Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/112

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


kuga, crna smrt, koja je god. 1348. po čitavoj Evropi nemilo bjesnila. Gradovi primorski gotovo su opustjeli, te nijesu ni pomi§ljali na obranu od neprijatelja s kopna. Najvi§e je stradao Nin, koji je gotovo ostao pust, tako te je obcina morala obecati za- sebne povlastice onima, koji bi se u njemu nastanili. U to doba ponudi§e se Mletcima dva slavenska vladara, dva rimska cara, zapadno-rimski car Karlo (ceski kralj Karlo IV.) i srbski kralj i car Du§an Silni, da ce za njih posredovati kod kralja Ljudevita. No Karla odbise sami Mletci, jer mu ne vjerovahu; a poslanici Du§anovi ne izvrSise u Napulju bas ništa.

Sred toga meteža zadesi Mletke još veći udarac: dne 1. svibnja 1348. umre u Trogiru knez Mladin III., najodaniji prijatelj i saveznik njihov do zadnjega časa svoga. Taj zakleti protivnik kralja Ljudevita bijaše posljednjih godina sve udesio, da se osveti za- torniku svoje porodice i da uzdrzi ostatak vlasti svoga roda. S toga je dozvolio, da mu se mladji brat Pavao III. ozeni s mletaSkom patricijkom, ponositom Katarinom, kcerju Ivana Dandula; a u listopadu 1347. vjen^ao se je sam s Jelenom, sestrom srbskoga cara Stjepana Du§ana, s kojim je zajedno radio na zator kralja Ljudevita. Ali na jednom svlada hrvatskoga junaka Ijuta bolest. Slomljen posao Mladin u mletacki grad Trogir, da se lije^i. Dne 1. ozujka 1348. javlja trogirski knez Marko Ruzini spljetskomu knezu Ivanu Gradonigu, da je knez Mladin jako bolestan (aegrotare valde). Dva mjeseca zatim, bas 1. svibnja 1348. umre nevoljni Mladin. Citava Hrvatska zaplace sa smrti njegove. Sahra- nise ga u stolnoj crkvi sv. Lovrinca u Trogiru, gdje mu je jo§ i danas na grobnici uklesan nadgrobni napis u latinskim stihovima. Tu se u velike slavi >velemozni knez kliski Mladin, gospodar Omisa i Skradina«. Pjesnik iztice njegove vrline i zove ga »hrabrim Stitom Hrvata« (Croatorum clipeus fortis), i govori Hrvatima, da je kne- zeva smrt kazna za grijehe hrvatskoga naroda. »Placite, Hrvati, za plemenitim sinovcem (unukom) banova*, kliie na svrsetku raztuzeni domorodni pjesnik. Iza Mladina ostade nejaki sin Mladin IV., za kojega je upravljao imanjem njegovim stric Pavao III. Ali taj ne bija§e dosta jak, da u ono osudno doba stoji na braniku<ije- dovske plemenScine. Jos manje mogla se je mletacka obcina u nj pouzdavati; pace 6. lipnja govorilo se u Mletcima, da je Pavao i tjelesno obnemogao, te se mislilo, da ne ce dugo izdrzati. No Pavao je ipak preturio bolest, te je onda nekako zivotario do godine 1356., kad mu nestaje traga. Nova nada sinu Mletcima, kad se ba§ u ono vrijeme iznevjerila sreca i kralju Lju- devitu u Napulju. Pace i njegovu vojsku prorijedi kuga, a Mletcani na to namah svoje ponude opet smanjiSe. Tako se posve razbi dogovaranje u Napulju, te se Mletci sada po- jagmise, da ma kojim nacinom obladaju gradovima pokojnoga kneza Mladina. Knezu Pavlu III. nudjahu 2000 malih libara, pace i 1000 dukata na godinu, ako im ustupi gradove svoga brata. U isti mah gledahu iste gradove dobiti makar i izdajom, te razpi- saSe nagradu od 3000 dukata za predaju Skradina, a 4000 dukata za Klis. Ali se ipak ne nadje izdajica, koji bi se za dukatima pomamio. Medjutim bijaSe se i kralj Ljudevit povratio u Ugarsku. UvjerivSi se, da ne ce moci Napulja odrzati, ako bi ga Mletd;ani prijedili, da salje onamo pomocnih £eta po moru, odlu6i izmiriti se s republikom, makar samo za neko vrijeme. Njegovi poslanici, njitranski biskup Nikola i segedinski kastelan Ivan, stigo§e zadnjih dana mjeseca srpnja u MIetke, gdje no namah zapodeSe dogovaranja. No posto se ni jedna stranka ne htjede odreci Dalmacije, ne mogase doci do pravoga mira; ve6 bi utanaceno samo primirje na osam godina (5. kolovoza 1348.) Uvjeti primirja bijahu ovi: 1. Obje stranke obvezuju se, da ce mirovati kroz osam godina, i da si medjusobno ne ce nanaSati nikakvih Steta; 2. Podanici obiju driava smiju medjusobno obciti i prolaziti slobodno po zemljama jedne i druge stranke, i po kopnu i po moru bez ikake zapreke. 3. U mir se ukljuCuje i knez Pavao III., gospodar Klisa, Skradina i Omi§a sa ditavim svojim zemljiStem i svojim po-