slavnoga poslije i silnoga hercega Hrvoja Vukdica Hrvatinica, bio je ne samo rodjak, nego i vjerni podanik bana Pavla. No i prava Bosna sve do Drine slusala je rijec silnoga bana hrvatskoga. Tamo bijaSe poslije 1290. umro ban Stjepan Kotroman, zet srbskoga razkralja Stjepana Dragutina. Iza Stjepana Kotromana bija§e od supruge njegove ostalo vise djece, medju njima Stjepan i Vladislav. Za tu nedoraslu djecu prezeo je vladu u Bosni ban Pavao, te povjerio banovanje najprije bratu svomu Mladinu 1., a zatim sinu Mladinu II. Djecu Stjepana i Vladislava odveo jamacno u Hrvatsku, gdje se je poslije Vladislav ozenio banovom unukom Jelenom. Od mora do Drine, od Krbave i Like do Neretve zapovijedao je silni ban Pavao. Svi se knezovi u Hrvatskoj i Bosni klanjali njemu kao svomu gospodaru; jedino na skrajnjem sjeverozapadu nijesu neki knezovi htjeli, da za nj znadu. Bili su to Krcki knezovi, od polovice 13. stoljeca zvani Frankapani. Frankapani bili su od god. 1133. (vjerojatno vec od 1118.) knezovi grada Krka i otoka krckoga. Ne moze se ustanoviti, da li su Frankapani bili porijeklom Hrvati ili do§ljaci iz talijanskih strana; no to stoji, da ih vec u 13. stoljecu pisac Rogerije zove Frankapanima. Prvi po imenu poznati knez iz te porodice, naime Dujam, bijaSe oko god. 1118. — 1133. primio grad Krk s istoimenim otokom kao leno od mletacke obcine. Njegovi potomci stall su obilato pomagati kralje Arpadovice pri njihovim razlicitim podhvatima, pak tako dobise i od njih zupe i gradove u leno. Najprije primi§e zupu Mo druse (1193.), onda znamenitu primorsku zupu Vinodol od Grobnika i Trsata do Novoga (grada). NajviSe se proslavise Frankapani za provale Mongola, te ih je s toga kralj Bela III. (IV.) obasuc castima i posjedima. No tad se ocito pokaza, da nije moguce u jedan mah sluziti dva gospodara. Videci Mlet6ani , kako se Frankapani , njihovi vazali, priljubise ugarsko-hrvatskim kraljima, proglasise ih za nevjeru, te im otese otok Krk. Mletadki Ijetopisac Andrija Dandolo javlja o tom posve lakonicki: »Bartol knez Krka sa svojim rodom, koji je prisegav vjernost Mletcima drzao kneziju (u Krku), bijase primio feudum od kralja ugarskoga, te mu se posve priklonio, Na to duzd lisi njih kao odmetnike sviju dasti i prava, te namjesti za kneza svoga sina Lovrinca Teupola«. Zgodilo se to svakako prije god. 1248., jer se te godine spominje kao knez u gradu i na otoku Krku Mletcanin Marko Contareno, a za vladanje kneza Bartola i njegove svojte kaze se, da je vec mnogo prije prestalo. Knezovi Frankapani, liseni otoka Krka, nadjoSe zaklona u Hrvatskoj, gdje su vla- dali zupama Modrusama i Vinodolom, koje im bijase harni kralj Bela god. 1251. ponovo potvrdio. No vec tom prigodom nagovijesta kralj, da bi moglo nadoci doba, kad bi se on! opet dobavili svoje djedine. I zaista se Frankapani vec 1260. izmirise s Mletcima, te im vec 1260. vrati duzd Rajnerije Zeno grad i otok Krk s nekim susjednim otocima. Odsad su Frankapani, podijeljeni u dvije grane (krcku i modru§ku), opet sluzili dva gospodara, te si svedjer mnozili svoju vlast'i imanje. Godine 1271. biSe izabrani nasljednim potestatima (naCelnicima) grada S en j a, koju im 6ast i vlast potvrdiSe ugarsko-hrvatski kralji god 1271., 1275. i 1279. Pored Senja obladaSe domala i zupom Gackom kao i gradom OtoCcem. Za borbe izmedju posljednjega Arpadovica i Anzuvina bila je porodica knezova Frankapana vrlo brojna; svaka od obiju loza imala je svoga vladara ili regenta. No od svih se osobito izti6e knez Dujam II., sin Friderika II., od kojega su i potekli svi potonji Clanovi te porodice. Knez Dujam bijase se u prvi mah pridruzio stranci Anzuvina, te je 6. lipnja 1291. zajedno s knezom Radoslavom Babonicem odputovao u Napulj, da tamo pozdravi Karla Martella, te mu pomogne do prijestolja. S toga nije dudo, da je poslije, dne 8. svibnja 1300. napuljski kralj Karlo II. knezu Dujmu u zasebnoj povelji priznao njegove zasluge za kucu Anzuvina, te mu potvrdio sve tekovine njegovih predja kao 2upe Modru§e, Vinodol, Gacku s Otodcem, napokon i grad Senj i Sast nadelnika (potestata) u tom gradu. Taj gordi knez Dujam, osobiti micenik kralja Karla Roberta,
Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/12
Izgled