Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas/G

← F

Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas: —  G autor: Mirko Marjanović

H →

GALIĆ, Jure (Bijača, Ljubuški, 20. rujna 1921.). Romanopisac. Osnovnu školu završio u Gabeli, a stolarski zanat u Metkoviću. Pravo diplomirao u Sarajevu.

Djela: Nepokoreno selo (roman, 1956.), Pod nebom Biokova (roman, 1959.), Radi grumena zemlje (roman, 1972.), Na rubu beskraja (roman, 1979.), Prelom (roman, 1984.).

GALIĆ, Mara (Komarica, Derventa, 1956.). Pjesnikinja. Školovala se u rodnom mjestu i Derventi. Duže vrijeme živjela u Zenici. Kao prognanica živi u Zagrebu.

Djela: Pjesme (1994.).

GARDAŠ, Anto (Agići, Derventa, 1956.). Pjesnik, romanopisac i pripovjedač za djecu i odrasle. Pučku školu i gimnaziju pohađao u Agićima, Velimirovcu i Našicama. Pravni fakultet završio u Zagrebu 1968.

Djela: Na jednoj obali (pjesme), Balada o kapetanovu povratku (pjesme), Jež i zlatni potok (priče i igrokazi), Tajna zelene pećine (roman), Ljubičasti planet (roman), zaboravljena torba (priče), Bakreni Petar (roman), Izum profesora Leopolda (roman), Zvijezda u travi (priče), Uvijek netko nekog voli (pjesme), Prvi suncokreti (pjesme), Pigulica (roman), Postelja gospođe Jelene (novele), Duh u močvari (roman), Priče iz Kopačkog rita (priče), Grm divlje ruže (haiku), Filip, dječak bez imena (roman), Miron na tragu Svetoga Grala (roman), Prikaza (roman), Hej, bećari (pjesme), damjanovo jezero (bajke), Žuborenja (haiku), Sto sunovrata/Hundred Deffodils (haiku), Kuća od drvenih kocaka (roman).

GAVRAN, Ignacije (Vareš, 24. veljače 1914.). Pisac i prevoditelj. Osnovnu školu završio je u Varešu, gimnaziju u Visokom, novicijat na Gorici kod Livna, filozofsko-teološki studij u Sarajevu i Breslau, filozofiju u Breslau i Ljubljani, gdje je i doktorirao. Jednu godinu pohađao je i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Univerzalno naobražen. Vrstan poznavatelj teologije, umjetnosti i humanističkih znanosti uopće. S prilozima iz oblasti teologije, filozofije, povijesti, povijesti umjetnosti, prikazima knjiga, putopisnim zabilješkama i prijevodima surađivao u mnogim glasilima, te priredio za tisak više ljetopisa čiji su autori franjevci Bosne Srebrene.

Djela: Filozofska antropologija Vladimira Solovjeva (studija, 1941.), Bludna psovka (studija, 1962.), Veliki likovi povijesti umjetnosti (1969.), O. fra Lujo Zloušić (1970.), Lucerna lucens (studija, 1978.), Fra Bono Benić: Ljetopis sutješkog samostana (priređeni tekst sa studijom o autorovu životu i djelu, 1979.), Fra Nikola Lašvanin: Ljetopis (priređeni tekst sa studijom o autorovu životu i djelu, 1981.), Fra Marijan Bogdanović: Ljetopis kreševskog samostana (priređeni tekst sa studijom o autorovu životu i djelu, 1984.), Putovi i prikazi (članci, 1988.), Suputnici bosanske povijesti (sedam stoljeća djelovanja bosanskih franjevaca, 1990.), Župna crkva u Varešu (monografija, 1998.), Vrata u život/Uz 100. obljetnicu postojanja zgrade Franjevačke klasične gimnazije u Visokom (spomenica, 2000.).

GAVRAN, Tvrtko (Vareš, 1938.). Pjesnik i novinar. Gimnaziju završio u Varešu, pravo studirao u Sarajevu.

Djela: Dar (pjesme, 1998.).

