59, 67, nasladnostma 109. — stn etimologički: kripostno ni, 9, kripostnoga 73, knpostna 175, izvrstno 11, 62, 69, 174, koristnije 14, 46, 83, ko- nstne 31, 41, 159, koristno 36, 40, 47, 86, koristna 83, 87, ustnih (labiorum) 23, 42, 68, častni 32, žalostne 35, 70, 81, 134, žalostna 59, 82, žalostnomu 175, oblastnike 49, oblastnika 77, radostna 86,

KARLO PAVIC 1821.

327

rađostno 157; fonetički: korisnije 12, 28, lasno 28, 30,79,107, izvrsno 62, izvrsnosti 81, pakosni 79, milosnike 116, masnoga 143. — stil : vrstnacima 102, zločestnaku 150. — Štb : uvižbana 7, 29, uvižbane 27, 30, 62, 88, uvižbati 118, izvižbanih 27. — tb: ženidba 20. — te etimologički bogatci 36, 187; fonetički: diče 34, 36, 91, dicu 35, 49, 182, dica 36, 38, 82, 145, oca 35, 49 82,' 120, ocu 39. — tč: očinske 39, očinskih 50, svečanim 81, svečane 88.'— tčb: otačbinu 154, otačbine 155, otačbini 163. — tć etimologički: služitću 31, poslužitće 80, pokvaritće 91, imat- ćeš 109; fonetički: kazaću 11, vidićeš 21. Isporedi: misliti ćeš ■ 25, biti 'će 51, 80, znati će 138. — tg: zanatgija 47, zanatgiju 105, zanatlijom 179, inatgije , 186. — ts : bogatstvo 20, 32, 44, 104. — vst: kralestvo 68. — ZC: razcvilimo 156. — ZČ: razčiniti 84, izčupati 137.'— zdn etimologički: brezdno (abvssus) 68, 125; fonetički: brezno (abvssus) 68. — zli: izhodak 12, izhode 61, 116, izhodi 110. — zk etimologički: izkazati 8, 64, 108, izkaže 64, 66, mrzko 18, 130, 175, mrzkoća 39, 88, mrzkima 130, izkušali 27, izkušati 127, 128, razkidamo 40, izkrenitije 43, raz- košja 66, 67, 109, razkošan 144, izkopao 103; fonetički: iskr- nemu 23, 47, 78, izkrnega 31, 40, 102, 123, iskrenim 51, iskreno 68, mrskije 52, nisku 140. - zp etimologički: razpuštenosti 9 '56, 68, razpušten 15, 144, izpustiti 25, 80, izpraviti 27, 146, izpuniti 46, 128, 133, 169, 171, izpod 49, izpisati 67, izplatiti 74, izpasti 79, brezposleno 86, brezposlen 163; fonetički: ispuniti 60, 73, 180, ispunio 157, ispovidam 79, ispoviditi 163, uspomenu 80' bresposlenomu 162, ispisana 187. - zs etimologički: raz- sudena 16 73, 113, 148, razsudlivost 29, 125, razsuditi 124, izsmi- jani 16, izsmijati 47, 142, izsušio 102, razsuti 118, 127, razsipnik 144, razsula 162; fonetički: rasipaš 9, rasipnikom 35, 71, raspu (3. plur.) 54, 90, rasuti 55, 95, rasudlivosti 28, rasuđena 96, rasta- viš 89. — zt etimologički: iztražuju 10, izteku 11, iztiču 56 uztrplene 14, 147, uztrplivost 108, 124, raztope 68, raztopiti 139, raztrga79, raztvoriti 111, iztrgne 114, 121, uzteglo 150, uz- teže 162; fonetički: ustegla 118, neustrplivost 175. — ZC: zemlodržca 50, 52, 55, zemlodržcu 110. - Ždn: nužđnu 120. - žk etimologički: težkoće 11, mužkoga 85, biležka 188; fone- tički: teškoće 21, teško 21, 24, 30, 53, 66, teška 159, teške 174, mušku 69, muškomu 169. - Žt e t i m o 1 o g i č k i : družtvo m 14, 21 34 106, družtvu 9, 16, 85, 108, 165, družtva 27, 48, 175, mložtvu 125; fonetički: mloštva 84, 112, mloštvo 161, 163, 184, uboštvo 143, društvu 171, društvenoga 171.

328

JOSIP VRAČAN 1823.

JOSIP VRAČAN.
isas. RAZLAGANYE SZVETEH EVANGELIUMOV ZA CZELO LETO NEDELY. PO JOSEFU VEACHAN ... NA OBCHIN-
ZKU SZVETLOZT VAN DANO. PERVA KNIGA' VU
VARASDINU 1823.
AZBUKA. ^ c = cz: koncza, Otczu, czelomu, zpervincze, czvetuche. — č = eh : zaohel, ochituval, preporueham, rachunati, pomoehnikov szrechnoga, govoreehi, szledecha. - g = dy: nahadya, potver- dyuje, szudyeni, rodyaka, dogođyaj. - i piše se znakom i, samo se nječca i (et) piše znakom y. — j = j (obično) ; = : hlepiu prieta ; nepriatel, poztaviu. — } = ly: zemlya, dalye, bolye, h/u- bilo, szumlyu. — ri = ny : zadnyega, szudnyi, znainenya, nyemu, govorenyu. — r = er: đovershiti, terpel, đersal, szmertni, perve. — S = sz: szebi, nasz, proszim, miszliti, jeszu; = z (ispred k, p, t): zkoro, izkati, nadozpel, Gozpodarztvu, iztine. — š = sh: nash, shuma, pishuchi, greshniki, vishe; = s: milosehu, sziro- mastva, škole, kastiguval, spot. — ž = s : sivel, selim, dusni, Bo- sjega, kris.
Dodatak. U gen. plur. piše se h na kraju: Lyudih, znanoztih, krepoztih, dobrochinztvih, molitvih, rechih, nochih.
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč: občinsku i, vm, občinsko 4, 55, 66, občina 44, občinskom 120, 188, občuvati 30, 41, 70, 112, občuval 113, občuva 114. - Ml: obhagajuči 1. — bk: zibki 41. - bs: obskrblen ix, obskrb- Jena 140, obsipane 34, obsudil 78, 156, obsuditi 78, obstoii 118 obstati 149, 166, obstrl 122, obslužavat 143, obsegeni 145. — bš' obšanostjum 6, obšanosti 146, obšanost 155. — bt: obtršeni 69, 133. — čt etimologički: priseđničtva v, čtavec (lector) ix' «te,e (legit) 70, 134, 168, 175, prodečtvu 11, 16, 98, vračtva 12 vračtvo 192, redovničtva 43; fonetižki: poštuvani iz, poštujuča 18 poštuje 21, 157, poštene 26, 48, 51, 84. - đc: domorodcem ni, 128, domorodci 180, srdea iv, vn, 19, 84, 103, srdee 6, 57, 138, 157, 183, srdeu 26, 31, 47, 96, 104, suđ6a 4, 6, 26. - đč etimologički: lehkosrdčne 202; fonetički: lehkosrčnoga 172 - dđ: odurjava 5, 21, 149, ođurjavati 77, 84, oduren 20, 81, 148, odurno 64, 91, 184, odurnost 120, 158, odehnul 126. - dh-

JOSIP VRAČAN 1823.

329

odhagajte 7, odhagajuču 47, odhođek 190, odbiti 7, odmtil 202, odbrane 30, odhrani 49. — dk etimologički: odkuda 4, 10, 12 33, 67, odkupiti 9, 203, ođkupitel 9, 18, 128,. 162, gladki 24, napredka 59, 82, podkopati 148, odbodku 190; fone ti 6 ki: retko 10, retki (rari) 87, 89, 90, 180, retke (raros) 87, britkoga 32, slatko 68', 142, slatka 99, ođhotku 193. — dp : odprto 2, 5, 20, 82,96, odpre 6, 52, 67, odpira (3. sing.) 191, podpunoma 24, 41, 136, 168, odpustiju 63, odpustite 167. — ds etimologički: odstupil 49 132, odstupiju 98, odstupiti 209 ; složeno: ludetvu n, 74, 7o, 84, 123, ludetvo 1, 9, 44, 89, 106, ludetva 12, 14, 58, 68, 83, ludetvom" 36, 126, 135, 136, domorodeke m, gospodetva 116. — dt etimologički: odtiral 8, 117, odtirala 160, medtemtoga 9, 13, 22, 53, 74; fonetički: hote (venite) 4, 6, 88, 93. — dž: podžiže 79. - gk: lehko 12, 24, 31, 42, 59, lehkoga 108, lehkoj 172, lebka 214. Isporedi: lehkek (facilis) 113. — gS: dragši 3, 7, 18, '57, 86, dragša 25, đragše 28, 105, zdigši 31, podigši 123, 136, podigša 133. - gt: povečte (dičite) 34, 63, 86, 100, 128. - kd: vsagdašni 27, vsagdašne 42, 142. - kg: kakgod 2, kakgoder 48, k goščuvanu 55, k gospodaru 73, k grobu 158, 160, 184. — kk etimologički: k kraju 8, k kapitanu 63, k krepostnomu 96, k kojemu 170; fonetički: žuhkoga 7, 185, žuhko 60, žuhkoča 99, žuhke 119, mehko 14. — me: hotonce (sua sponte) 96, 114.
— md: vendar vm, 3, 16, 53, 95. — mk: zaAku 113. — nb: obramba iv, 42, 58, 69, obrambum 35, 179, obrambe 42, mmbe- nosti 101, 114, 124, 188, 199, himbenost 116, 121. - nk: po- menkane x, 111, 137, 176, pomenkal 10, pomenka 3. Isporedi: pomenkajte 3, pomenkalo 198. - ric : jarica 29. - ris: sužanstva 154. Isporedi: sužen 129. — riš: menši 49, menša 62, 184, menše 80, 176, menšega 104, 159, 209. Isporedi: menše 54, menšega 144.
— std fonetički: zdencu 17; složeno: šesdeset 34. — stk: došestka 1, 103, došestku 24, 194, 195, došestkom 156. — stm: vustmi 14, 139. -- stn: častnikov vi, častnika 56, prešestnoga 5,. 160, prešestnu 80, 186, krepostno 7, 32, 36, 45, 76, krepostnoga 15, 30, 35, 79, . vnogovrstna 9, žalostne 34, 131, 176, 183, 212, žalostni 47, 186, 190, žalostna 69, namestnikov 98. — tb: svad- beno 51, svadbeni 55. — te etimologički: otca vn, 1, 6, 53, 137, otcu 17, 21, 29, 79, 86, otcem 20, 47, 147, 194, 203, detca 10, 11, 37, 199, 200, detcu 10, 41, 45, 145, 199, detce 37, 39, 49, 133, 145, svetce 85, falatcev (gen. plur.) 139; fonetički: decu 10, pripece (fortuito) 144. — tč etimolo gički: detčica 37,

330

ADAT.BERT HOEVAT .1824.

detčinska 41, detčicu 145, otčinske 40, 42, 200, otčinsku 134, otčin- skomu 199; fonetički: đečareci (pueri) 37, đečak 61, 136. — td: pedeset 147. — ts: horvatckoga ni, svetckoj v, svetcke 22 svetcko 153, prokletctva 7, bogatctva 56, bogatctvo 57, 100, bo- gatctvu 100. — vst : kralestva m, 6, 26, 75, 87, kralestvo vi, 2, 73, 75, 87, kralestvu 127. — zh: izhitiju 24, izhitil' 28, izhititi 77, izhođa36, izhaga 111, 194. — zs etim ologički: z svojemi 40, z svojum 40, z strahom 80, z sinom 118; fonetički: rasveti 4, rasvečuje 18, rasvečeni 180, 194, 195, staremi (,z staremi') 62, starcem (,z starcem') 203, rasrgeni 200. — zš fonetički: rašir- javati 81, raširjaval 82, raširjen 82, 84, raširena 210; složeno; rasširil 36. — zz : zemlum (,z zemlum') 80. — zž e t i m o 1 o- gički: z žalostjum 16, razžalostiti 190, razžalostil 190; fone- tički: ražalostiti 212.

ADALBERT HORVAT.
1824.
NEDILJNA GOVORENJA ZA SVE NEDILJE ČILE GODINE
... PO O. FR. ADALBERTU HORVATHU . . . KNJIGA 1.
U BUDIMU, 1824.
AZBUKA. C = c (obično); = cz: licze, Poglavicze, Praviczah (gen. plur.), Otacz. — č = cs: nacsinom, sacsuvati, recseni, ricsma, csudo. — ć = eh : mochi, hochu, svemogueh, cviehe, povraehati ; = tj: posvetjen, nakitjena, obratjaju, uzkratjuje, Bratjo (vokativ). đ = dj (obično) : rnedju, uvridjivo, nasladjuju, milloserdje, po- gerdjuju; = gj : takogjer, tugje, evangjeosku, probngjivali, megju.
— g = cx : bucxaci, pencxer, jecxeka. —- j == j (obično) ; = : priateljstva, potribitia, biashe, drugacsie. Isporedi: bijo (partic.), ubijo (partic.), shtijo (partic). — 1 = Ij : stavlja, plashljiv, trublja' ljubi, polje. — li = nj : posh'dnjega, sudnji, vladanja, oganj, pu- stinja. — v = er : smertnoga, verlo, kerv, perva, izvershiti ; = r : umro, šatro. — Š = sh : strashnoga, nashu, hochesh, đusha, vishe ; = s (samo ispred tj = 6): kerstjani, oblastju, doshastja, oxalostjene.
— t piše se znakom t svagda osim u riječi ',tja' (usque) : thia. — Ž = x : sluxi, xestine, duxnost, xalosti, derxe.
Dodatak. Znak h piše se kasto suvišno, a kasto se izostavla, gdje bi ga trebalo pisati: 1) hodichu (vestern), hodichom (veste),

ADALBERT HOEVAT 1824.

331

grihši (peceata), gribsima, serdcah (aceus. plur.), vehoma (valde), hergja, Zapovidih (gen. plur.), ljudih (gen. plur.), otacah (gen. plur.), dillah (gen. plur), Priateljah (gen. plur.); 2) odma (stati m), ladan (frigidus), reko (dixi), odranjeni (educati), vashi (gen. plur.), svoji (gen. plur.), smertni (gen. plur.).
UDVAJALE SLOVA. bb: gubbe (leprae), gubbom (instrum. sing.), gubbave, ribba, rib^e. — ćć: ,uputtjeni' (incarnatus). — dd: graddom (grandine). — ff : uffati (sperare), uffane, uffaju, uffatiti, uffatili. — kk : vikka (elamor), vikkom (elamore), jekka (eeho), jekkom (instrum. sing.), rakka (caneri). — 11 : alli, illi, dillo, dilla, milla, millost, millosrda, vrillo (fons), mallo (parum), silla, billo (partic. od ,biti' esse). — lin: rannu (vulnus), ranne (vulneris), rannama, Ivannu, Ivanna, sinna (umbra), pinna (spuma). — rili : ,izrannjeno'. — pp : stoppe (vestigia), stoppu. — rr: tarre (conterit), tarru (conterunt), varra (decipit), perrom (instrum. sing.). — tt : kitti (ornat), putti (oji^th), puttene, puttenoj.
AKCENTI. Znakovi v i ' veoma su rijetki: grišnika (gen. plur.), samb (tan- tummodo), dilla (operum), pakb (vero), zlbća (gen. plur.), opačina (gen. plur.), duga (iris).
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bc:vabca 212, vabei 213. — bć: općinski 4, 89, 167, općin- skoga 10, 173, 260, općini 20, 146, općine 125, 126, općeno 318.
— bk etim ologički: obkolit 58, 238, obkolilo 58, obkolio 261; fonetički: šipkom 96, 102, 212, šipku 209. — bs : obsluživali 20, obslužujemo 73, obsluživati 100, 108, obstati 59, 138, 317, 331, sobstvi (lokal plur.) 117, 118, obsidnuta 131. — bš: opština 22, opštini 138, opštine 145, opštinu 333. — bt: obterešati 33, obterešani 62, obtužene 112, obtrkuju 266. — ČC: ditešce 95, 103, 106, 318. — čt etimologički: krivovirničtvo 47, misničtva 134, nevirničtva 208, 255, nevirničtvo 254; fonetički: pošte- nomu v, poštene 20, 100, 101, 144, poštenu 30, 92, štovati 100, 318, štuju 120, 318, štijući 287, štijem 290, 340, 346. - ćst: mogućstvu 121, 122, 187, mogućstvo 188, svemogućstvo 225, 320.
— dc etimologički: srdea iv, 4, 15, 103, 150, srdeu xm, 19, 35, 101, 161, srdee 18, 44, 53, 100, 120, srdeem 69, 80, 89, 174, 184, sudca ix, 3, 10, 104, 214, sudcu 2, sudci 8; fonetički:

332

AD ALBURT HORVAT 1824.

srce xm, 51, 53, srca 5, 32, 54, srcem 36, srcu 50. - đč etimo- logički: sunčevoga 4, srdčano 240, 241, srđčani 241, srdčanost 244 • fon etički: srčano xn, 190, 237, 240, 245, srčane 34, srčanosti 227' srčanost 261. — dčb: srčbi 11, 169, 319, srčbe 12, 29 34, 166 204, srčba 30, 89, 103, 216, srčbu 57, 61, 86, 189. - dd: odi- hti 25, 64, ođilili 243, odavna 98, 117, 148, 220, ođurnost 78 113, 273, odurni 107, 145, 177, odurna 161, 249, 287, 339, pri- dvorjn 263. - đh: odhraiiivati xi, odhraniti 129, 130, odhrane 163. - dk etimologički: odkriti 5, 6/342, 345, odkrivena 319, odkupitela 14, 247, ođkupio 104, 117, odkuda 19, 76, 118 128, 220, napridkom 32, napridka 202, 290, 324, sladki 35, 93' 330, 334, sladko 52, 154, 156, 164, sladkim 54, 213, sladka 148' posledku 47, 137, 235, podkapa 55, gladke71; fonetički: ritko 19, 328, posletku 26, 137, slatkomu 31, glatke 75. - dp- pod- puno 3, 9, 60, 130, 180, podpunu 268, 347, nađpisom 9, odpra- vite 4o, 278, odpravio 106, ođpuSteni 104, odpasti 109 — ds- odsuditi x, 107, 132, 223, odsuđuju 91, odstupite 12, 25, 254, od- stupiti 25, 56, 98, 109, 126, gospodstvo 42, 317, 319, ludskima 53, ludstva 312, gradski 70, odsikli 132, odsikavši 145,' pođsica (3. smg.) 199. - dsd: ozdol 260. - dsg: ozgor 232, 260 - đs: sloboštinu 27, 211, 230. - dt: otirane 45, otiraju 77, otrgnula 303. — dz: podžiže 163, 284, pođžižu 256, podžigaiie 308 — gS: oblakšaje 86, olakšao 231. - M: zaktivao iv, zaktivaše 5 zaktiva 30, 101, 136, 240, 325. - hv: falu iv, 191, fale 15, 60, 127, 176, fala 38, 94, zafalan 126, 306, pofatani 58, fatati 170 ufaćen 201. - kđ: svagdarie 237. - kg: k grišniku 84, k go- spodinu 89, 321. — kk: mekana 268. — mk: zamke 181 — ilb: obrambe 64, himbeni 197, himbenosti 198, himbenoga 199, 327, 329, 338, himbene 269. — mi: jedanajstoga 268. — ric- jaganca 31, 243. - ris: ditinstva 131, 132, 266, ditinska 133. Isporedi: sužaiistva 29, 32, 40, 125, 153, sužanstvo 211 230 - Sb: zbog 5, 8, 20, 61, 151. - sd: vazda iv, 3, 24 37 109 nezdušni 5, 76, 172, 214, nezdušnima 95, zdvojiti 15, združi 4l' združiti 158, 317, zdili (lokal sing.) 206. - sg e tim logički ' sgrciti 37; fonetički: zgrabe (3. plur.) 88, zgrabiti 106, zgradu (aedificmm) 162, zgodno 179, 180, zgodnu 180, 182, 207, zguliti 243. - SS: svojima (,s svojima') 77, svetim , : (,s svetim') 174 216 323. - stb: jistbine 273, iistbina 283. - stm: ustma 99,' U3' 347. — stn eti'mologički: kripostna iv, 140, 183, 261, kri- postnoga 2, 43, kripostni 21, 53, 135, žalostnim 1, 95, 107, 170,

ADALBERT HORVAT 1824.

333

žalostni 25, 52, 63, 88, 109, žalostno 56, 58, 71, 171, 304, bolest- nikom 13, bolestnika 29, ustnice 35, koristili 41, 207, konstno 259, bilokostno 241, napastniku 271 ; fonetički: lasno 7, 24, 53, 159, 233, bolesnik 13, bolesnikom 15, 19, bolesnika 29, žalosni 53,54, žalo'snoga 156. — SZ: s zapalitima 278, s zatvoritima 301, s zafal- nom 318. - SŽ : s ženama 23, s ženom 150. - šb : zadužbina 16, 257, zadužbeno (t. }. ,za dušu') 52, zadužbine 253. — tb etimologički: ženitbe xi; fonetički: ženidbe 146, 149, 152, 162, ženidbu 147, 153, 157, 160, svadbu 147. - te etimolo- gički: otci 3, 21, 39, 76, 115, otca 7, 21, 36, 72, 104, otcem 69, svetcem 101, 312, 313, višteu 219; fonetički: dicu xi, 22, 33, 128, 131, diče 99, 125, 129, 162, 253, dica 126, 130, 166, svecem 114. — tč etimologički: otčinske 35, 85, otče (vokativ) 85, 104, 191, 315, otčinska 126, 131, otčinski 166, 322, otčinstva 214, 238'; fonetički: svečana vi, svečane 94, 101, očinske 31, dičja 133' dičica 150, dičice 150. - tć : moraće 2, izgubiće 11, biće 48, odgovorićeš 52, promišlavaću 73, 74, imaću 90, 112, točiće 147, rađaćeš 152, pustiću 212, poznaćete 248. Isporedi: biti će 6, 48, izgubiti će 11. pohoditi ću 98, uzeti ćeš 112. - td : pedeset 16. _ tS etimologički: bogatstvu 135; fonetički: proklestva xv, 8 10, 77, 103, proklestvo 125, 134, 178, 253, 286, proklestvom 298, bogastvo 8, 53, 63, 99, 129, bogastva 8, 128, 140, 161, 199, bogastvom 74, 161, 324, 331, bogastvu 100, 113, 201, 204 326. — vst: kralestva 9, 27, 34, 88, 165, kralestvo 12, 16, 34, 75, 144, kralestvu 21, 211, bistvo 158. - ZČ: izčupa 47, 260, 282, izčupajte' 218, izčupati 260, 281, 287. - zli: izhod 78. - zk etimologički: uzkraćuje xn, 30, 231, 250, uzkratite 64, izko- reniti 17, 292, izlrašaj 24, raskole 52, 80, 87, razkošju 80, 88, izkopano 73, izkopati 179, izkrnega 100, 257, izkazati 197; fone- tički: uskrsnuće xiv, uskraćuje 30, uskratili 132, raskošju 64, 88, 160, raskošje 90, 99, 184, iskrnega 100, 114, 156, 207, 310, iskr- nemu 112, 207, 277, 313, francuski 242, mrsko 314. — zj: pazli- vošćom274, pazlivo276, 277. - zp etimologički: izpraznosti xv 90 141, 252, izprazne 46, izpisuju 5, 50, 93, 209, izpisuje 9, 16, 20, 55, izpuniti 9, 11, 65, 99, izpuni 43, 48, 69, 149, izpovi- diti 13 75, izpovide 77, 344, raspuštenoga 97, 100, 132, razpmaju 119, 199, 310, brezposleni 257, 258, 268; f n etički; ispovidi X m, 63, 73, 278, 350, ispoviditi xiv, 182, 184, 315, 348, uspomena xvi' 272, uspomenu 2, 311, raspuštenim 22, ispuni 98. — ZS eti- mo'logičkUrazsići 324, razsicati 324; fonetički: rasuce x,

334

JAKOV LOVRENČIO 1825.

