Inicijativa za priznanje hrvatskog jezika u Švedskoj

Izvor: Wikizvor
Jump to navigation Jump to search
Inicijativa za priznanje hrvatskog jezika u Švedskoj
Initiativ för erkännandet av det kroatiska språket i Sverige

autor:

Od 20. travnja 1999.

Izvor: "Matija Gubec" Hrvatsko kulturno društvo - Kroatiska kulturföreningen Stockholm


Jezik je identitet jednog naroda...


DRŽAVNOM MINISTRU
ZASTUPNICIMA U PARLAMENTU
MINISTARSTVU PRAVOSUĐA
MINISTARSTVU KULTURE
MINISTARSTVU OBRAZOVANJA
MINISTARSTVU ŠKOLSTVA
ZAVODU ZA USELJENIŠTVO


Predmet: Status hrvatskog jezika u Švedskoj

Dolje potpisana udruženja i osobe ovim protestiraju protiv nastavka upotrebe izraza "srpskohrvatski jezik" u državnim zavodima,institucijama i njihovim publikacijama. Jezik je nesto najvažnije što postoji za identitet svakoga naroda. Smatramo da daljnja upotreba izraza "srpskohrvatski jezik" je diskriminirajuća i uvrijedljiva za Bošnjake, Hrvate i Srbe. Zbog toga zahtijevamo da vlasti u Švedskoj, u našoj novoj domovini , poštivaju odluke naših zemalja po pitanju jezika i da švedski organi vlasti dobiju neophodne instrukcije da se zastarjeli izraz "srpskohrvatski" zamijeni sa izrazom bošnjački,hrvatski, srpski u skladu sa Ustavima dotičnih zemalja. Ova promjena bi se trebala izvršiti što prije:

U školama za učenje materinjeg jezika,na fakultetima i veleučilištu.

U svim knjižnicama u zemlji

U državnim i općinskim organima vlasti,državnim ustanovama i institucijama

U emitiranjima programa Švedskog radija i Švedske televizije.

Zahtijevamo odvojene radio programe na hrvatskom , koje BBC World,Glas Amerike i druge stanice imaju. Jezici Bošnjački,Hrvatski i Srpski u navedenom slučaju se trebaju navesti po abecednom redu. Naše zamolbe i protesti posljednjih godina su donijeli izvjestan rezultat,ali u cijelini naši zahtijevi su zanemarivani ili se na njih nije obaziralo.Tako primjerice Švedski radio emitira program Dnevnik namjenjen bošnjacima,hrvatima i srbima dok druge veće useljeničke grupe imaju odvojene programe,što je diskriminirajuće.Ovdje nije samo riječ o razlici u jezicima,nego takodjer o kulturno povijesnim,geo-političkim,socio religioznim i nizu drugih,za svaki od ova tri naroda ,specifičnih pitanja. U knjižnicama u zemlji još uvijek se nalaze pločice sa oznakama "srpskohrvatski".Veliki natpis "srpskohrvatski" u Stockholmskoj glavnoj knjižnici doživljava se posebno provokativno,sa stalnim zvučnim reakcijama,kao posljedicom.Povodom ovog i sličnih slučajeva organizirali smo prikupljanje potpisa kao podršku zahtijevu i prijedlozima koje navodimo u ovom pismu.Prikupljeni potpisi biti će predani povjereniku za diskriminaciju.

Povijesna pozadina

Bošnjački ,hrvatski i srpski jezici su kroz povijest imali svaki svoj specifični razvoj.Ovi različiti jezici su stoljećima označavani kao bošnjački,hrvatski i srpski.,čak i sa drugim nazivima,ali nikada "srpskohrvatski", jedan izraz skovan od jednog slovačkog profesora 1790g.Od sredine 18-og stoljeća činjeni su pokušaji da se premoste razlike izmedju ovih jezika,koje su završile neuspijehom. Jezik sljedi pravila vlastitog razvoja.

Status jezika u bivšoj Jugoslaviji

Kada je Socijalistička država Jugoslavija konstituirana za vrijeme drugog svjetskog rata,njen najviši organ AVNOJ je ustvrdio da "sve odluke i proklamacije/../će se objavljivati/…/ na srpskom,hrvatskom,slovenskom i makedonskom.Svi ovi jezici su jednakopravni na čitavom području Jugoslavije.(1944).Medjutim , u poslijeratnom razdoblju nametnut je naziv "srpskohrvatski" iz političkih razloga.To je dovelo,posebno u Hrvatskoj do protesta na koje se je odgovaralo progonima,kao npr. Za vrijeme "hrvatskog proljeća"1971.Iz toga razloga izraz "srpskohrvatski" nosi snažan politički naboj.Njena upotreba budi otpor i gorka sijećanja.Poslije pada Jugoslavije nestala je i centralna jezična politika sto je rezultiralo da bošnjački,hrvatski i srpski danas brzo idu svak svojim putem.Razlike su sve veće i kada su u pitanju fond riječi i gramatička pravila.

Međunarodna organizacija za standarde ISO Genève

Specificira u svojoj zadnjoj publikaciji za norme (ISO 639:2:1998) hrvatski jezik za sebe, a srpski jezik za sebe.Posto "srpskohrvatski" ne postoji, u ovoj publikaciji se i ne spominje izmedju skoro četiristotine najvećih svjetskih jezika,gdje pravopis jezika na engleskom i francuskom kao i kodovi za upotrebu u knjižnici,informativnoj sluzbi,nakladnim kucama itd su specificirani.

Važeći Ustavi navedenih zemalja

Izraz "srpskohrvatski jezik" ne spominje se ni u Bosansko -Hercegovačkom,Hrvatskom ili Jugoslavenskom ustavu."Prema odredbi o nazivu jezika u Republici Bosni i Hercegovini za vrijeme rata (1993) "U Republici Bosni i Hercegovini je u upotrebi književni jezik sa ijekavskim izgovorom.Jezik se označava sa jednim od tri oznake:bošnjački,srpski,hrvatski(Clanak.1) U Ustavu Republike Hrvatske stoji"U Republici Hrvatskoj je u službenoj upotrebi hrvatski jezik sa latiničnim pismom"(Clanak 12) U Jugoslavenskom Ustavu stoji"U Saveznoj Republici Jugoslaviji je u službenoj upotrebi srpski jezik sa ekavskim i ijekavskim izgovorom i ćiriličnim pismom"(Clanak 12)

Nijedna zemlja ne moze sebi dati pravo da oduzme nesto od kulturnog nasljeđa od svojih novih građana , od kojih jezik spada u najvažnije.Hrvati u Švedskoj i drugim zemljama imaju pravo zahtijevati da se poštiva njihov identitet,kada se tiče jezika u skladu sa odlukama njihovog suverenog parlamenta.

U očekivanju odgovora
S poštovanjem


Pero Pušić - Predsjednik Hrvatskog kulturnog drustva "Matija Gubec" Barrstigen 46, 167 31 Bromma. 08-26 06 69. Framställningen stöds också av andra kroatiska föreningar i Sverige.


Erik Amkoff - Predsjednik udruženja Švedsko-Hrvatskog prijateljstva "Libertas"


Borislav Arapović - U ime udruženja hrvatskih pisaca u Švedskoj

Stockholm den 20 april 1999.


Preslika : Veleposlanstvima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Jugoslavije Povjereniku za diskriminaciju Tisku Ostalim instancama


Stockholm den 20 travanj 1999. Bilaga.



Izjave i deklaracije o hrvatskom jeziku