Ustav Kneževine Srbije (1838.)

Izvor: Wikizvor

USTAV KNjAŽESTVA SERBIJE..



S U L T A N S K I H A T I Š E R I F,

istekši okolo polovine Ševala 1254 (od 10/22 do 12/24 Dekemvrija 1838) sodržavajući Ustav, darovani Njegoim Visočestvom žiteljima Njegove PROVINCIJE SERBIJE.

Mojemu Veziru, JUSUF-MUHLIS-PAŠI (da bi on bio proslavljen!) i

Knjazu Naroda Serbskog MILOŠU OBRENOVIĆU (da bi njegov konac bio ščastliv!). Po sili preimuščestva i svoboda, darovani žiteljima moje PROVINCIE SERBIJE za njinu vjernost i njinu privrženost, i po sodržaniju više Carski Hatišerifa, istekši ranije i pod različnima datumima od moje strane, pokazalose nuždnim, darovati ovoj Provinciji jedno vnutrenje Pravlenije i jedan nacionalni Ustav postojan, osobeni i preimuščestveni, pod uslovijem, da Serbi ispolnjavaju točno u budušče dužnosti, vjernosti i pokornosti, i da plaćaju ispravno na propisane termine mojoj visokoj Porti danak, kog je plaćanje opredjeleno i zaključeno.

1. Shodno dakle ograničeskomu Ustavu, koji ja dajem Narodu Serbskomu, dostoinstvo Knjaza dano je Tvojemu licu i Tvojoj familiji za nagraždenije Tvoje vjernosti i tvoje privrženosti, i po sodržaniju Carskog berata, koji si Ti ranije primio.

2. Vnutrenje Pravlenije Zemlje vovjereno je Tvojim vjernim staranijama, i 4,000 kesa prihoda godišnjeg opredjelene su za Tvoje sobstvene troškove.

3. Ja Ti nalažem u isto vreme:

a,) naimenovanije razni Činovnika Provincije;

b,) izvršenije uredba zakona zavedeni;

v,) verhovno povelitelstvo nad vojskama garnizona, nuždnima za policiju i za predohranenije dobrog poredka i mira Zemlje od svakog napadenija i svakog narušenija;

g,) staranije o predopredjeleniju i pokupleniju tereta i naloga javni, sirječ obščenarodni;

d,) izdavanje svima Zvaničnicima i Činovnicima Provincije naloga i nastavlenija uredbeni, koja bi bila nuždna;

e,) postupak izvršenija kazni, na koje budu osuđeni krivci po uredbama, i dajem Ti pravo, praščati sa izjatijama shodnima, ili i umekšavati kazni.

4. Ovoj moći Tebi povjerenoj suščoj, Ti ćeš sljedovatelno imati pravo soveršeno, za dobro pravlenije Zemlje i žitelja, kog su dužnosti na Tebe vozložene, izbrati, naimenovati i postaviti tri lica, koja, postavljena pod Tvojim nalozima, sočinjavat' će centralno pravlenije Provincije, i zanimat'ćese jedno djelama vnutrenjima, drugo financijom, i treće rukovodstvom sporni djela Zemlje.

5. Ti ćeš Tebi ustroiti jednu osobenu Kancelariju, koja će biti pod upravlenijem Tvog Mjestobljustitelja, Predstavnika, komu ćeš Ti naložiti, izdavati i pasporte i upravljati snošenijama, suštestvujućima između Srba i Vlasti inostrani.

6. Obrazovat'ćese i ustroiti jedan Sovjet, sastavljen iz Starješina i najvažniji između Serba. Čislo Členova ovog Sovjeta bit'će 17, između koji jedan bit'će Predsjedatelj.

7. Onaj, koji nije Serbin rođenjem, ili koji ne bi bio primio kačestvo Serbina po uredbama; koji ne bi bio stigao vozrast od 35 godina; ili koji ne pritjažava dobara nedvižimi, neće moći sočinjavati čast Sovje-ta narodnog, ni biti sčitajem u čislo njegovi Členova.

8. Predsjedatelj Sovjeta kao i Členovi, bit'će izbrani Tobom, pod uslovijem, da oni budu sovršeno poznani između njiovi sograždana, svojom sposobnostiju i svojim kačestvom čestnog čoveka, da su učinili kakve usluge svojemu otečestvu, i zaslužili odobrenije obšče.

