Ištipana hartija/Knjiga prva/Strast bitka

← Voluptas

Ištipana hartija Knjiga prva, STRAST BITKA autor: Janko Polić Kamov

Zimi →

Strast bitka

Kad škripi led i nešto bocka, reže

u prsim mojim

i ljetne sanje u panici bježe

za suncem svojim;

i meni veli šapat u buduće,

da nestat sve će

i da će doći beskrvno klonuće

i svenut cvijeće;

a šapat mrsi velikijeh himni

da j' sve za ništa

i sve ideje da su polet dimni

ko riječi Hrista —

tu rug taj lebdi besputnijeh misli

i sve ga nosi...

O sve što duša u dobroti smisli,

kad svetost prosi.

A ja tek derem i knjige i spise

i kupe praznim

i psujem vladu i mirisam sise

i djecu blaznim;

I kidam sebe u boli i muci

i misli vijam

i bacam pero u dršćućoj ruci

i slova svijam;

i srćem tamo, gdje se čovjek buni

i dižem viku

i verem se, kud plaze milijuni

u divljem kriku.

O sav taj trzaj raščupanih duša

u meni dr'ti

i ljubim život, kad se i krv gruša

i mozak vrti.

Pa patnja, kadno usne poraskine

i smrt mi kažu

i umor uda kad mi poizvine

i psalme slažu —

ja tjeram sve i prestravljen se kočim

i vičem brzo:

O ne dajte da sve se to istoči,

sve što sam trzo.

Ja ljubim bol i patnju i gorčinu

u živoj rani!

A zaborav ću ljepšu nać u vinu,

neg u — nirvani.

Sljedeća stranica→