GAVRANIĆ, Gavro (Bukovica, Derventa, 5. listopada 1893. - Bugojno, 9. veljače 1945.). Književnik i publicist. Osnovnu školu završio je u Žeravcu, pet razreda gimnazije u Visokom, a ostale, s maturom, na Velikoj gimnaziji u Sarajevu, filozofsko-teološki studij u Sarajevu, klasičnu filologiju u Beču i Zagrebu. Istraživao arhive u Bosni, Đakovu, Slavonskom Brodu i Budimu. Bavio se problemima jezika i književnosti.

Djela: Zbor franjevačkih bosanskih bogoslova Jukić (1935.), kritički osvrti na književna i druga djela - u časopisima.

GLAVAŠ, Radoslav ml. (Drinovci, 29. listopada 1909. - Zagreb, 27. srpnja 1945.). Književni kritičar. Osnovnu školu završio je u Drinovcima, a gimnaziju na Širokom Brijegu. U franjevački red stupio na Humcu 1927. godine, filozofsko-teološki studij pohađao u Mostaru i Rimu. Na Filozofskom fakultetu u zagrebu studirao slavistiku i doktorirao s temom: Jakša Čedomil, osnivač moderne hrvatske kritike.

Djela: Jakša Čedomil, osnivač moderne hrvatske kritike (1942.), Hrvatska književnost i duhovnost, književne kritike i drugi tekstovi (1995.).

GLAVAŠ, Radoslav st. (Drinovci, 28. studenoga 1867. - Humac, 20 srpnja 1913.). Pisac. Osnove pismenosti stekao kod mjesnog župnika u Drinovcima. U franjevačkom sjemeništu na Humcu završio gimnaziju, filozofiju i teologiju u Rimu, Perugii i Innsbrucku. Svestrano naobražen, osim filozofije i teologije, poznavao je i prirodne znanosti. Pisao je crtice, pripovijetke, političke članke, istraživao kulturnu i nacionalnu povijest.

Djela: Spomenica pedesetogodišnjice Hercegovačke franjevačke redodržave (1897.), Život i rad fra Rafe Barišića (1900.), Malo više istine ili odgovor nepozvanim sudijama (1900.), Politika bosanskohercegovačkih franjevaca u prošlosti i sadašnjosti (1904.), Život Isusa Krista (1908.), O. Paškal Buconjić. Prigodom tridesetogodišnjice biskupovanja 1880. - 1910. (1910.).

GLIBO, Rajko (Donja Vast, Prozor-Rama, 24. listopada 1940.). Pjesnik i pripovjedač. Osnovnu školu završio je u Uzdolu i Prozoru. Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju pohađao je u Zadru, a nakon toga završava Višu pedagošku školu u Mostaru i Filozofski fakultet u Sarajevu. Poslijediplomske studije završio u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Od 1992. živi u Zadru, a od 1994. radi u Željezničkoj tehničkoj školi u Zagrebu i honorarno predaje na Pedagoškom fakultetu u Mostaru.

Djela: Ramkinje (pripovijetke, 1988.), Promicanje (pjesme, 1989.), Biogradski lirskokazi (pjesme, 1995.), Suputnice i supatnice (pjesme, 1995.), Domoljublje i otpadništvo Ive Andrića (studija, 1997.), Ramske legende (1997.), Učiteljsko iverje (novele, 1997.), Slutnje s rakitja (pjesme, 1997.), Medijska kultura (znanstvena knjiga, 1998.), Lutkarstvo i scenska kultura (znanstvena knjiga, 2000.), Dozivke (pjesme, 2000.).

GOLEMAC, Stojan (Mostar, 25. ožujka 1959.). Romanopisac i pripovjedač. Srednju ekonomsku školu završio u Mostaru, gdje je studirao na Ekonomskom fakultetu. U Parizu studirao francuski jezik i književnost.

Djela: prvo pismo Marie (roman, 1986.), Slika jednog revolucionara (roman, 1997.), Jedan dan u francuskom kafeu (pripovijetka, 1997.), Marijana (roman, 1998.), Pismo Katrin (roman, 1998.), Žrtva (roman, 1999.).

GOTOVAC, Slavko (Kablići, Livno, 7. listopada 1930. - 21. siječnja 1999.). Pripovjedač i novinar. Od 1959. godine dopisnik sarajevskog Oslobođenja iz jugozapadne Bosne, a kraće vrijeme i dopisnik Slobodne Dalmacije. Osim reportaža i priča, pisao i scenarije za kratkometražne filmove.