9. Posle izbora Členova i njinog naimenovanija, i pre njiovog vhodau dužnosti, svaki od nji, i svi, počinjajući od Tebe, položit'će zakletvu u ruke Mitropolita, kojom se oni zavješčavaju, ne činiti ništa protivno interesima naroda; dužnostima, koje su im naložene njiovim zvanijama; dužnostima njiove sovjesti, ni mojoj Carskoj volji.

10. Jedinstveno djelo Sovjeta bit'će; rasuždavati o javnim interesima naroda, i Tebi činiti svoje usluge i svoje spomoženije.

11. Nikakva uredba neće moći biti primljena, i nikakav nalog neće moći biti sabran, bez da bi on najpre i predhoditelno od Sovjeta odobren i primljen bio.

12. Plata Členova Sovjeta bit'će opredjelena Tobom sa soglasijem obščim i načinom shodnim, i kad njiova sovokuplenija budu ustrojena u mjestu centralnog pravlenija Knjažestva, krug njine djejatelnosti bit'će ograničen i sveden na predmete sljedujuće:

a,) razsuždavati i rješavati voprose i točke kasatelno uredba i zakona Zemlje; Pravosudija; danka, i proči dajanija;

b,) opredjeliti plate i nagraždenija sviju Zvaničnika zemaljski, kao i postavljati nova zvanija, ako bi se u tom potreba dala počuvstvovati;

v,) proračuniti troškove godišnje, nuždne za pravlenije zemaljsko i razsuždavati o sredstvima najpriličnijima i najshodnijima za nalaganje i kupljenje dajanija, kojima zastiraće se plaćanje prihodom rashoda;

g,) i na posljedak razsuždavati o sočineniju jednog zakona, koji opredjeljava čislo, platu i pravilo službe voinstva garnizona zemaljskog, opredjeljenog za obdržanije dobrog poredka i spokojstva.

13. Ovaj Sovjet imat'će pravo, dati ustroiti projekt sa izloženijem pobuždenija za kakav zakon, koji se njemu polezan vidio bude, i Tebi ga predstaviti, stavivšim Predsjedatelju i Sekretaru Sovjeta na njemu podpise svoje, svagda među tim pod uslovijem, da taj zakon nikoim načinom ne nosi diranje u zakona prava gospodstvovanija moje visoke Porte, koja je Gospodar Zemlje.

14. U voprosima, koji će biti razsuždavani u Sovjetu, primit'će se rješenije ono, koje bude imalo za sebe višestvo glasova.

15. Sovjet imat'će pravo, zahtjevati svake godine u Martu i Apriliju ot tri predpomenuta Popečitelja izvod njiovi djela za tečenije godine, i pregledati njiove račune.

16. Ova tri visoka Sanovnika, Popečitelji Vnutrenji Djela, Financije i Pravosudija, kao i Popečitelj Tvoje Kancelarije, za vreme, dokle ispolnjavaju svoje dužnosti, zasjedavat'će u Sovjetu, položivši najpre zakletvu.

17. Oni 17 Členova Sovjeta neće moći biti zbačeni bez uzroka, dokle ne bi bilo dokazano kod moje visoke Porte, da su se oni učinili povini zbog kakvog prestuplenija, ili zbog narušenija zakona i uredba zemaljski.

18. Bit'će izbran i naimenovan između Serba jedan Kapu-Ćehaja, koji ima prebivati postojano pri mojoj visokoj Porti, i otpravljati djela Naroda Serbskog shodno mojim namjerenijama Carskim, i uredbama i svobodama nacionalnim Serbije.

19. Djela Policije, Karantina, izdavanje naloga Knjažeski vlastima Okružija Zemaljski, upravlenije zavedenija obščepolezni i pošta; sodržanije veliki drumova; i izveršenije uredba kasatelno voinstva garnizona zemaljskog, sve ovo prinadležat'će Sanovniku, opredjelenomu za djela vnutrenja.

20. Onaj, što mu je naloženo upravlenije Financije, imat'će pregledati račune; gledati, da procvjeta trgovina; čuvati i upravljati prihode obščenarodnje, koji čislo bit'će opredjeljeno zakonima Zemlje; staratise, da se stave u izveršenije zakoni ustrojeni u prizrjeniju trgovine i djela financijalni; plaćati rashode zemaljske po računima, sočinjenima od proči Sanovnika; on će se starati, da se sočini spisak dobara javni i privatni, kao i dobara nedvižimi kako zemaljski tako i praviteljstveni, i o obdjelaniju ruda i šuma, kao i o pročima djelama, koja se odnose k njegovoj Kancelariji.

