se prikloniti onomu, koji će ih u istinu pomagati.1
Nakon gubitka Klisa, dašto, bijaše raspoloženje još
mnogo gore, a samo faktički poslana pomoć pod
komandom generala Ivana Kazianera primiri du-
hove. Sada se uze raditi o tom, da se Slavonija
natrag osvoji. I odista, kad se nakon raznih ne-
prilika skupilo do augusta 1537. kod Koprivnice
oko 24.000 momaka, započe vojna. Ali vojsku ovu
u brzo većma smanjiše neprekidne kiše, a još više
teška oskudica hrane, nego li turske vojne opera-
cije. U općoj smutnji i neredu stiže Kazianer pro-
lazeći pokraj Osijeka, Erduta i Djakova do Gor-
jana, gdje mu bude vojska gotovo do posljednjega
momka uništena, dok je on sam s nekoliko od-
ličnijih časnika još u oči katastrofe noću od 9. na
10. oktobra kiiavički utekao. Gorjanskim
se porazom utvrdila vlast turska
u današnjoj Slavoniji.2
Neuspjela vojna Kazianerova osobito uzbuni
duhove u Hrvatskoj, pa stoga obeća Ferdinand Hr-
vatima, da će slijedeće godine 1538. poduzeti novu
vojnu u zajednici s bratom carem Karlom V. Osim
toga odredi Nikolu Jurišića generalom svojih po-
moćnih četa u Hrvatskoj mjesto Kazianera, a pošto
_________
1 Tako javlja 12. aug. 1536. iz Križevaca general Ivan Kazianer Ferdinandu (ap. Fraknoi : Mon. comit. I, 635.).
2 Radi svoga kukavičluka bude Kazianer pozvan u Beč pred sud i utamničen, no 31. jan. 1538. umače. Nakon poduljega lutanja dobježa u Kostajnicu Nikoli Zrinskomu, te ga stade nagovarati, da s njime predje Turcima. Radi
toga dade ga Nikola privolom Ferdinandovom dne 27.
okt. 1538. kod stola za ručkom po svojim slugama ubiti, a glavu njegovu pošalje u Beč.
Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/25
Izgled
Ova stranica je ispravljena