Institut za jezik JAZU o Novosadskom dogovoru
| Institut za jezik JAZU o Novosadskom dogovoru autor: Institut za jezik HAZU |
|
10. svibnja 1971. Izvor: Objavljeno u časopisu Jeziku, br. 5 od lipnja 1971., str. 139. |
Novosadski dogovor je u Hrvata bio shvaćen kao dokumenat koji će osigurati ravnopravnost ijekavskog i ekavskog narječja i pravo da svaki narod zove svoj jezik svojim imenom, a u službenoj uporabi da se ističu oba narodna imena, nasuprot dotadašnjoj praksi administracije saveznih ustanova koje su upotrebljavale samo naziv srpski.
Međutim, zbog nekih nepreciznih formulacija odredbe toga dogovora je iskoristila centralističko-unitaristički orijentirana grupa filologa da od njega iskuje oruđe za unifikaciju i serbizaciju jezika, idući time ruku pod ruku s ekonomskom eksploatacijom i otuđivanjem vrijednosti stvorenih radom radnih ljudi u Hrvatskoj. Borba za pravilno tumačenje dogovora u duhu marksističke teorije o nacionalnom pitanju i razvitku odnosa u višenacionalnim socijalističkim državama nije dovela ni do kakva uspjeha, nego se nesporazum o dogovoru toliko zaoštrio da je suradnja između Matice srpske i Matice hrvatske bila prekinuta, i Matica hrvatska je, napokon, i formalno otkazala dogovor.
Institut za jezik drži da je taj čin logičan i neizbježiv završetak događaja posljednijh godina i Novosadski dogovor smatra nevažećim, pogotovu kad danas u ustavnim amandmanima ima svaki naš narod sigurne garancije za nacionalni razvitak kako na ekonomskom tak i na kulturnom, pa i na jezičnom polju.
U Zagrebu, 10. svibnja 1971.
Institut za jezik JAZU