Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/91

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


83 BORGIA - BORGUT (Pismohrana Uslaškoga pokreta) BORGO DI TARa, Glavni trg Lucrezia B. * vjerojatno Subiaco 18. IV . 1480 , t Belri­ guardo 24. VI . 1519. Odgojena je poglavito kod očeve rođakinje Adriane Mila-Orsini. Brzo se uživjela u atmo­ sferu borgianskog Rima. Sa svojih 11 godina postaje već predmet političkih ženidbenih osnova, te se n~p.~k~n udal~ za Giovannija Sforzu u Pesaru. Kada su polItickI razlOZI preporučali zbliženje sa Španjolskom, nije uzmanjkao povod za rastavu toga braka. G. 1497 postade ponovno slobodna. Malo iza toga postala je ženom Alfonsa da Bisaglie, a kad joj jE' brat dao ubiti muža, ona g~ je iskreno oplakala (1500). Kada je 1502 na~etnuta za zenu nasljednom princu od Ferrare (od 1505 VOjvoda Alfons II.), pokazala se uza svu malu međusobnu naklonost doista uzor­ nom drugaricom; na dvoru vojvoda od Este, koji se odliko­ vao sjajem kao i ljubavlju prema umjetnosti, općenito su je poštivali. Njezino je srce i dalje ostalo sklon~ njež~im osjećajima,osobito prema pjesniku Pietru Bembu I markIZU Francescu Gonzagi, ali su L. ipak smatrali svagdje kre­ posnom, strogo religioznom kneginjom. Poslij~ n:nogih te­ ških udaraca (smrt Cesarova 1507, umorstvo nJez.ma .huma­ nističkoga prijatelja Ercola Strozzija 1508, smrt sma IZ dru­ goga braka 1512,. privremeno i~gl?'a~tv? porodi~~ .E~t~) i poroda brojne djece - po kOJOJ nJezma krv ZIVI .los ~ potomstvu posljednjeg austrijskog cara - podlegla Je vec 24. VI . 1519 na zamku Belriguardo posljedicama jednog teškog poroda. - Lucreziju B. slavili. su zbog. nj.ezine play~ ljepote i istančane kulture, dok su Je napuljskI pro~lvlllcl mnogo klevetali. Nije bez sumnje bila obdarena Jakom voljom i podlijegala je osjetljivom utjecaju svoga demon­ skoga brata Cesara, ali je unatoč stečene sklonosti prema raspojasanom i raskošnom dvorskom životu ostala u sva­ kom pogledu tankoćutna i otmjena žena. U romantičnom spjevu V. Hugoa (1833; u sličnom duhu napisao je tada. i Donizetti svoju operu) izobličena je u krvožedno senzacI­ onalno biće. Pravičnije ju je ocijenio švicarski pjesnik C. F. Meyer u noveli Angela Borgia (1891); Klabundov roman Borgia (1928), kojemu je predmetom rod ~or­ gia uopće, znači naprotiv povra~ak u st~ru kolotecmu. Cesare je najbolje prikazan u djelu Gobmeaua La Re­ naissance (1877, hrvatski prijevod I. Velikan ovića, Zagreb 1922). Ima i nekoliko dobrih suvremenih po~~ret~. Cesaro­ vih dok se ni za jedan od portreta LucrezIJe ilije dosad moglo utvrditi, da je vjerodostojan. Trajni spomen na po­ rodicu B. očuvan je u t. zvo Appartamenti Borgia u Va­ tikanu, koje je Pinturicchio uresio prekrasnim slikama. LIT.: J. Burchardi, Liber notarum, ed. Celani, Citta di Cast. 1910/11; L. N. Cittadella, Saggio di albera genealogico e di memarie sulla famiglia H., Turin 1872; Const. Hofler, Don Rodrigo de B. und seine Sohne, Beč 1889; Ch. Yriarte, Autour du B., Pariz 1890; L. Pastor, Supplementa ai volumi l e III dela Sloria dei papi, Rim 1931; P. Suau, Histoire de st. t'rant;ois de B., 1910; O. Karrer, Der hl. Franz v. B., 1921; C. B . Alvisi, Cesare