21. Popečitelj opredjeleni za rukovodstvo Pravosudija, imajući u svojima svojstvama i Ministerstvo obščenarodnoga vospitanija i rasprostranenije nauka, ima nabljudavati, da li su presude, koje su učinjene, izvršene ili nisu; primati i rješavati žalbe, koje bi podane bile protiv Sudija; uvjeravatise o kačestvama oni, koji su opredjeleni, ispolnjavati pravdu; i dati sebi predstaviti od nji svaka tri mjeseca spisak sviju procesa, koji će biti bili suždeni u tečeniju ovoga vremena; starati se o stanju i opredjeleniju apsova, i uvoditi ji u bolje stanje.

22. On će se zanimati takođe sa izobraženijem obščenarodni prava, ustrojenije novi Škola, i s obodrenijem obučenija nuždni vježestva. On će imati nadziranije nad bolnicama i pročima obščepoleznima zavedenijama, i stavit'će se u prepisku sa upraviteljima cerkovnima, za ustroiti sve, što se tiče Zakona, Bogosluženija i Cerkve.

23. Lice strano, koje nije rođen Serbin, ili koje ne bi nacionalno primilo bilo kačestvo Serbina, nemože zanimati ni jedno od goreopisana tri mjesta.

24. Ova tri Popečitelja bit'će nezavisimi jedan od drugog u upražneniju njini vzaimni dužnosti, bez da jedan bude podčinjen drugomu, i oni će imati svaki svoju Kancelariju odjelenu.

25. Odjelenije svakog od nji bit'će razdjeleno na više biroa i sječenija, i svako zvanično pismo, proističuće od svakog iz nji po djelu državnomu, morat'će biti snabdjeveno njinim nadležnim podpisom; i sverhu toga nikakvo djelo, koje bi se ticalo biroa njine vzaimne zavisimosti, neće moći polučiti svog izvršenija, bez da je predhoditelno protivopodpisano črez Načalnika biroa; i tako isto nikakav nalog, nikakvo djelo neće moći polučiti izvršenija, bez da je najpre uvedeno i uregistrirano u knjige tog istog biroa, čijeg su proishoždenija.

26. Tri Popečitelja imat'će u Martu i Apriliju svake godine činiti izvod svijudjela, koja su vođena u njinima sobstvenima Kancelarijama, i u onima, koje su njima podčinjene, sa jednim izloženijem dokazatelnim, i predstaviti ga, snabdjevena njinima pečatima i njinima podpisima, kao i podpisom Načalnika sječenija, na ispit Sovjeta Provincije.

27. Moja naročna volja jest, da žitelji Serbije podanici moje visoke Porte, budu zaščiščeni u njinima dobrama, njinim licama, njiovoj česti i njiovom dostoinstvu, i ova ista volja Carska protivna je tomu, da kakvo lice, budi koje, bez suda bude lišeno svoji prava graždanski, ili da bude izloženo kakvomu goneniju ili kazneniju kakovom mu drago, i za to je suždeno za shodno zakonima obščestveni potreba, i načalama pravde, ustrojiti u Zemlji više rodova Sudova, za kazniti krivce, ili za dati pravicu svakomu licu javnomu ili privatnomu, shodno uredbama, imajući prizrjenije na pravo i opravdanije, ili na protiv na pogrješke i povinost svakog predvaritelno Sudom jednim dokazane.

28. Sljedovatelno nikakav Serbin neće moći biti pričastan novčanoj, ili i kakvoj drugoj kazni tjelesnoj ili globi, t. j. odkupleniju kaštige, pre nego što shodno glasu Zakona on ne bude suđen i osuđen pred Sudom kakvim. Ovi Sudovi imat'će, shodno Zakonu, ispitivati djela sporna i parnica trgovački, i ispitivati i suditi rješitelno krivice i prestuplenija, no ni u kakvom slučaju neće se moći nalagati il i izricati kazna konfiskacije dobara.

29. Djeca i srodnici krivca neće biti otvjetni za krivicu njiovi roditelja, niti kaznjeni za nji.

30. Tri Suda ustanovljena su u Serbiji za ispunjenije Pravosudija. Pervi bit'će ustrojen u Selama, sastavljen iz Starješina mjestni, i nazvan „Sud Primiritelni". Drugi bit'će Sud prvog stepena, namješten u svakom od 17 Okružija, iz koji se sostoji Serbija. Treći bit'će Apelacioni u glavnom mjestu Praviteljstva.