96, 96, 103, rasuti 89, 117, 139, rastati (se) 17, 25, 58, 93 107 rastanak 93, rastaviti 139, 145, 152, rasrdio 77, 123, raštrkanom 275. — zš: raširuju 236. — zt etimo' logički: istražuje iv, 39, 101, 318, iztraživati 118, 135, 252, raztopiti 2, raztaplaju 19 izt.ruje 87, 340, 350, iztirali 265, iztoka (orientis) 167, iztočnomu 270, iztiskali 173, raztrgati 231, ulizti249; fonetički: ustrplene 3, 15, 62, 223, ustrplenem 28, 35, 97, ustrplivo 36, 140, 151 ustegnuti 20, 24, 133, 287, usteže 87, 288, rastopiti 166, listvama 228, hstve 265, istočni 294. — zž: razžalostio 113, 114. — žc- neznabožci 9, 20, 48, 72, 117. - žk: teško ix, 13, 15, 180 199, teškoću xm, 233, 341, 350, teške 27, 81, 291, teška 51, 229, 234, muškoga 16, muškima 151, muško 158, friško 41, 104, 155 315 331, viteški 239, 245, viteška 244. - žt etimolo gički: nezna- božtvu48, neznabožtvo 116, mložtvom 50, krivobožtvo 193, družtvo 268; fonetički: društvo 7, 25, 32, 183, 314, društva 31, 55, 57, 133, 226, društvu 59, 189, 209, 243, mloštvo 58, 105, 128 175, 244, mloštvom 176, 211. '

JAKOV LOVRENČIĆ.
1825.
KEATKA DESZET ZAPOVEDIH BOSJEH PRIPOVEDANYA po Jakobu Lovrenchich na szvćtlo dana 1825. Knisicza 1. VU
VAEASDINU.
AZBUKA. c = cz : otecz, opraviczu, ezirkvu, krivicze, baczi. — č = eh : chlovechanztvu, cbuvar, devojachka, oehi, kcher, szrechen, domaeha, vech; _ teh: naplatchuje, vputchenya, zametehete. — g = dy (obično) : rodjakov, nahadvam, potverdyavaju, razhladyuvali, nare- đeni ; = gy (rijetko) : Gjurina (Georgius), mosgyanih. — i piše se znakom i, samo se riječca i (et) piše znakom y. — j = j (obično) ; = : koi (,koji<), priatel, sziala, mudriashem. — } = ly : lyubavi, vtaplyati, pokuplyene, lyudi, zemelyzki. — n = ny: blis- nyega, nyu, nyim, konyi, naganyal. - r = er: verlo, obernul, preterpeh, zadersava, cherv. — s = sz: jeszem, szvetlo, miszli, vszake, szova; = z (ispred h, p, t): naravzko,- nebezkoj, gozpo- duvala, mezto, proztu. - š = sh : vashemu, tdvarush, pishe, ishla, trosnil; _ s: varasehan, pošten, sziromaskoga, sziromastvo; == z (ispred teh = c) : kerztchanzka, puztehaju, nadomeztchenye. — z = s : sivem, dusnozti, seni, suhko, lesati.

JAKOV LOVBBNČIĆ 1825.

335

Dodatak. U gen. plur. piše se na kraju h ne samo iza vokala, već također iza konsonanta: mochih (potestatum), rechih, lyudih, lasib (mendaciorum), kiticzh, szerdczh, teskochb, vodh, zvezdh, knigb, rukb, prilikh, sivinh, vremenh, leth, dusbh, penezh.
AKCENTI. U Lovrenčića se dosta često nalaze znakovi \ ' i " : lubavi, dal (partic.), muzi (viri), vesela, bogatuš, svetio (lux), dćte, grehota, raduvanem, povrati, Ićpotu, stoje (stant), nikakva (nulla), ne (non est), idu (eunt), svoga, nemrem (non possum), neču (nolo), prepi- suju (3. plur.), nismo (non sumus).
KONSONANTSKB KOMBINACIJE. U: občinskoj 28, 34, občinsko 29, 92, 95, občinskom 33, ob- činska 71, 85, potrebčinah 34, občuvati 36. - "bk : lubkem 33. — bs : obskrblival 14, sobstvo 26, sobstva 73, obstoji 39, obstati 69, 89, obsugavam 69, obsugen 70. — U : obšanost 3, 64. — M: obtršeneh 72, obtršava 73. — 1)V: obvršavala 41, ^obvršavati 89, obvršiti 93. Isporedi: obrnuti 49, obrača 59. — čt etimo- lo gički: prodečtvo 29, čteli (partic.) 51, čtel (partic.) 86, 97, preoteti 88; fonetički: pošteno 11, 36, 40, 97, poštenum 30, poštuvane 41, 85, pošten 50, 90, poštene 75, 78. - dc: srdea 4, 7, 18, 26, 36, srdee 5, 13, 20, 50, 100, srđcu 11, 15, 21, 37, 41, srdcem 25, 33, 89, želudca 15, golobradcem 16, domorodci 23, 65, 74, domorodcem 95, sudcu 77. — dč: srdčnem 9, srdčeni 14, srdče- nost 32, srdčeno 43, 78. — dd: odurjavane 20, odurjavam 21, odurjava 100, odurni 59, odurnem 69. — dh: odhranene 70. — dk: sladka 13, 30, presladka 18, presladko 62, presladkoga 66, sladku 97, redkoče 15, redko 53, napredkeh (lokal plur.) 30, odku- pitela 35, odkupitel 42, 95, odkrili 51. - dp: odprto 6, odprtem 17, odprostiti (dimittere) 20, 21, odpusti 21, podpunoma 49, 97, odpelan 70, podpis 70, podpišeju 73. - ds: govedsku 8, ludstvom 17, ludstvo 45, 50, ludstvu 68, susedstvu 43, odselili 66, gospodski 103 — dt: odtud 19, 89, odtuda 39, medtemtoga 36, 48, 68. — dž: podžigana 7, podžge 45. - gk: lehko 15, 49, 76, 89, lehku 17, lehke 52. Isporedi: polehkšati 33, lehkše 108. - gš : dugšemu 57' _ gt: povegte 59, 65. — kd: vsakdašnega 98. — kk e 1 1- mologički: k korenu 53, k kojoj 74; fonetički: žuhko 30, 56 79, žuhke 35. — me: hotonce (sua sponte) 4. — md: ven- dar 9 11, 32, 34, 48. — mk: zanke 65. — nb : himbene 64, obrambu 65. - nk: menka (deficit) 48, 88. - is: detinstvu 55.

336

AMBROZ MARKOVIĆ 1826.

— nš: pomenšati 43. — stm: vugodnostmi 26, znanostmi 53. — stn: krepostne 7, krepostnoga 23, 52, krepostnem 87, vustnicami 19, vnogovrstnemi 26, vnogovrstneh 44, častno 47, častni 50, oči- vestne 50, mastnemi 80, žalostili 100. — tb: tatbine 68. — te etimologički: đetca 4, 10, 17, 19, 35, đetei 28, 29, 40, 42, 78, detcu 30, 43, 97,_detce 55, 95, 102, otca 4, 63, 64, otcu 19, 65, 66; fonetički: đeci 79. — tč: đetčica 9, detčicu 28, 104, detčice 30, detčarec 10, detčak U, detčaki 58, detčake 104, falatčecom 15, otčinskeb 55, otčevo 57, otčinskem 58, otčinsko 101. — td : petdeset 51. — ts: bogatstvo 22, 31, svetskeh 52, horvatske 57, horvatska 60. — zh: razblaguvali 12, izhaga 17, izhagale 69, izhi- titi 74. — zs: z suznemi 3, z svojem 15, z slamum 21, z svojum 104, razsipnosti 32, razsveti 61, razsndiju 73. — ZZ: z zadovol- nostjnin 74. — zž: z ženum 33, razžalostili 38.

AMBROZ MARK0VIC
1S2S,
OSMAN SPJEVAGNE VITESCKO GIVA GUNDULICHJA
VLASTELINA DUBROVAČKOGA . . . RAfDJELAK PARVI.
U DUBROVNIKU 1826.
Ime se piščevo nalazi zapisano iza predgovora : ,Bratt Ambrogio Marko vich Dubrovcianin'. — • Marković ima četiri paginacije: 1 — 12 (predgovor), 1 — 49 (o pjesniku Gundulieu i o caru Osmanu), 1 — 199 (Osman-pjesma i Markovićev komentar), napokon i — xxiv (glosar). U ovo] se radni bileži prva paginacija brojevima i, n, m itd., druga brojevima 1, 2, 3 itd., treća brojevima 1, 2, 3 itd., a što je pod četvrtom paginacijom, to nije upotrebleno. — O svojemu pravopisu piše A. Marković u predgovoru : ,u momu pisanu nasto- jali nasljedovati maloue cjelovito slovosložje (,ortografiV) primu- droga opata Giorgi, koje premda nije svakomu ugodno i lubko, ništanemane nime se hotijah služiti, er ga množi zajedno sa mnom prem dostojno i scjene i hvale'.
AZBUKA.
C = z: žarnomu, zjeneehi, junazima, vjenaz, Tvorzu. — Č = cj :
sunejani, cjovjeku, cjasti, obicjajne ; = c : naučni, potlačena, uci-
gnena. — Ć = chj : vechje, domachjega, vechju, srechja, chjutechi;
= eh: prosechi, noch; = tj : obratjeni, nakitjena, bratju, uhva-
.tjena ; = tehj (rijetko): posvetchjena, povratchjena, platchja; = teh

AMBROZ MARKOVIĆ 1826.

337

(rijetko) : bratehi (fratribus). — đ = ghj : ureghjuju, meghju, tako- ghjer, mlaghjahan, i/haghjosce ; = gh : svegh, vighi, proghi ; = dj : /nadjahu, uvrjedjen, nahodjasce, Gradjanin, pogardjena. — S — g (obično) ; = gh : ra/logh, ighda, oghgnu, prighnut, noghe. — g = gj : Magjarima, Hogja, hangjarom ; = g : Hoge, Givo. — i = i (obično); = j (samo na kraju riječi): odredj (3. sing. aor.), pogubj (3. sing. praes.), porodj (3. sing. aor.), uklonj (3. sing. aor.), ucinj (3. sing. aor.); = ji (samo na kraju riječi) : bji (fuit), gljudji (hominum), stvarji (rerum), krepostji (virtutum), onji (illi). — j =j (obično); = 0: biah, hitriu, goiti, Voevođa. — 1 = glj : gljubavi, kragljevinu, sabglja, poglja, hvagljenu; = gl: nevoglnomu, /ađo- voglili. — 11 = gn: sumgniti, ucignena, magnu, ogagn, cignahu. — i = ar : doparle, potvardisce, pritarpjeti, parvi, bar/ce; = r: prodro. — š — scj : prokusejalo, dosejastoga, posejavsci; = se: setete, josc, nasce, osetrom. — z=/(i u majuskulama i u minus- kulama): i/gubila, /rak, je/ik, nala/e, su/ami, vite/om. — Ž =/cj (/ i u majuskulama i u minuskulama) : bo/cjanstvenieh, po/ejude, oru/cjanieh, stra/eju; =/c: podlo/cit, pora/cene, tii/cbe. — ■ h '= ie : ugodnieh, velikiem, /apovieđ, svjetovnieh; = je: ljepotu, njesu (non sunt), promjeniti, pjevam, djete, vj.eka (saeculi).
UDVAJALE SLOVA. aa: jezikaa (linguarum), narođaa (populorum), požudaa (libidi- num), prijatelaa (amicorum), slugaa (servorum), goraa (montium). čaas (honor). — bb : ribba. — CC : poticeani, mućci (tormento), unucei (nepotes), žiceami (ehordis). — čc: rečče (dixit), izrečče (edixit), oččima, oččite, muččan (,muccjan'), muččen. — đđ: budde (3. sing.), buddu (3. plur ), buddući, staddo, stadda. — ee : uzee (3. sing. aor.), zlee (gen. sing. fern.), viteez (gen. plur.). — kk: okko, mukku (tormentum), mukke (tormenta), plakkati, zrakka (radins), vikkom (elamore). — 11 : alli, illi, djello, đjella, mallo (parum), milla, millos, sillu, začulli (partic), ostalli (partic). — nn: krunne (coronae), krunni (coronat), ranne (vulnera), punna, napunni (3. sing.). — 00 : stoo (centum), noos, razloog (gen. plur.). — pp : kuppiti (colligere), kuppi (colligit), sakuppi (collegit). — rr : mjerru (mensuram), mjerre (mensurae), morra (mariš), morru (mari), gorre (peius), starra, vjerre (fidei), vjerru, — ■ SS: čessa (cuius rei), čassom (momento), vissi (haeret), visse (haerent). — tt: svjett (consilium), svjette (consilia), bratt, bratta, ratt, ratta, ljetto, znatti, datti, zett, matti (mater). — uu : tisuuć (gen. plur.). — ZZ : suzze, suzzami, uzza (catena).
Istorija hrvatskoga pravopisa. 2&

338

AMBROZ MARKO VIĆ 1826.

AKCENTI. Marković upotreblava znakove * i ' ; ovaj drugi dolazi na zadni- jem slogovima riječi, iza kojijeh stoje enklitike : akose (,ako se'), takbnam (,tako nam'), kolikbbi (,koliko bi'), imalesu (,imale su'), zatekbhse, bilomije (,bilo mi je'), imabje, uzvisišega, davabrnuje, svoga, mjestih (lokal plur.). momu (meo), k6ga (quem), poso (labor).
KONSOJSTANTSKE KOMBINACIJE.
bc: mudrolubca 74. — bć: općenu xr, 194, općeno 10, općeni- jeh 22, 39, 104, 118, općaše 33, općeni 34, 136. — Ml: obhitaše 13, obhiti 131, obhodi 45. — bk: lubko ix, obkružene 137. — bs: obslužit 28, bogolubstvom 16, srbske 22, 108, srbski 80, srbska 84, obstriješe 116, obstrije 124, obsječene 137, robstva 156, 168, robstvu 168, 183. — bš: grabše (rapinas) 20. — bt: obtječe 131, obtječuć 132. — čc etimologički: riječce 35, riječcom 70; fonetički: djetešca 40. — Čt: junaštva 17, junaštvo 137, 141, junaštvom 152, nepošteni 34, 36, vojništvo 23, 144, štiti (legere) 39, štovana 45, poštene 107. — ĆĆ: doće (veniet, u sliku s ,voće') 51, nače (inveniet) 60. — ćst: nemogućstvo 14, svemogućstvu 91, mogućstvo 117. — đc etimologički: mladca 15, 49, sudci 27, dohodcima 47; fonetički: srcu 1, 5, 4, 130, 147, srce 7, 8, 19, 64, 102, srca 15, 36, 6, 62, 130, ocijepiti 11. — dč: srčani 8, srčanijem 37, mlače (vokativ, u sliku s ,jače') 195. — dčb : rasržbu 15, 23, rasržbi 18, rasržbom 29, sržbe 163. — đđ: odijeli (3. sing.) 12, 69, odijelili 12, odijeliti 25. — đh: odhrani 4, nadhođaše 31, podhiban 117. — dk etimologički: odkrit vm, 97, odkriva 43, 45, 167, bridka 18, 129, 196, bridkijem 88, bridku 124, odkli (unde) 127, 150, ođkud 92, 94, sladkijem 32, 173, slađkom 2, sladke 85, sladki 101, 182, 186, odkup 68, 158, iznenadke (re- pente) 155; fonetički: britko (u sliku s ,itko') 163. — đp : podpuno vi, 10, 74, 100, 119, podpuna 45, odpravi 9, 38, 84, od- praviše 14, podpisati 21, podpisali 21, odpušterie 23. — ds eti- mologički: građskijeli 2, carigradskoga 9, 27, ludsku 2, lud- skijeh 19, 44, ludska 1, 9, ludskoga 22, 172, ludstvo 195, gospod- stvo 6, 7, 78, 87, 174, odstupiše 18, vojevodstva 119, susjedstvu 175; fonetički: osječenu 33. — dsg : odzgara 14. — dt: otis- nuti 17. — gk : laka 49. — gš : lakši 12 č r — gt : nokti 74. — kb: rekbi 128, 159. — kd: svakdanemu 22. —kg: k grobu 27. — kk etimologički: k komu 145; fon etički: mekoputnosti 36. — ksn: docna 13. — nb: bimbona 35, himbenoga 39, 41,

AMBROZ MARKOVIĆ 1826.

339

himbeno 45, himben 99, himbom 174. — nn: jedanesti 17, jeda- nestoga 108. — ne: jaganca 38. — rič: jagančiće 94, jagančić 185, 187. — lis: djetinske 5, djetinstvu 100, sužanstvu 47, sužan- stva 156. Isporedi: koiiskijeh 19, konskoga 26, suzna 49, suzan 189. — sb : zbor 20, 43, zboru 21, zbude (se) 54, zbila (re vera) 124. — sd: vazda iv, 15, 20, 173, 189, združi 15, 182, združit 61, združen 194. — sg: zgodi (se) 9, 44, 76, 174, zgoda 22, 2, 113, 152, 196, nezgode 23, 36, zgone (3. plur.) 13, zgar (supra) 52, 56, 118. — skl: otišli (partic.) 22. — Sli: s nim 25,42, 54, 116, 184, s nima 41, 46, 68, 119, 128, s nom 59. — SS etimo- logički: s svojom 14, 172, s svoje 24, s svoga 35, s svojijem 73, 141, s samijem 139, s sjevera 144, s sobom 171, 174; fone- tički: svim (,s svim', omnino) 53, 97, 115, 183, 191, vasaj (totus hic) 77. — sš: s šibikom 174. — stb: gozbe 5, 10, 55. — Std: šesdeset 110. — stil etimologički: sladostna 1, sladostnu 2; fonetički: lasno x, 19, 25, 76, 114, korisnija 1, korisne iZ, ko- risno 20, izvrsna 4, izvrsno 23, radosnijeh 22, radosno 41, žalosna 23, žalosnu 104, nesvijesna 24, 36, nesvijesni 32, časnije 34, na- mjesnika 13, 78, 84, kreposno 39, šesnaes 120. — stn: lašne 19, 39, 80, 176, 178. — SZ: s zapada 144, 173. — sž : s životom 36, 20, 177. — šb: zadužbinu 47, zađužbina 47. — štb fonetički: uvježbanijeh 23, vježbati 109, vježbahu 144; složeno: uvješban 2. — Štn: godištni 12. — tb: ženidbi 108. — te etimologički: otca 5, 3, 37, 60, 76, otcu 5, 41, 63, svetcu 25, svetca 27, 16, 37, mahnitci 34, ostatci 132; fonetički: djeca 34, djecu 34, oci (u sliku s ,privisoci') 61. — tč etimologički: otčin 49, otčin- stvo 19, otčini 61, otčinskijem 79; fonetički: brace (vokativ) .182, 186. — tć etimologički: primitću 35, datće 60, oprijetće (se) 66, utvrditću 69, bitće 98, proletjetće 159, pridobitće 161; fonetički: biće (u sliku sa ,sriće') 64. — td: pedeset 4, 110.
— ts etimologički: hrvatskom 84, hrvatskoj 99, hrvatskijem 139; fonetički: bogastvom 1, bogastvo 38, 182, bogastva 47.
— vst : kralestva 12, 37, 79, 104, 108, kralevstvo 21, kralevstvu 88. — ZC: razcvilena 15. — zdll: grozno (plakati) 15, 147, grozni- jem (suzama) 30,' 35, 142. — zh: izhode 3, izhođaše 20, izhodeći 45, izhodi 63, 78, 144, izhitreno 135. — zk etimologički: izkara (3. sing.) 29; fonetički: raskrili viii, raskošnijeh 2, ras- koše 8, 7, raskidivajući 29, raskidoše 32, uska (angusta, u sliku s ,ruska') 132. — %\: lubezlivo xi, lubezlivoga 7, razlućeni 16. — zp etimologički: izpraznijeh U, izprazni 38, izpuniti 25, 28,

340

IGNACIJ KRISTIJAN 1830.

uzpregnuti 26, izpustiti 35, bezpametno 73, 103; fonetički: rasplođiše ni, ispuniti v, 27, uspregnuti 10, isprazna 17, 36, uspo- mene 22, 59, uspomena 23, 4, 149, raspršaše 29, 176, rasprša 38, 107, ispiše 14, isprosio 74, isprosi 196. — zs: rastaviti 11, 36, 38, rastavio 20, rasrčeni 16, 32, rasap 16, 30, 44, 83, 97, rasipajući 48, raspu (điscidio) 117, 194, isjekoše 32. — zš : raširi 77. — zt etimologički: uztegnuti 20, iztjera 29, iztjerani 34; fone- tički: istekla vri, istoku 31, 75, 97, istoka 43, 5, 15, 49, 87, istjeca (3. sing.) 158, rastvoriti vm, ustegnuti 29, ustegnu 31, ulesti (ingredi) 44, 63, rastopi (3. sing.) 49, 73, rastjeraše 103. — - zz: bezakoria 9, 29, 34, 11, bezakonem 41. — zž : ražegla 19, ražežen 23, ražego (partic.) 31, ražeženijeh 177. — žk etimo- logički: mužku 6,81, mužkomu 80; fonetički: viteška 7, 87, 129, 162, viteški 9, 13, 39, 54, 139, teški 9, 97, 152, 168, 185, tešku 10, 15, 151, 181, teške 19, 36, 171, teška 37, 66, 88, 129, 149, muško 45, 19. — žt etimologički: množtva 13, knežtvo 90, družtva 127; fonetički: mnoštva 155, mnoštvo 156, 173, mnoštvu 190.

