Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/203

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

doistoričko doba življela po današnjoj sjevernoj i istočnoj Rusiji. Moglo bi se pitati, za što nijesu Rusi težili na jug, gdje bi našli ljepšijeh zemalja nego li na hladnom i neprijaznom sjeveru? Težili su oni i na jug, ali je težnja bila uzaludna, kad su na jugu sjedili K o z a r i i nijesu puštali Rusa medju se. Kozari su bili narod turske krvi. Oni su prebivali po stepama iznad Crnoga i Kaspijskoga mora. Kozarska je sila počela rasti već u VI. vijeku, a najjači su bili u IX. vijeku sjedeći u silnoj i dosta uredjenoj državi i držeći pod svojom vlasti obližnja slavenska plemena. Medju Kozarima je prije svoga odlaska u Moravu boravio njeko vrijeme sv. Ćirilo sa svojim bratom Metodijem obraćajući ih na vjeru kršćansku. Ali samo se jedan dio naroda pokrstio, a ostali je narod primio što Muhamedovu što Mojsijevu vjeru. — Danas ima čistijeh Rusa još daleko iza rijeke Volge, ali pred 1000 godina nijesu Rusi tako daleko dopirali na istok, jer je današnja istočna polovina evropske Rusije bila naseljena finskijem i turskijem plemenima. Može se reći, da u IX. vijeku nijesu Rusi nigdje prelazili preko ravne crte, koja (dakako u našoj misli) teče upravo kroz grad Moskvu prema Crnomu moru. Rusi su se na istok iza Moskve počeli širiti istom u kasnijim vijekovima, koji ne ulaze u krug našega prijegleda. Najsjevernije rusko pleme IX. vijeka bili su Sloveni oko Novgoroda*), a danas ima Rusa još daleko i daleko iza Novgoroda na sjeveru i sjeveroistoku. Na jugu nijesu Rusi nigdje dopirali daleko ispod linije, koja teče kroz grad Kijevo. Na zapadu su bili Rusi u IX. vijeku i prije rašireni onako, kako su i danas. Ako sve ovo, što smo rekli, hoćemo sabiti u njekoliko riječi, onda ćemo reći: kada su Rusi u IX. vijeku uljezli u istoriju, oni su bili rasprostranjeni samo u zapadnoj polovini današnje evropske Rusije i to ne do skrajnjega joj sjevera ni do skrajnjega juga.

  • ) Gdjegod u ovom našem prijegledu dolazi ime N o v g o r o d , nigdje se nema misliti Nižnjij Novgorod, nego Novgorod, koji stoji još i danas uz ilmensko jezero i rječicu Volhov.