Gnjev Gospodov protiv svog naroda

Biblija, ekumenski prijevod; preveo: Tomislav Dretar Gnjev Gospodov protiv svog naroda

Gnjev Gospodov protiv svog naroda

7 Gospod je izbacio jednu riječ

protiv Jakova,

ona pada na Izrael.

8 Sav će ju narod

upoznati,

Efraim1 i žitelj Sa-

marije

koji kaže u svojem ponosu i svojoj

oholosti:

9 ” Cigle su pale,

mi ćemo graditi klesanim

kamenom,

sikomore su oborene,

mi ćemo staviti cedrove

na to mjesto. “

10 GOSPOD je upravio protiv

njega2

neprijatelje - Resina-

on je podigao njegove neprijatelje,

11 *Aram na istoku, Filistince

otraga

i oni su prožderali Izrael punim

raljama.

Ali sa svim tim, njegov gnjev

nije se okrenuo

i njegova je ruka još ispružena.

12 A puk se nije vratio

onome koji ga udaraše,

oni nisu tražili GOS-

PODA, svemogućeg.

13 Tad je GOSPOD odsjekao u

Izraelu glavu i rep,

palmu i trstiku1, u samo jednom

danu:

14 * starješine i dostojanstvenici, to

je

glava,

prorok koji poučava

laž,

to je rep.

15 Vođe tog naroda su ga

zavele ,

a oni koje oni vodiše bili

su progutani.

16 To je ono zbog čega GOSPOD

neće biti sklon svojim mladim

ljudima,

on neće imati milosti za siročad

svoju i svoje udovice,

jer su oni svi nečisti i zlo-

djelnici,

a sva usta ponavljaju

govore besmislene.

Ali, sa svim tim, njegov gnjev

nije se okrenuo

i njegova je ruka još ispružena.

17 Jer, zlo prži

kao jedna vatra

koja proždire trnje i šiblje

i sažiže šipražje

šumsko,

dok se uzdižu

stubovi dima.

18 Prekomjernošću gnjeva GOS-

PODOVOG, svemogućeg,

zemlja je uzdrmana2,

a narod postaje kao

žrtva u plamenu:

nitko svog brata ne pošteđuje.

19 Odsijeca se desno i još se

gladno,

ždere se lijevo i još

se nije nasitilo,

svatko ždere svoje ruke

meso.

20 Manase ždere Efraima1 a Efraim

Manaseja,

oni se ujedinjuju protiv Jude.

Ali, sa svim tim, njegov gnjev

nije se okrenuo

i njegova ruka još je ispružena.

10 1 Nesreća onima koji propisuju

zle zakone

i, kad oni pišu, putem pisanja

prave bijedu: 2 oni ods-

tranjuju iz sudova obične

ljude,

lišavaju njihovih prava si-

romahe mojeg naroda,

prave udovice svojom žrtvom

i pljačkaju siročad.

3 što ćete vi raditi u dan

kažnjavanja,

kad iz daleka bude došla

oluja?

Kod koga ćete pribjeći za

naći spas?

Gdje ćete vi odložiti svoja bo-

gatstva?

4 Neće se moći no se poviti

među zatvorenicima

i pasti među žrtvama.

Ali, sa svim tim, njegov gnjev

nije se okrenuo

i njegova je ruka još ispružena.

Nesreća Asiriji i njenom kralju

5 Nesreća Asuru, batini

mojeg gnjeva;

ta toljaga u njegovoj ruci, to je

moj gnjev.

6 Ja ju šaljem protiv jednog naroda

nečistog,

ja ju požurujem protiv puka

koji me zamara

za steći blago i

staviti ga u pljačku,

za zgaziti ga nogama

kao blato ulica.

7 Ali on1, on to ne čuje

tako,

njegovo *srce to ne sudi tako,

jer njegova misao je istrijebiti,

uništititi narode u

velikom broju.

8 On kaže, u stvari:

” Moji generali nisu li

isto toliko kraljevi?

9 Kalno nije li postao

kao Karkemiš,

ili Hamat kao Arpad, ili

Samarija kao Damask2?

10 Ako li je moja ruka dosegla

kraljevstva lažnih bogova,

- a njihovi kipovi vrijediše

više

nego oni Jeruzalemovi i

Samarijini-,

11 neću li ja učiniti od Je-

ruzalema i njegovih slika

to što sam učinio od Samarije i

njenih lažnih bogova? “

12 Ali, kad GOSPOD bude ispunio svo svoje djelo na planini *Sion i u Jeruzalemu, ” ja ću posredovati, reče on, protiv oholih želja kralja Asirije i protiv bljeska njegovog pogleda gordog,

13 jer si je on rekao:

Snagom moje ruke

ja sam djelovao

i svojom mudrošću, jer ja sam

pametan.

Ja sam ukinuo granice

narodima

i opljačkao njihove zalihe.

Kao jedan junak, ja sam po-

bio

one koji sjede na

prijestoljima.

14 Moja je ruka dosegla kao jedno

gnijezdo

bogatstva naroda.

Kao što se pobiru jaja

napuštena,

ja, ja sam zgrnuo svu zemlju

i nije billo nikog za

lepetati krilom,

otvoriti kljun ili cvrkutati.

15 Da li se šiljak hvališe

na račun onoga koji se njime

služi pri klesanju1?

Da li se pila veliča

na račun onoga tko ju

stavlja u pokret?

Kao da batina pokreće

onog koji njome vitla,

kao da toljaga uzdiže

onoga koji nije od drveta! “

16 To je ono zašto Gospod

BOG, svemogući,

poslat će protiv njegovih krupnih

ljudi slabost,

a ispod njegova sjaja

zapalit će se jedna žeravica

kako se zapali vatra.

17 Svjetlost Izraelova postat će

jedna vatra,

a njegov *Svetac2 jedan plamen

koi spalit će i progutati

njegovo šiblje i njegovo trnje u samo

jedan dan.

18 Sjaj njegove šume i

njegovog pruta,

on će ju iscrpiti, tijelo i dušu,

to će biti kao jedan bolesnik koji

vene.

19 Ostatak drveta njegove šume

bit će tako malobrojan

da bi ga dijete popisalo.