IGNACIJ KRISTIJAN.
1B30.
BLAGORECHJA ZA VSZE CZELOGA LETA NEDELYE . . .
po Ignacziu Eriztian, VU GORNYEM VARASHU ZAGRA-
BECHKEM PRI SZ. MARKU KAPELANU VAN DANA.
ZTRAN PERVA . . . VU ZAGREBU, 1830.
AZBUKA. C = cz: konczn, czily, czelem, dolicze, czvetuchi. — č = ch: pochetka, chlovek, chul, dokonchati, mochi, szrechu, obechanve, domaehe; = tch: platchu (mercedem), odhitchenem, zametcltem, zaszitclieni. — g = dy : naredyeno, oszlobodyen, pohadyati, vodya (dux), desdyu (loc. sing.). — i piše se znakom i, samo se riječca i (et) piše znakom y. — j = j (obično) ; = i (rijetko) : nyeina, nyeinu ; = : priatele, koi (,koji'). — 1 = ly : ]yubiti, lyudi, zemlva, premishlvava, volyi. — ri = ny : razdelenye, zaslusenya, nagnyen, nyim, vklanyali. — f = er : vert, perve, terpela, povernuti, szmert.
— S = sz : meszecz, je3zu, szlobodnu, vszakomu, denesz ; = z (ispred k, p, t) : nebezka, zkerb, đozpeti, Gozpon, jezti, ztoliczi.
— š = sh : izishla, kuslial, greshiti, nashu, proslmya ; = s : ka- stiga, tovarustva, prebi valische, skodeti, prestimana; = z (ispred

IGNACU KRISTIJAN 1830.

341

tch = c) : puztcha (mittit), dopuztcheno, miloztche. — ž = s : senu, siveti, zaszlusbe, nedusen, suhko.
Dodatak. U gen. plur. piše se h na kraju ne samo iza vokala, već također iza konsonanta: lyudih, pripoveztih, đobh (,po keh dobh'), oveczh, miloztchh, livadh, kastigh, rukh, prilikh, szelh, iztinh, mishlenyh, dugovanyb, jezerh, Dushh, leth, dersavh.
AKCENTI. Veoma su obični znakovi v i ', znak je * rijedak : zastupil, sedi (sedet), svetoga, cirkve, odpušćene, Rimu, predavali, tabor, božansko, obečanoga, onde", duba, svet (mundus), svdtu (mundo), grehov, vuči (docet), let (annorum), muke (tormenta), zjedinen, mučenikov, naz- v^ščali su, dana mu, bludć (3. plur.).
KONSONANTSKE KOB1BINACIJE. bc: hlebci 198, 199. — l)č: občinskem 4, 13, 64, 123, občinski 5, občinsko 12, 23, 162, 164, 214, občini 62, občuval 13, ocčuvati 30, 139, petrebčine 65. — l)h: obhagalo 34, obhagal 121, obha- gaju 221. — bS: obstrt 6, 282, obskrbela 7, obstoje 12, 56, 248, obstanka 69, 71, 297, obsipan 18, 80, obsipava 28, 33, obslužavali 48, obslužava 49, obsudil 113, 212, obsuguje 119, 211, sobstvo 142.
— bš : obšaneno 15, obšanen 32, 62, obšanost 35, obšanosti 56, 121, 151, 176, 235. glubšem 104. Isporedi: pšanite 232, pšaniti 255. — bt: obtršeni 28, 261, obtršene 32, drobtinem 35, obtužilo 59, obtu- žitela 109, 110, obtužiti 113, obtvrgeno 150, obtvrdi 300. — bv: obvezan 25, obvršava 153. Isporedi: obrača 12, obrnuti 26, 223.
— ct: octa 10. — Čt etimologički: človečtvo 34, vračtvu 51, vračtvo 217, 269, redovničtva 62, 65, 214, čteje (legit) 110, 151, 296, prodečtvo 130, 133, prodečtva 182; fonetički: poštuvati 5, 15, 92, poštene 83, 86, 235, poštuje 215, 239. — đc: srdce 18, 19, 40, 110, 118, srdcu 28, 30, 42, 119, 128, srdcem 37, 77, 105, 107, 122, srdcu 39, 51, 67, 108, 153, sudca 56, 106, 111, 154, 211, sudcem 57, 113, sudci 88, 208, posleđce (adverab) 200. — dč: srdčenost 104, 223, 229. — đd: odelil (partic.) 8, odružili 8, odružila 151, odurna 20, 32, 120, 160, 231, odurno 51, 104, 130, 158, odurnost 57, 61, 166, 191, odurjavati 128. — dh: odhitil 8, 228, odbičenem 36, odbite 171, odhraniti 55, 58, 63, odhagajte 123, odhodku 178 — đk: odkupitel 3, 25, 32, 127, 207, odkuplene 17, odkud 10, 16, 31, 86, 131, redka (rara) 21, redke (raros) 44, 71, 97, 196, redko (raro) 71, 87, podkapati 44, 132, sladkemi 72, sladkoga 82, presladko 92, 97, odkriva 92, 119, bridke 96, bridkum

342

IGNACIJ KRISTU A N 1830.

254, posleđki (hobi. plur.) 121, posledkov (gen. plur.) 190, gladko 166, odhodku 178. — đp: predpostavlam 1, ođpelan 8, odprto 12, 99, 106, 115, 183, odpre/50, 256, odpustiti 42, 154, odpusti 133, 284, ođpravili 51, odpraviti 125, pođpunoma 135, 150, 153. — ds: ludstvo 9, 47, 90, 157, 173, luđstva 27, 74, 86, 157, 200, ludstvom 183, 220, ludskeh 27, ludskoga 140, 295, ludsku 171, odstupili 29, 67, 116, 192, 231, odstupi 56, 271, odseči 89, cari- gradsko 214, susedstvo 271. — dš : slobodščinu 62, 80, slobodščine 82. — at: medtemtoga 6, 10, 33, 149, 185, odtrgnulo 19, od- trgnuti 139, hodte (venite) 68, odtud 114, 115, 123, 155, 187. Ispo- redi : odteto (abreptum) 212, odtimle (abripit) 248. — dž : pođžižem 33, 88, podžigane 91. — gč: bogčariju (paupertatem) 165. — gk: lehko 21, 29, 45, 105, 114, lehke 214, lehka 270. Ispoređi : lehkše 27. — gš etimologički: dragšega 5, dugše 207, 222, dugšem 266; foneticki: lekse 27, 167, 176, 257. — gt: povegte 147, 164, 165, 254, vigte 253. — kd etimologički: vsakdašni 286 ; foneticki: vsagdašni 203, vsagdašni 286. — kg: k grešenu 190, k grehom 194, k gosponu 223, 279. — kk etimologički: k kojoj 192; foneticki: žuhkoga 17, žuhko 39, 196, Žuhka 72, 267. — me: hotonce (sua sponte) 45, 134, 229, 296. — md : venđar 3, 12, 32, 108, 128. — mk: zarike 85. — nh: prememba 35, premembam 46, premembe 261, 264, obrambu 96, 153. — lik: pomenkanem 244. Ispoređi: pomenkana 9, menkalo 19, po- menkane 266. — nil: jedenajste 134. — nč : jančec 257, 258. — ns: sužanstvu 5, 14, sužanstvo 7, 126, sužanstva 276. Ispoređi: sužen 121, sužria 119. — nš: menšega 9, 128, 143, 199, menše 41, 126, 145, menši 108, 154, 273. Ispoređi: menše 42. — std etimologički: šestdesetnice 149; foneticki: zdencu 45, zdenca 46, zdenci 174. — stk: došestka 7, 17, 37, došestku 46, 47, 220, 223. — stm : častmi 43, 245, krepostmi 50, 137, slastmi 130, mastmi 174. — stil: namestniku 8, namestnikom 167, 207, 209, žalostno 20, 60, 64, žalostna 20, 73, 115, 116, prešestna 22, 50, 275, prešestni 151, zlatovustni 29, 162, 274, krepostno 36, 58, 115, krepostni 117, 244, 250, častnik 44, 87, 218, vustnicami 97, postne 183, 185, koristno 281. — tb etimologički: tatbine 21, 111, tatbinu 179, svatbu 77, 83, svatbenom/ 83; foneticki: svadbu 77. — te: otca 2, 11, 63, 103, 129, otci 5, 89, 141, otcem 7, 49, detce 3, 11, 53, detci 27, 53, 60, 146, 228, detca 54, 56, 126, 130, 147, pripetce (fortuito) 68, 189, svetce 88, 114, svetci 96, 248, 270, svetcem 278. — tč etimologički: đetčaka 73

MARIJAN JAIĆ 1833.

343

detčinsko 281, otčinsko 147, otcinska 147, 148, otčinstvo 228;. foneticki: dečak 99, 100, 102, deeaka 99, dečaki 172. — td etimologički: petdeseti 11, petdeset 213, devetdeset 252: f on e- tički: devedeset 118. — ts: bogatstvo 20, 40, 79, 97, 202, bo- gatstva 30, 115, 243, bogatstvom 43, 245, svetske 52, 162, svet- skeh 109, 185, svetskoga 179, 212, prokletstvo 58, 172, 195, 219, prokletstvom 218. — vst: kralestvu 6, 68, 148, kralestvo 6, 8, 49, kralestva 126. — ih: izhaga 13, 76, 185, 199, 234, izhođa 64, 239, razhladi 35, izhičen 111. — ZS: z sinom 5, z sobum 22, 66' 108, 177, razsvečuje 12, 77, 249, razsvetila 31, razsveti 50, 82, razsrdi 97, razsrgeni 162, razsrditi 269, razsipnem 139, raz- sipni 144, 204, razsipnost 161, 296. — zš : razširjeno 4, razširilo 4, razsirjava 83, 285, razširila 179, z šibum 61. — 11 : z zemlum 257. — zž : razžalostene 39, razžalostil 62, razžalostiti 66, z ženum 170.
MARIJAN JAIĆ.
1833. THOME OD KEMPAH KANONIKA REDOVNOG OD NA-
SLIDOVANJA ISUKERSTOVA KNJIGE CSETIBI
U BUDIMU . . . 1833. M. Jaić ne imenuje se na naslovnoj strani, nego istom ispod predgovora na strani xxxi, gdje veli : ,ponizni privodite) O. Mari- jan Jaić, reda s. otca Frane, države s. Ive Kapistrana državnik,
Brođanin'.
AZBUKA.

Č = cs: csiniti, csovik, obicsavali, csasti, oesekivati.

Ć = eh: nemoehnog, znajuehi, veche, boehe, oehutiti; = tj : platju, povratja, ositjaju, zapushtja, ubavishtjuje, ubitjen. — đ = đj : vodje (ducis), usudjuje (se), nasladjivati, pogerdjena, ugadjaju; = gj : tugja, evangjeoske, hergja, izigje, lagju. — g = cx: jecxekom, macxar- skoj. — j = j (obično); = 0: sigurnieg, koi, zataimo, nepriatelji, mirnii. — J = 1. j : xelj no, bolja, zemaljska, valja, bogoljubnih. — n = nj: pomnjivo, njegov, krunjeni, posliđnja, procinjivali. — r = er: sverhe, pervog, uzderxi, pogerdivslii, terpio ; = r: umro, proxdro. — š = sb: bivshi, nasliu, shto, budesb, doshao; = s (samo ispred tj = 6) : kerstjansku, oduraostju. — t piše se gotovo svagda znakom t, ali ispoređi: ,thia' (trahquilli) xiv, thia (usque) xxvii 194. — Ž = x: traxe, xude, boxji, uzmloxati, služiti..

344

MARIJAN JA1Ć 1833.

Dodatak. Znak se h često npotreblava suvišno, ali se sasma rijetko izostavla, gdje ga treba pisati: 1) opisasmoh (descripsimus), nebesali (accus. plur.), napastihma, tugahma, velikihma, kripostihma, mlahki (tepicha), hodicha (vestis), mukaniah, csuh (audivit), hudi (nocet), labgan, hervati (se), hergja, izgovorah (gen. plur.), dushah (gen. plur.), grihah (gen. plur), potribali (gen. plur.), Ijudih (gen. plur.) ; 2) reko (dixi), odma (statim). — Isporedi : polehpno, lehptio, polephnosti, gdje je li pomjereno.
UDVAJANE SLOVA. bb: slabbe, nebbo, robba (servum). — đd: vodde (ducunt), zgradde (aedificia). — ff: uffati (sperare), uffarie, uffana. — gg: mloggo, stegge (gen. sing.), steggi (lokal sing.), brigga, briggama. — kk: bukke (clamoris), vikka (clamor), zrakke (radios). — 11: alli, illi, dillo, dilla, dillovati, jillo (cibus), mallo (parum), milio, millost, velle (valde), vrillo (fons), vrilla (fontis), sillu. — mm: brimme, simme, imme. — nn: sinna (umbra), sinnu (umbram), punna, punni, ranno (mane), ranne (vulneris) , rannama , ganne (movet). — 00: goo (nudus). — pp: stoppa (vestigium), stoppe, stoppama. — rr: virra, virre, mirri (3. sing.), mirru (mensuram), varra (decipit), perra (pennae), tarre (3. sing.), borri (se). — ss : prinossom (instrum. sing.), čassa (gen. sing.), čassovi, rossa. — tt: putt (njitTi,), putti, puttenom, blatto, nitti (neque), etto, litto, štetta, štettu, datti (dare), bitti (esse), svitt (consilium). — vv: pravvo (recte), pravvu (rectam).
AKCENTI. Veoma je rijedak znak ' te se čini, da nema nikakvoga značena: akoli (sin), niki (quidam), ništa, trpiti, nastojati.
KONSONANTSKE KOMBINACIJE. bč: občuvaš 335. — bć: općenu xiv, xv, 222, općinski xvn, 382, opći 20, 411, općiti 21, 42, 112, 389, općinsku 51. — bh: obhodana 53. — bk: šipka 296, šipku 296. — bs : bogolubstvu vi, bogolubstva xvm, 26, 49, 161, 318, obstati 9, 42, 58, 75, 223, obstajati 21, sobstva 15, 197, obslužene 27, obslužiti 91. — bt: obtrčeš 104, obterešen 206, 230, obtežčan 278. — bv. obvršiti xi, 28, 83, 173, 292, obveseliti 137, 211. Isporedi :Jbraća 38, obratiti 40. — čt: štovati xx, 367, poštene 9, 40, 165,186, 293, šti (lege) 53, poštujući 75, 292, poštovan 166, 328. Isporedi: redovničstvo 44 ; službeničstvo 174. — ćst: mogućstvo 79, mogućstvu 182, 221,

MARIJAN JAIĆ 1833.

345

367, mogućstva 203. — đc: srdcem m, 38, 66, 106, 270, srđca xv, 1, 59, 115, 207, srdce xxi, 4, 86, 102, 208, srdcu 9, 17, 36, 107, 218, želudca xi, želudcu. xi, redci (versiculi) xn, xm, domo- rodcu xxvm, domorodca xxix, sudcem 75, sudcu 128, sudca 147. — dč etimologički: srdčano m, 47, 61, 63, 248, srdčana 105, srdčanim 287, 408, srdčane 397, sudce (vokativ) 277; fon etički: srčane 398. — dčb fon etički: srgbe 303, srgbu 369, 377; slo- ženo: «) srdgba (,serđcxba l ) 106, 324, srđgbe (,serdcxbe') 151; (3) srdčbi (,serdcsbi') 284. — dd: oduran 33, 128, odurnima 100, odurna 157, ođilili 115. — dh: nadhodi xxin, 172, 345, nadhode 144, 330, 358, odbodi 118, odbode 200, pridhoditel 322. — dk etimologički: redke (versiculos) xn, sladkosti xxra, 171, 216, 284, 336, sladko 91, 105, 115, 119, 158, sladki 111, 398, sladka 135, 279, dohodke 11, pripovidki 13, napridka 28, 35, 83, 162, napridkom 29, 234, napridku 297, kadkad 29, 130, 145, 256, od- krije 33, odkriva 98, ridko 57, 126, 164, 270, 329, ođkuda 94, 117, 164, 210, 348, odkupitej 161; fonetički: ritko 20, 41,62, 219, 238, slatko 155. — dp : podpuno ,ix, xv, 2, 58, 116, podpunu 55, odpušcamo xxvi, odpušća 156, odpusti 285, 286, 375, odpada (3. sing.) 156, podpomoći 335. — ds : odstupiti xxx, 254, odstupi 114, 160, 201, ludskoga 8, 15, 114, 259, 276, ludski 19, 271, luđske 23, 61, 149, 228, 256, ludska 30, 95, 116, 133, 261, od- sudena 128, odsude 183. — đsg: ozgora 9, ozgor 286. — dš etimologički: kadšto 20, 50, 76, 78, 118; fonetički: slo- boština 41, sloboštinu 86, 206,240, sloboštine 205. — dt etimo- logički: podticaji (incitamenta) xn, podticaria 158, podtaknuta 324, odtvori (imperativ) 19, odtvara (3. sing.) 411, odtirati 39, 180, odtirao 56; fonetički: poticati 47, potiče 186, 192. — gč: drugčije 281. — gk: lakoćom 28, lako 50, 162. Isporedi: labko 34, 49, 50, 232, 271, labka 156. — gš: oblakšaiie ix, oblakšati 24, 35, 130, oblakšana 132. — ht: zaktivamo 41, zaktivaš 340. Isporedi: ,k'btio' 109. — hv : prifatio xxvn, fala xxvin, 208, 210, 262, 387, fali 21, 294, 298, 311, faliti 87, 170, 173, 261, zafalan 123, 124, 182. — kd: svagdaiie 26, 129, 395, svagdana 75, 140, 368, svagdani 283. — kg: k gospodinu 75, 90, 139, k gospodaru 348, k grišniku 348. — kk: k kriposti 10, k kralu 348. Ispo- redi: mehka 156, 240. — mk: zamke iv, 81, 141, 258. — mt: plantećega 398. — nb : himbene iv, himbeni 34, himbena 108, himbeno 157, himbe 307. — nn: skupocina 182. — ne: jagancem 331, jaganca 387. — ns: svinskim 183. — sb: zbog 80, 156,

346

MAEIJAN JAIĆ 1833.

210, zbor 129, zbilni 282. — sđ etimologički: sdružuju (,s'dru- xuju') 25, sdružiti (,s'druxiti) 172; fonetički: zđvojiti ix, 35, 117, 118, 241, vazda xx, 89, 136, 177, 249, združi xxn, združuje 304, zdvora 108. — sg etimologički: sgriši36; fonetički: zgodilo (se) 276, zgrade (aedificia) 344. — sti etimologički: s nime 22, 91, 100, 396, s nim 129; fonetički: š nima 20, 93, 226, š nim 59, 125, 263, š nom 399, š nime 401. — ss : s samim 20. — stb : svistbeno (prudenter) 61, jistbina 80, jistbinu 345, gostbu 350, 390, gostbi 353, 383. — std: zdenca 169. — Stm: kripostma 84, 317, ustma 228, 325, ustmeno 242. — stn etimologički: bolestnik xiv, xx, kripostnom xxi, kripostna 20, radostno xxiv, 244, 245, 350, radostna 121, 156, 174, 206, 245, koristne 1, 31, 159, koristno 6, 24, 45, 180, 186, izvrstnost 7, 10, 28, 129, 220, izvrstni 13, 28, 40, 234, izvrstno 16, 37, 49, 88, 142, svistno 13, žalostni 52, žalostno 58, 85, častno 288, ust- nama 388; fonetički: lasno v, 16, 17, 61, 269. — stn: lašne 13, 33, 51, 54, 268. — štb: uvižbana 14, vižbamo 41, vižbana 48, 52, 140, vižbati 56. — te etimologički: otcu vin, 371, 372, otci 45, 67, otca 241, 281, 321, svetci 25, 39, 44, 66, 117, svetce 75, 330, svetcima 118, hitci 274, bogateom 332, bogatcu 391; fonetički: dica 332. — tč etimologički: svetčani 52, svetčan 382, otče (vokativ) 152, 229, 293, 294, 335, otčeva 208, otčevinu 336; fonetički: dičja 240. — tčb: otačbinu iv. — tć etimologički: slušatćemo 141; fonetički: potavniće 79, nasitićeš 83, oćutićeš 89, 257, umirićeš 136, utopiće 167, poticaće 180, uzvisivaću 350, ositićeš 379. Isporedi: osititi ćeš 97, uživati ćeš 101, slušati ću 139, poginuti će 167. — ts : bogatstva 3, 79, 225, 301, 317, bogatstvom 18, bogatstvo 164. — vst: kralestvu 3, 281, 321, kvalestvo 90, 138, 195, 247, 280, kralestva 10o', 124, 283, 292. — zč: izčupaju 28, izčupa 32, izčupana 225, uzčuvaš 57, uzčini 126, izčistiti 244, izčisti 379, 390. — zć: uzćutiš 220. — zf : uzfališ 221. — zh: izhodio 59, izhodi 154, 313, 350, uzhtije 97, 169, uzhtiješ 112, 194, 291, uzhtiju 163, 278. — zk etimo- logički: razkošna x, 243, razkošja 39, 62, 121, 189, razkošjem 79, 282, izkušao 6, izkušaiie 40, izkušaju 360, izkrnega 41, pri- nizko 167, ulazka 205, uzkratio 399; fonetički: iskrnega vm, 20, 50, iskrnemu 62, 101, 136, uskrsnuo x»ii, uskrsni 132, uskrsne 295, iskrena 156, 344. — zl: pazlivo x, bojazliv 73. — zp eti- mologički: izpraviti xv, izpovidi xvn, 127, 368, izpoviditi 7? 122, 199, 374, 379, izpisati xxm, izpisuje 378, izpraznost 3, 81,

MARIJAN JAIĆ 1833

347

170, 245, 262, izprazno 24, 59, 60, 105, 164, brezposlen 51, uz- paziš 54, izprositi 73, 290, 302, 365, izpuniti 146, 188, 214, 315, uzpomenuće 337; fonetički: uspomene 159, 178, uspomena 343. — ZS etimologički: razsuduje 9, razsuđivao 103, razstati (se) 30, 116, razstaviti 109, razsrdenoga 76, razsrdi 76, 309, razsuće 161, razspi (dele) 247, nzscinim 166, uzslidiš 219, uzstoj'iš 268; fonetički: rasipnim xvi. Isporedi: raztavlenih 73, razpu (disci- (jio) 86. — zš : izštetiti 4, razširi 155, 287, razširuje 170, 359, raz- širenim 300. — zt etimologički: iztraživati v, 10, 83, 217, 224, iztražuje 20, 95, 2.39, 410, uztrplivosti xn, 195, 198, uztrplivo 35, 79, 162, 214, 227, uztrplene 40, 79, 94, 119, 197, raztrkati (se) 5, 9, ulizti (ingredi) 33,' 129, 195, 319, iztiče 55, 154, 228, 239, 324, iztočnog 299, raztapati 155, raztrese 155, uztegneš 179, iztrgnuti 275; fonetički: ustrplivo xxvi. — ZŽ : uzživiš 6, 243, 323, uzživim 375, razžeži 82, 182, razžiže 359, razžalošćivati 180, razžalosti 399. — žc: neznabožei 6, lažeu 312. — žč etimo- logički: otežčan 17, 65, 402, otežčana 213, otežčava 282, lažče (vokativ) 160; fonetički: oteščana xxu, oteščati 61. — žk eti- mologički: težko v, 37, 48, 106, 200, težku 3, 380, težke 31, 44, 116, težka 45, 102, 178, 189, 385, vitežka 156, vitežki 176; fonetički: muško ix. — žt: uboštvom vjii, ubožtvo xix, 63, 122, 210, ubožtvu 119, družtvu 21, 399, množtva 54, mložtvo 87, 339, 396, mložtvu 207, 336. Isporedi: mložstvo 284.

