Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/169

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


pokojnik nagradio svoje vjerne savjetnike i barune, te obskrbio svoje nezakonite sinove i zakonite kceri, kao i svoju trecu suprugu Jadvigu. U toj oporuci bijase kralj Kazimir Veliki takodjer obilato nadario svoga unuka Kazimira (IV.), sina kceri svoje Elizabete, kojega bija§e silno zavolio, te ga na svom dvoru odgojio. Kralju Ljudevitu smetase osobito taj izravni potomak pokojnoga kralja. Mladi vojvoda Kazimir bio je surjak 6e§koga i njemackoga kralja, k tomu je odrasao na kraljevskom dvoru u Krakovu poznavao je jezik cud i obi^aje poljskoga naroda, te su mnogi pomisljali, da bi on bio zgodniji za kralja nego vladar susjedne Ugarske. Ljudevit s toga nije htio ni cuti, da se vojvodi Kazimiru dade, ^to mu bijase djed u oporuci namijenio, naime vojvodine Dobrzyn, L^czyc, Siradija i dio Kujavije, zajedno s gradovima KruSvicama, Bidgoscem i drugima. Tek nakon duga natezanja privoli, da mu se podijeli vojvodina Dobrzyn s nekim grado- vima, i to kao leno poljske krune; all se zato morade odreci svih prava na L(^czyc i Siradiju. Jedva §to se je spor poradi oporuke pokojnoga kralja nekako rije§io, pojavi se pitanje, gdje ce se kralj kruniti, da li u Gnijeznu u Velikoj Poljskoj ili u Krakovu u Maloj Poljskoj ? Gnijezno bila je kolijevka poljske drzave, te su se ondje krunili svi poljski vladari do konca 13. stoljeca; tek posljednja dva Fijastovica, Vladislav Lokietek i sin njegov Kazimir Veliki vjendali su se u Krakovu, jer su vise naginjali plemstvu Male Poljske. Napokon pogodi se Ljudevit tako, da ce se krunisati u Krakovu, a zalim ce s grimiznim haljinama, krunom, zezlom i drzavnom jabukom poci u Gnijezno, ondje se u stolnoj crkvi narodu pokazati, te namah ondje i krunske dragocjenosti sahraniti. Sada tek bi Ljudevit okrunjen u Krakovu u stolnoj crkvi 17. studenoga 1370. Nazoc^ni bijahu biskupi iz Gnijezna, Krakova i Lebusa, zatim vojvode Kazimir, unuk Kazimira Velikoga, i Vladislav opoljanski, napokon i neslo malo velikasa. Poslije krunisanja dade kralj vojvodi Kazimiru u leno obecanu mu vojvodinu Dobrzyn ; jednako nadari obilato svoga necaka i Ijubimca, vojvodu opoljanskoga Vladislava mnogim gradovima, koje bijase Kazimir Veliki utemeljio. Dva dana poslije sahranjen bi pokojni kralj Kazimir uz veliko ucesce naroda, koji je gorke suze lijevao za velikim i Ijubljenim vladarom svojim. Sada pohita Ljudevit u Veliku Poljsku. U Kališu dočeka ga brojan narod, da mu se svečano zavjeri. Na to stiže u Gnijezno, gdje bijahu već sve udesili za drugo krunisanje. No kralj ne htjede se ni javno pokazati u crkvi, da se toboze ne izvrgne ruglu. Probo- ravivSi samo dva dana u Gnijeznu vrati se preko Poznanja, L^czyca i Sieradza u Krakov. Ali ni ondje ne ostade dugo. On povjeri vladanje poljskoga kraljevstva svojoj vec 6staroj majci Elizabeti, sestri pokojnoga kralja Kazimira, misleci, da ce tako ugoditi Poljacima, a onda se povrati sa svojom ugarskom druzinom u Budim.

Vladanje pristare Elizabete bijaše gotova nesreća za Poljsku. Tašta i vlastohlepna žena, koja je umjetnim sredstvima umjela uzdrzati svedjer svoju ljepotu,* učini kraljevski dvor u Krakovu srediStem zabava, igranaka i glazbenih izvadjanja, ali i neprestanih zadje- vica i intrigua. Tu su se banili njezini pouzdanici iz Ugarske, a od domace vlastele ugrabili su svu vlast mladi podkancelar Zavisa Kurozw^ki, sin krakovskoga palatina Dobie- slava, a uza nj se podize smutljivi prepoSt Nikola Kurnik. Posto je kraljica svagdje i vazda ugadjala mladopoljskoj gospodi, te im povjeravala najodli6nije sluzbe i casti, izostrila se jo§ jace opreka izmedju Male i Velike Poljske. U Mazoviji vladaSe gotovo samostalno knez Semovit 111. iz porodice Pijastove, ne mareci sta se zgadja u ostaloj Poljskoj, dok su opet Litvanci udarali na ruske oblasti, koje su bile pripale poljskoj drzavi. Sred toga obcega razsula snovao je Ljudevit ipak, da svojoj porodici osigura poljsko kraljevstvo.


  • Kaže se, da je kraljica Elizabeta rabila neki životni eliksir, kojim se je pomladjivala. Po njoj prozvao se je lijek La Reine d'Hongrie, te se je recept za nj pokazivao kao čudovište u carskoj knjižnici u Beču. Na otoku Hvaru prekapljuju iz ružmarinova lišća kraljičinu vodu, koja je nekad bila na glasu pod imenom »Aqua reginae Hungariae.«