Borgia, Imala 1878; Ch. Yriarte, Cesar Borgia, 2 sv., Pariz 1889; R. Sabatini, The life of C. B ., London 1913; W. H . Woodward, G. B., London 1913; Lettere di Lucrezia Borgia a P. Bembo, ed. Gatti, (Pismohrana Ustaškoga pokreta) BORGO DI TARa, Il Palazzo Milan 1859; F. Gregorovius, Lucrezia Borgia (njem.), 7. izd. 1925, hrvatski prijevod B. Kojića, Zagreb 1939; A. Luzio, Isabella d'Este e i Borgia, Milan 1916; M. Catalana, L. B., Ferrara 1920; M. Bellonei, L. B ., La SUa vita e i suoi temp;, Milan 1939 (danas najsvestranije novije djelo o B. uopće). BORGIAN(N)I, Orazio, * Rim 1575, t ll. I . 1616 , tal. slikar iz firentinske porodice. Učio je slikarstvo u brata Giulia, prozvanoga Scalzo, koji se više bavio kiparstvom. Za svoga dugog boravka u španjolskoj upoznao se vjero­ jatno s umjetnošću El Greca. Kad se 1605 vratio u Rim, prihvatio je naturalistički rani barokni stil Caravaggiova kruga, ali se svojom izrazito slikarskom obradbom svjetlo­ snih problema očito razlikuje od Caravaggiova plastičnog oblikovanja clair-obscurea; on je uopće izraziti kolorist i u svojoj paleti razvija često draži poput dragulja. Osim jedne slike, koja se nalazi u dvorcu Buen Retiro u Špa­ njolskoj, pripada njegov rad, ukoliko se sačuvao, poslje­ dnjem desetljeću, koje je proboravio u Rimu. Od njegovih se slika ističu: David s glavom Golijata (Rim, Gall, Bor­ ghese), Sv. porodica (Rim, Gall. Corsini), dva prikaza sv. Karla Boromejskog (Rim, S. Carli no i S. Adriano) i ne­ obično lijepa Madona sa sv. Franjom (Sezze). B . je radio i bakroreze (prema Raffaelovu dekoru Loggia), kao i bakro­ pise. Njegova umjetnost pokazuje u cijelosti zanimljive mogućnosti neposrednog prijelaza od kasnog manirizma k majstorima zreloga visokog baroka, osobito k Fettiju. LIT.: R. Longhi, O. B., L'Arte 1919; Ravaglia, Opere sconosciute di O. B., Boli. d'Arte, n. s. II ., 1922-23; Reichel, B., Handzeichnungen grosser Meister, Leipzig 1927. BORGIS -+ Tisak. BORGO DI TARO (Borgo Val di Taro), talijanski gradić od 2000 stan. na istoimenom pritoku Pada u pokrajini Parmi, u plodnoj okolici. U neposrednoj blizini B-a bio je od 1933 ~alje smješt~n ustaški logor, u zgradi "il Palazzo«. Ovamo Je svakog tJe­ dna dolazio Poglavnik, da prisustvuje vježbama hrvatskih ustaša. Prenoćivao je u samom B-u na glavnom trgu II svratištu, koje se vidi na gornjoj slici. U tom svratištu bilo je vojno i upravno zapovjedništvo logorll:' Zbog veliko~a prometa posjetnika morao je. borava}<. I rad h~vat~klh ustaša biti osobito oprezan, te Je ustaskI logor prIkaZIvan kao časnička škola Madžara ili Bugara ili Albanaca. N . Ž . BORGOGNONE -+ Courtois Jacques. BORGUT Richard van der, * Potsdam 18. I . 1861, t Ber­ lin 26. IV . i929, njemački ekonomist, poz~at naročito. po obrani privatnog vlasništva na nekretnmama. S~OJOm upravno-političkom i sveučilišnom služ~om ~tekao J~ do­ voljno iskustva za čitav niz znanstvemh d~~la, kOJa o' se uglavnom kreću na području gospodarske pohhke, naroclto obrta, prometa i financija. Bio je i predsjednik Carskog statističkog ureda. BIBL.: Das Verkehrswesen (1894); Handel u. Handelspalitik (1900); t'inanzwissenschaft (1902); Volkswirtschaftspolitik (1903). M, A-ć.