DRUGI DIO.

PRIJEGLED SLOVA.

Ovaj se glas u svijeh pisaca piše samo znakom, kojiiem ga i mi danas pišemo.
B.
Ovaj se glas u svijeh pisaca piše samo znakom, kojiiem ga i mi danas pišemo.
C.
Za ovaj se glas u starijeh pisaca nalazi 5 znakova: «) c — u 32 pisca (1495-1824, medu kojima nema nijednoga Kajkavca, a Slavonci su svi); od tijeh je pisaca 18, koji samo taj znak upotreblavaju, a u ostalijeh se nalazi i drugijeh znakova ■ u 5 pisaca je znak c rijedak (N. Ranina, Gradić, Gazarović, Radov- čić, Knežević).
P) cz -, u 46 pisaca (1574-1830., među kojima su svi Kaj- kavci, a od Slavonaca samo Horvat) ; od tijek su 34 pisca, koji samo taj znak upotreblavaju; u 2 je pisca (Georgiceo, Horvat) taj znak rijedak, a u 1 je (Vitezović) veoma rijedak.
T) 9 — u 17 pisaca (1495-1782., među kojima nema nijednoga Kaj- kavca ni Slavonca), od tijek je 9, koji samo taj znak upotreblavaju, u 1 je pisca (N. Ranina) taj znak rijedak. Još treba dodati, da 5 pisaca (Bandulavić, Ivanišević, Mikala, Ančić, Radnić) uz malu tipogra- fiju promjenu razlikuju c, kada je = c, od c, kada je = i.
o) cz - samo u jednoga pisca (Terzića), u kojega se nalaze i drugi znakovi.
s) z - u 22 pisca (1495-1826., među kojima nema nijednoga Kajkavca ni Slavonca ni Bošnaka), od tijeh je 12,^TTamo~tef znak upotreblavaju, u 4 je pisca (Bernardin, Hektorović, Barako- vić, Radovčić) taj znak rijedak.

c.

349

C.
Za taj se glas u starijeh pisaca nalazi 18 znakova:
a) c — u 31 pisca (1495 — 1826, među kojima nema Kajkavaca ni Slavonaca), u 7 je pisaca (Marulić, Komulović, Alberti, Orbin, Kašić, Akvilini, Macukat) samo taj znak, u jednoga je (Banovac, prip.) rijedak, a u jednoga (Vitalie) običan je samo u majuskulama.
(3) eh — u 28 pisaca (1574 — 1830., koje su sve sami Kajkavci osim Kanižlića, Knezovića, Ivanošića), u 11 je samo taj znak, a u jednoga je (Kanižlić) rijedak.
y) ehi — u 3 pisca (Pergošić, Vramec, Knezović), od kojijeh je u drugoga rijedak.
S) ci — u 10 pisaca (N. Ranina, D. Ranina, Gradić, Budinić, Gučetić, Zlatarić, Palmotić, Andrijašević, Lubuški, Banovac, prip.), od kojijeh je rijedak u 3 (N. Ranina, Gradić, Banovac), a u svijeh se nalaze i drugi znakovi.
s) ej — u 9 pisaca (N. Ranina, Mikala, Đorđić, Kadčić, Rosa, Nenadić, Matović, Matei, Marković), koji svi upotreblavaju i druge znakove.
'() cs — u 24 pisca (1595 — 1833., među kojima nema Bokela, Dalmatinaca ni Dubrovčana), u 4 (Ambrozović, K. Pavić, Horvat, Jaić) je samo taj znak, a u jednoga je (Habdelić) rijedak.
?i) csi — samo u jednoga pisca (Knezović) i to rijetko.
■ft) csj — samo u jednoga pisca (Krajačević).
t) csy — samo u jednoga pisca (Krajačević) i to veoma rijetko.
x) cf — u 17 pisaca (1640 - 1800., među kojima nema Bokela, Dalmatinaca ni Dubrovčana), od kojijeh je rijedak u jednoga (Hab- delić), a u svijeh se nalaze i drugi znakovi.
X) efi — u 2 pisca (Grličić, Knezović), koji pišu i druge znakove.
p.) cz — u Bandulavića i Vitalića (u ovoga drugoga samo u majuskulama).
v) c — u 25 pisaca (1495 — 1815., među kojima nema Bokela, Kajkavaca ni Slavonaca), u 8 se nalazi samo taj znak, u jednoga je (N. Ranina) rijedak, a u jednoga (Hektorović) veoma rijedak. Petorica pisaca (Bandulavić, Ivanišević, Mikala, Ančić i Radnić) uz malu tipografičku promjenu razlikuju e, kada je = c, od 9, kada je = c. U 3 pisca (Mrnavić, Bakšić, Radovčić) otpada u majuskulama kvačica i ostaje samo C.
H) ci — u jednoga pisca (Lubuški), koji i drukčije bileži glas c.
0) teh — • u 12 pisaca (1696 — 1830., sve samijeh Kajkavaca) ; u knizi Nadaždi-Draškovićke rijetko se nalazi.

350

%) z — ■ u 2 pisca (Bernardin, Gradić), od kojijeh je u prvoga rijetko.
p) zh — u 1 pisca (Vraniec), koji i drukčije bileži glas č. s) zi — u 2 pisca (N. Ranina, Gradić) i to rijetko.
ć.
Ovoga glasa nema u Kajkavaca, a u ostalijeh se pisaca nalaze za n 22 znaka.
a) ceh — u 6 pisaca (Budinić, Baraković, Orbin, Kašić, Mikala, Vitalić), koji svi i drukčije bileže glas ć.
P) cehi — u 4 pisca (Budinić, Baraković, Orbin, Vitalić), od kojijeh je u trećega rijetko, a svi još i drukčije bileže.
y) eh — u 62 pisca (1495—1833. t. j. u svijeh . nekaj.kayskijeh_ pisaca osim Barakovića, Albertija, Orbina, Kašica, Mikale i Vita- lića), u 3 je (Lipovčić, E. Pavić, Jaić) samo taj znak, a u jednoga je (Budinić) rijedak.
S) ehi — u 43 pisca (1495—1826. iz _svijeh nekajkavskijeh kx a j eva ); koji svi još i drukčije bileže glas ć; u jednoga je pisca (Vitalić) navedeni znak rijedak.
s) chj — u 11 pisaca (1507 — 1826., među kojima nema Čaka- vaca, ni Dalmatinaca), koji svi imaju i druge znakove.
°hy — u 3 (4) pisca (Bernardin, Zoranić, Vrančić dict. i živ.), koji svi i drukčije bileže.
t\) ck — u jednoga pisca (Gradić) i to rijetko.
■9-) cki — u jednoga pisca (Gradić).
i) cs — u 3 pisca (Kanižlić, Knezović, Ivanošić), od kojijeh je u prvoga rijetko.
/-) csi — u jednoga pisca (Knezović), koji i drukčije bileži.
X) đ — u 3 pisca (Kanižlić, Knezović, Ivanošić), od kojijeh je u prvoga veoma rijetko.
\>.) efi — u jednoga pisca (Knezović), koji i drukčije bileži.
v) k — u 3 pisca (Bernardin, Gradić, Alberti), od kojijeh je u drugoga rijetko.
E) ki ■ — u jednoga pisca (Bernardin) i to veoma rijetko.
o) ky — samo u jednoga pisca (Alberti), koji i drukčije bileži.
tc) teh — u 7 pisaca (Mrnavić, Kanižlić, Banovac blag, Nena- dić, Ivanošić, Miletić, Marković), od kojijeh je i|* drugoga i sedmoga rijetko, ali i ostali pišu još i drukčije.
p) tehi — u 4 pisca (Palmotić, Knežević, Banovac blag., Mato- vić), u kojijeh se svijeh još i drukčije nalazi.

6, r», Đ.

351

c ) tehj — u 5 pisaca (Kanižlić, Rosa, Nenadić, Matei, Marković), od kojijeh je u petoga rijetko, u prvoga veoma rijetko, a i u druge trojice nalaze se još i drukčiji znakovi.
T ) tchy — u jednoga pisca (Vrančić živ.), koji bileži još i drukčije.
u ) t j — u 18 pisaca (r728— 1833., medu kojima nema Čaka- vaca), u jednoga je (Kanižlić) rijetko, a u svijeh se nalaze i drugi znakovi. jednomu je (Matei) sumnivo, je li izgovarao u takvijem slučajevima tj ili ć.
ep) tky — u jednoga pisca (Alberti), koji i drukčije bileži.
X) ty — lt 4 (5) p. (Vrančić dict. i živ., Komulović, Vitezović, Vitalić), koji svi imaju još i druge znakove.
D.
Ovaj se glas u svijeh pisaca piše samo znakom, kojijem ga i mi
danas pišemo.
Đ.
Kajkavci nemaj u ov oga gjasa, a nemaju ga ni čisti Cakavci, u gdjekojljeh se ipak čakavskijeh pisaca nalazi glas đ u riječima, gdje se ne može dopustiti, da su izgovarali dj. Ti su pisci : Vrančić (dict. i živ.), Baraković, Alberti, Georgiceo, Radovčić i Vitezović; a što su pisali đ, to je jamačno imitacija štokavskoga govora. Za cijelo mislim, da se čakavsko đ od štokavskoga đ onako razlikuje, kako se razlikuje čak. ć od i tok. 6. — Za glas đ nalazi se u sta- rijeh pisaca 15 znakova.
a) eh — u jednoga pisca (Ančić), koji i drukčije piše glas đ. (3) ehi — u 2 pisca (Ančić, Terzić), koji upotreblavajn i druge znakove.
y) dg — u 4 pisca (Baraković, Mrnavić, Banovac blag., Nena- dić), od kojijeh je u trećega rijetko, a u svijeh se nalaze još i drugi znakovi.
§") dgi — u 2 pisca (Baraković, Nenadić), od kojijeh je u dru- goga rijetko, ali i prvi još i drukčije bileži.
s) dgj — u 2 pisca (Knežević, Nenadić), od kojijeh je u prvoga rijetko, ali i drugi upotreblava još i druge znakove.
'Q di — u 4 pisca (Terzić, Baćić, Rosa, Miletić), koji svi još i drukčije bileže.
ti) dj — u 19 pisaca (1696— 1833., među kojima nema nijednoga
Bošnaka), koji svi upotreblavaju i drukčije znakove. Jedan pisac
(Matei) možda je svuda, gdje je pisao dj, htio naznačiti dj, a ne đ.
&■) dy — u 16 pisaca (1595—1788., među kojima nema Bokela
ni Dubrovčana, a samo je jedan Bošnak : Bandu lavićJ samo jedan

352

Đ— E.

Slavonac: Ivanošić), od kojijeh 4 (5) pišu samo tako (Vrančić dict. i živ., Komulović, Alberti, Banđulavić), a ostali još i drukčije, i) g — u 22 pisca (1507 — 1815., medu kojima nema ni jednoga Cakavca), u 2 je (I). Ranina, Knežević) rijetko, a u svijeh se ostalijeh nalazi još i drukčije.
x.) gh — u 12 pisaca (1563 — 1826., medu kojima nema ni jednoga Bošriaka, Cakavca ni Slavonca), koji svi pišu i druge zna- kove, a u jednoga je (Nenadić) ovako rijetko.
X) ghi — u 5 pisaca (D. Kanina, Palmotić, Andrijašević, Akvi- lini, Kadčić), koji svi pišu i drukčije.
[x) ghj — u 5 pisaca (Mikala, Dorđić, Rosa, Matei, Marković), koji svi upotreblavaju i druge znakove.
v) gi — u 22 pisca (1507 — 1815., medu kojima nema nijednoga Cakavca), u jednoga je (Nenadić) rijetko, a i svi drugi pišu još i drukčije.
E) gj — u 16 pisaca (1678 — 1833., medu kojima nema nijednoga Cakavca ni Dubrovčanina), u 2 se pisca (Lipovčić, E. Pavić) na- lazi samo tako, a u jednoga (Ančić) rijedak je navedeni znak.
°) gy — u 5 pisaca (Kanižlić, Knezović, Došen, M. Relković u 1. izd. i Ivanošić), od kojijeh je u prvoga i u trećega samo tako, a u petoga je veoma rijetko.

E.
U svijeh se pisaca nalazi isti znak, što ga i mi danas pišemo ; u većine je samo tako, a u nekijeh se pored mnogo običnijega e nalaze još i druga dva znaka, ali sasma rijetko u drugijem ka- kvijem slučajima osim na kraju padeža a-deklinacije. To je bez šumne imitacija latinskoga pravopisa ; prema latinskomu n. pr. aquae (gen. i dat. sing., nom. i voc. plur.) pišu gdjekoji pisci ,vodae' (gen. sing., nom., accus. i voc. plur.). Tako se u starijeh pisaca nalaze 3 znaka :
a) e — u svijeh pisaca, kako je ovaj čas rečeno.
(3) se — u U pisaca (1606 — 1767., medu kojima nema nijednoga Bokela, Cakavca ni Slavonca), od kojijeh je u. jednoga (Banovac blag.) rijetko i u navedenoj prilici.
-() e — u 9 pisaca (Pergošić, Komulović, Banđulavić, Kašić, Palmotić, Radnić, Andrijašević, Akvilini, Banovac blag.), od kojijeh je u drugoga i četvrtoga rijetko.

F, G, G.

F.
Svi pisci pišu onako, kako i mi danas, samo dvojica pored znaka / imaju još i znak ph, na ime N. Ranina i M. Relković (u I. izd., ali rijetko).
G.
U starijeh se pisaca, nalaze 2 znaka :
«) g — u svijeh pisaca osim u jednoga (Pergošić) običniji je taj znak nego li znak :
(3) gh — u 48 pisaca (1567 — 1826.), koji svi pišu i znak g; u 4 je pisca (Grlavinić, Habdelić, Nadaždi-Draškovićka, M. Relković u I. izd.) rijedak znak gh, a u jednoga je (Reš) veoma rijedak. Najčešće pišu pisci gh ispred e, i, za tijein na kraju riječi.
r
G.
Ovaj je glas u pisaca Stokavaca rijedak, osobito u onijeh, koji slabo upotreblavaju tuđe riječi ; . tako se u gdjekojega pisca glas g nikako ne nalazi. I danas bi se rnogla napisati dosta velika kniga, u kojoj ne bi bilo ni jedne riječi s tijein glasom. Cakavci nemaju _glasa_jf, a što ga čakavski pisci Grlavinić i Vitezović ipak pišu, to je lako razumjeti, jer u prvoga pisca ima i drugoga dosta koješta na kajkavsku, a u drugoga je glas § samo u tuđijem riječima Kajkavci svi imaju navedeni glas i pišu ga u onakvijem prilikama, gdje Štokavci govore đ, n. pr. kajk. rog'en = štok. rođen ili kajk. pohagati = štok. pohađati itd. Sto Kajkavci prema štokavskomu đ imaju g, to sasvijem paralelno teče s pojavom, što kajkavsko č odgovara štokavskomu 6 n. pr. kajk. pomućen = štok. pomućen ili kajk. sveca = štok. svijeća itd. Kada se pomisli, da su glasovi c i g složeni (prvi od ts, drugi od dz), a glasovi ć i đ da su također složeni (ć=tš, đ=dž), onda se vidi, daje veoma dobra proporcija ć : ć = g : đ, t. j. ts : ts = dz : dž, dakle kako Kajkavci prema štok. ć imaju č, tako je sasvijem u redu, što oni prema štok. đ imaju g. Još treba dodati, da se u kajkavskijeh pisaca nalazi ne samo rogen, pokapati, nego također: rojen, poha- jati u jednijeh češće, u drugijeh rjeđe. — U staroj se literaturi našoj nalazi za glas g 14 znakova:
a) cx — u 12 pisaca (1732 — 1833., među kojima je jedan Bošnak : Baćić, a drugo su sve sami Slavonci) ; oni svi pišu samo tako osim Baćića.
(i) c ■ — ■ u 4 pisca (Ančić, Radnić, Dobretić, Miletić), koji samo tako pišu.
Istorija hrvatskoga pravopisa. 23

354

G— H.

Y) <% v — u % pi sca (Gašparoti, Šilobod, Reš), od kojijeh je u trećega veoma rijetko, a i druga dvojica pišu još i drukčije.
S) di — u jednoga pisca (Zrinski), koji i drukčije bileži.
E ) dj — u 3 pisca (Zrinski, Reš, Vranić), od kojijeh je u prvoga rijetko, u drugoga veoma rijetko, a i treći piše i drukčije.
-Q iy — u 12 pisaca (1660—1833., sami Kajkavci), od kojijeh 3 (Mikloušić, Vračan, Kristijan) samo tako pišu, u jednoga (Zrinski) je rijetko, a u jednoga (Reš) veoma rijetko.
7)) g — u 14 pisaca (1563 — 1826., medu kojima nema nijednoga Bokela, Bošhaka ni Dalmatinca), u 2 je (Glavinić, Andrijašević) samo tako.
•&) gh — u jednoga pisca (Vramec) i to veoma rijetko.
i) gi .— u 12 pisaca (1563—1764., od kojijeh 3 (Mrnavić, Palmo- tić, Grličić) samo tako pišu, a u jednoga je (Milovac) rijetko.
x.) gj — u 3 pisca (Nađaždi-Draškovićka, Rosa, Marković), od kojijeh je u Nadaždi-Draškovićke rijetko, a i draga dvojica pišu i drukčije.
>,) gy — u 25 pisaca (1574 — 1825., sami Kajkavci osim Čakavca Vitezovića i Slavonca Kanižlića i Ivanošića), od kojijeh 8 samo tako pišu, u 2 (Pergošić, Zrinski) je rijetko, a u jednoga (Mulih) veoma rijetko.
[a) g — samo u jednoga pisca (Pergošić), koji upotreblava i druge znakove.
v) gi — samo u jednoga pisca (Pergošić) i to rijetko.
[)x — ■ samo u dva pisca (Banovac prip. i M. Relković u I. izd.), koji samo tako pišu.
H.
Bosanski, dalmatinski i slavonski pisci nijesu toga glasa izgova- rali, za to ga i nijesu znali ni upotreblavati kako treba. Oni ga veoma često pišu, gdje ne treba n. pr. dobrimah mjesto dobrima, a opet ga izostavlaju, gdje bi ga trebalo pisati n. pr. oditi mjesto hoditi; gdjekoji ga, napokon premještaju s pravoga mjesta na krivo pišući n. pr. rahna (cibus) mjesto hrana Nije čudo, da su rečeni pisci dosta često i pravo napisali n. pr. kruha, ali to je bilo samo pogođeno, kako čovjek u opće iza nekoliko pogrješaka može pogo- diti istinu. Osobito se mnogo nalazi h pisano u gen. plur. sup- stantiva, n. pr. ludih, ženah itd. Medu piscima, koji tako pišu gen. plur., nalaze se i takvi, koji su za cijelo pravo izgovarali glas h i u opće ga pisali pravilno. To su n. pr. Cakavci: Alberti, Georgi-

355

ceo, Radovčić i većina Kajkavaca iz XVIII. i XIX. vijeka, od starijih samo Krajačević, Jurjević i Simunić. Ti su pisci za to pisali ludih, stvarih itd. jer su mislili, da tako niora biti poradi gen. plur. dobrih, naših itd. Osobito je vrijedno spomenuti, da tri kajkavska pisca XIX. vijeka (Mikloušić, Lovrenčić i Kristijan) pišu h u gen. plur. također iza konsonanta n. pr. ribh (piscium), vodh (aquarum) itd. Očevidno je to pisane poteklo iz nihova kriva mudrovaha i nepoznavana gramatike. Nijesu ni svi štokavski pisci mnogo upotreblavali h u gen. plur., u nekijeh je (Bandulavić, Bakšić, Vitalić, Ambrozović) ono rijetko, a u dvojice je (Mrnavić, Banovac blag.) veoma rijetko. U drugijem prilikama osim u gen. plur. pišu h samo bosanski, dalmatinski i slavonski pisci, ali opet ne svi, a i od onijeh, koji to čine, jedni čine češće, drugi rjeđe; rijetko je n. pr. u Grličića, Kadčića, Knezovića, Došena, Ivano- šića, Varešanina i Miletića. I Cakavac Gazarović piše kasto bez potrebe h po krivom mudrovahu. U Kajkavaca Šimunića i Za- grepca veoma je rijetko h, gdje ne bi smjelo biti. Glas h izostav- laju također samo bosanki, dalmatinski i slavonski pisci, ali od prvijeh izuzevši ipak Bandulavića i Lubuškoga, od drugijeh Ko- mulovića, Kašica, Mrnavića, Bakšića, Vitalića i Kadčića. Pogrješka, o kojoj govorimo, rijetko se nalazi u Kanižlića, Kneževića, Ba- novca (blag.), Došena, Varešanina i K. Pavića. Glas h premještava samo 5 pisaca : Ančić, Terzić, Macukat, Kadčić, Lastrić, od kojijeh treći i četvrti rijetko. Dubrovčani pišu glas h samo ondje, gdje treba, a ne izostavlaju ga nigdje, gdje ne treba; Bokeli pišu bez potrebe h samo u gen. plur. supstantiva. U svijeh pisaca služi za glas h isti znak, kojijem ga i mi danas pišemo; samo rijetki pisci upotreblavaju pored toga još i druge znakove:
a) eh — u 5 pisaca (Bernardin, Zoranić, Vrančić živ., Gazaro- vić i Rosa), od kojijeh je samo u trećega malo običnije, a u ostale je četvorice sasma rijetko
P) hv — u jednoga pisca (Ambrozović) i to sasma rijetko.
y) i — u jednoga pisca (Knezović) i to sasma rijetko.
o) j — u 3 pisca (Kadčić, Dobretić, Varešanin) ali u sva 3 sasma rijetko.
s.) k — u jednoga pisca (Gučetić) i to sasma rijetko.
v — u 2 pisca (Ambrozović, Cevapović), ali u obojice sasma rijetko.

