Prijeđi na sadržaj

Stranica:Hrvatska povijest (1908).djvu/25

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

se prikloniti onomu, koji će ih u istinu pomagati.1 Nakon gubitka Klisa, dašto, bijaše raspoloženje još mnogo gore, a samo faktički poslana pomoć pod komandom generala Ivana Kazianera primiri du- hove. Sada se uze raditi o tom, da se Slavonija natrag osvoji. I odista, kad se nakon raznih ne- prilika skupilo do augusta 1537. kod Koprivnice oko 24.000 momaka, započe vojna. Ali vojsku ovu u brzo većma smanjiše neprekidne kiše, a još više teška oskudica hrane, nego li turske vojne opera- cije. U općoj smutnji i neredu stiže Kazianer pro- lazeći pokraj Osijeka, Erduta i Djakova do Gor- jana, gdje mu bude vojska gotovo do posljednjega momka uništena, dok je on sam s nekoliko od- ličnijih časnika još u oči katastrofe noću od 9. na 10. oktobra kiiavički utekao. Gorjanskim se porazom utvrdila vlast turska u današnjoj Slavoniji.2
Neuspjela vojna Kazianerova osobito uzbuni duhove u Hrvatskoj, pa stoga obeća Ferdinand Hr- vatima, da će slijedeće godine 1538. poduzeti novu vojnu u zajednici s bratom carem Karlom V. Osim toga odredi Nikolu Jurišića generalom svojih po- moćnih četa u Hrvatskoj mjesto Kazianera, a pošto
_________
1 Tako javlja 12. aug. 1536. iz Križevaca general Ivan Kazianer Ferdinandu (ap. Fraknoi : Mon. comit. I, 635.).
2 Radi svoga kukavičluka bude Kazianer pozvan u Beč pred sud i utamničen, no 31. jan. 1538. umače. Nakon poduljega lutanja dobježa u Kostajnicu Nikoli Zrinskomu, te ga stade nagovarati, da s njime predje Turcima. Radi toga dade ga Nikola privolom Ferdinandovom dne 27. okt. 1538. kod stola za ručkom po svojim slugama ubiti, a glavu njegovu pošalje u Beč.