31. Sud Primiritelni svakog Sela sostavljat'će se iz jednog Predsjedatelja i dva Člena, izabrani od žitelja mjestni, i nijedan od ovi Sudova Selski neće moći suditi jedan predmet veći od 100 groša. Oni takođe neće moći izvršavati kazni, koje bi prevashodile zatvor od 3 dana i 10 udaraca štapova.

32. Parnice u njima ispitivat'će se i suditi samo izvodno i ustmeno. Samo presude ostala dva Suda činit'će se pismeno. Sud Selski morat'će šiljati k Sudu Okružija, kog on sočinjava čast, jedan proces, veći od 100 groša, i suđenje kakvog prestuplenija, koje zaslužuje kazn veću od 10 udaraca štapova, i tužitelja i branećeg se.

33. Sud Okružija, koji je dužan suditi parnice u pervom stepenu, bit'će sastavljen iz jednog Presjedatelja, tri Člena i dovoljnog čisla Pisara.

34. Za Predsjedatelje i Členove Suda pervog stepena, oni, koji ne budu stigli vozrast od 30 godina, ne imaju prava naimenovani biti.

35. Ovaj Sud imat'će pravo ispitivati i suditi kako parnice sporne, tako i krivice, prestuplenija, i parnice trgovačke.

36. Dat'će se termin od 8 dana svakomu licu, koje izgubivši svoju parnicu na Sudu prvog stepena svog Okružja, zahtjelo bi imati pristup k Sudu Apelacionomu, i ako za tečenije 8 dana rečeno suđeno lice ne pospješi apelirati na Sud Apelacijoni, presuda Suda Okružnog bit'će snažna i izveršitelna.

37. Sud Apelacioni zanimat'će se isključitelno samo pregledanjem i sudenjem predmeta i parnica, koje budu već suđene bile u Sudu prvog stepena, i kako Predsjedatelj Suda Alelacionog, tako i 4 Člena, koji su njemu pridani, trebaju soveršeno da budu stari 35 godina.

38. Členovi Sudova Serbski moraju biti rođeni Serbi, ili prirođeni shodno uredbama.

39. Kasatelno parnica, koje se prenose od jednog Suda k drugomu, Predsjedatelj svakog Suda dužan je dati u ruke tužitelja i odbranitelja izvod suđenja, snabdjeven njegovim podpisom i njegovim pečatom.

40. Členovi Sudova Primiritelni Selski ne mogu biti Členovi ostala dva Suda.

41. Kad jedan od Členova ova dva Suda umre, izbrat'će se za njegovog prejemnika najstariji vozrastom i službom između ljudi Zakona, koji budu već ispunjavali dužnosti u Sudovima.

42. Nikakav Člen Suda ne može biti sbačen pod predpoloženijem, da je on izstupio iz svoji dužnosti, pre nego što stvar bude dokazana u Pravosudiju po uredbama.

43. Kad Činovnici, imajući čin vojeni ili graždanski, ili Svjaščenici, po toržestvenom dokazaniju njine krivice u sljedstviju jedne zakone presude, budu osuđeni, da se kazne, kako se ovim licama ne mogu dati kazni tjelesne, oni će se kazniti ili strogim ukorom, ili stavlenijem pod zatvor, ili sverženijem, ili na konac zatočenijem.

44. Nikakav Činovnik Knjažestva, graždanski ili vojeni, viši ili niži, ne može mešatise u djela predpomenuta tri Suda, no oni samo mogu biti pozvani za izvršenije njini presuda.

45. Budući da je trgovina u Serbiji svobodna: to svaki Serbin može ju upražnjavati svobodno, i neće se nikad dozvoliti i najmanje ograničenije ove svobode, samo ako Knjaz u soglasiju sa Sovjetom Zemaljskim vremeno ograničenije kog predmeta trgovine ne nađe neobhodimim.

46. Svaki Serbin, saobražavajući se zakonima Države, jest sovršeni Gospodar, prodati svoja sobstvena dobra i sobstvenosti; raspolagati s njima po volji, i ostavljati ji zavješčanijem (testamentom).

47. On ne može biti lišen ovog prava, razvje zakonom presudom jednog od ustrojeni Sudova Zemaljski.

48. Svaki Serbin, koji uz'ima kakvu parnicu, dužan je obratiti se k Sudu Okružija, u kom obitava, i on ne može biti pozvan kromje pred Sud Okružija, u kom on ima svoje prebivališče.