356

i, u, m, J.

Svi pisci upotreblavaju isti znak, koji i mi danas pišemo, ali neki pisci poreci znaka i imaju i drugijeh znakova:
a) ij — u 2 pisca (Zoranić, Pergošić), ali u obojice rijetko.
p) j — u 19 pisaca (1495—1826., od kojijeh je u 10 rijetko, a u dvojice (Habdelić, Grličić) veoma rijetko.
y) ji — u jednoga pisca (Marković) i to rijetko.
§) y — u 29 pisaca (1495 — 1830., od kojijeh je u 3 (Vrančić dict., Matović, M. Relković u I. izd.) rijetko, a u jednoga (Krče- lić) veoma rijetko. U Kajkavaca : Zagrepca, Gašparotija, Silobođa i u svijeh kasnijih služi znak y samo za riječcu i (et).
IJ.
Kada dolaze ta dva glasa jedan do drugoga, pišu ih svi pisci onijem znakovima, koji im služe za i i za /; samo gđjekoji pisci odstupaju od toga pišući grupu ij i drukčije:
a) j — u 2 pisca (Ančić, Baćić).
P) y — u 3 pisca (Ančić, Terzić, Baćić).
MI..
Gotovo svi pisci pišu grupu iji onijem znakovima, koji im već služe za svaki pojedini od tijeh glasova, samo gđjekoji odstupaju od toga pišući grupu iji drukčije nego bi se očekivalo :
a) i — u jednoga pisca (Lastrić), koji i drukčije piše.
(3) ij — u 14 pisaca (1567 — 1775.), od kojijeh 6 samo tako pišu (Gradić, Gučetić, Orbin, Glavinić, Mrnavić i Bakšić), a ostali i drukčije.
y) y — u 3 pisca (Baćić, Knezović, Lastrić), koji i drukčije imaju.
°") yi — u jednoga pisca (Macukat), koji i drukčije piše.
J.
Svi pisci, koji češće, koji rjećte, izostavlaju znak za taj glas osobito mectu vokalima pišući n. pr. milia mjesto milija ili prie mjesto prije itd. Protivno je tomu, što 5 pisaca stavlaju znak j u onakvijem prilikama, gdje ga mi danas slijedeći Vuka izostav- lamo, n. pr. bio (particip), dio (pars) nalazi se u nih pisano bijo, dijo. Ti su pisci : Palmotić, Radnić, Banovac (blag ), Varešanin i Horvat. Kada se u prijegledu, koji sada dolazi, veli za kojega pisca, da upotreblava samo ovaj ili onaj znak, svuda se ima misliti, da

357

se izuzimaju oni slučajevi, kada se j nikako ne piše. Za glas j nalazi se u starijeh pisaca 10 znakova:
a) g — u 11 pisaca (1495 — 1703., koje su sami Cakavci i 2 Dalmatinca), od kojijeh je u jednoga (Mrnavić) rijetko, ali i svi ostali upotreblavaju i druge znakove.
[3) gi — u 3 pisca (Zoranić, Baraković, Vi talio), koji još i druk- čije pišu.
T) S7 — u 2 pisca (Bernarđin, Vrančić, dict.), od kojijeh je u prvoga rijetko, ali i drugi piše još i drukčije.
S) h • — u 5 pisaca (Banovac blag., Knežević, Lastrić, Došen, Dobretić), od kojijeh je samo u trećega malo običnije, a u ostale je četvorice sasma rijetko.
s) i — u 43 pisca (1495 — 1830., medu kojima nema Bokela), od tijeh je u jednoga (Lipovčić) samo tako, u jednoga (Marević) je rijetko, a u 2 (Varešanin, Kristijan) veoma rijetko.
'0 ij — u 5 pisaca (Zoranić, Vramec, Gučetić, Baćić, Knezović), od kojijeh je u prvoga rijetko, a u petoga veoma rijetko. Moguće je, đa je u svijeh tijeh pisaca griješkom naštampano i/ .mjesto y, jer između rukopisnoga ij i rukopisnoga y nema druge razlike do ona dva punkta.
n) iy — u jednoga pisca (Terzić), koji i drukčije piše.
•&) j — u 67 pisaca 1495 — 1830., od kojijeh 30 samo tako pišu, a od ostalijeh je u 4 (Bernarđin, Pergošić, Zrinski, Zagrebac) rijetko.
y — u 41 pisca (1495—1762, od kojijeh je samo jedan Sla- vonac, a Bokela nema ni jednoga ni drugoga), od kojijeh 10 samo tako pišu, a u jednoga (M. Relković, I. izd.) je rijetko.
■/.) yi — u 2 pisca (Vrančić živ., Terzić), koji obojica pišu i drukčije.
JI.
Svi pisci pišu grupu ji onijem znakovima, koji irn već služe za jedan i za drugi glas. Ali gđjekoji još i drukčije pišu grupu ji:
oc) gi — u jednoga pisca (Zrinski).
fi) gj — u istoga pisca, ali rjeđe.
y) h — u 2 pisca (Matović, Dobretić), od kojijeh je u prvoga sasma rijetko.
o) ij — u 17 pisaca (1567 — 1782., među kojima nema nijednoga Slavonca), a od nih je u jednoga (Vrančić živ.) veoma rijetko.
e) j — u 8 pisaca (D. Ranina, Zrinski, Baćić, Krčelić, Knezović, Lastrić, Matović, Varešanin).

358

K, KŠ, KV, L, ^.

y — u 9 pisaca (Zoranić, Vramec, Vrančić živ., Glavinić, Radnić, Terzić, Lubuški, Baćić, Krčelić), od kojijeh je u trećega veoma rijetko.
K.
Samo 6 pisaca (N. Ranina, Marulić, Hektorović, Zoranić, Budi- nić, Baraković) upotreblavaju za taj glas drugi znak ili druge zna- kove nego što mi danas pišemo. Velika većina ostali) eh pisaca piše samo znak k, a gdjekoji pored toga znaka imaju još i drukčije:
a) e — u 6 pisaca (Bernardin, N. Ranina, Gradić, Hektorović, Zoranić, Gučetić), od kojijeh je u trećega, četvrtoga i šestoga rijetko.
(3) eh — u 12 pisaca (1495 — 1626., jedan Bošnak, za tijem Cakavci i Dubrovčani), od kojijeh je u 3 (Marulić, Budinić, Bara- ković) samo tako, u 4 (Gradić, Gučetić, Gazarović, Bandulavić) je rijetko, a u jednoga (D. Ranina) je veoma rijetko.
y) h — u 3 pisca (Bernardin, Gučetić, Gazarović), od kojijeh je u drugoga i trećega rijetko, a u prvoga sasma rijetko.
KŠ. Svi pisci osim trojice (Zrinski, Habdelić, Zagrebac) pišu tu grupu samo onijem znakovima, koji im već služe i za k i za š;. i ona trojica čine to isto, ali pored toga se nalazi u nih za grupu ks još i znak x.
KV.
Grupu kv samo 5 pisaca (Budinić, Komulović, Bandulavić, Bakšić, Varešanin) pišu posebnijem znakovima, a ne onima, kojima pišu k i v. Ostali pisci ne rade tako, nego ili bileže kv samo onako, kako već donosi nihova azbuka, ili uza to još i drukčije. Tako se grupa kv bileži još dvojako:
a) qu — u 21 pisca (1495 — 1799., medu kojima nema nijednoga Kajkavca), od nih 3 (Budinić, Bandulavić, Varešanin) imaju samo tako, a u jednoga (E. Pavić) je rijetko.
(3) qv — u 1 2 pisaca (1568— 1759., medu kojima nema Bokela, Bošnaka ni Kajkavaca), od nih je u dvojice (Komulović, Bakšić) samo tako.

Ovaj se glas u svijeh pisaca piše samo znakom, kojijem ga i mi danas pišemo. ,'?
U staroj hrvatskoj literaturi ima za glas l 9 znakova.
«) chl — u jednoga pisca (Ančić), u kojega je samo tako.

Vi V-> M -

359

P) gl — u 45 pisaca (1495 — 1826., medu kojima nema Kajka- vaca ni Slavonaca), od nih je u jednoga (Marulić) samo tako.
y) gli — 37 pisaca (1495 — 1815., mdđu kojima nema ni jednoga Kajkavca ni Slavonca), od nih je u jednoga (Lastrić) rijetko, a i svi ostali pišu još i drukčije.
§| glj — u 9 pisaca (N. Ranina, Mikala, Đorđić, Rosa, Kneže- vić, Lastrić, Nenadić, Matei, Marković), u kojijeh se svijeh i druk- čije nalazi.
s) gly — uli pisca (Bernardin, Vrančić dict., Terzić), od kojijeh je u drugoga veoma rijetko, a i druga dvojica pišu još i drukčije.
'() li — u 8 pisaca (Pergošić, Vramec, Glavinić, Milovac, Jurjević, Knezović, Švagel, E. Pavić), od kojijeh je u osmoga rijetko, a u drugoga je samo tako.
vi) lj — u 15 pisaca (1697—1833., 2 Kajkavca, ostalo Slavonci), od nih je u 4 (Simunić, Krčelić, Knezović, E. Pavić) još i drukčije, a u ostalijeh samo tako. Treba dodati, da ovamo ide M. Relković u II. izdanu.
■9-) ly — u 36 pisaca (1574 — 1833., medu kojima nema Bokela, Bošnaka ni Dubrovčana), od nih je u jednoga (Pergošić) rijetko, a u 22 samo tako. Treba dodati, da ovamo ide M. Relković u I. izdanu.
i) 1 — u jednoga pisca (Vitezović), u kojega se nalazi i drukčije.
\I.
Svi pisci bileže tu grupu onijem znakovima, koji odgovaraju glasovima, od kojijeh je složena, samo je neki pišu i drukčije :
a) li — u jednoga pisca (Knezović).
P) lij — u 2 pisca (Zrinski, Milovac).
y) lj — u 2 pisca (Zrinski, Knezović).
o") ly — uli pisaca (1595—1762., Cakavci, Kajkavci, Slavonci), od kojijeh je u jednoga (Glavinić) rijetko.
M.
U svijeh je pisaca znak za taj glas onaki, kako ga i mi danas pišemo, samo neki pisci bileže još i drukčije. Tijeh pisaca ima 32, i u svijeh je znak ~ na vokalu ispred onoga m, koje se izostavla, mnogo rjeđi nego li pisane znaka m, ali u gdjekojijeh je razmjerno još rjeđe, a u drugijeh je upravo veoma rijetko. Ona su 32 pisca u vremenu 1521 — 1764., a među hima nema Bokela ni Slavo- naca. Dosta je rijedak znak ~ u 4 pisca (Vrančić dict., Kra-

360

N. N, NI.

jačević, Nadaždi-Draškovkka, Lubuški), a veoma rijedak u 6 pisaca (Glavinić, Zrinski, Ančić, Vitezović, Macukat, Silobod).
ST. Nema nijednoga pisca, koji ne bi taj glas pisao, kako se danas piše, samo neki pisci imaju pored znaka n još i znak ~ na vokalu ispred izostavlenoga n. Takvijeh je pisaca 28 (1521 — 1764., medu kojima nema Bokela ni Slavonaca). Znak je ~ prema znaku n u svijeh rijedak, u jednoga je (Krajačević) osobito rijedak, a u 6 (Georgiceo, Mikala, Radovčić, Jurjević,.Nadaždi-Draškovićka, Vite- zović) je veoma rijedak.
N.
Stara kniževnost hrvatska ima 9 znakova za taj glas:
a) chn — u jednoga pisca (Ančić), koji piše samo tako.
(3) gn — u 45 pisaca (1495 — 1826., među kojima nema ni jednoga Kajkavca ni Slavonca), od nih 17 pišu samo tako, a ostali i drukčije.
y) gni — u 18 pisaca (1495 — 1782., među kojima nema Bokela, Kajkavaca ni Slavonaca), od nih je u 2 (Bernardin, Zoranić) rijetko, u jednoga (Gradić) veoma rijetko, a i svi ostali imaju još i drukčije.
^) g n j — u 2 pisca (N. Ranina, Lastrić), koji imaju i druge znakove.
s) gny — u jednoga pisca (Terzić), koji i drukčije piše.
'z) ngn — u 4 pisca (Bernardin, Marulić, Hektorović, Kadčić), od kojijeh je u drugoga veoma rijetko, a i u druge je trojice dosta rijetko.
ti) ni — u 5 pisaca (Pergošić, Vramec, Jurjević, Knezović, E. Pavić), od kojijeh je u trećega i petoga rijetko, a u prvoga i drugoga je samo tako.
&) nj — u 14 pisaca (1697 — 1833., 2 Kajkavca, ostalo Slavonci), od nih je u jednoga (Simunić) rijetko, a u jednoga (Krčelić) još i drukčije. Svi ostali imaju samo tako. Treba dodati, da M. Rel- ković ide ovamo u II. izdanu.
i) ny — u 35 pisaca (1595 — 1833., među kojima nema Bokela, Bošnaka ni Dubrovčana), od iiih je u 25 samo tako. Treba dodati, da M. Relković ide ovamo u I. izdanu.
ti. "'
Svi pisci imaju za grupu ni znakove, koji im služe za n i za i, ali gdjekoji pored toga bileže još i drukčije:

ni, o, p, r. 361
«) ni — u jednoga pisca (Knezović).
(3) nij — u jednoga pisca (Milovao).
y) nj — u jednoga pisca (Zrinski).
S) ny — u 12 pisaca (1595 — 1762., Cakavci, Kajkavci i jedan Slavonac), od nih je u jednoga (Vrančić, živ.) rijetko. Treba dodati, da M. Relković ide ovamo u I. izdanu.
0.
Ovaj se glas u svijeh pisaca piše samo znakom, kojijem ga i mi danas pišemo.

Svi pisci pišu svagda taj glas onako, kako se i danas piše ; što se u Banovca (prip ) nalazi veoma rijetko ph, to su možda štam- parske griješke.
R.
Kada je taj glas konsonant, pišu ga svi pisci bez izuzetka onako kao i mi danas. Drugo je, kada je taj glas u vokalnoj službi, onda ga pišu različni pisci različno. Prije nego to pregledamo, reći ćemo, da vokalno (slogotvorno) r u onakvijem slučajevima, kada dolazi ispred vokala (n, pr. u riječi umro) pišu svi pisci, u kojijeh se takvi posve rijetki slučajevi nalaze, znakom r (dakle n. pr. umro), samo Došen i Peštalić pišu ra (n. pr. satrao), koje se jednoć nalazi i u Bakšića. Bandulavić u toj prilici piše arh (umarho) pored mnogo rjeđega r; na kraju riječi piše rh (otrh 3. sing. aor., ali je to jedini primjer). Vokalno r ispred konsonanta (n. pr. u riječi prst) piše se različno:
a) aer — u 3 pisca (Kašić, Rosa, Matei), od kojijeh je u trećega samo tako, a u prve dvojice još i drukčije.
(3) ar — u 56 pisaca (1495—1826., iz različnijeh krajeva na- roda), od nih je u 3 (Vramec, Mikala, Peštalić) rijetko, a u 37 je samo tako. Treba dodati, da Došen bileži sad ar, sad ar, a Mar- ko vić Ar.
y) er — u 52 pisca (1569 — 1833., među kojima su svi Kajkavci i većina Slavonaca, a iz drugijeh su krajeva pisci sasma rijetki), od iiih je u 3 (Orbin, Kašić, Mikala) rijetko, a u 35 je samo tako. Treba dodati, da Gašparoti pored er piše također er.
o) er — u jednoga pisca (Pergošić) i to rijetko.
e) ri — u jednoga pisca (Radnić), koji i drukčije piše.
'Q rri — u 2 pisca (Mikala, Kadčić), u kojijeh se i drukčije nalazi.

362

s, sv.

' s.
^S vi kajkavski pisci,, za tijem Vrančić (đict. i živ.), Glavinić i
Georgiceo imaju za glas s drukčije znakove nego mi danas. Ostali pisci osim spomenutijeh pišu znak s ili sam ili još s drugijem kojijem znakom. Osim znaka s nalazi se u staroj kiiiževnosti u različnijeh pisaca još 7 znakova:
a) sz — u 14 pisaca (1574 — 1830., Cakavci, Kajkavci i jedan Slavonac), od nih je u jednoga (Mataković) rijetko, a u jednoga (Reš) veoma rijetko. Pergošić i Vitezović pišu samo & (t. j. samo na početku riječi, gdje treba veliko slovo), a Kanižlić samo ispred glasa c.
|3) f — u 54 pisca (1495—1800., među kojima sn Slavonci rijetki, a Kajkavci još rjeđi), od tijeh je u 3 (D. Ranina, Gučetić, Đorđić) rijetko, u jednoga (Reš) veoma rijetko, a u jednoga (Geor- giceo) je samo tako.
y) Tf — u jednoga pisca (Bernardin) i to veoma rijetko.
5) fz — u 26 pisaca (1578 — 1802., osim Vrančića dict. i živ., za tijem Glavinića i Kanižlića — sve sami Kajkavci), u jednoga (Kanižlić) je samo ispred glasa c,au jednoga (Šilobod) je samo tako.
s) fi — u 5 pisaca (Pergošić, Vrančić dict., Glavinić, Krajačević, Terzić), od kojijeh je u petoga rijetko, u prvoga je samo tako u minuskulama, a u majuskulama piše Sz.
z — u 25 pisaca (1578—1830., sami Kajkavci osim Vran- čića dict. i živ., Radnica, Vitezovića, Knezovića), od nih 16 pišu tako samo ispred glasova k, p, t, neki i ispred drugijeh glasova, jedan (Knezović), samo ispred t, u 4 je znak z rijedak (Habdelić, Zagrebao, Mulili, Knezović), a u 2 je (Radnić, Gašparoti) veoma rijedak.
"(\) zf — u jednoga pisca (Bernardin) i to veoma rijetko.

SV. Gotovo svi pisci pišu tu grupu znakovima, koji im i inače služe za s i za v, samo Komulović, Alberti, Orbin i Kašić bileže grupu sv preko očekivana pišući je sf; inače se u nih glas v ne nalazi zapisan znakom f Ona prva tri pisca bileže i.-đrukčije grupu sv, a Kašić upotrebjava samo sf. Što i drugijeh 6 pisaca (Bernardin, Gradić, Hektorović, Zoranić, Gazarović, Terzić) također pišu sf, to po liihovoj azbuci nije krivo, jer oni i inače glas v pišu češće ili rjeđe znakom /. Treba dodati, da je sf u Bernardina veoma

sv, š.

363

rijetko, mnogo je običnije u nega ff, koje se nalazi i u Marulića, za tijem u Gradića i u Hektorovića, ali u ove dvojice veoma rijetko. Sžmo se po sebi razumije, da ne vala čitati sfega, sfet, nego svega, svet, makar koji pisac onako pisao. U Komulovića, Albertija, Orbina i Kašica nije pisane sf drugo do nekakva manira i našledovane onijeh pisaca, koji fi inače upotreblavaju za v.

Za taj glas upotreblavaju stari pisci 22 znaka:
«) hsh — u 2 pisca (J. Relković, Ambrozović), ali u obojice rijetko.
(3) s — u 51 pisca (1495 — 1833., među kojima nema Bokela), od nih je u 8 (D. Ranina, Gučetić, Banovac prip., Lastrić, Ceva- pović, K. Pavić, Horvat, Jaić) rijetko, a- pošledna četvorica pišu tako samo ispred glasa ć; u dvojice je s (= š) veoma rijetko (Ko- mulović, Krčelić), a jedan pisac (Georgiceo) piše samo tako.
y) sc — u 19 pisaca (1563—1826., među kojima nema ni jednoga Kajkavca, a Slavonac je samo jedan: Kanižlić), od nih je u 2 (Ivanišević, Nenadić) rijetko, a i svi ostali pišu još i drukčije.
S) sci — u 3 pisca (Gradić, Gučetić, Zlatarić), od kojijeh je u prvoga veoma rijetko, a i druga dvojica imaju i drukčije.
s) scj — u 5 pisaca (Mikala, Đorđić, Nenadić, Matei, Marković), od kojijeh je u trećega rijetko, a i drugi pišu još i drukčije.
'0 sh — u 20 pisaca (1766—1833., među kojima je jedan Bošnak: Lastrić i jedan Dalmatinac : Miletić, a ostalo su Slavonci i Kaj- kavci), koji svi imaju i drukčije.
vi) ss — u 6 pisaca (Budinić, Vrančić dict., Nadaždi-Draškovićka, Vitezović, Knezović, E. Pavić), od kojijeh je u drugoga i šestoga rijetko, a i u drugijeh se nalazi još i drukčije.
ft) sf — u 7 pisaca (Bernardin, Budinić, Nadaždi-Draškovićka, Šimunić, Lipovčić, Knezović, E. Pavić), koji svi imaju i drukčije.
i) sz — u jednoga pisca (Švagel) i to veoma rijetko.
y.) f — u 52 pisca (1495 — 1802.), od kojijeh je u dvojice (Ančić, Varešanin) samo tako, u nekijeh se nalazi samo ispred glasa 6 (Hektorović, Alberti, Orbin, Kadčić, Banovac blag., M. Relković, Leaković, Peštalić, Marević), u jednoga pisca (Nenadić) samo ispred glasa t. Još je rijedak navedeni znak u 6 pisaca (Budinić, Nadaždi- Draškovićka, Lipovčić, Lastrić, Ivanošić, J. Relković). Jedan pisac (Ančić) piše navedeni znak i u majuskulama bez promjene.

364

Š, T.