Djela: Gorke daljine (pripovijetke i reportaže, 1976.), Stope kroz kuću (pripovijetke i reportaže, 1979.), Zbogom ždralovi (reportaže, 1988.), Jagma za mrtvacima (pripovijetke, 1989.), Bijele duše (pripovijetke, 1998.).

GOTOVAC, Vedrana (Livno, 12. ožujka 1959.). Pripovjedačica. Školovala se u rodnom mjestu i Zadru. Diplomirala u Zadru 1982. s temom: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u jugozapadnoj Bosni. Objavila više znanstvenih radova u znanstvenim glasilima u Sarajevu, Zadru i Livnu, kao i kraće prikaze knjiga, kulturnih događaja, te članke o kulturno-povijesnim spomenicima i osobama.

Djela: Paučina (kratke priče, 1990.).

GRGUREV, Ivo (Vodice, Šibenik, 4. studenoga 1909. - Vodice, 25. siječnja 1992.). Pjesnik i publicist. Maturirao 1929. u splitskoj Klasičnoj gimnaziji, studirao na bogoslovnim učilištima u Splitu i Mariboru, te na fakultetima u Ljubljani i Zagrebu, gdje je diplomirao 1936. Godine 1956. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Kao svećenik službovao u Šibeniku i Primoštenu. Za župnikovanja u Vodicama 1944. godine je uhićen i na montiranom procesu osuđen na pet godina zatvora. Pušten 1947. godine, do 1949. ponovno je vodički župnik. Napušta svećeničko zvanje i radi kao referent za kulturu i umjetnost u Oblasnom komitetu NO do 1950., potom kao profesor u Osijeku, Konjicu i u Sarajevu do umirovljenja 1972.

Djela: Svemirski mirisi (pjesme, 1995.), Svjedočanstvo jednog i mnogih stradanja (sjećanja, 1999.)

GRMOVIĆ, Viktor - Strauch, Hubert (Mostar, 1890. - 1957.). Pripovjedač i romanopisac. Osnovnu školu pohađao je u Rogatici i Brčkom, gimnaziju u Tuzli i Sarajevu, a pravo studirao u Zagrebu. Nakon mobilizacije, odlazi na talijansko bojište. Od 1918. do 1920. je u zarobljeništvu. Vrativši se iz zarobljeništva u zemlju, radi kao sudski pristav u Sarajevu, Gradačcu, potom je odvjetnik u derventi, sudac u Doboju, pravni referent u Slavonskom Brodu, Spužu i Sarajevu.

Djela: Pod čađavim krovom (pripovijesti, 1935.), Majka priča (crtice, 1939.), Lugar Mijo (pripovijest, 1943.), Čardak (roman, 1944.), Kondžilo (povijesni roman u rukopisu).

GRUBIŠIĆ, Vinko (Posuški Gradac, Posušje, 5. travnja 1943.). Pjesnik, esejist, dramski pisac, književni povjesničar. Slavistiku studirao u Zagrebu, diplomirao u Fribourgu i doktorirao u Aix-en-Provenceu. Emigrirao 1965., od 1975. živi u Kanadi, gdje je od 1987. prof. pri katedri hrvatskoga jezika i kulture Sveučilišta Waterloo. Nakon prvih demokratskih izbora 1990. vraća se u Hrvatsku.

Djela: Robotov poljubac (pjesme, 1974.), O hrvatskom jeziku (esej, 1975.), Grafija hrvatske lapidarne ćirilice (studija, 1978.), tri drame - Prokrvavljena Brina, Legenda o sv. Jurju, Spomenik (1981.), Ne začuđuju čudesa (drama, 1981.), Bitarion (pjesme, 1987.), Gregorijanske šutnje (pjesme, 1989.), Hrvatska književnost u egzilu (Hrvatska revija br. 160, književnopovijesna studija, 1991.), Druženje s tijelom (pjesme, 1995.), Pod nebom Bleiburga (s K. Šegom, antologija, 1997.), dvije knjige za školsku djecu i jedan ilustrirani (hrvatski-njemački-francuski-engleski) rječnik.