Prijedlog Deklaracije o zaštiti ustavnih i zakonskih prava Autonomne Pokrajine Vojvodine

Prijedlog Deklaracije o zaštiti ustavnih i zakonskih prava Autonomne Pokrajine Vojvodine autor:

Izvor: B92 Predlog deklaracije Vojvodine, 11.04.2012. Pristupljeno: 29. lipnja 2013.

Demokratsko društvo mora uvažavati specifičnosti povijesnog, nacionalnog, kulturnog, vjerskog i političkog pluralizma. U njemu je prirodno nazočna autonomija kroz koju se bez ugrožavanja prava drugih poštuju osjećaji posebne pripadnosti svom narodu, ali i vjerskoj cjelini.

Polazeći od toga, autonomija Vojvodine povijesnog je i prirodno pravo njenih građana i njihovom je voljom Vojvodina u sastavu Srbije.

U tom duhu, autonomija je Vojvodine i Ustavom Republike Srbije uređeno i osigurano pravo na različitost, pri čemu se podrazumijeva decentralizacija vlasti, podjela nadležnosti i samostalno uređivanje određenih poslova od interesa za građane pokrajine.

Ustav Republike Srbije utvrđuje da raspodjela nadležnosti između središnje vlasti i autonomnih pokrajina počiva na načelu subsidijarnosti, i da se poštovanje načela vladavine prava, vršenjem izvornih i prenesenih nadležnosti temelji na načelima harmonizacije, pravičnosti i solidarnosti.

Neosporno je da se elementi prava, obveze i odgovornosti potanko određuju zakonima i uredbama koje se donose na razini Republike Srbije, kao i statutom autonomne pokrajine Vojvodine.

Poštivanje navedenih načela i ustavnih i zakonskih rješenja, imperativ je pravne države i demokratske prakse i osnovom je stabilnosti i normalnog funkcioniranja svake suvremene i odgovorne države.

Činjenica je da je u dosadašnjoj političkoj praksi bilo razdoblja kad nisu značajnije poštivani ova neosporna načela. Očekivalo bi se da razvitak demokratskog društva i njegovo približavanje općim civilizacijskim i europskim vrijednostima smanjuje opsegm ovakvih pojava.

Nažalost, svjedoci smo činjenice da u posljednje vreme dolazi do narušavanja ukupnog ambijenta koji, ne samo da ne doprinosi razvitku pravnog sustava i uspostave povjerenja između organa Autonomne Pokrajine Vojvodine i središnje vlasti, nego i najzravnije utječe na interese građana Vojvodine, ostvarivanje njihovih prava i jamstvo sigurnosti. Posebno je osjetljivo pitanje u svezi s narušavanjem prije stečenih prava, a što je nezabilježeno u suvremenoj europskoj praksi.

Nesporazumi su krenuli uzlaznom crtom koncem 2012. godine, a bili su u svezi s uređivanjem pitanja financiranja Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Čak ni ustavno jamstvo iz čl. 184. stav 4. Ustava Republike Srbije prema kojem proračun AP Vojvodine iznosi najmanje 7 posto u odnosu na proračun Republike Srbije, s tim što se tri sedmine od proračuna Autonomne Pokrajine Vojvodine koristi za financiranje kapitalnih rashoda, nije mnogo pomogla, usprkos svojoj jasnoći i preciznosti.

Sporenje je kulminiralo prilikom donošenja Izmjena i dopuna Zakona o proračunskom sustavu i Zakona o proračunu Republike Srbije za 2013. godinu, što je dovelo do:

- podnošenja Prijedloga Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunskom sustavu, i

- utvrđivanja Prijedloga zakona o dopuni Zakona o proračunskom sustavu koji je Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine uputila Narodnoj skupštini, budući da je izmjenama Zakona smanjen okvir na osnovi kojega se određuje minimum financijskih sredstava za Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu jamčen Ustavom.

Ustavni sud, pored nesporne hitnosti ovog problema, još nije ni nagovijestio svoje odgovarajuće aktivnosti i utvrđivanje svoga stava.

S druge strane, Republička Vlada, bez konzultacija s pokrajinskim organima, počela je na neustavan način raspolagati pokrajinskom imovinom. Tako je Uredbom, primjerice, značajna imovina čiji je zemljišni vlasnik Pokrajina, bez bilo kakve suglasnosti, protuzakonito ustupljena gradu Novom Sadu.

Ignoriran je u potpunosti zahtjev Pokrajinske Vlade da se, u skladu s nespornim nadležnostima prema Zakonu o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine, predstavnicima Pokrajine osigura odgovarajuće sudjelovanje u vlasništvu i upravljačkoj strukturi JP "Novosadski sajam".

Istovremeno, masovno se smjenjuje rukovodeće ljude i članove upravnih odbora u značajnim državnim ustanovama prije isteka mandata, bez zakonske osnove i bilo kakvog obrazloženja. Imenuju se stranački podobni kadrovi uz nepoštovanje mišljenja pokrajinske i lokalne uprave, stručnjaka odgovarajućih struka i sindikalnih organizacija.

Uzurpirano je pravo o postavljanju v.d. direktora Pokrajinskog fonda za zdravstvo i socijalnu politiku, suprotno od ranije podnesene inicijative, zasnovane na zakonu, na šta ima neosporno pravo Autonomna Pokrajina Vojvodina. Naime, Upravni odbor Repupličkog fonda prekršio je Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim je eksplicitno propisano da se direktor Pokrajinskog fonda, po sprovedenom javnom natječaju, imenuje na prijedlog nadležnog organa autonomne pokrajine. Ovim se suspendira mogućnost građana Vojvodine da na transparentan način imaju uvid u raspodjelu i plasman sredstava ovoga fonda.

Polazeći od svoje odgovornosti kao najvišeg organa i nositelja normativne vlasti u AP Vojvodini (u skladu sa članom 33. Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine), Skupština AP Vojvodine, donosi Deklaraciju o zaštiti ustavnih i zakonskih prava Autonomne Pokrajine Vojvodine, u kojoj se:

- konstantira pojava višestruke povrede Ustavnih principa i zakonskih regulativa u odnosu na prava i nadležnosti organa i institucija u AP Vojvodini

- pozivaju republički organi i ustanove da zajedno s pokrajinskom administracijom i predstavnicima lokalnih samouprava, uz jačanje međusobne suradnje, unaprijede razinu poštovanja propisanih procedura, kao i nespornih prava i obveza.

Ova Deklaracija biti će objavljena u Službenom listu AP Vojvodine.