X) fc — u 34 pisca (1495—1782., među kojima nema nijednoga Kajkavca, a samo je jedan Slavonac: Kanižlić), od nih je u jednoga (Buđinić) rijetko, a u 4 je samo tako (Bandulavić, Kašić, Macukat, Knežević).
[J.) fch — u dva pisca (Krčelić, Banovac, prip.) i to veoma rijetko.
v) fci — u 8 pisaca (D. Eanina, Bakšić, Palmotić, Andrijašević, Akvilini, Grličić, Lubuški, Kadčić), od kojijeh je u prvoga veoma rijetko, a i u svijeh se ostalijeh nalazi još i drukčije.
E) fcj — u 5 pisaca (N. Eanina, Mikala, Kadčić, Bosa, Nenadić), od kojijeh je u prvoga rijetko, a i drugi imaju još i drukčije.
°) f 9 — u jednoga pisca (Baraković), koji i drukčije piše.
■k) fs — u 31 pisca (1495-1796., među kojima nema nijednoga Bokela, Bošnaka ni Dubrovčanina), od nih je u jednoga (Zagrebao) rijetko, u jednoga (Bernardin) veoma rijetko, a i svi ostali upo- treblavaju još i druge znakove.
p) ff — 32 pisca (1495 — 1796., među kojima nema ni jednoga Bokela ni Dubrovčanina), od nih je u jednoga (Petretić) rijetko, a i svi ostali pišu još i drukčije.
c) ffc — u jednoga pisca (Bernardin), u kojega ima i drugijeh znakova.
t) fz — u jednoga pisca (Švagel) i to rijetko.
u) 6 — u 8 pisaca (Vrančić živ., Baraković, Gazarović, Petretić, Sidić, Nadaždi-Draškovićka, Fuček, Mulih), od nih je u svijeh osim drugoga rijetko, a u osmoga je veoma rijetko.
<p) z — u 5 pisaca (Vranić, Matijević, Mikloušić, Lovrenčić, Kristijan), koji svi pišu taj znak samo ispred glasa č, a prvi od nih čini i to rijetko.
X) x — u 5 pisaca (Gradić, Gučetić, Alberti, Andrijašević, Lu- buški), od kojijeh je u trećega i četvrtoga rijetko, u petoga veoma rijetko, a i u prve se dvojice nalazi još i drukčije.
T.
Svi pisci bileže taj glas znakom, kojijem ga i mi danas biležimo, ali neki pored toga upotreblavaju još i znak ih. U kojega se god pisca ih nalazi, svuda je t kud i kamo običnije. Veoma se rijetko nalazi ih u Bernardina, Vrančića (živ.) i Jaićaf neobično je i u Habđelića, Radnica, Lipovčića, Resa, Lastrića, Došena, Leakovića, Marevića i Horvata ; nešto je malo češće, ali opet dosta rijetko, u Pergošića, Vrančića (dict), Zagrepca, Lubuškoga, Fučeka, Knezo-

t, u, v.

365

vica i Matakovića ; razmjerno (prema drugima) dosta je obično u Vramca i Ančića. Svijeh je navedeni] eh pisaca na broju 21.
U. Ovaj se glas u svijeh pisaca bileži znakom u, ali 20 pisaca (1495 — 1747. ; među kojima nema nijednoga Bokela ni Slavonca, a samo je jedan Kajkavac : Zrinski) bileži pored znaka u još i znak v, u 4 od nih (Gučetić, Mrnavić, Zrinski, Terzić) je to ipak rijetko. — 21 pisac (1507—1689., među kojima nema nijednoga Bokela, Bošhaka ni Slavonca) u majuskulama piše V mjesto U.
V.
Osim 6 pisaca : N. Ranine, Marulića, Gradića, Hektorovića, Zo- ranića i Budinića bileže svi ostali glas v znakom, kojijem ga i mi danas biležimo, ako i ima među hima i takvijeh, koji pored toga upotreblavaju i druge znakove. Prije nego pregledamo, kako su stari pisci pisali glas v (osim znaka v), reći ćemo, da dva pisca (Banovac prip. i Lastrić) izostavlaju glas v u pismu, ali veoma rijetko. Osim znaka v nalazi se u staroj kniževnosti hrvatskoj još 9 drugijeh znakova:
a) f — u 9 pisaca (Bernardin, Marulić, Gradić, Hektorović, Zo- ranić, Buđinić, Baraković, Gazarović, Terzić), od kojijeh je u trećega rijetko, a i ostali imaju još i drugijeh znakova.
(3) h — u dva pisca (Banovac prip., Lastrić) i to veoma rijetko.
y) u — u 37 pisaca (1495—1747., međo kojima nema nijednoga Bokela ni Slavonca), od nih je u 5 (Mrnavić, Ivanišević, Terzić, Macukat, Zagrebao) rijetko, a i ostali pišu još i drukčije. U majus- kulama pišu jedni V, drugi V i U, a D. Ranina samo U.
o") uf — u 4 pisca (Bernardin, Zoranić, Buđinić, Bandulavić), od kojijeh je u drugoga rijetko, u trećega veoma rijetko, a i druga dvojica imaju još i drukčije.
s) uu — u jednoga pisca (Marulić), koji ima i druge znakove.
uv — -u jednoga pisca (Radovčić) i to rijetko.
•/i) vu — u 4 pisca (Bandulavić, Zrinski, Palmotić, Akvilini), od kojijeh je u trećega rijetko, ali i druga trojica imaju još i drukčije.
■9-) vv — u obje knige Vrančićeve, ali u drugoj rijetko.
i) w — u 2 pisca (Pergošić, Vramec), ali samo u majuskulama, i to u drugoga rijetko, a i u prvoga također drukčije. Isti znak u (majuskulama) služi u Pergošića također za grupu vu, a u Hab- đelića u minuskulama, ali rijetko.

366

Z. 13 pisaca (među kojima su svi Dubrovčani osim Orbina i Mi- kale, i još Bokel Nenađić) ne pišu glas z nigda znakom z, već drukčije. Svi ostali pisci upotreblavaju za glas z znak z ili sam ili još s drugijem kakvijem znakom. Osim znaka z ima u staroj kni- ževnosti još 7 drugijeh znakova :
se) 9 — u jednoga pisca (Bernardin) i to veoma rijetko. (3) s — u 13 pisaca (1507— 1768., među kojima nema ni jednoga Bošiiaka, Cakavca ni Slavonca), od nih je u 2 (D. Ranina, Rosa) rijetko, u jednoga (Komulović) veoma rijetko, a i svi drugi pišu još i drukčije.
y) f — u 18 pisaca (1495 — 1826., među kojima nema nijednoga Dalmatinca ni Slavonca), od nih je u 2 (Zlatarić, Akvilini) samo tako, a u jednoga (Marulić) je veoma rijetko. Vala spomenuti, da f dolazi i u minuskulama i u majuskulama bez promjene u 5 pisaca (Akvilini, Đorđić, Rosa, Matei, Marković) ; ostali pisci pišu u majus- kulama druge znakove.
8) fz — u 6 pisaca (Bernardin, Vrančić živ., Zrinski, Habdelić, Reš, Mataković), od kojijeh je u drugoga i u petoga rijetko, u prvoga, trećega i četvrtoga veoma rijetko, a i u pošleđnega se nalazi još i drukčije.
s) fi — u jednoga pisca (Glavinić), koji piše i drukčije.
zf — u jednoga pisca (Bernardin) i to veoma rijetko.
n) x — u jednoga pisca (Zoranić), koji ima i druge znakove.
Ž.
Za taj se glas u starijeh pisaca nalazi 18 znakova:
a) 9 — u jednoga pisca (Bernardin) i to veoma rijetko.
P) g — u jednoga pisca (Andrijašević) i samo u jednoj riječi (žestok), koja nekoliko puta dolazi.
y) s — u 31 pisca (1574—1830., među kojima su svi Kajkavci, za tijem Cakavci : Vrančić dict. i živ., Gazarović i Glavinić), od nih je u jednoga (Vramec) rijetko, a u četvorice je (Mikloušić, Vračan, Lovrenčić, Kristijan) samo tako.
8) se — u 2. pisca (Gučetić, Andrijašević), koji imaju i drukčije.
s) sci — u jednoga pisca (Andrijašević) i to rijetko.
sh — u jednoga pisca (Vitezović), koji piše'" i drukčije.
i)) f — u 31 pisca (1495 — 1802., među kojima su Cakavci: Bernardin, Marulić, Vrančić dict. i živ., za tijem Dubrovčani: N. Ranina i Gradić, drugo su sve sami Kajkavci), od nih je u 2

i.

367

(Bernardin, Gradić) rijetko, u jednoga (Marulić) veoma rijetko, a i svi drugi pišu još i drukčije.
$) f c _ u 8 pisaca (N. Ranina, Palmotić, Andrijašević, Akvi- lini, Đorđić, Rosa, Matei, Marković), koji svi imaju i drukčije.
t ) f c i — u 3 pisca (Palmotić, Andrijašević, Akvilini), koji i
drukčije pišu.
,,,) f c j — u 5 pisaca (N. Ranina, Đorđić, Rosa, Matei, Marković),
u kojijeh se i drukčije nalazi.
X) fg — u 2 pisca (N. Ranina, Mikala), koji imaju i drukčije.
[i.) fgi — u jednoga pisca (N. Ranina), i to veoma rijetko.
v) fgj — u jednoga pisca (Mikala), koji ima i drukčije.
Q fh — u jednoga- pisca (Vitezović), koji piše i drukčije.
o) fs — u jednoga pisca (Gašparoti) i to rijetko.
TC ) z — u 6 pisaca (Bernardin, Marulić, Gradić, Hektorović, Zoranić, Budinić), od kojijeh je u trećega, četvrtoga i šestoga rijetko, a i druga trojica upotreblavaju i druge znakove.
p) x — u 57 pisaca (1495—1833., među kojima nema ni jednoga Kajkavca, a Slavonci su svi), od kojijeh je u 46 samo tako, a u ostalijeh je i drukčije; počevši od godine 1626., pak sve do kraja ni jedan pisac osim Andrijaševića ne piše pored x još i drugi kakav znak, a u toga je jedinoga pisca x rijetko.
a) xi — u 2 pisca (D. Ranina, Gučetić), od kojijeh je u drugoga rijetko, a i u prvoga se nalazi i drukčije.
"£.
IJ Čakavaca i Slavonaca (svijeh osim Leakovića, ali i u toga prečesto) je taj glas = i, pak se tako i bileži; u svijeh Kajkavaca (osim najstarijega: Pergošića) taj je glas = e. Bošnaci i Dalma- tinci rijetko pišu drukčije nego li i (ili kako se već taj glas bileži) i to samo neki od nih. Samo Bokelima i Dubrovčanima donosio je riihov izgovor, te nijesu glas i pisali ni i ni e, nego drukčije. Sada ćemo pogledati, kako se u staroj kniževnosti pisalo i, kada se razlikovalo od i i e:
a) ie — u 25 pisaca (1507—1826., među kojima su obadva Bokela i svi Dubrovčani osim Đorđića, a ostali su iz različnijeh drugijeh krajeva) ; od nih su 4 (Zlatarić, Andrijašević, Akvilini i Rosa), koji samo tako imaju, a u drugijeh je još i drukčije.
P) ije — u 4 pisca (Gučetić, Palmotić, Baćić i Matović), ali u svijeh rijetko.
y) ive — u .jednoga pisca (Radnić) i to rijetko.

368

PEIJEGLED SLOVA.

8) je — u 10 pisaca (1507-1826., među kojima su obadva Bokela i Dubrovčani N. Ranina, D. Rani na, Mikala, Đorđić, Matei, Marković, za tijem dolaze Grličić i Miletić), od nih je u jednoga (Đorđić) samo tako, a u ostalijeh i drukčije.
s) ye — u 2 pisca (Pergošić, Baćić) i to rijetko.
Napokon vala dodati, da 2 pisca (D. Ranina i Nenadić) raz- likuju pismom kratko h od dugoga biležeći ono prvo znakom je, a ovo drugo znakom ie.

2.
Iz navedenoga se azbučnoga prijegleđa vidi, da ima samo 7 gla- sova, koji su se svagda i u svijem krajevima pisali do danas jedni- jem i istijem znakom. Ti su glasovi : a, b, d, l, o, p, r (r kada je konsonant). glasu p ipak vidi, što je naprijed rečeno.
U predgovoru je rečeno, da u savršenom pravopisu svaki glas treba da ima samo jedno slovo, kojijem se bileži. Protiv toga za- kona ima u svijeh starijeh hrv. pisaca prestupaka. Mi ćemo ovdje ispisati sve one znakove, koji su sastavleni od dva, od tri ili od četiri slova, a služe samo za jedan glas.
I. Dva slova:
se = e; ar = r.
eh = Č, 6, đ, h, k; ci = č; ej = č; ck = 6; cs = c, ć;

g; cz = c, c.

cl = c, 6; cx
9i = c; cz = c.
dg = đ; di = đ, §; dj = đ, g; dy = đ, g.
er = r', er = r.
gh = đ, g, g; gi = đ, g, j; gj = rt, §; gl = l; gn = h
gy = <*, h ;'■
gi = §. hv = h.
ij = *, /; iy = /• ji = i.
ki = ć; ky = ć. li = l; Ij = l; l y = /. ni = h; nj = n; ny = n ph = /, p. '"
ra = r ; rh = r ; ri = r. se = š, ž; sh = s, z; s fc = š; fg = ž; fh = š;

== s ; sf = s ; sz = s, s ; fc = š, ž; s, š ; fz = s, š, z.

• š, ž; ff

PRIJKGLED SLOVA.

369

th = t; tj = ć; ty = ć. uf = v; uu = v; uv = v.
vu = v; vv = v. xi = ž.
yi = h
zh r= č; zi = Č; zf = S, z.
Sastavlenica. dakle od dva slova, koja služe za jedan glas, ima u staroj kniževnosti 67.
II. Tri slova:
aer = r ; arh = r.
ceh = 6; ehi = c, ć, đ; chj = 6; chl = l ; chn = n; chy = 6;
cki = 6; csi = c, 6; csj = c; csy = č; efi = č, ć. dgi = đ; dgj = c? ; dgy = §.
ghi = đ; ghj = <*,- gli = i; glj = ?; gly = ?; g^i = *;
gnj = n; gny = h. hsh = š. ngn = n. rri = r.
sci = s, z; scj = š.
fch = š; fci = š, ž; Tcj = š, ž; fgi = ž; fgj = ž/ flc = S. teh = č ; 6; tky = d.
Sastavlenica dakle od tri slova, koja služe za jedan glas, ima u staroj kniževnosti 37.
III. Četiri slova: cehi = ć.
tehi = ć; tehj = 6; tchy = 6.
U staroj su dakle kniževnosti 4 sastavlenice od četiri slova, koja služe za jedan glas.
Mnogi se od starijeh pisaca hrvatskijeh ogrješuju i o onaj zakon, što smo ga naveli u predgovoru veleći, da u savršenoj ortografiji ne smije biti ništa izostavleno, što se izgovara t. j. svaki glas treba da bude napisan. Mnogi stari pisci ne paze na to, dok se u nih nalazi prečesto izostavleno j (n. pr. milia, poleati, koemu mjesto: milija, pole jati, kojemu). G-las se v izostavla veoma rijetko, a što se izostavlai h, to nije pogrješka protiv spomenutoga pravila, jer koji su pisali n- pr. naoditi, raniti mjesto nahoditi, hraniti, oni su i izgovarali bez h.
Istorija hrvatskoga pravopisa. u*±

370

PEIJEGLED SLOVA.

Ovamo treba brojili pojav, kada se piše jedno slovo mjesto dva ili ća mjesto tri ili dva mjesto tri: i = iji; ij = iji. j = ij, ji.
li = ji; lj = li; ly == ji. ni = ni; nj = ni; ny = ni. x = Jcš. J = V, tih ft! yi = ¥■
Jedan zakon savršena pravopisa veli, kako smo vidjeli u pred- govoru, da glasovi imaju biti onijem redom zapisani, kojijem se izgovaraju. Protiv toga zakona ima u staroj kniževnosti samo jedna pogrješka, koju čini samo 5 pisaca krivo biležeći glas h, n. pr. rahniti, huo, govorauh mjesto: hraniti, uho, govorahu.
Sasvijem je obično u staroj našoj kniževnosti, da se u istoj knizi jedan i isti glas nalazi na dva, na tri ili na više načina za- biležen, a to je pogrješka protiv onoga pravila, koje veli, da se jedan glas ima biležiti ne samo jednijem znakom, nego i na jedan samo način, Budući da svatko može naći mnoštvo potvrda za slu- čajeve, gdje se jedan glas bileži na dva ili na tri načina, samo ako malo zaviri u prvi dio ove knige, gdje je prikazan stari hrvatski pravopis po piscima, za to ćemo mi ovdje pregledati samo onake slučajeve, gdje se jedan glas bileži na četiri ili više načina, jer su ti slučajevi i znatniji (za dokaz velikoga nereda u staromu našem pravopisu) i rjeđi.
Glas c bileži na 4 načina: Terzić.
č bileže na 4 načina : Gradić i Lubuški ; na 5 načina N. Ranina ; na 6 načina : Knezović.
6 bileže na 4 načina : Vitalić i Ivanošić •, na 5 načina : Bernardin, Gradić, Banovac (blag.), Nenadić, Marković ; na 6 načina : Knezović.
đ bileže na 4 načina: Gučetić, Terzić, Rosa, Knežević, Banovac (blag.) ; na 5 načina : Ančić ; na 8 načina : Nenadić.
g" na 4 načina: Reš; na 5 načina: Pergošić i Zrinski.
i na 4 načina: Pergošić.
/ na 4 načina : Terzić ; na 5 načina : Bernardin i Zoranić.
ji na 4 načina : Zrinski. ;,
k na 4 načina: Bernardin i Gučetić.
r na 4 načina: Bernardin i Reš.
š na 4 načina: Pergošić, Vramec, Gučetić, Baraković, Glavinić, Mikaja, Zrinski, Milovac, Habdelić, Jurjević, Andrijašević, Zagrebac,

PRIJEGLED SLOVA.

371

Lubuški, Kadčić, Lipovčić, Gašparoti, Šilobod, E. Pavić, Reš, Ma-' taković, Lalangue, Matijević; na 5 načina: Petretić, Sidić, Simunič, Fuček, Mulih, Banovac (blag.), Nenadić; na 6 načina: Knezović, Švagel, Vranić; na 7 načina: Bernardin i Nadaždi-Draškovićka ; na 8 načina: Budinić.
v na 4 načina : Bernardin, Marulić, Bandulavić.
2 na 5 načina: Bernardin.
z na 4 načina : Bernardin i Mikala ; na 5 načina : N. Ranina ; na 6 načina: Andrijašević.
Protivna je pogrješka protiv zabteva savršena pravopisa, kada se istij em. znakom pišu dva ili tri ili ća četiri glasa, jer jedan znak ne smije u savršenoj azbuci služiti za više nego jedan glas. Samo se po sebi razumije iz svega, što je do sad rečeno, kada se veli, da koji pisac piše glasove n. pr. c i c jednijem znakom, da to ne znači, da ne bi i drugijeh znakova upotreblavao i za c i za c. Dosta je, da se dva različna glasa samo u jednom znaku slažu, pak da bude pogrješka, o kojoj govorimo. Sada evo prijegleda :
c — č piše jednijem znakom 9 pisaca: Bernardin, N. Ranina, Ma- rulić, Gradić, Zoranić, Budinić, Gazarović, Bandulavić, Lubuški.
c—z piše jednijem znakom 6 pisaca: Bernardin, Hektorović, Budinić, Baraković, Gazarović, Radovčić.
c— ć pišu jednako : Kanižlić, Knezović, Ivanošić.
č — g": Dobretić.
c — Je: Bernardin, Hektorović, Gučetić.
c — z: Bernardin.
ć — h: Gučetić, Rosa.
ć — k 11 pisaca (1507 — 1626., 6 Čakavaca, 4 Dubrovčanina i 1 Bošnak).
đ — g 29 pisaca (1507 — 1815., medu kojima nema ni jednoga Ga- kavca ni Kajkavca, a Slavonac je samo jedan: Leaković).
đ — </: Kanižlić, Knezović.
/ — v 8 pisaca: Bernardin, Gradić, Hektorović, Zoranić, Budinić, Baraković, Gazarović, Terzić.
g — g" 6 pisaca : Pergošić, Vramec, Mikala, Jurjević, Andrijašević, Akvilini.
g — j 11 pisaca (1495—1703., 9 Čakavaca i 2 Dalmatinca).
g"—ž: Baraković, Banovac (prip.)
h — k: Gučetić, Gazarović.
i — / 41 pisac (1495 — 1830., medu kojima sn samo 2 Slavonca : E. Pavić i Leaković).

372

BC — BČ.

m — n 27 pisaca (1521 — 1764., među kojima nema ni jednoga Bokela ni Slavonca).
s — š 20 pisaca (1521 — 1833., među kojima nema ni jednoga Bo- kela, Dubrovčanina ni Kajkavca).
s — z 19 pisaca (1507 — 1823., među kojima nema ni jednoga Bošnjaka, Dalmatinca ni Slavonca).
s — z: Gučetić.
s— z 36 pisaca (1507 — 1830., među kojima su svi Kajkavci, za tijem Dubrovčani : N. Ranina, Gradić, Gučetić, Palmotić, Anđri- jašević i Gakavci : Vrančić dict. i živ., Alberti i Glavinić).
u—v 24 pisca (1495 — 1747., među kojima nema ni jednoga Bo- kela ni Slavonca).
z — z 5 pisaca: Bernardin, Marulić, .Zoranić, Budinić, Vranić.
c — č — k: N. Baruna i Zoranić.
ć — h — Je: Bernardin, Zoranić.
d—g—g': Gučetić.
s — š — z 5 pisaca : N. Ranina, Zoranić, Vranić, Lovrenčić, Kristijan.
s—š — ž : Bernardin i Gazarović.
s — š — z — z: Bernardin i N. Ranina.

PRIJEGLED KONSONANTSKIJEH KOMBINACIJA.
BC.
Ova se grupa u hrvatskom ili srpskom jeziku nalazi u deklina- ciji riječi, koje se svršuju u nom. sing. na -bac, -bok, -pka (kao vrabac, rubac, lubak, kolijepka), dakle n. pr. u nom. plur. : vrapci, rupci, lupci, dat. sing. kolijepci • za tijem se nalazi u kajkavskom adverbu prekorupce (prorsus). Etimologički piše grupu bc u dekli- naciji 28 pisaca, a fonetički samo 2 (Kašić i Ančić), koji je tako- đer pišu etimologički. U pomenutom adverbu piše je etimologički 7 pisaca, a fonetički 2 (Puček, Matijević).
BČ
nalazi se 1) u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog ob, n. pr. opčuvati, opčiniti, ovamo idu i riječi : općina, općiti (u Kajkavaca), gdje se već prvi dio ne osjeća kao prijedlog| — 2) u izvedenijem riječima kao : vrapčić, lupčica, šipčica, rop'Će i u deklinaciji kao : vocat. sing. vrapce, krezupče. U riječima pod 1) pišu svi pisci eti- mologički, samo gdjekoji Kajkavci pišu fonetički: općina, općinski, ali većina ih ima: obeina, obćinski; riječi pod 2 pišu samo 3 pisca

BĆ— BH — BK BS BŠ.

