Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/143

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


načelnika, kojega treba da što prije obavijeste. Oprezni Gentilis kao da je već tada nagadjao, da baruni nešto snuju na zator obćinske slobode dalmatinske.

Povjerenici zanimahu se najprije za prilike grada Zadra. No ne znajuci dobro, kakvo je stanje toga grada bilo za mletackoga vladanja, zamolise mletaSku obcinu po svom poslaniku, da im prepusti statut grada Zadra, njegova privilegija i obcinska prava. MletaCka obcina 18. kolovoza dade trazeno, jer §to ce joj statut bez grada. Malo zatim dodjoSe povjerenici u opreku s nacelnikom i obcinom grada Spljeta. Vec 13. kolo- voza 1358. nalaze nacelnik Gentilis poslanicima spljetskim, neka izjave baranima, da se »njihovi zahtjevi protive slobodi grada Spljeta i njegovih gradjana, da ce se 6itav grad oprijeti njihovim trazbinama, i da ce se poslati posebno poslanstvo kralju, koje ce pred svetom krunom izloziti prituzbe protiv zahtjeva, sto no ih iznijese baruni*. Ali baruni ne znadijahu sale. Dne 19. kolovoza znalo se u Spljetu za poglaviti njihov zahtjev: oni su naime trazili, da u buduce upravlja Spljetom >knez povoljan kralju «, (conte a benepla- cito del Re), i da se dosadanji nafcelnik Gentilis namah odrece svoje vlasti i casti, koje ne moze vrsiti, posto nije podanik kralja Ljudevita, nego tudjinac iz Italije. Prijatelji i privrzenici Gentilovi uprijeSe sada sve sile, da ga odrze u 6asti. Stadose bijediti kraljeve povjerenike, da rade protiv privilegija, potvrdjenih od kralja, da zele uvesti novotarija i drugo. Siljali se poslanici i pisma, dokazivalo se i natezalo se koje kako; ali kraljevi povjerenici ostadose tvrdi, jer su bill u pravu. Oni zahtijevahu, da se Gentilis kao tudjinac zahvali, onda neka se za kneza slobodno izabere ma koji drugi, samo ako je podanik kralja ugarskoga i hrvatskoga, pak ce biti jainacno potvrdjen i priznat. Gentilu i Spljecanima ne ostade, nego da se pokore. Kad se je 31. kolovoza sastalo vijece u Spljetu, izjavi§e sudci i vijecnici: Gospodin Gentilis de Callio, potestat grada, moli s izvjestnih zakonitih uzroka i zakonitih dozvoljenih razloga (certis legitimis de causis et legitimis et Ileitis rationibus), neka mu se dozvoli odstupiti od uprave, otici iz Spljeta i vratiti se kuci svojoj sa svojim sluzbenicima i porodicom. S toga predlazu vijecu, neka Gentilu dade dozvolu za odlazak, ako se to ne protivi statutu. Na to ustade Franjo Damjanov, te predlozi, neka se dozvoli Gentilu, da ostavi cast svoju i grad, premda jo& nije minula godina njegova upravljanja, pade neka mu se dade i ostatak place za ono vrijeme, koje bi jo§ morao sluziti. SuviSe neka se pohvali, §to je mudro, dobro i zako- nito postupao. Predlog bi primljen sa petdeset glasova protiv pet, te tako ostavi Gentil grad Spljet. No gradjani ne htjedose birati novoga nacelnika ili kneza, vec povjeri§e upravu trima rektorima na tri mjeseca. Medjutim odlazkom potestata Gentila iz Spljeta ne bijaSe prestala opreka izmedju Spljecana i kraljevih komesara. Spljet naime bijaSe obnovio staru pravdu s gradom Tro- girom poradi medja, zatim je vodio parnicu sa svojim gradjaninom Kamurcijem Franji- nim, a bilo je tuzba protiv njega i od Bracana, koje je svakako htio da skuci pod svoju vlast. Radi tih i drugih stvari §iljali su Spljecani 11. i 14. rujna svoje sugradjane Franju Damjanova i Ivana Prvoslavova pred kraljeve povjerenike. Da su kraljevi povjerenici mnogo toga uredjivali, svjedoci povelja od 3. rujna 1358., kojom je kralj Ljudevit tro- girskomu biskupu Bartolu i njegovoj biskupiji potvrdio zupu Drid. Dne 11. rujna opet je objavio Ivan Pavlov iz Ugarske, sinovac kliskoga zupana Ivana, pred spljetskim kaptolom, kako je po nalogu ugarskoga kralja i hrvatsko-dalmatinskoga bana Ivana zapovjedio ziteljima Ostroga, da se pokoravaju spljetskomu nadbiskupu Ugolinu. Medjutim povjerenici ne htjedose popustiti od svoga Jtahtjeva, da Spljecani biraju nacelnika ili kneza, i to kojega podanika kraljeva. Napokon privoli na to i spljetska obcina. U sjednici obcinskoga vijeca od 23. rujna odluceno bi najprije, da se bira na godinu dana novi knez ili naCelnik, koji ce primati placu od 1000 malih lira, te koji ce drzati biljez- nika i osam sluga, a upravljat ce gradom po ustanovama statuta. Kad bi to primljeno sa 46 glasova proti 7, bi§e predlozena dva kandidata, oba podanici hrvatskoga kralja i