49. Svaka rabota (kuluk) ukinuta je u Serbiji, i neće se moći nalagati rabota nikakvomu Serbinu.

50. Troškovi, koje pričinjava sodržanije i ureždenije mostova i putova, bit'će razpoloženi na obščestva Sela, koja su u okolini.

51. Tako isto, kao što je Pravlenije centralno Knjažestva dužno imati upravlenije i staranije o velikima drumovima, kuda prolaze pošte, o mostovima, i o pročima obščepoleznima zdanijama: to i privatni dužni su znati, da je i njina revnost, i vnimanije u tomu neobhodima.

52. Ti ćeš opredjeliti u soglasiju sa Sovjetom i spravedljivo naplatu dnevnu siromasima ljudima, koji se zanimaju ovima poslovima, kao što ćeš Ti razumjeti se sa Sovjetom i o opredjeleniju godišnje postojane plate svima onima, koji su namješteni po raznim službama Knjažestva zemaljskog.

53. Svaki Činovnik, koji zahte zakonim uzrokom izstupiti iz službe, služivši nekoliko godina, može to učiniti: njemu će se opredjeliti po izstupleniju njegovom shodna pensija, koju on bude zaslužio.

54. Svako Zvanije, bilo graždansko, bilo vojeno, bilo sudejsko, vručavat'će se u Serbiji Ukazom Knjaza, pod uslovijem, da svaki Činovnik počne s početka od niži stepena, i bude postepeno i posle nadležnog opita namješten na stepene više.

55. Ljudi od zakona, imajući zvanija Sudejska, neće moći nigda promenuti službu, ni polučiti mjesta drugkuda, kromje u Sudovima, i bit'će dužni zanimati se isključitelno u svom usovršenstvovaniju u časti Sudejskoj.

56. Nikakav Činovnik, ni graždanski, ni vojeni, ne može, ni samo privremeno, namješten biti u Sudovima.

57. Budući da su Serbi, platežni podanici visoke Porte, Hristijani Zakona Grečeskog, inače nazvanog Cerkva Vostočna, Ja sam darovao narodu Serbskomu punu svobodu, upražnjavati obične ceremonije zakona njiovog, i izbrati između sebe sa Tvojim sodejstvijem i Tvojim nadziranijem njiove Mitropolite i njiove Episkope, pod uslovijem da oni po duhovnomu činopoloženiju budu podčinjeni duhovnoj vlasti Patrijarha, sjedećeg u Konstantinopolju, koji se smatra kao Načalnik ovog Zakona i Sinoda. I kao što je shodno preimuščestvama i svobodama, darovanima izdrevle Hristijanima, žiteljima Carstva Otomanskog od zavladjenija, da Načalnici Svjaščenstva soveršenim obrazom upravljaju djelama Zakona i Cerkve, (u koliko to ne bi diralo u djela političeska), ravno, kao što su opredjelena nagraždenija od strane Naroda njinim Mitropolitima, njinim Episkopima, njinim Igumenima i njinim Svjaščenicima, pobožnim zavedenijama, prinadležećim Cerkvi: tako isti propis bit'će nabljudavan u prizreniju sodržanija i dostoinstva Mitropolita i Episkopa, koji se nalaze u Serbiji.

58. Opredjelit'će se u Serbiji mjesta za sovokuplenije osobenog Sovjeta Mitropolita i Episkopa, za učreždavati djela zakona; djela Mitropolita, Episkopa i Svjaščenika; i djela, kasajućase Cerkvi Zemaljski.

59. Kao što su Spahiluci, Timari i Zijameti u Serbiji ukinuti, tako se ovaj stari običaj neće nikad nanovo tamo uvoditi moći.

60. Svaki Serbin, veliki i mali, podložanje plaćanjudanka i dajanija. Serbi Činovnici, postavljeni po službama Zemaljskima, plaćat'će njiovu pripadajuću čast po sorazmjeriju dobara i zemalja, koje pritjažavaju; Duhovenstvo samo bit'će izjato od danka.

61. Budući je Serbija sastavljena iz 17 Okružija, i svako Okružije sodržava po nekoliko Srezova, koji su opet sastavljeni iz više Sela i Obščestva: to će svaki Načalnik Okružija imati po jednog Pomoćnika, jednog Pisara, jednog Kaznačeja i proča lica, koja bi bila nuždna.