373

(Baraković, Kašić, Lastrić) fonetički, a 9 (Zoranić, Komulović, Ga- zarović, Mikala, Vitezović, Terzić, Lipovčić, Kanižlić, Dobretić) etimologički.
BĆ nalazi se samo u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog ob, n. pr. općutjeti, ali takvi su primjeri veoma rijetki u staroj kni- ževnosti ; potvrda se nalazi u Došena, koji piše etimologički. Veoma su obične riječi: općina, općiti, gdje je također prvi dio prijedlog, ali se više ne osjeća; 53 pisca pišu navedene riječi fonetički, a 3 etimologički; i bć i pć nalazi se u 11 pisaca (bć u Radovčića rijetko, u Barakovića i u Došena veoma rijetko).
BH
nalazi se samo u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog ob, n. pr. ophoditi. Takve riječi svi stari pisci pišu samo etimologički.
BK
nalazi se 1) u složenicama s prijedlogom ob, n. pr. opkoliti, opkru- žiti, — 2) u riječima s nastavkom -ah, -ka, -ko, n. pr. lupka (mase. lubak), sipka, sipka, klupko; ovamo idu i supstantivi kao dubak (gen. đupka), ropkina. — Riječi pod 1) pišu svi pisci etimologički, a riječi pod 2) etimologički pišu 32 pisca, a fonetički 14; i bk i pk piše 9 pisaca: D. Ranina, Baraković, Mikala, Radnić, Kanižlić, Knezović, J. Relković, Peštalić, Čevapović, od kojijeh je u dru- goga pk rijetko.
BS
nalazi se 1) u složenicama s prijedlogom ob, n. pr. opslužiti, — 2) u riječima s nastavcima -ski, -stvo, n. pr. srpski, ropski, bogo- lupstvo, ropstvo, — 3) u riječi: grapsa (rapina). — 4) u infiniti- vima kao : dupsti, grepsti, zepsti. — Sve te riječi bileže svi pisci etimologički, samo se u Andrijaševića riječi pod 4) nalaze pisane s bs i s ps. Još treba znati, da Gradić ne piše ni bogojubstvo ni bogolupstvo, već bogolubetvo, a to je za cijelo prema riječima kao gospoetvo, luctvo, otkle je Gradić skrajne -ctvo apstrahirao kao nastavak.
BŠ nalazi se 1) u složenicama s prijedlogom ob, n. pr. opšiti, — 2) u riječima, koje se svršuju na -Mina kao: potrepština, podopština, zlopština, — ' 3) u supstantivu grapsa (rapina), ■— 4) u kompa-

374

BT — BV — CT — CVT.

tivima kao: grupši, glupši (profundior), — 5) u participu praet. act. I. kao: pogipši. — Osim Nađaždi-Draškovićke, koja piše: opšanost (deđecus), Banovca (prip.J, koji piše : nepodopština i Hor- vata, koji piše opština (na slavenosrpsku mjesto općina), svi drugi pisci bileže sve riječi, što ovamo idu, samo etimologički. Dodati treba, da 3 Kajkavca: Jurjević, Mataković, Kristijan pored obša- niti, obšanost pišu također pšaniti. Riječ pod 3) nalazi se samo u jednoga pisca (Marković), isto tako ono, što je navedeno pod 5) samo u jednoga (Budinić).
BT
nalazi se 1) u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog ob, n. pr. optužiti, opteći, — 2) u snpstan tivima hrbat (gen. hrpta), droptina, — 3) u imperativima kao lupte (amate). — Riječi pod 1) piše samo Marulic fonetički, N. Ranina i Zlatarić fonetički i etimologički, svi ostali pisci samo etimologički; riječi pod 2) piše etimologički 9 pi- saca (Krajačević, Petretić, Zrinski, Jurjević, Mulih, Reš, Lalangue, Matijević, Kristijan), fonetički 6 pisaca (Vramec, Bandulavić, Mi- kala, Milovac, Fuček, Gašparoti) ; i bt i pt pišu trojica : Habdelić, Zagrebao i Vranić; pod 3) ide samo jedan primjer u (Vitalića), koji je napisan etimologički.
BV
nalazi se 1) u složenicama s prijedlogom ob, n. pr. obratiti, — 2) u riječi luben (amabilis). U mnogijeh se pisaca nalaze nekoje složenice pisane s bv, n. pr. obviti, .obvezati, premda druge slične riječi imaju samo b, n. pr. obratiti, oblačiti; po tom bi se moglo zaklučiti, da su riječi kao obviti mlađe od riječi kao obratiti; one su na novo načinene, kad već nije djelovao zakon, koji je tražio, da od bv ima nastati b. Riječ pod 2) piše Zoranić s bv i s b, Kašić i Mrnavić samo s bv.
CT
nalazi se 1) u riječi ocat (octa, octu itd.), — 2) u imperativima kao : recte, pecte. Riječ pod 1) piše Terzić i s ct i s st (octa i osta), 19 pisaca ima samo ct, 6 pisaca (Alberti, Glavinić, Ančić, Akvi- lini, Kanižlić, Nenadić) samo st. Što je pod 2), to pišu s ct 4 pisca (N. Ranina, Jurjević, Akvilini, Vitalić), a s,'št jedan: G-azarović.
CVT
dolazi u riječi ctjeti (mjesto cvtjeti, florere); Dubrovčani je i pišu s ct.

ČB — ČC — ČK ČN ČT.

375

CB
dolazi u riječima s nastavkom -ba ili -bina kao : svjedogba, pri- jecjba, ligba, narugbina. Baćić piše obično čb, rijetko žb, 3 pisca (Budinić, Palmo tić i Matović) samo žb, a 11 (Kašić, Mrnavić, Bakšić, Mikala, Ančić, Grličić, E. Pavić, Rosa, Lastrić, M. Relko- vić, Matei) samo cb. — riječi otagbina velimo na po se, da se sa cb nalazi u 17 pisaca, sa šb u jednoga (Kadčić) i sa žb u jednoga (Matović).(drhćem), Maše (Maše, volebat). Svi stari pisci pišu te riječi s hć, samo Matović piše kć, a Zlatarić kć i hć.
HT
imaju riječi: drhtati, htjeti, zahtevati i druge, koje su od nih po- stale. U 29 pisaca (medu kojima nema ni jednoga Cakavca ni Eajkavca) pišu se te riječi s kt, a u drugijeh je pisaca ht, pak i od onijeh 29 p. imaju 3 također ht (Zlatarić, Bandulavić, Knežević).
HV
nalazi se u riječima hvala, uhvatiti i u drugima, koje su od nih izvedene. Mjesto hv imaju / oni pisci, koji nijesu izgovarali glasa h pak ga nijesu znali pravo ni biježiti. Od onijeh pisaca, koji su glas h pravo i izgovarali i biležili, dolazi / u navedenijem riječima samo u Mikale, Švagela i Matovića, ali prva dvojica imaju pored / još i hv, pače je ovo drugo u Švagela mnogo običnije. Terzić i Ambrozović bileže također jedno i drugo. Eomenute riječi imaju hf u 5 pisaca (Gazarović, Terzić, J^ubuški, Reš, Nenadić), ali treba znati, da prvi i drugi pisac i u drugijem prilikama glas v biježe znakom /, u trećega i četvrtoga pisca dolazi hf samo po jednoć, a u petoga pisca pored hf obično je i hv.

JJ — KB — KČ KĆ KD KG.

383

JJ
dolazi samo u superlativima kao : najjači. Budući da su pisci u staro doba obično rastavlali naj- od adjektiva, za to se ne može reći, kako bi biležili grupu jj, da naj- nijesu rastavlali. Samo se pri dvojici pisaca može odrediti, kako su jj pisali; u Zrinskoga. stoji /, a u Gašparoti ja ;)'.
KB
dolazi u prilikama, kada prijedlog k stoji ispred riječi, koja se počine glasom b (n. pr. k bogu). Većina pisaca piše k b-, a Ber- nardin, Glavinić, Radnić i Dobretić pored toga imaju još g b- ; Marulić, Vramec i Ivanošić imaju samo g b-.
KĆ samo je po sebi već asimilirano, i ne treba druge asimilacije, ali opet riječ mekčina pišu s hć: Bernardin, Vrančić dict. i živ., Ga- zarović, Kašić i Zrinski. Isto tako grupu kl, kada prijedlog k stoji ispred riječi, koja se počine glasom č (n. pr. k čemu) pišu s hc Gazarović i Mrnavić; ostali pisci imaju samo kć.
KĆ
dolazi u riječi kći, koju 10 (11) pisaca piše s hč (Marulić, Vrančić dict. i živ., Baraković, Alberti, Gazarović, Mrnavić, Ivanišević, Radovčić, Vitalić, Đorđić) ; ostali pišu kć.
KD dolazi 1) kada prijedlog k stoji ispred riječi, koja se počine glasom d (n. pr. k drugomu); — 2) u riječi svagdani ili svagdašni. — U slučaju pod 1) piše većina pisaca k d-, a Marulić, Pergošić, Bara- ković, Milovac, Radnić, Dobretić imaju g d-, Glavinić ima jedno i drugo. Riječi pod 2) pišu s kd 34 pisca, s gd 25 p., jedno i drugo 11 p. Pisane kd za to je običnije od gd, jer su pisci pri navede- nijem riječima obično mislili na ,svaki dan', rjeđe na adv. svagda. Pače i taj adverab pišu Mrnavić, Kanižlić i M Relković s kd do- vodeći ga u svezu sa ,svaki dan'.
KG
dolazi 1) kada prijedlog k stoji ispred riječi, koja se počine glasom g ; — 2) u riječima kagod (kakgod u Kajkavaca) i dogod (=dokle- god). U slučaju pod 1) ima kg 36 pisaca, u jednoga je pisca (Mrna- vić) hg (h gradu), u jednoga (J. Relković) g (godini), a u jednoga

384

(Radnić) gg (g gospodinu, — ako nije griješkom, jer se u toga pisca nalazi i kg). Riječi pod 2) piše s kg 11 pisaca (sami Kaj- kavci, od kojijeh je u jednoga i drukčije), — g piše 7 p. (Kne- zović, E. Pavić, Lastrić, Nenadić, J. Relković, Peštalić, Miletić), — gg ima jedan pisac (Reš), u kojega je i drukčije
KK
nalazi se 1) kada prijedlog h stoji ispred riječi, koja se počine glasom k; — 2) u adjektivirna : meka, meko, žuka, žuko. — U slučaju pod 1) piše kk (k kraju) 29 pisaca, hk 4 p. (Gazarović, Mrnavić, Zrinski, Matei), u 3 p. (Alberti, Bakšić, Vitalić) dolazi i jedno i drugo. Adjektivi pod 2) bileže se na tri načina : hk u 32 pisca (medu kojima nema ni jednoga Bokela ni Dubrovčanina, a od Bošnaka, Dalmatinaca i Slavonaca samo su Bandulavić, Kašić, Jaić; — u Vrančića dict., Georgicea, Krajačevića, Matako vica do- lazi i drukčije), — ■ k u 23 pisca (medu kojima nema ni jednoga Bošnaka ni Kajkavca, u Vrančića dict. i u Georgicea dolazi i drukčije), — iu2 pisca (Krajačević, Mataković, — u obojice i drukčije).
KSN nalazi se u glagolu ckheti i adv. dockna i sličnijem riječima od istoga korijena. Pišu se na 3 načina : ckn u 7 pisaca (Zlatarić, Kašić, Bakšić, Mikala, Palmotić, Andrijašević, Akvilini), — cm u 4 p. (Ančić, Knezović, Matei, Marković), — • skn u jednoga pisca (Palmotić), koji ima i drukčije.
KŠ dolazi 1) u komparativu mekši, — 2) u participiju: rekši. Griješkom pišu te riječi gdjekoji pisci s hš i to prvu : Gradić (pored kš), Zlatarić, Kašić, a drugu Radovčić (pored kš).
KZ
nalazi se, kada prijedlog k stoji ispred riječi, koja se počine glasom z. U takvijem prilikama piše većina pisaca k z-, ali Marulić, Ba- raković, Gazarović, Lubuški pišu g z-, a D. Ranina, Radnić i Simunić imaju jedno i drugo. č-
KŽ
nalazi se samo, kada prijedlog k stoji ispred riječi, koja se počine glasom ž. Četiri pisca : D. Ranina, Glavinić, Radnić, Dobretić pišu u takvom slučaju g z-, svi ostali pisci k ž-.

MC — MČ MD -MK MNS MT — NB.

385

MC
nalazi se u adverbu hotomce, što ga upotreblavaju samo Kajkavci dodavši im još Slavonca K. Pavića. Rečeni adverab pišu s me dva pisca (Sidić i K. Pavić), a s ne 13 p.
MČ
dolazi u riječi zamcica, koju stari pisci bileže s me i s ne; ono se prvo nalazi u 15 pisaca, ovo drugo u 10 p. Georgiceo piše jedno i drugo.
MD
ima partikula vendar ili vindar, koju upotreblavaju samo Kajkavci dodavši im još Cakavca Vitezovića. Rečenu partikulu pišu s md Zrinski (vimda) i Nadaždi-Draškovićka (vemdar), ostalijeh 17 pisaca bileži nd. — Ne će biti suvišno napomenuti, da istom u Zagrepca (1715) postaje navedena partikula obična; od Zagrepca je starije samo ono troje već izrijekom spomenutijeh pisaca. — Riječi sedam- deset, osamdeset pišu svi pisci samo tako.
MK
dolazi u riječi zamka, koju s mk pišu Marulić, Zoranić, Radnić, Baćić, Horvat, Jaić, — s nk Glavinić, Gašparoti, Ivanošić, K. Pavić, — s nk Nadaždi-Draškovićka, Matijević, Vračan, Lovrenčlć, Kristijan.
MNS
nalazi se u dubrovačkoj riječi nepomstvo, koju tako pišu Mikala, Andrijašević, Akvilini, a s mns Gučetić.
MT
dolazi u riječi pamtiti, koju 13 pisaca (među kojima nema nijed- noga Bokela, Cakavca ni Kajkavca) bileži s nt, ostali s mt ; u Lipovčića dolazi jedno i drugo ; u Matakovića nalazimo metentoga (interea), u Jaića plantiti.
NB
imaju riječi: himba, himben, obramba, prememba (u Kajkavaca). Te se riječi pišu u staroj kniževnosti na 3 načina: mb dolazi u 89 pisaca (od kojijeh 14 pišu i drukčije), — nb u 14 pisaca (od kojijeh 12 i drukčije pišu), — »h4 pisca (Krajačević, Petretić, Nadaždi" Draškovićka, Mataković), koji svi imaju i drukčije.
Istorija hrvatskoga pravopisa. 25

386

NĆ — NČ NK— NN— NP NS.

NC. ■ U Vitalića se nalazi junci (vituli) u Mikloušića prememce (mutuo). Svi ostali pisci pišu te i slične riječi s ne.
N Č.
Samo Terzić ima juncič (vitulus), a svi drugi pisci pišu grupu ne u svijem riječima & ne.
NK
nalazi se u riječi (po)mankati, koja je uzeta iz talijanskoga man- care. Brzo se zaboravilo na izvor te riječi, jer su je pisci i narod dovodili u svezu s narodnom riječju mani, a na to ih je navodilo značerie obiju riječi. Za to je moguće, da je pisane nk izišlo samo iz krive etimologije. 14 pisaca piše nk, 11 p. nk, a drugijeh 11 imaju jedno i drugo.
NN imaju riječi 1) danica, 2) istino, zakono, kameno, bjelodana, drago- cjena i slične riječi, koje se u staroslov. jeziku svršuju na -hbhi., 3) jedanaest. Te se sve riječi nalaze u staroj hrvatskoj literaturi pisane s n i s nn, ali pri većini pisaca, koji imaju ovo drugo,, ne može se odrediti, je li to etimologičko pisane ili je prosto udvajane glasa n kao n. pr. kada pišu ženna, tu nn znači kratkoću vokalu e. Za to su u prijegledu, koji će se sada navesti, navedeni samo oni pisci, koji glasa n ne udvajaju poradi kratkoće vokala ispred toga n. — - Riječ pod 1) pišu s nn Marulić i Krajačević, ostali pisci s n. Riječi pod 2) pišu s nn Marulić, Hektorović, Glavinić, Krajačević, Petretić, Habdelić, s n pišu 24 pisca, a Bakšić i Milo vac imaju jedno i drugo. Riječ pod 3) pišu s n 44 pisca, s nn 3 p. (Vramec, Petretić, Habdelić), a jedan (Glavinić) ima jedno i drugo.
YP
dolazi u riječima stramputica, stramputan, koje 8 pisaca (Mikala, Ančić, Radnić, Andrijašević, Banovac prip., Rosa, Matei, K. Pavić), pišu s np, 3 pisca (N. Ranina, Akvilini, Knežević) s mp ; jedno i drugo ima Peštalić. , ,
NS -"
nalazi se u riječima kao: zakonski, poganski, pijanstvo i sličnima. Svi ih pisci pišu s ns, samo se u Habdelića nalazi ms (pored ns), u Krajačevića ns (pored ns) ; u Cevapoviea ima riječ stranski.

NC — NČ NS— NŠ — -SB — SČ.

387

NC imaju u deklinaciji riječi, koje svršuju u nom. sing. na -nac, n. pr. jaganac, svinac (gen. sing. jaganca, svinca). Nih piše s ne 19 pisaca, s ne 13 p., a 8 p. (Bernardin, Bandulavić, Palmotić, Ančić, Terzić, Kadčić, Lipovčić, Lastrić) imaju jedno i drugo.
NČ
dolazi u riječima kao : jagance (vokativ), jagancić, svince. Nih piše s ne 8 pisaca (Baraković, Alberti, Kašić, Bakšić, Terzić, Đordić, Marković, Kristijan), s ne 7 p. (Mikala, Kadčić, E. Pavić, Nena- dić, Ambrozović, Miletić, Mikloušić), 2 p. (Palmotić, J. Relković) imaju jedno i drugo.
NS nalazi se u riječima kao : suzanstvo, djetinstvo, svinski. 38 pisaca piše ih s ns, 12 p. s ns, a 17 pisaca imaju jedno i drugo.
NŠ dolazi u riječima: mami, pomamati, koje s ns piše 16 pisaca, s ns 7 p. (Bernardin, Marulić, Bandulavić, Krajačević, Petretić, Mulih, Mataković), drugijeh 7 pisaca (Vitezović, Puček, Silobod, Reš, Vranić, Vračan, Kristijan) ima jedno i drugo.
SB
dolazi 1) kada prijedlog s stoji ispred riječi, koja se počine glasom b, — 2) u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog s, n. pr. zbor, zbaciti, — 3) u riječi prozba (precatio). U prvom slučaju piše ve- ćina pisaca s b- (n. pr. s bogom), 18 p. ima z b- (z bogom), a 8 pisaca (Bakšić, Radovčić, Ančić, Terzić, Macukat, Lastrić, Matei, Čevapović) imaju jedno i drugo, — Riječi pod 2) piše konsekventno etimologiČki samo jedan pisac (Knezović), drugi pisci biježe fone- tički, ali tako, da osmorica između nih (Marulić, Zoranić, Bandu- lavić, Vitalić, Kadčić, J. Relković, Peštalić, K. Pavić) imaju i zb i sb. — Riječ pod 3) rijetka je, imaju je samo 3 pisca: Budinić, Alberti, K. Pavić, od kojijeh je drugi piše sa zb, a prvi i treći s sb.
SČ dolazi 1) kada prijedlog s stoji ispred riječi, koja se počine glasom l, — 2) u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog s, n. pr. scekati, — 3) u riječima kao : pašče (catulus), prašci (porcinus). — U slu-

388

SĆ — SD — SĐ SG — SKL.

čaju pod 1) piše većina pisaca s c- (n. pr. s Um), Ivanošić ima s č- (s cim), a Banovac prip. jedno i drugo. — Riječi pod 2) veoma su rijetke, u Mrnavića sam našao sč, a u Banovca šč. — Isto su tako rijetke i riječi pod 3), Georgiceo i Banovac prip. imaju ih jedini i oni ih pišu s šč.
SĆ nalazi se, kada prijedlog s stoji ispred riječi, koja se počine glasom 6; u tom slučaju pišu svi pisci s 6-, samo Banovac prip. ima s 6- (š ćerama). — Sto se u Gradića i Georgicea piše sć mjesto sč u riječima kao pricesćene, to su za cijelo griješke.
SD
dolazi 1) kada prijedlog s stoji ispred riječi, koja se počine glasom d, — 2) u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog s, n. pr. zdru- žiti, zdvojiti, — 3) u riječi vazda. U slučaju pod 1) pišu z d- (n. pr. z drugim) 22 pisca, z d- i s d- dolazi u 12 pisaca, ostali pisci imaju samo s d-. Riječi pod 2) piše etimologički samo jedan pisac (Banovac prip), fonetički piše 31 p., etimologički i fonetički 21 p. — ■ Riječ pod 3) piše etimologički samo Hektorović, fone- tički piše 51 pisac, a dvojica (Baraković i Radovčić) imaju jedno i drugo. Prema riječi vazda mislili su neki pisci, da treba pisati i vazdan (tota die), jer značene i oblik tijeh riječi dosta na blizu stoje. Tijeh pisaca ima 18, a svi pripadaju među one, koji pišu vazda.
SĐ nalazi se samo kada prijedlog s stoji ispred koje riječi, koja se počine glasom đ Takav se slučaj nalazi samo u jednoga pisca (Lipovčić), koji piše z đ-.
SG nalazi se 1) kada prijedlog s stoji ispred koje riječi, koja se po- čine glasom g, — 2) u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog s, n. pr. zgoditi, zgledati. — U slučaju pod 1) piše z g- (n. pr. z go- spodinom) 18 pisaca, 4 pisca (Mrnavić, Lipovčić, Peštalić, Oeva- pović) imaju z g- i s g-, ostali samo s g-. Riječi pod 2) piše fone- tički 36 pisaca, etimologički i fonetički 17 p.{Ia samo etimologički ne piše ni jedan.
SKI
ima samo particip praet. act. II. glagola stisnuti ili pritisnuti, dakle stisla, pritisla; samo jedan pisac (Vitalić) piše skl (pritisklo), a

SKN — SKtf — SL — S& — SS.

