Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/97

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica je ispravljena

i ini mletački podanici bit će iz Senja zauvijek izagnani ; 3. svi preostali Uskoci, osim njih stotinu najmiroljubivijih, bit će preseljeni nekud u nutraš- njost i napokon 4. ovim preostalim Uskocima zabranit će general hrvatske Krajine, naime Juraj Lenković, porabu oružanih barka. S ovom uputom dade se Babatta na posao.
Skupivši vojsku od 1500 arkebuzira i praćen od mletačkog kvarnerskog admirala Filipa Pas- qualiga i biskupa Dominisa, udje dne 29. januara 1601. u Senj, baš u čas kadu gradu nije ni trista Uskoka bilo. Rabatta se nastani u kaštelu, za tvori gradska vrata, namjesti straže, pa onda iz- dade zapovijed: Svak se ima bez prigovora njemu pokoravati pod gubitak glave ; nitko ne smije plijeniti niti se barkom voziti po moru ; u roku od jednog dana ima se svatko lično prijaviti u ka- štelu i reći svoje ime ; zlotvori se imadu sami pri- javiti u roku od dva dana i zamoliti kraljevsku milost, koju će svaki Uskok sposoban za vojnika i dobiti ; nitko ne smije oružja nositi, niti izlaziti iz grada danju ili noću bez dozvole Rabattine ; tko se odmah ne odazove pozivu, gubi glavu ; konačno biše sva četvorica uskočkih vojvoda po- zvana, da odmah dodju.
Sada započe krvav sud nad svima onima koje Mlečani označiše kao glavne krivce. Još 2. februara biše vojvode Martin knez Posedarski i Marko Mar- getić Ledenički po prijekom sudu na smrt odsu- djeni kao razbojnici, te iste noći u tamnici smak- nuti, a onda nad vratima gradskoga kaštela obje- šeni. Takih je odsuda bilo više svaki dan kroz dulje