62. Načalnici Okružija zanimat'će se izvršenijem naloga, koji će im dolaziti od strane centralnog Pravlenija Knjažestva, ticajući se sviju djela vnutrenjeg Pravlenija, odnoseći se k njiovim dužnostima; oni će se ograničavati u nalaganju i opredjeleniju dajanija spiscima, koje će oni polučavati od upravlenija Financije, i oni neće se mješati u raspre, koje u njinim Okružijama može proizvesti plaćanje naloga, no oni će se zadovoljiti poslanijem proistekši raspra i parnica k Sudu Okružnomu, zadržavajući sebi samo izvršenije presude Sudejske.

63. Načalnik Sreza upotrebit'će staranije svoje, da bi predohraniti dobra i zemlje Sela od svakog napadenija, i da bi zaščiščavati narod od zlohotnika, skitnica i razvraščeni.

64. On je dužan pregledati pasporte sviju lica koja dolaze u njegov Srez, ili koja iz njega izlaze.

65. On ne može držati u zatvoru nikoga duže od 24 sata, no on će šiljati k Sudu Okružnomu raspre i parnice, koje bi se mogle poroditi u njegovom Srezu, i obratiće se k Načalniku Policije Okružne, ako ova djela u Policiju spadaju. Sverhu toga on je dužan nadziravati nad Sudovima Primiritelnima Sela, i čuvati se dobro, da se ne mješa u djela Cerkvi i Škola Selski, i da ne dirne u prihode i zemlje, koje zavise od drugi pobožni zavedenija. Za dobra zemlje i sobstvenosti, opredeljene Cerkvama, varošicama, žiteljima i obščepoleznim zavedenijama, kao i za dobra, prinadležeća privatnim kao sobstvenost, daće se svakom poosob dokazateljstva (dokumenti, to jest Tapije) potvrždavajuće pravo pritjažanija, i koje će biti upisane u Kancelarijama zemaljskima.

66. Nikakav Serbin voobčte i bez izjatija ne može biti gonjen ni uznemiravan, ni tajno, ni javno, pre nego što bude pozvan i osuđen pred Sudovima.

Ustroivšej i utvrdivšej mojej volji Imperatorskoj Ustave gore pomenute, sočinjen je naročno ovaj Imperatorski Ferman, da Ti se soobšči, i poslan Ti je, ukrašen mojim sjajnim Hatom Carskim.

Ja Ti nalažem dakle, bditi kako u vnutrenosti tako i u vnješnosti nad bezbjednostiju te Provincije Carske, nad kojom poveliteljstvo dao sam Tebi i Tvojoj familiji samo podtim naročnim uslovijem, da slušaš i podčinjavaš se nalozima, ističućim od Moje strane; upotrebljavati sile Tvoje za izabrati sredstva ko osiguraniju njenog blagodenstvija, kao i spokojstvija i mira njeni žitelja; Ja Ti nalažem k tomu, da uvažavaš stanje, čest, čin i službe svakog; da bdiš najpače o tom, da točke i uslovija ustavna gore izložena budu izvršivana u cjelosti i za svagda, polagajući tako svu revnost Tvoju, da pribaviš Mojoj ličnosti molitve i blagoslove sviju klasa žitelja zemaljski, i da potvrdiš i opravdaš tim obrazom povjerenije i blagovolenije Carsko k Tebi. - Ja nalažem ravnim načinom svima Serbima voobšče, da se podčinjavaju svima nalozima Knjaza, soobražavajućima se Ustavima i zavedenijama zemaljskim, i da se soobražavaju staratelno pristojnostima nuždnim. - Ja nalažem, da ovaj Carski Hatišerif bude obnarodovan, da narod o njemu svjedjenije poluči, da svaki, pronznut više i više priznatelnostiju, za ova darovanija i blagodjejanija darovana svima ravno Mojom ščedrotom Carskom, vlada se u svakom obstojatelstvu tako, da zasluži moje odobrenije, i da točke predstojećeg Ustava budu izvršivane od slova do slova i za svagda, bez da bi se moglo ni u kakvo vreme njima protivošestvovati.

I Ti takođe, moj Veziru! imaćeš ga razumjena, i sojuzit'ćeš sile Tvoje sa silama Knjaza, ko točnomu i strogomu izvršeniju točki predstojećeg Imperatorskog Fermana.