Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/173

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

nosti po ovijem njemačkijem zemljama: po zapadnoj Prusiji (Westpreussen), Pomoraniji (Pommern), Braniboru (Brandenburg), kraljevini Saksoniji, provinciji Saksoniji, Anhaltu, istočnoj polovini Hanovera, Meklenburg-Šverinu, Meklenburg-Strelitzu i po južno-istočnom dijelu Švezvig-Holštajna, za tijem po otocima: Fehmarnu, Rugenu, Usedomu i Wollinu. Sve su ove zemlje osvojili Nijemci kroz njekoliko vijekova što oružjem u ruci, što svojim kolonijama i nasilnom germanizacijom. Veliko je mnoštvo Slavena istina popadalo u bezbrojnijem bojevima s njihovijem zakletijem neprijateljima Nijemcima i Dancima, ali još ih se veće mnoštvo pretvorilo po malo u prave Nijemce, koji ni najmanje više ne osjećaju njegdašnjega svoga slavenstva. Još je bilo Slavena i po drugijem zemljama: po Turingiji i sjevernoj Bavarskoj, ali tu ih je prvo bilo malo, a drugo, tu su oni svagda bili njemački kmetovi, koji na razvitak istoričkijeh dogadjaja nijesu imali nikakvoga utjecaja. Za to o turinškijem i o bavarskijem Slavenima, kojih je i onako mnogo brže nestalo nego Slavena po ostaloj Germaniji, ne ćemo ništa govoriti, a kad bismo i hotjeli, ne bismo gotovo ni imali što reći, jer je o njima vrlo malo vijesti u izvorima. Dalje dokazuje Šafařík, da se jedan ogranak baltičko-polapskijeh Slavena protegnuo ća u Nizozemsku i u Britaniju. Ali ako je tu i bilo što Slavena (o čemu se može sumnjati), bilo ih je tako malo, da su brzo bez traga iščeznuli. Za to ne ćemo ni o ovijem Slavenima ništa govoriti. Što smo malo prije rekli, po kojim su sve zemljama življeli Slaveni, o kojima nam treba govoriti u ovom poglavlju, otud izlazi, da ih ne možemo zvati p o l a p s k i Slaveni, jer se pod onijem imenom mogu misliti samo oni, koji su življeli uz rijeku Labu, a bilo je Slavena, koji su bili vrlo udaljeni od te rijeke. Njeki ih pisci zovu b a l t i č k i Slaveni, ali i ovo je ime nezgodno, jer se njim u pravom smislu mogu označivati samo oni, koji su življeli na obalama baltičkoga mora. Mi držimo, da je najzgodnije ime b a l t i č k o - p o l a p s ki Slaveni. Ono nama znači sve Slavene, koji su njegda