389

11 pisaca ima si. — Grupa skl nije narodu neugodna, isporedi : sklad, rasklimati itd., za to je si u participu stisla za cijelo poradi dru- gijeh oblika: stisnuti, stisnem itd., gdje je k iza s ispalo po fone- tičkom zakonu kao u tijesna.
SKN dolazi u riječi: tijesna, tijesno. Velika većina pisaca bileži sn, ali Gradić i Vrančić dict. i živ. imaju skn, a jedno i drugo imaju Bernardin, Budinić, Alberti, Kašić, Georgiceo, Ivanišević, Mikala, Radovčić, Vitalić. — U Glavinića se nalazi riječ laskne (illucescit).
SKN imaju riječi: t jesni (angustior), pritišnen; ona se prva nalazi samo onako pisana, a što drugu riječ Jurjević i Nadaždi-Draškovićka bileže s sn, to je za cijelo griješka.

dolazi 1) kada glasom l, — 2) slubiti, — 3) u — 4) pošledak, ostali pisci s 1-. pisaca (Đorđlć, s šl Bandulavić, vica. Riječi pod gijeh pisaca ne

prijediog s stoji ispred koje riječi, koja se počine u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog s, n. pr. riječima kao: osli (asininus), nepodnosUv, neugašliv, naslednik. — U slučaju pod 1) piše Miletić š }-, Riječi, koje idu pod 2), nalaze se samo u dvojice Matei), i oni ih pišu s si. — Riječi pod 3) pišu Bakšić, Mikala, Radnić, a si se nalazi u Mato- 4) bileže Radnić i Matović etimologički, a u dru- nalazi se ni šj, ni si, već slj.

SN nalazi se, kada prijedlog s stoji ispred riječi, koja se počine glasom n. U tom slučaju pišu s n- (s nim) 3 pisca (Nenadić, Ćevapović, Marko vić), š n- (s nim) piše 26 pisaca, a jedno i drugo imaju 24
pisca.
SS
nalazi se 1) kada prijedlog s stoji ispred riječi, koja se počine
glasom s, — 2) u riječi kravosac. U prvom slučaju pišu s s- (s sinom)
23 pisca, s (sinom) piše 17 pisaca, a jedno i drugo dolazi u 12
pisaca. Ovamo se dakako ne broje i ne mogu se brojiti slučajevi,
kada se piše sa s- (sa sinom), koje se nalazi u množine pisaca. —
Riječ pod 2) našao sam samo u jednoga pisca (Andrijašević), i on
je piše sa s.

390

SŠ — STB— STO STĆ STD STK.

SŠ
dolazi 1) kada prijedlog s stoji ispred riječi, koja se počine glasom š, — 2) u participu praet. act. I. kao : potresši, donesši. — U prvom slučaju piše s š- (s škodom)* 6 pisaca: Georgiceo, Baćić, Knezović, Rosa, Knežević, Marković. Ovamo se dakako ne broje i ne mogu se brojiti slučajevi, kada se piše sa š- (sa škodom), koje se nalazi u mnogo pisaca. — Participe pod 2) našao sam samo u 3 pisca (Marulić, Bandulavić, Bakšić), koji ih pišu sa sš.
STB
imaju riječi: gozba, jezbina. Pišu se na 4 načina: sb dolazi u 3 pisca (Ančić, Kanižlić, Dobretić), od kojijeh prvi i treći imaju i drukčije; — stb u 9 pisaca (Bernardin, Vrančić dict., Knežević, M.svi drugi samo tako. — Složenice pod 3) piše s s 27 pisaca, sa zs 8 pisaca (Vramec, Budinić, Petretić, Matijević, Ambrozović, Mikloušić, Lo- vrenčić, Kristijan) a jedno i drugo dolazi u 54 p. (među kojima s rijetko pišu Bernardin, Alberti, Nadaždi-Draškovićka i Jaić, veoma rijetko J Relković, a zs rijetko pišu D. Ranina, Zoranić, Banovac prip., Lipovčić, Marević). Još treba spomenuti, da Pergošić i Vrančić

898

ZŠ ZT ZTĆ — ZZ.

đict. pored drugoga imaju i ss (rassipavati). I to treba dodati, da 10 pisaca (Alberti, Grličić, Đorđić, Mulih, Lipovčić, E. Pavić, Mata- ković, Dobretić, Matei, Jaić) složenice, gdje se prijedlog svršuje na z, a druga se riječ počine grupom st, kasto bileže sa zt n. pr. raztaviti.
ZŠ dolazi 1) u participu praet. act. I. n. pr. ulezši, — 2) kada kaj- kavski prijedlog z stoji ispred koje riječi, koja se počine glasom š, — 3) u složenicama kao: raširiti. — Particip pod 1) piše se na 3 načina: sš u Marulića; — š u Budinića (ali i drukčije); — zš u 8 pisaca (Bernarđin, Budiuić, Alberti, Bandulavić, Glavinić, Bakšić, Petretić, Terzić). — U slučaju pod 2) bileže Kajkavci obično z š-, — Složenice pod 3) piše s sš Vračan (ali i drukčije),
— s š 39 pisaca (medu nima 14 i drukčije), sa zš 38 p. (među nima 15 i drukčije).
ZT nalazi se 1) u riječi lestva, — 2) u infinitivima kao gristi, ujesti,
— 3) u imperativima kao pomoste (iuvate), paste (attendite), — 4) u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog, n. pr. istok, ustegnuti.
— Riječ pod 1) dolazi u 6 pisaca (Vrančić đict., Bakšić, Vitezović, Peštalić, Marević, Horvat), koji je svi pišu fonetički. — Infinitive pod 2) piše s st 38 pisaca, sa zt 4 p. (Mrnavić, J. Relković, Hor- vat, Jaić), a jedno i drugo dolazi u 5 p. (Bandulavić, Kašić, Vi- talić, Kanižlić, M. Relković). — U imperativu pod 3) piše st Banovac prip., a zt Zlatarić. — Složenice pod 4) piše s st 14 pisaca, sa zt 5 p. (Bernarđin, Vramec, Terzić, Đorđić, Silobod), a jedno i drugo dolazi u 51 pisca (st rijetko u Ambrozovića, veoma rijetko u Jaića; zt rijetko u Budinića, Bakšića, Radovčića, Sva- gela, Matovića, veoma rijetko u Kadčića i Banovca prip.).
ZTĆ
dolazi u futuru kao grišću. Samo Ivanošić ima takav primjer i bileži ga s štć.
ZZ nalazi se 1) kada kajkavski prijedlog z stoji ispred koje riječi, koja se počine glasom z, — 2) u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog, n. pr. bezakone, iza. — U slučaju -pod 1) pišu Simunić i Vračan z (zvezdamij, ali pisaca z z- (z 'zvezdami), jedno se i drugo nalazi u Nadaždi-Draškovićke i u Gašparotija. — Složenice pod 2) piše sa z 15 pisaca, sa zz 10 p., a jedno se i drugo nalazi u 3 p. (Alberti, Milovac, Akvilini).

ZŽ ŽO — ŽČ — ŽĆ — ŽDB ŽDN ŽK.

399

ZŽ
nalazi se 1) kada kajkavski prijedlog z stoji ispred koje riječi, koja se počine glasom ž, — 2) u složenicama, gdje je prvi dio prijedlog, n. pr. ražalostiti, važeći. — U prvom slučaju piše z ž- (z ženum) 14 pisaca, a ž (ženum) 3 pisca. Složenice pod 2) piše sa zž 29 pisaca, sa ž 23 p., a jedno se i drugo nalazi u 12 pisaca. Dodati treba, da Lubuški piše žž.
ŽC
nalazi se u deklinaciji riječi, koje se u nom. sing. svršuju na -žac ili -žak; n. pr. lažac, neznabožac, težak (lašca, neznabošca, tešci). Te riječi piše s šc 5 pisaca (Zoranić, Kašić, Terzić, Banovac prip., Matei), sa žc 26 p., a jedno i drugo nalazi se u 3 p. (Ančić, Li- povčić, Rosa).
ŽČ
imaju riječi: strašce (vokativ), lašce (vokativ), lupešćić, brješcić, drušće (verna), otešcati. U tijem riječima nalazi se Šč u 10 pisaca, žč u 3 p. (Došen, Ivanošić, J. Rejković), a jedno i drugo u 4 p. (Alberti, Radni ć, Marević, Jaić).
ŽĆ
dolazi u riječima lupešćina, ubošćina, otešcati. Bernarđin ima oteš- cati, lupešćina pored lupežćina, E. Pavić : otešcati , Greorgiceo : ubošćina.
ŽDB
vraždba u Pergošića.

ŽDN

đaždna (pluvialis) u Bakšića.

ŽK
dolazi u riječima: teška, teško, muški, bileška, sluškina, natraške, roška (gen. sing.). S šk piše ih 28 pisaca, sa žk 5 (4) p. (Vrančić dict. i živ., Bandulavić, Knežević, J. Relković), a jedno i drugo ima 29 p. (šk rijetko u Jaića, žk rijetko u Mrnavića, Baćića, Li- povčića, E. Pavića, Došena, Dobretića, veoma rijetko u Vitezovića i Kadčića). Treba dodati, da Radovčić i Varešanin pišu žsk u mužski.

400

ZT
imaju riječi: 1) lupeština, uboština, — 2) mnoštvo, društvo, uboštvo, — 3) bješte (fugite). — Riječi pod 1) pišu s št : Komulović, Mrna- vić, Mikala, Kadčić, Baćić, Dobretić, Varešanin, — s žšt: Bandu- lavić i Grličić, — s žt: Kanižlić. — Riječi pod 2) piše s št 46 pisaca (od kojijeh 36 ima i drukčije), — s žst 11 p. (svi imaju i drukčije), — s žt 42 pisca (osim Marulića, Komulovića, Albertija, Bandulavića, Kašica, Kneževića svi imaju i drukčije), — s žšt: Leaković, koji ima i drukčije. — Imperativ pod ?>) pišu s št: Zoranić i Banovac prip., — s žt: Zlatarić, Georgieeo, Vitalić, Knezović, Cevapović, a jedno i drugo ima D. Raiiina.

Pisci poredani po godinama.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36.

Bernardin Splećanin

1495

37.

Mihajlo Radnić

1683

Nikola Ranina

1507

38.

Vital Andrijašević

1686

Marko Marulić

1521

39.

Ignacij Akvilini

1689

Dinko Raiiina

1563

40.

Simon Sidić

1693

Basil Gradić

1567

41.

Nadaždi- Draškovićka

1696

Petar Hektorović

1568

42.

Pavao Vitezović

1696

Petar Zoranić

1569

43.

Mihal Simunić

1697

Ivanuš Pergošić

1574

44

Andrija Vitalić

1703

Antun Vramec

1578

45.

Luka Terzić

1704

Šimun Budinić

1582

46.

Ivan Grličić

1707

a) Faust Vrančić

1595

47.

Petar Macukat

1708

Arkanđeo Gučetić

1597

48.

Stefan Zagrebac

1715

Dominko Zlatarić

1597

49.

Lovro Lubuški

1727

Aleksandar Komulović

1606

50.

Igriat Đordić

1728

b) Faust Vrančić

1606

51.

Antun Kadčić

1729

Juraj Baraković

1614

52.

Antun Baćić

1732

Matej Alberti

1617

53.

Stefan Fuček

1735

Mavro Orbin

1621

54.

Juraj Mulih

1742

Marin Gazarović

1623

55.

a) Josip Banovac

1747

Ivan Bandulavić

1626

56.

Baltasar Krčelić

1747

Frano Glavinić

1628

57.

Jerolim Lipovčić

1750

Bartol Kašić

1628

58.

Ilarijon Gašparoti

1752

Atanasije Georgiceo

1629

59.

Mihal Šilobod

1758

Ivan Tomko Mrnavić

1631

60.

Antun Kanižlić

1759

Petar Bogdan Bakšić

1638

61.

Ant. Jos. Knezović

1759

Nikola Krajačević

1640

62.

Fortunat Svagel

1761

Ivan Ivanišević

1642

63.

Emerik Pavić

1762

Jakov Mikala

1649

64.

Juraj Reš

1764

Petar Petretić

1651

65.

Stjepan Rosa

1764

Petar Zrinski

1660

66.

Petar Knežević

1765

Baltazar Milovac

1661

67.

Filip Lastrić

1766

Petar Radovčić

1662

68.

b) Josip Banovac

1767

Gon Palmotić

1670

69.

Vid Došen

1768

Juraj Habdelić

1674

70.

Ivan Nenadić

1768

Gabrijel Jurjević

1675

71.

Baltasar Mataković

1770

Ivan Ančić

1678

72.

Josip Matović

1775

Istorija hrvatskoga pravopisa.

26

402

403

73. J. B. Lalangue 1776
74. M. A. Relković 1779
75. Marko Dobretić 1782
76. Đ. Matei 1783
77. Antun Ivanošić 1788
78. Bernardin Leaković 1795
79. J. S. Relković 1796
80. Antun Vranić 1796
81. Grgur Peštalić 1797
82. Grgur Varešanin 1799
83. Ivan Marević 1800
84. J. E. Matijević 1802

85. Ivan Ambrozović
86. Augustin Miletić
87. Grgur Cevapović
88. Tomaš Mikloušić
89. Karlo Pavić
90. Josip Vračau
91. Adalbert Horvat
92. Jakov Lovrenčić
93. Ambroz Marković 94 Ignacij Kristijan 95. Marijan Jaić

B.
Pisci poredani po azbuci.

1808 1815 1820 1821 1821 1823 1824 1825 1826 1830 1833

1.

I. Akvilini

1689

32. G. Jurjević

1675

2.

M. Alberti

1617

33. A. Kadčić

1729

3.

I. Ambrozović

1808

34. A. Kanižlić

1759

4.

I. Anoić

1678

35. B. Kaiić B -

1628

5.

V. Andrijašević

• 1686

36. A. J. Knezović

1759

6.

A. Baćić

1732

37. P. Knežević

1765

7.

P. B. BakŠić

1638

38. A. Komulović

1606

.8.

I. Bandulavić

1626

39. N. Krajačević

1640

9.

a) J. Banovac

1747

40. B. Krčelić

1747

iio.

b) J. Banovac-

1767/

41. I. Kristijan

1830

■11.

J. Baraković

1614.!:

42 J. B. Lalangue

1776

12.

Bernardin

149cf

43. F._J>strić

1766

13.

Š. Budinić

1582U

44. B. Leaković

1795

14.

G. Cevapović

1820

45. J. Lipovčić

1750

15.

M. Dobretić

1782

46. J. Lovrenčić

1825

16.

V. Došen

1768

47. L. Lubuški

1727.

17.

I. Đorđić

1728

48. P. Macukat

1708,

18.

S. Fuček

1735

49. I. Marević

1800

19.

H. Gašparoti

1752

50. A. Marković

1826

20.

M. Gazarović

1623

51. M. Marulić

1521

21.

A. Georgiceo

1629

52. B. Mataković

1770

22.

F. Glavinić

1628

53. Đ. Matei

1783

23.

B. Gradić

1567

54. J. E. Matijević

1802

24.

I. Grličić

1707'

55. J. Matović

1775

25.

A Gučetić

1597

56. J. Mikala

1649

26.

J. Habdelić

T674

57. T. Mikloušić

1821

,27.

P. Hektorović

1568.

58. A.flliletić

1815

28.

A. Horvat

1824

59. B. Milovao

1661

29.

I Ivanišević

1SA2

60. I. T. Mrnavić

1631

30.

A. Ivanošić

1788

61. J. Mulih

1742

31.

M. Jaić

1833

62. M. M. Nadaždi-Drašk.

1696

63.

I. Nenadić

1768

80.

M.

64.

M. Orbin

1621

81.

M.

65.

G. Palmotić

1670

82.

F.

66.

E. Pavić

1762

83.

L.

67.

K, Pavić

1821

84.

G.

68.

I. Pergošić

1574

85.

A.

69.

G. Peštalić

1797

86.

P.

70.

P. Petretić

1651

87.

J.

71.

M. Radnić

1683

88.

A.

72

P. Radovčić

1662

89.

a)

73.

D. Ranina

1563

90.

h)

74.

N. Ranina

1507

91.

A.

75.

J. S. Relković

1796

92.

S.

76.

M. A. Relković

1779

93.

D.

77.

J. Reš

1764

94.

P.

78.

S. Rosa

1764

95.

P.

79.

S Sidić

1693

. Šilobod
Šimunić
Svagel
Terzić
Varešanin
Vitalić
Vitezović Vračan
Vramec F. Vrančić F. Vrančić
Vranić Zagrebao
Zlatarić Zoranić Zrinski

1758 1697 1761 1704 1799 1703 1696 1823 1578 1595 1606 1796
1597 1569 1660

C.

Pisci poredani po narječjima.
Bokeli. (2) Nenadić, Matović.
Bošriaci. (10) Bandulavić, Ančić, Radnić, Grličić, Lubuški, Baćić, Lastrić, Do- bretić, Varešanin, Miletić.
Čakavci. (14) Bernardin, Marulić, Hektorović, Zoranić, Budinić, Vrančić, Bara- ković, Alberti, Gazarović, Glavinić, Georgiceo, Ivanišević, Radov- čić, Vitezović.
Dalmatinci. (10) Komulović, Kašić, Mrnavić, Bakšić, Vitalić, Terzić, Macukat, Kadčić, Banovac, Knežević.
Dubrovčani. (14) N. Ranina, D. Ranina, Gradić, Gučetić, Zlatarić, Orbin, Mikala, Palmotić, Andrijašević, Akvilini, Đorđić, Rosa, Matei, Marković.
Kajkavci. (27) Pergošić, Vramec, Krajačević, v Petretić, Zrinski, Milovao, Hab- delić, Jurjević, Sidić n Nadaždi, „ Šimunić, Zagrebao, Fuček, Mulih, Krčelić, Gašparoti, Šilobod, Švagel, Reš, Mataković, Lalangue, Vranić, Matijević, Mikloušić, Vračan, Lovrenčić, Kristijan.
Slavonci. (16) Lipovčić, Kanižlić, Knezović, E. Pavić, Došen, M. Relković, Ivanošić, Leaković, J. Relković, Peštalić, Marević, Ambrozović, Cevapović, K. Pavić, Horvat, Jaić.

Popravci krupnijih pogrješaka.

(Brojevi na prvom mjestu znače strane, na drugom retke; slovo d iza, drugoga broja znači „odozdo", a slovo g znaci „odozgo").

1. 16.

d treba da

stoji

luidocaftuo.

8. 23.

d

»

»

gođj.

9. 4.

9

»

»

fcjudih.

9. 1.

d

»

»

nefbjram.

14. 5.

9

»

»

rasčinenje.

16. 1.

9

»

»

sastaju (mjesto: sastoji).

22. 8.

d

»

»

mgnialce.

28. 20.

s đ

»

»

krajestva.

33. 3.

d

»

»

Herczegou.

34. 3.

9

»

»

robii (mjesto: robii).

67. 14.

9

»

»

izčistili.

72. 11.

d

»

»

ossam, da sse (mjesto: ossam da, sse).

78. 11.

9

»

»

svemogućtvo 1.

93. 11.

9

»

»

martav.

97. 12.

đ

riječ

>obČiniti<

neka se izostavi.

100. 5.

d

izmedju

riječi

»oba« i »samo« neka se umetne: »čini se

130. 4.

9

treba da

stoji

~~pomankavati.~~

144. 8.

9

»

»

»

ćć.

146. 9.

9

»

»

»

(3. sing.) 85;

163. 13.

d

»

»

»

vult.

173. 7.

d

»

»

»

raspukoše (se) 32,

174. 11.

9

»

»

»

fzkratchuvati.

174. 3.

đ

»

»

»

ranae.

185. 9.

9

»

»

»

tiicati.

190. 17.

9

»

»

»

271 (mjesto: 217).

198. 1.

d

»

»

»

309 (mjesto: 209).

205. 17.

d

»

»

»

krajevstva, krajevstvu.

206. 12.

9

»'

»

»

Kerfchanskoga.

211. 5.

9

»

»

»

znakove (mjesto: znakom).

217. 11.

đ

»

»

»

239 (mjesto: 229).

219. 17.

d treba dodati:

fonetički, pedeset 247, devedeset 270, 4(

220. 18.

9

treba da

stoji

razžalosti (mjesto : razžalostiti).

221. 5.

cl

»

»

»

illi.

225. 5.

d

»

»

»

sudci (mjesto: sudel).

234. 18.

d

»

»

»

129. (mjesto: 120).

406 POPRAVCI KRUPNIJIH POGR.TEŠAKA.
240. .0. d treba da stoji : tuxan (mjesto : tužan).
240. 1. d » » »' miljbstmiri.
248. 2 g » » » 141' (mjesto : 114).
201. 3. d » » » 601 (mjeji/o: 160).
271. 16. g » ». » horvatckoga 20. 'V
276. 20 g iza riječi »povoglni« treba da se umetne »pođilitegl«.
281. 1. d treba da stoji: drugi.
287. 20. d » » » š nima
294 8. d » » » 312 (mjesto: 311)
299. 10. d » » » jekka
302. 17. g treba da se umetne: že, neznabožci 33, 34, 117, 140, neznabožce
115, 147. 305. 18. g treba da stoji: bistva.

306 2.

9

»

»

»

30 (mjesto: 3).

308. 1.

»

»

»

sloboština (mjesto: sloboštinu).

308. 16.

9

»

»

»

sgrađu xxxvu.

309. 15.

g

»

»

»

ispoviditi.

312. 10.

d

»

»

»

razsipnosti 26, razsipnost 109.

315. 6.

g

»

»

»

94 (mjesto: 95).

317. 1.

g

»

»

»

znatti.

321. 15.

d

»

»

»

48 (mjesto: 58).

322. 5.

d

»

•i

»

regum.

326. 5.

g

»

»

»

127 (mjesto: 307). .

332. 2.

g

7>

»

»

241, 242 (mjesto: 240, 241).

335. 1.

d

»

»

»

ii k.

341. 15.

g

»

»

»

obouvati.

341. 16.

g

»

y>

»

potrebčine.

344 4.

g

»

»

»

tepiđi (mjesto: tepicha).

347. 3.

d

»

»

»

ubožtvom (mjesto: uboštvom).

368. 1.

d

»

»

»

fh = S.

376. 14.

g

iza

riječi

bude

m treba dodati : U prvom dijelu

ove knige griješkom

je grupa,

d koj

oj se

govori, svuda navođena kao M>.

392. 10.

g

treba da

stoji

3 (mjesto: 4).

392. 11.

g

ime

»Horvat«

neka se izostavi.

393. 6.

g

treba da

stoji

35 (mjesto: 38).