Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/368

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


sav radni narod, da se obćuva zemlju od poplave, koja se je ipak puno putu ponavljala. Ovaj čas moramo se spomenuti onih vremenu, kada su djedovi naši na prelazih rieka sbog obrane od Turaka snašali drvlje i kamenje. Jamačno su one navaljane hrpine tomu dopomogle, da je voda trgala svoje redovito korito i raza- rala poljs sada s jedne sada s druge strane. Otci sagriešiše, te sinovi nevolje podnose.
Kraljica ludavala je zapoviedi, a viede ih vierno izvodilo i svih dnigih granah života, o kojih visi ob(!e blagostanje na- roda. Putevi i leste osobito u Slavoniji otvaraju ovu bogatu zemlju trgovcem podunavskim. Nomit nareObami i zakoni o pčelarstvu obnavljao se onaj blugobitni položaj naroda našega, kada jo od voska i mwla glavnu dai'u svomu kralju davao. Od dudarstva i svilarstv-a ii/.dala se kraljica, da Je donesti bogatstvo II ovu siromašnu Kemiju. Osim ovih materijalnih pitanja dolaze neprekidnim redoui od kraljice toliki prosvjetni i humanitarni, vierski i Skolaki za- koni i zavodi, po kojih je umna kraljica zaslužila ime majke svih svojih naroda. IJriga fd urcdjenje Škola prvi put se javlja god. 1768. u tT takovu obsegu, kako jošte nije bilo u Hrvatskoj. Župauije sn izvješćivale o žalostnom i nikakvom stanju škola. Za primjer ii/imljemo križevafku , gdje su nješto latinski uMli Paulini u Križevcih a u Koprivnici bila je jedina tako zvana trivialna ili normalna Škola. Nije to bilo bolje niti u drugih zemljah ki-a- Ijićinili. kada je na primjer u Befu istom ovih godina bila za- snovana prva javna pui^ka Skok po novom sustavu, Nije se buditi, Ato pu^ka Škola i u ob<5e nauka nije napredovala, kada se na um uzme strasna predsuda mnogih odličnih crkvenih i svjet- skih ljudi , da prostomu puku netreba Skote. Kraljica je liepo opominjala vlastelu i biskupe god. 1770., neka osnivaju sami 17 pučku Školu, da i'e i njim biti bolje, ako bude puk prosvjetlje- niji. Nismo ipak naSli nikakova spomena, da bi se koji velikaš ili biskup otimao r.d slavu osnutkom pućkih Škola. Nova prilika i tiova vi'ela prihoda fikola izadjo^e razsulom, dosadanjega najmogu<!nijega i najžilavijega povlaštenoga sarao- vladara svih viljih prosvjetnih zavoda, svesilnoga reda isusov- skoga. Od dva vieka glavni suvjetnici na katoličkih dvorovih ^ europejskih, izpovieduici i odgojit«jv VraV^^fcva K YiMf lon*., ^"^iift. J